LO

VR

AN

SK

I L

IST

Gla

silo

Opć

ine

Lovr

an

Iz

dava

č: O

pćin

a Lo

vran

Ul.

m. T

ita 4

1, 5

1415

Lov

ran

Godi

na: X

II

lis

topa

d 20

17.

IS

SN 1

845

- 96

09 Broj 43

Bojan Simonič: Lovran je poseban i nezamjenjiv

Branko Stošić: Po Stubice moreš samo zgorun do vrha

Šume oko kineskog zida - domovina lovranskog maruna

Stižu efikasne LED svjetiljke

Roland Vlahović: Nova odličja za Rolandove ljepotice

81426

52

RAZGOVOR: BOJAN SIMONIČ (AKCIJA MLADIH), NOVI NAČELNIK OPĆINE LOVRAN Piše: Davor Žic

Lovran je poseban i nezamjenjivB

ojan Simonič početkom lipnja izabran je za načelnika Općine Lovran. Rođeni Lovranac sa starim obiteljskim korijenima vezanim uz

ovaj kraj dugo je vremena prisutan u lovran-skom političkom životu kao jedan od osniva-ča i istaknutih članova Akcije mladih. Tijekom tri mandata obnašao je dužnost općinskog i županijskog vijećnika, a sada se prvi puta na-šao i u operativnoj ulozi prvog čovjeka iz-vršne vlasti. Simonič se isticao od najmlađih dana, kao odličan učenik osvojio je i titulu pr-vaka Hrvatske u matematici, bio nagrađivan kao jedan od najuspješnijih u svojoj generaciji i činilo se da je pred njim bogata karijera u akademskim vodama. No, igra slučajnosti od-vela ga je, ipak – u politiku.

- S vremenom sam htio naučiti više o međuljudskim odnosima, počelo me zanimati zbog čega je svijet ovakav kakav je – ne samo teorija, nego zbog čega su ekonomski obrasci ovakvi kakvi jesu, zašto novac ima određenu vrijednost, kakva je vrijednost ljudskog rada, zašto se događaju krize – pa sam na opće iznenađenje svih upisao ekonomiju. Na fakul-tetu sam cijelo vrijeme bio stipendist, završio sam to dosta uspješno, a nakon diplome pla-nirao sam ostati na fakultetu kao asistent, no tada je bilo ograničeno zapošljavanje i sa svi-me što sam dotada pokazao i postigao, ostao sam – nigdje. Tada sam doživio prvi susret s realnošću, kada sam shvatio da svijet nije onakav kakvim nam ga prikazuju, da nije do-voljno biti kvalitetan da bi uspio. Istovremeno, počeo sam više gledati oko sebe i došao do zaključka da se mnoge stvari, posebice u lo-kalnoj samoupravi, pogrešno rade, da postoji puno prostora da se radi kvalitetnije i uspješ-nije. Bila je to situacija kada sam odjednom imao viška vremena zbog završetka studija i činjenice da sam bio bez posla i odlučio sam se angažirati. Tako smo krenuli s Akcijom mladih 2005. godine – našla se ekipa od nas desetak sa sličnim ciljevima, napravili smo jednostavan program od deset točaka, orga-nizirali turnir, uredili igralište i na kampanju, s obzirom da nismo još radili, potrošili manje od tisuću kuna i ušli u Vijeće s 11 posto dobi-venih glasova. Tu je krenula ta politika, a kre-nuli smo vrlo naivno jer smo vjerovali da je taj svijet oko nas takav jer oni ne znaju bolje, vjerovali smo da im možemo dati neku novu

ideju, promijeniti pogled i da će se i oni htjeti mijenjati na bolje i raditi kvalitetnije i efikasni-je. No, s vremenom se počelo ispostavljati da dobar dio sudionika političkog života ne radi dobro ne zato što to ne zna, već zato što to ne želi, jer su zadovoljni postojećim stanjem, paše im „status quo“, jer je to za mnoge ljude samo dobar izvor prihoda.

GURANJE U VATRU

Tako smo s vremenom postali sve glasniji, ljudi su počeli u našu priču sve više vjerovati iako smo bili jako mladi, ali dobivali smo sve više pozornosti. Nakon što je Alan Sanković dobio mandat načelnika na prošlim izborima, došli smo u razdoblje sve veće birokratizaci-je rada u lokalnoj samoupravi. Sve se svodi na natječaje, česte promjene propisa i najave novih fiskalnih rješenja. Budući da sam se ja u međuvremenu zaposlio u Poreznoj upra-vi i imam poprilično iskustvo rada u takvom okruženju – Alanov je prijedlog bio da me „gurne u vatru“ i sada sam ovdje. Da mi je netko kada sam završavao fakultet rekao da ću biti načelnik, rekao bih mu da se šali. Ali, od nekog bunta, od želje da se uredi igralište i da se popravi ograda na lungomaru, dogodilo se da su nas ljudi prepoznali kao opciju koja može pozitivno utjecati na cjelokupni život u Lovranu.

*Posao načelnika ipak je komplek-sniji od popravljanja ograda i uređe-nja igrališta. Prošlo je nešto više od famoznih „sto dana“ na čelu Općine Lovran, kakvo stanje ste zatekli i koji su bili prvi koraci u tom razdoblju?

- Imao sam sreće jer sam imao prija-teljsko preuzimanje od Alana Sankovića, ne-ki projekti koji su već bili započeti samo su nastavljeni. Morali smo se dosta prilagođa-vati novim izvorima financiranja, dosta smo vremena uložili u prijedlog odluke o porezu na nekretnine i uspostavljanju baze, da bi se na koncu ispostavilo da je vlada ukinula taj zakon. Puno smo napravili u organizacijskom sustavu Općine, napravio sam svojevrsni „screening“ postojećeg stanja i utvrdio koji su bili, s mog stajališta, određeni nedostaci. Uz to, napravili smo kompletni geodetski snimak obale kako bismo vidjeli što možemo napra-viti na uređenju plaža, pripremiti projekte i

idejna rješenja, ali i financije kako bismo mogli čim bolje financirati te zone. Radili smo pri-premu za izmjenu prostorno-planske doku-mentacije, a imali smo i niz „malih“ odluka i projekata bitnih za život građana, od kojih bih izdvojio povratak noćne linije 32. Još ćemo vozni red nadograditi i tražili smo uvođenje dvije nove linije.

TURISTIČKA ZONA*Spominjete nove izvore finaciranja. Znači li to europske fondove ili neke druge mogućnosti?

- Europski fondovi jesu jedna od opcija, ali prvenstveno trebamo razmišljati o dugo-ročnom odnosu prihoda i rashoda proračuna, odnosno o tome da svaka investicija – kao što je bilo kino – bude samoodrživa. Bilo bi suludo uložiti desetak milijuna kuna u novi Društveni dom ukoliko će nam on raditi 200 tisuća kuna gubitaka mjesečno. Izvori finan-ciranja su nam zadani zakonom, a trebamo poraditi na tome da ih stabliziramo, umjesto da čekamo da će nam novac pasti s neba, da ćemo prodati nekretnine ili dionice... U tom smislu sam i pripremio neke odluke, kao što su promjena Prostornog plana koja će nam omogućiti bolji razvoj jedne turističke zone između Medveje i Lovrana koja će nam pred-stavljati stabilan izvor prihoda kroz komunalnu naknadu i porez na dohodak. To je samo je-dan primjer u kojem se možemo osloniti na vlastite izvore financiranja, no teško je govoriti o stabilnom financiranju kada Vlada sama svo-jim odlukama stvara izrazitu nestabilnost. Što se tiče fondova, postoji i tu prostor – s jedne strane spadamo u ruralni kraj, članovi smo Urbane aglomeracije Rijeka, članovi LAG-a Terra Liburna i FLAGA, preko Liburnijskih voda sudjelujemo u projektima za izgradnju vodoopskrbe tako da su to sve mogućnosti iz kojih možemo računati na određena sredstva za realizaciju naših projekata. No, ne mora Općina biti jedini akter tih natječaja, zato smo formirali ozbiljan Odbor za ruralni razvoj koji će pratiti sve aktivnosti od kojih će neke biti namijenjene i manjim poduzetnicima ili privat-nim osobama – neće se Općina javljati na na-tječaje vrijednosti od nekoliko desetaka tisuća kuna, no oni mogu biti zanimljivi stanovnicima Lovrana, uz uvjet da postoji netko da ih na to upozori i informira.

KOMUNIKACIJA*Kako ocjenjujete dosadašnju surad-nju sa zamjenikom, Tonijem Družetom, ali i Općinskim vijećem?

- Družeta je vjerojatno jedna od naju-pornijih osoba koje sam upoznao. S njego-vom energijom doista ništa nije nemoguće odraditi, i mislim da se dobro slažemo. Dosad su održane dvije sjednice Vijeća, a moja in-tencija je bila da Vijeće stvarno postane mje-sto na kojem se raspravlja i donosi odluke, a ne samo glasačka mašinerija. Niti jedna uspješna sredina nije takva jer su u njoj ljudi posvađani ili jer netko nameće svoj stav i vo-lju. Puno vremena provodim u komunikaciji s ljudima, gdje im prenosim određene planove i tražim „feedback“ jer ako se cijela zajednica uključi i počne raditi zajedno u istom smjeru, možemo očekivati da će se nešto napraviti. Zato želim stvoriti atmosferu u kojoj svaki dobar projekt, neovisno o tome tko ga je predložio, bude razmotren, jednako kao i da za svaki prijedlog koji ne smatramo izvedivim objasnimo zbog čega mu ne možemo pristu-piti. Do sada smo imali situaciju za koju ne znam ako je kada bila u lovranskom Vijeću, a to je da su gotovo sve točke jednoglasno potvrđene. Nadam se da ćemo u iduće četiri godine, dok nam traje mogućnost povlače-nja sredstava iz fondova imati efikasno Vijeće koje će moći donositi brzo odluke i da neće opstruirati način rada koji ide svima u korist. Od vijećnika će se očekivati da razmišljaju, kritiziraju, predlažu, a ne samo da dižu ruke. Od njih očekujem suradnju, oni su predstav-nici građana i osmišljavanje dugoročne stra-tegije razvoja je na Vijeću, a operativno pro-vođenje na izvršnoj vlasti, odnosno načelniku. Jedan čovjek sam ne može ništa napraviti, ali kada postoji grupa koja želi napredak, onda je sve moguće.

POČETNO STANJE*Koji su planovi za razvoj, na čemu će se raditi? Koji su prioriteti, a što najve-ći problemi Lovrana?

- Prioritet je u ovom trenutku napra-viti, kako bi se u knjigovodstvenom smislu

2 3LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

reklo, „početno stanje“. Općina Lovran ima dosta imovine, ali tu imovinu ne koristi za povećanje prihoda ili poboljšanje standarda građana. Imamo i puno imovine koja je fak-tički općinska, ali nije formalno uknjižena na Općinu. Imamo prostorno-planska rješenja koja su zastarijela jer su zadana po projek-tnom zadatku otprije dvadeset godina i ni-su usklađena s uvjetima suvremenog života niti s potrebama koje imamo, kao općina, u ovom trenutku. Od konkretnih stvari, kreće energetska obnova u sklopu koje ćemo ure-diti školu, a u sklopu Urbane aglomeracije prijavili smo velik broj projekata u odnosu na broj stanovnika i sada pripremamo do-kumentaciju. Ovdje vidim mogućnost da izgradnjom Društvenog doma uspijemo prebaciti središte društvenog života u dio Lovrana koji ima velik broj stanovnika, ali je siromašan javnim sadržajem, a istovremeno osloboditi prostor u centru za ugostiteljske i turističke funkcije. Računamo na sredstva u okviru Urbane aglomeracije Rijeka, jer smo uvršteni na listu prioritetnih projekata na kojoj je prije nas samo T-objekt u sklopu kompleksa Rikard Benčić.

Planiramo uložiti i u uređenje plaža, a i tu računamo na sredstva koja bismo mogli osigurati putem natječaja, jer Ministarstvo turizma svake godine provodi natječaje za uređenje plaža. Za to moramo pripremiti projekte, ali i formalne odnose jer se mogu prijaviti samo plaže koje su u regionalnom planu za koncesioniranje, ali nisu trenutačno pod koncesijom.

Jedan od prvih projekata bit će izgradnja parkirališta kraj prostora sportske dvorane. To je bila jedna zona koja je godina bila za-puštena, a ne radi se o lokaciji koja je toliko daleka od centra da se ne bi mogla staviti

u funkciju, osobito za vrijeme najvećih gužvi u Lovranu. Dok se ne usvoje promjene pro-storno-planske dokumentacije koje bi omo-gućile izgradnju parkirnih garaža u središtu Lovrana, ovo nam je najkvalitetnija opcija za rasterećenje pritiska na parkirališta u centru.

Zatražili smo i idejna rješenja za dovrše-tak sportske dvorane, no ponavljam – mo-ramo se svesti u realne okvire, stabilizirati prihode i onda razmišljati o održivim mo-gućnostima investiranja u projekte kao što je sportska dvorana. Mislim da će to biti jedan lijepi infrastrukturni projekt u čiju ćemo reali-zaciju krenuti tijekom mandata.

PROMET NAJVEĆI PROBLEMPromet je definitivno najveći problem

Lovrana. Prometnica koja bi u značajnoj mjeri riješila taj problem je Liburnijska zaobilazni-ca koja bi dolazila do Lovrana. Mi jesmo dio riječke aglomeracije, no ako imaš 40 minuta vožnje u koloni da bi stigao do Rijeke onda to definitivno koči razvoj općine jer nisi pri-vlačan kao mjesto za život nekim aktivnijim osobama.

*Kakva je uopće situacija u proraču-nu? Ima li Općina Lovran prostora za investicijske planove uz paralelno odr-žavanje komunalnog, društvenog, soci-jalnog, kulturnog standarda?

- Nema. S ovakvim načinom organizacije prihoda, dok se ne počnu naplaćivati zatvo-reni objekti ili dok se oni ne stave u funkciju, zbog visokog komunalnog standarda teško da ćemo moći od redovnog prihoda financi-rati kapitalne investicije. Ali, prihod od nakna-da i poreza nije jedini način punjenja prora-čuna. Općina Lovran ima poprilično imovine, a može se i kreditno zadužiti. Tako se dio

objekata, koji će omogućiti da se u buduć-nosti ostvaruju veći prihodi, može financirati prenamjenom imovine i kreditima. U svakom slučaju, zauzet ćemo aktivni pristup punjenja proračuna – treba gledati na svaku kunu i raz-mišljati od čega će se živjeti i financirati za pet, deset ili dvadeset godina.

*Kako će zapravo Lovran izgledati za pet ili deset godina? Ili dvadeset?

- Trebala bi se stvoriti zajednička vizija Lovrana kao cjelogodišnje turističke destina-cije, jer Lovran je svoj turistički razvojni put i započeo kao zimovalište te u tom kontekstu može puno ponuditi. No, to zahtijeva kon-senzus i suradnju svih subjekata – od Općine i Turističke zajednice, preko hotelijera i ugo-stitelja, agencija, privatnih poduzetnika i iznaj-mljivača – koji združeno moraju raditi prema zajedničkom cilju. Što se Općine tiče, nama je važno da se otvaraju radno-intenzivni objekti poput hotela koji donose radna mjesta, stoga ćemo tu vrstu smještaja poticati u prostor-no-planskoj dokumentaciji. Općina može u razvoju turizma sudjelovati i kroz uređenje infrastrukture, financiranja rada udruga i po-ticanja turističke valorizacije Lovrana, no ne može jedan čovjek biti ključni akter. Ne bih se hvatao ovoga da ne mislim da se može napraviti nešto kvalitetno i mislim da se kroz puno rada i puno malih koraka za pet ili de-set godina može napraviti Lovran kakvog svi želimo.

ZRAK, UČKA, MOREKakav bi Lovran trebao biti za deset ili

dvadeset godina? Oduvijek me potencijal zaleđa Lovrana podsjećao na Toscanu ili sre-dište Istre u kojem bi se mogle raditi kuće za odmor i poljoprivredni sadržaji kao što su maslinici, vinogradi, stoga vidim upravo takvu situaciju, sa Starim gradom kao zaokruženom pričom koja ima dovoljno sadržaja da ljudi-ma bude zanimljivo to doživjeti i prepričati što su vidjeli, s bogatim društvenim životom koji će doći s rastom standarda i kvalitetnom prometnom povezanošću. Kao jedno mjesto koje će privlačiti i turiste i nove stanovnike.

*Kako osobno doživljavate Lovran, ka-ko biste ga opisali nekome tko ga ni-kad nije vidio?

- Ima nešto posebno u Lovranu. Kamo god da ideš, dosadi ti to drugo mjesto u roku od par dana, možeš biti na naljepšim mje-stima, ali uvijek ti nedostaje ovaj zrak, Učka, more – sve to skupa doista je neprocjenjivo i nezamjenjivo... U nekim bogatim sredinama ljudi cijeli život naporno rade da bi si mogli priuštiti ovo što mi imamo. A mi kao da ne znamo što imamo...

Bablje nam ljeto podarilo još nekoliko prekrasnih dana.

Uživamo u šetnji po suncu, a povjetarac s Učke nježno nas mi-

luje dok šećemo parkom i pričamo. Tema je Stubica. Jedna i jedinstvena, lovranska. A onaj tko o njoj najviše zna svakako je direktor, koji ju je i osnovao, krstio i uveo u svakodnevni rad. Nema dana da o njoj ne razmišlja, da ne smi-šlja kako nešto poboljšati, unaprijediti, usavršiti, uštedjeti i o još mnoštvo sitnica jer po „stubici moreš samo zgorun do vrha“.

A gdje je taj čarobni vrh, pitali smo mr. sc. Branka Stošića, diplomiranog ekonomista?

Nemalo se iznenadio. Ne zbog pitanja, ne-go što je i sam ostao zatečen činjenicom da Stubica d.o.o. kao firma za komunalnu djelat-nost i pružanje usluga u Lovranu djeluje već desetu godinu pa iako je Općina Lovran jedini ili stopostotni vlasnik ove firme, gospodin Stošić je do sada bio jedini njen direktor. Povjerenje je dobio i za treći mandat!

* Kad je pravi rođendan Stubice? - Stubica d.o.o. je utemeljena 5. svibnja

1998. godine, međutim, nije bila aktivna 11 go-dina, a kako narod kaže bila je mrtvo slovo na papiru, pa to ne računamo.

U ožujku 2009. godine Općina Lovran je dokapitalizirala Stubicu d.o.o. i pokrenula po-

LOVRANSKA STUBICA IZ GODINE U GODINU SVE USPJEŠNIJA

Po Stubici moreš samo zgorun do vrha

Piše: Cvjetana Miletić

4 5LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

stupak javnog natječaja za izbor i imenovanje direktora. Provedbom javnog natječaja utvrđe-ne su četiri valjane ponude pa sam između četiriju kandidata izabran ja.

I ne hvali se mr.sc. Branko Stošić, dipl. oecc svojim titulama, kaže da ga jedino rad može hvaliti. Stoga je naša zamolba bila da nam od-govori na nekoliko pitanja, odnosno da nam iz prve ruke dade informacije o Stubici d.o.o. Lovran.

KAKO SMO POČELI* Recite nam onda od kada ste Vi i Stubica d.o.o. zajedno?

- Stubica d.o.o. počela je obavljati registri-rane gospodarske djelatnosti 22. travnja 2009. godine, a to je ujedno i prvi dan u mom prvom mandatu od kada sam počeo obavljati poslove direktora.

Odmah na početku rada bilo mi je sasvim jasno da će početak biti izuzetno težak jer se pojavila jedna mala tvrtka Stubica d.o.o. Lovran s pretežitom komunalnom djelatnosti koja će aktivno tražiti svoje mjesto na tržištu u pruža-nju javnih usluga na području Općine Lovran.

Prvih 14 mjeseci u toj minijaturnoj firmi bio sam jedini zaposlenik te sam vodio za-htjevne pravne poslove usklađenja tvrtke sa svim zakonskim propisima, uporedo s time vodio sam adaptacije uređenja naših uredskih prostora i bavio se kadrovskom organizaci-jom i s nabavom potrebne opreme. To je bio onaj pravi početak od kojeg smo se počeli uspinjati.

Općina Lovran je 1. siječnja 2010. godine povjerila Stubici d.o.o. upravljanje s tržnicom Lovran te je osigurala sredstva kapitalne po-moći za njenu rekonstrukciju. Uz navedeno že-lim naglasiti da u tom trenutku Općina Lovran nije imala potrebnu dokumentaciju te sam „muku mučio“ dok sam ishodio svu potrebnu dokumentaciju kod nadležnih institucija i tije-la. Morem reći da je rekonstrukcija doista bila neophodna jer je Tržnici prijetila obustava rada zbog sanitarnih i sigurnosnih razloga.

Povjereni zadatak Stubica d.o.o. je odra-dila u roku i u skladu s projektno-tehnič-kom dokumentacijom kao i neophodnim Konzervatorskim uvjetima. Nakon rekonstruk-cije svih 12. poslovnih prostora koji djeluju na prostoru tržnice Lovran kao i vanjski dio ze-lene Tržnice stavljeni su sukladno odredbama Zakona o zakupu i najmu u funkciju prihodo-vanja. Opće je poznato da je tržnica Lovran do 1. siječnja te 2010. godine imala godišnji gubitak cca. 75.000,00 kuna, a od kada Stubica d.o.o. upravlja s istom kontinuirano ostvarujemo pozitivno poslovanje ili godišnju dobit u iznosu od cca. 50.000,00 kuna.

U drugoj polovini 2010. godine Općina Lovran je povjerila Stubici d.o.o. da realizira još jedan za Lovran kao turističko mjesto važan

projekt. Naime, od nas se tražilo da u što kra-ćem roku ishodimo sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela, izradimo projektno-tehničku dokumentaciju te nabavimo i stavimo u funkci-ju javni sanitarni čvor na Lovranskom mulu. Sa zadovoljstvom mogu reći da je i taj projekt u zadanom roku i s planiranim sredstvima ostva-ren i stavljen u funkciju i Lovran je dobio prvi i kvalitetni sanitarni čvor koji je, usput rečeno, i prilagođen osobama s teškoćama u kretanju. Moram se osvrnuti na činjenicu da imamo stal-ne pohvale od lokalnog stanovništva i turista, osobito za čistoću i standard postignute higije-ne, a to je zasluga marljivih zaposlenika Stubice d.o.o.

SVE VIŠE POSLADakle, onog trenutka kada smo na zado-

voljstvo Općine Lovran, kvalitetno realizirali povjerene opisane projekte stvorila se pret-postavka za povjeravanje Stubici d.o.o. sve više komunalnih usluga što je rezultiralo i zapošlja-vanjem novih radnika.

* Koliki je broj trenutačno zaposlenih djelatnika u Stubici d.o.o. te koje su sve djelatnosti s kojima se bavite?

- Dakle, Stubica d.o.o. je Trgovačko društvo koje svoje prihode ostvaruje iz dva izvora i to na tržištu kao svako druga tvrtka i obavlja-njem povjerenih komunalnih usluga od strane Općine Lovran. Drugim riječima Stubica d.o.o. svoje prihode ostvaruje samostalno pružanjem usluga i izvođenjem radova sukladno zakon-skim propisima ili kao bilo koje druga tvrtka na tržištu.

Trenutno pružamo usluge : ručnog po-metanja javnih pješačkih površina na područ-ju Općine (od 2011. godine); održavamo dio zelenih površina (od 2010. godine); gospoda-rimo s tržnicom Lovran (od 2010. godine); gospodarimo s javnim sanitarnim čvorom i javnim tuševima na području Općine (od 2011. godine); čistimo i održavamo higijenu u javnim prostorima kojima je vlasnik Općina (od druge polovine 2009. godine); gospodarimo s izložbenim prostorom Galerije Laurus (od travnja 2014. godine) i gospodarimo s kinom „Sloboda“ Lovran (od 2016. godine). Kako se povećao broj usluga rastao je i opseg posla pa se shodno tome povećavao i broj radnika. U razdoblju od 2009. do 2017. godine u Stubici d.o.o. je zaposleno 7 radnika na neodređeno vrijeme i svake godine zapošljavamo 3 do 4 radnika na određeno vrijeme zbog povećanja dinamike radova i usluga, najčešće je to radi turističke sezone.

* Koji su planovi Stubice d.o.o. u skoroj budućnosti?

- Moje se razmišljanje, od mog prvog ime-novanje 2009. godine za direktora do danas

kada je okončan i drugi mandat, nije promije-nilo, a to je brzo provediv razvoj i rast Stubice d.o.o. Lovran, što podrazumijeva i nova radna mjesta. Dakle, to moje razmišljanje temelji se na dobroj procjeni i mogućnostima – resursi-ma s kojim raspolaže Općina Lovran, a poslje-dica toga bi bila još veća materijalna i društvena korist za Općinu Lovran.

VELIKE UŠTEDE* Možete li u nekoliko rečenica nave-sti ekonomsku i društvenu korist koju Općina Lovran ima od Stubice d.o.o. u proteklom razdoblju?

- Kao čovjek ekonomske struke rado kori-stim brojke jer su one neumoljive i svjedoče da smo provedbom gospodarskih aktivnosti ko-munalnog i komercijalnog predznaka ostvarili za Općinu Lovran, navedene uštede:

- Ušteda kod povrata PDV-a (na realizaciji kapitalnih projekata: tržnica, javni sanitarni čvor i kino Sloboda u iznosu od cca. 520.000,00 kuna);

- Ušteda za Općinu Lovran kod obavljanja dijela povjerenih usluga – radova u odnosu na druge gospodarske subjekte koje obavljaju te iste usluge – poslove za Općinu Lovran (cca. 295.000,00 kuna);

- Jednokratna uplata u travnju 2017. go-dine u proračun Općine Lovran, 300.000,00 kuna nepovratnih sredstva koje je Stubica d.o.o. dobila od Ministarstva kulture. Sredstva su dobivena jer se Stubica d.o.o. javila na objav-ljeni javni natječaj te uredno pripremila sve potrebne materijale i sukladno tome na našu radost dobila spomenuta nepovratna sredstva. Također, u travnju smo u proračun Općine Lovran uplatili i iznos od 214.000,00 kuna od povrata PDV-a što smo ostvarili kod realizacije kapitalnog projekta adaptacija i uređenje, Kino Sloboda Lovran. Ovdje moram spomenuti ugodnu činjenicu kojom se potvrđuje da smo radili sve u najboljem redu jer je 29. kolovo-za obavljen Porezni nadzor u Stubici d.o.o., te je u tu svrhu doneseno Rješenje po kojem u promatranom razdoblju u poslovanju Stubice d.o.o. nisu utvrđene nepravilnosti.

Poznata su naša nastojanja da je Stubica d.o.o. od početka težila da se pozicionira i po-naša kao društveno odgovorna tvrtka. Mislim da je javnost to prepoznala, a mi se trudimo prema našim mogućnostima aktivno sudjelo-vati u svim društvenim aktivnostima Lovrana kao što je sudjelovanje u: raznim manifestaci-jama, programima kulture, humanitarnom radu, raznim akcijama i sl.

POGLED UNATRAG* Što smatrate vrijedno spomena od svih aktivnosti Stubice d.o.o. kroz vaša dva mandata odnosno u proteklih 8 godina?

- Drago mi je da me to pitate jer vrijeme

prolazi i mnoge se stvari zaborave. Stoga bih od srca rado da zabilježite da mi je nekoliko stvari zaista bilo važno ostvariti.

Pa eto: 1. Drago mi je da sam postavio kvalitetne

temelje Stubici d.o.o. kao pretpostavku za dalj-nji rast i razvoj Stubice d.o.o. Lovran;

2. Drago mi je jer sam s kolegicama i ko-legama radnicima i vanjskim suradnicima, a uz potporu nadležnih iz Općine Lovran, uspio na-praviti uređenu i ozbiljnu malu, transparentnu i učinkovitu tvrtku koja je društveno odgovorna i socijalno osjetljiva;

3. Veliko priznanje je činjenica da smo uspješno, bez afera, ekonomično i transparen-tno ostvarili složene kapitalne projekte: Tržnica, Sanitarni čvor na Mulu i Kino Sloboda;

4. Za sada kvalitetno i racionalno uprav-ljamo – gospodarimo s izložbenim prostorom Galerije Laurus i dijelom programa kulture Općine Lovran i mislim da ćemo to i ubuduće činiti;

5. Sretan sam kada se osvrnem unatrag i vidim što sam sa zaposlenicima Stubice d.o.o. relativno u kratkom vremenu i ne baš u pri-jateljskom gospodarskom okruženju uspio napraviti. Kontinuirano poslujemo pozitivno, dugotrajna imovina raste iz godine u godinu te stvaramo nove vrijednosti za Općinu Lovran.

* Idemo sada konkretno navesti i neko-liko podataka o izložbama i drugim ma-nifestacijama u Galeriji za vrijeme Vaših mandata?

- Općina Lovran je povjerila upravljanje – gospodarenje Stubici d.o.o. sa izložbenim prostorom Galerije Laurus od travnja 2014. godine, a naši međusobni odnosi regulirani su Ugovorom. U proteklim godinama u prosjeku se svake godine postavlja 12 izložbi, održavaju se 2 književne večeri, 2 klasična koncerta, 7 ra-znih tematskih radionica, 5 stručnih predavanja iz područja kulturne baštine, ekologije i sl. To je u skladu s našim godišnjim Planom i u okviru raspoloživih sredstava, a izvršenje tog Plana je 110% što je vidljivo iz naših godišnjih pisanih Izvješća u kojima se može vidjeti sve provede-ne programe i troškove za provedbu istih.

GALERIJA LAURUS I KINO* Kakav je postupak kod odabira likovnog umjetnika i što umjetniku pruža Galerija?

- Prije svega želim se osvrnuti na činjenicu da Galerija Laurus nije registrirana kao Galerija jer nema uvjete za to, već je samo poslovni prostor kao svaki drugi poslovni prostor u Općini Lovran. Dakle, još nemamo potrebne prostorne pa samim time i programske uv-jete ili kriterije u odabiru vezano za izlagače, vodimo se načelom da je ono što se izlaže u Laurusu u skladu sa širim javnim interesom i da ne vrijeđa bilo čije vrijednosti. Svakom izlagaču

iz skromnih sredstava subvencije koje osigura-va Općina Lovran daje se na korištenje prostor Galerije za postavljanje izložbe u prosjeku 30 dana bez naknade te pokrivamo troškove:

- pripreme i izrada promidžbenog materi-jala – plakata i sl.

- pokrivamo sve ostale tekuće troškove nastale za vrijeme trajanja izložbe (struja, voda, grijanje, hlađenje, održavanje čistoće i higijene i dr.

* Kino. Godinama najbolnija točka Lovrana pozitivno je riješena. Kino je sada u funkciji. Počele su redovite kino predstave za djecu i odrasle, očekuju se i veće kulturne manifestacije?

- Da, kino je jedna lijepa priča na koju sam osobno, a vjerujem i svi ostali sudionici jako po-nosni, jer smo na tom Javnom kapitalnom pro-jektu uštedjeli cca. 3 milijuna kuna za proračun Općine Lovran i pokazali da se i javni projekti mogu realizirati učinkovito i transparentno.

Kino Sloboda Lovran stavljeno je u službe-nu društvenu i gospodarsku funkciju 1. siječnja 2017. godine, a u njemu je do konca listopa-da 2017. god. prikazano 40 kino predstava za djecu i 40 kino predstava za odrasle. Ulaznica je 15,00 kuna što je jedna od najnižih cijena ulaznica. Također su u tom razdoblju:- prikazane 4 kino predstave za odrasle sa slo-bodnim ulazom;- izvedene su 3 kazališne predstave za djecu sa slobodnim ulazom; - izvedene su 4 scensko-glazbene predstave za odrasle sa slobodnim ulazom;- izvedena su 3 koncerata sa slobodnim ula-zom;- i razne Skupštine neprofitnih organizacija.

Želim i najaviti da Općina Lovran u su-radnji s vanjskim suradnicima iz kulture radi na osmišljavanju novih programa koji bi građani-ma pružili još bogatije sadržaje i vjerujem da ćemo već do kraja ove godine vidjeti rezultate.

* I na kraju, što će vam biti pri-

oritet u trećem mandatu kao

direktoru Stubice d.o.o.?

- Prije svega zahvaljujem se na

ukazanom povjerenju koje mi

je ukazala Skupština društva

što mi je povjerila i treći man-

dat na čelu Stubice d.o.o.

Naime, odgovor na vaše pi-

tanje je bez dvojbe da će mi

uz redovite obveze najvažniji

prioritet biti uspješna rea-

lizacija kapitalnog projek-

ta „Društveni dom Lovran“.

Naravno način i rok realizacije

spomenutog kapitalnog pro-

jekta ovisi o nizu čimbenika

koji se mijenjaju vezano za

izvore financiranja, projektna

rješenja, sadržaje i djelatnosti

koji će biti smješteni u objekt i

sl. Velika mi je želja i očekujem

da Stubica d.o.o. nastavi svoj

kontinuirani razvoj i da do-

segne taj čarobni vrh kojeg bi

osobno mjerio po broju otva-

ranih novih radnih mjesta te

da i dalje nastavimo stvarati

nove društvene i materijalne

vrijednosti u Općini Lovran,

jer za to Stubica uistinu ima

veliki potencijal, a ja imam još

dovoljno volje, snage i uporno-

sti da sve to i ostvarimo.

6 7LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

Marunada je i ove godine, na svom 44. izdanju privukla ve-lik broj posjetitelja u Liganj, Dobreć i Lovran. Tri slatka vikenda jeseni osim uz miris pečenih maruna i nadaleko poznate slastice, obogaćena su i folklorom, nastupom pu-

hačkog orkestra i programima zabavne glazbe. Održani su i boćarski turnir, planinarsko druženje, natjecanje u sportskom ribolovu, susret oldtimera, kao i brdska utrka od Medveje do Lovranske Drage i Vojaka. Medica i mlado vino kao i svake godine upotpunili su ovu gastronomsko-turističko-sportsku manifestaciju utemeljenu na plodovima pitomoga kestena koji je tijekom povijesti odigrao značajnu ulogu u prehrani, ali i privredi, trgovanju lokalnog stanovništva.

Stoljetni voćnjaci maruna međutim, kao što je poznato, u Lovranu nisu autohtona, već uvezena sorta. U literaturi se navodi kako se točan datum prve sadnje ne može utvrditi, no kako se pretpostavlja da je domovina lovranskih maruna zapravo Kina.

ŽAJICE KRAJ PEKINGAOplemenjena sorta pitomoga kestena koju diljem Liburnije nazivaju

marunom i već 44 godine uzastopce na njemu baziraju i glavnu jesenju feštu Marunadu doista u značajnim količinama raste u dalekoj Kini, u oko-lici njezinoga glavnoga grada, tzv. »sjeverne prijestolnice«, grada Pekinga. Naime, tijekom nedavnoga putovanja u Aziju, više od 8.000 kilometara daleko od Lovrana, dakle doslovce »na drugi kraj svijeta«, prilikom osva-janja Kineskoga zida do kojega se putuje 80 kilometara iz smjera Pekinga, liburnijska je ekipa naišla na prostrane nasade »pravog« lovranskog maru-na. Tamo je to kineski, kod nas je lovranski, no zbilja - pravi, pravcati marun.

U vrijeme putovanja Kinom rujan je bio tek na početku, pa su se i ukusni plodovi još uvijek skrivali u bodljikavim žajicama, no bez sumnje - prekrasna stabla maruna bila su tu i potvrdila teoriju o porijeklu sorte koja je proslavila Lovran. Tako smo, korak po korak, hodajući prema cilju - građevini staroj više od 2.000 godina i jednoj od najnevjerojatnijih koju je ikada sagradio čovjek, Kineskome zidu koji se proteže na 8.851,8 kilome-tara, brišući znoj s lica - daleko od rodnog kraja, opijeni brojnim sadržajima i ljepotama sjevera Kine -doživjeli domaći ugođaj »naših šuma i obronaka«.

LOVRAN U KINIOdlična poveznica između dvije zemlje, Kine i Hrvatske koje baš ti-

jekom 2017. godine obilježavaju 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa, a kineski turisti koji žele upoznati Europu, najavljuju dolaske na Opatijsku rivijeru...

Guste nasade maruna snimili smo većinom tijekom vožnje žičarom u smjeru Kineskoga zida i dobro je da nam od iznenađenja koje su izazvali prizori »Lovrana u Kini«, nisu ispale naočale, foto-aparati i mobiteli. Svijet je zbilja mali, to nije tek skup slova. Čarolija koja povezuje ljude koji se čak i kada ne govore slične jezike, u ovom neobičnom otkrivanju zajedničkih povijesnih trenutaka osjećaju bliskima, u toj gustoj šumi, jednog rujanskog popodneva, da bi nas ostavila »bez teksta« nije trebala čarobni štapić.

KAKO SU PRIPREME ZA MARUNADU OVE GODINE ZAPRAVO ZAPOČELE - U KINI

Šume oko Kineskog zida - domovina lovranskog maruna

Napisala i snimila: Aleksandra Kućel-Ilić

8 9LOVRANSKI LIST br. 43LOVRANSKI LIST br. 43

Piše: Silvana MilotićMARIJA MODRIĆ – UČA, KUHARICA KA J’ OD MIĆA NAVAJNA DELAT

Otobar je, prevarito vreme se s nami igra, a sigurno nećemo pogrešit kada gremo od kući ako obučemo kratki rukavi, za-

memo jaketu i lunbrel aš ne znamo ča će nan to zapolne rabit. Vreme je od lukići i maruna. Volin pobirat lukići pa me je put zapejal se do Lovranske Dragi. Grozje je pobereno, kunpir skopan, samo broskvi na lehe čekaju zimu i ni ih nje strah. Trava je spaćena od suši, skroz nju se zriva ka gubica, sunčanica i golenka pa me razvesele.

Po staroj navadbice pasala san pul Uči da ju vidin i da se malo pogovorimo. Marija Modrić – Uča po rojenju Aničić rojena je 1950. leta i celo živjenje biva va Lovranskoj Drage. Opatije va Ugostiteljskoj škole je ziučila za kuharicu, kašneje se j' doškolala i delala v Opatije va hotele Kristal kako šef smjeni. Sada je va penzije, ma ne miruje. Delo njijeh ruk se vidi va kuće, okol kući, va kanpanje, va štale i na puteh ki bi zarasli da ona z vnukun Mihaelun ne odreže graju ka ih provuje zarast.

Dokle ja tako vrtin po glave ono ča znan od nje ona mi govori: „Homo sest va konobu, sunce j' zašlo i va hip će bit zima.“ Zakoračila san va konobu ka zgjeda čuda drugačje od konob na ke san ja navajna. Već mi zgjeda na restoran, kemu va današnji dan daju ime konoba. Sele smo jedna do druge i pogovor je počel.

* Uča ča delaš sada kada ne delaš? Nasmela se j' aš zna da škercan i zajno

mi je povedela.- Bila san prvu šetimanu Opatije i trefila

žensku s kun san delala. Zajno mi se je počela tužit da je slabo na si načini. Da su njoj dugi dani, da nima ča delat ni kamo poć. Tako da saki dan šeće dve ure jutro i dve zapolne i da je brižna pa bog, a mane je zgjedala ka-ko gospa. Ja ti živen jušto nopak od nje. Dela je već nego ča moren storit, dan se va hip zmakne, niki me ne tira, ma ča ću kada na se strani vidin delo ko treba storit. Hvala Bogu da moren.Prignula je glavu i još rekla: - Lepo je i lahko delat dokle imaš svojga para, kada ga zgubiš delaš od navadbice. Sreća da iman decu i vnuki.

ČA JE I ČA NIDignula je glavu i nastavila govorit: - Sin Marinko i Doris bivaju va kuće do

moje i imaju dva sina Mihaela ki ima 6 let, a Dariana vaje-vaje 3 leta. Hćer Tina i Kristijan bivaju Lovrane, imaju isto dva sina oba ško-lani, Mauro ima 14 let i Leo 8. Si su mladi, celo živjenje je pred njimi, delaju, skrbe i goje decu jušto kako ča smo i mi kada smo bili njihoveh let.

Mihael i Darian se igraju okol kući, sako malo nas obajdu i sobun prnesu veselje ko deca šire okol sebe. Malo je prišla nevesta, sin pa susedi Đilda i Bjanka, vrata ove kući su vavek otprte. Užanca da ste dobro prišli prenaša se z generacije na generaciju.

* Za tebe se reče da si vredna i do-bra ženska, ča ti na to govoriš?

- Judi vavek govore i vavek te govorit ča je i ča ni. Od mićega san navajna delat, sada ne znan drugačije živet. Delamo fanj kanpanji. Žal mi je da ča propade, se ča privredimo i ča nan priroda da gjedan skoristit. Kuhan soki, marmeladi, stavjan va ocat verduru za zimu. Iman va štale kozu i kokoše. Ne bin to se mogla da mi mlaji ne pomoru. Iman vrednu decu. Jako volin Lovransku Dragu, živet ovde je pravo blagostanje. Ovo ti je mića Švicarska, zato i je del parka prirodi. Ražalosti me saka zapušćena leha, i zarašćen put, a je ih se već.

Ča, reču da san dobra? pita i kako da ne veruje. Vidin da vrti va glave ča će pak mane reć.

- Si smo mi nekakovi, gjedan svoji posli, pomoren ako moren i nastojin da nikemu ne storin niš na žal. Ne mislin da je to bit dobar, nego da je to normalno živjenje. Da ti pravo rečen, je judi na krivo nasajeneh pa ujidaju. Mane ih je žal, mora da je teško živet ako si takov.

* Ča ti se para Uča će bit ča maruna ovo leto?

- Slabo, bila je vela suša, ono ča bude bit će jako drobno. Mi nikad nismo imeli čuda maruni, a oni ki su ih imeli čuda imaju ih se manje. Maruni i spod njih se slabo nastoji, oboleli su pa ih se je čuda osušilo.

Nekad su bili samo kolači od maruna, a danas...

MARUNADA VA LOVRANSKOJ DRAGE* Je razliki mej vremenun od maruni pred 50 let i sad?

- Je. Bile su čiste šumi i puti do njih, judi su imeli ovce ke su saki dan zadovojno popa-sle travu i mladice drev ke su vilezle. Danas imaju ovce samo Kristina i Nevijo Lazarić, njin moramo bit zahvalni za del čisteh puti i šumi. Veseli me videt njihove ovce kako pasu i hće-ri ke se igraju z janjci. Va ono vreme je bilo najvažneje pobrat saki marun, šumi su odzva-njale od pogovora judi ki ga klate i pobiraju. S kamijoni su prihajali prekupci i ni bilo nikako-ve brigi kade, kako i po čen će se marun pro-dat. Prodalo ga se j' i kupilo se ča je falilo va kuće. Ki šolad se j' i prišparalo. Užali smo pro-dat i branac i dubenac. Dubenac se j' čuval za kašneje. To je marun kega se va žajicah stavi na kup, pokrije z vejun i tako stoji skoro do pod zimu, a onda se dube z grabjicami, čisti i prodava.Danas kada čuješ Marunada znaš da je to fešta za pojist, popit, zakantat, zatancat i potrošit soldi... Zatrla se j' još jedna užanca. Večer se j' stavilo peć čuda maruna, prišli su susedi, saki je za se čistil i jil, a bukaleta vina j'

hodila od ruki do ruki. Dokle je bukaleta kru-žila povedalo se od sega i sačesa, a pravi gušt je bil naslišat štorije od štrigi. Ni više štorij. Promenilo se j' i to ča sada i mi z Dragi gre-mo po letu Medveju plavat, a va ono vreme čuda od njih nisu znali ni plavat. Si su pozabili, ma ja pametin da je prva Marunada bila ovde va Lovranskoj Drage.

* Ste va hotele kuhali obroki z maru-nun?

- Z marunun smo delali kolači ki su za-spravje bili štimani od gosti. Radi njih su se gosti vrnjali va hotel više let. Slanu hranu s maruni nismo kuhali, računan da je to del moderne kuhinje ka se j' počela razvijat pred malo let. Marun sam po sebe nima jak gušt pa ga je teško mešat z drugun hranun a da on prevlada oku-sun. Vavek rečen judin ki gredu na Marunadu da kupuju manji kolači aš je va njih veći posto-tak maruna. Marun se najveć kuha i peče, tako uživamo va punoće njigovega gušta. Kuhala san doma juhu od maruna i baš mi je bila dobra. Kako ča poštivan se užanci starejeh poštivan i njihovu kuhanju. Najzadovojneja san kada se s padeli širi dih na kega san od mićega navajna.

KAKO SU ME PREKRSTILI* Poznan te čuda let, kako to da do danas nisan znala da ti je ime Marija?

Srdašno se nasmela i povedela. - Eee... to ti je štorija! Nikakovo čudo, tr ni ja to

nisan znala se dokle nisan šla Lovran va četrti razred. Meštrica je prozvala Aničić Mariju, niki se ni javil pa mi je rekla da san to ja. Čudila san se i navadila na to. Rodila san se na Voloskin va nide, mater su pitali kako ću se zvat, a ona je rekla Marijuča. Babica j' mater grdo pogjedala i rekla. „Kakva Marijuča – kakva Uča, zvat će se Marija!“ Tako je zapisala i to je bilo prvi put ča su me prekrstili. Drugi put je bilo kad san prišla kako divojka delat va hotel Kristal. Šef je pogjedal va moje karti ke san prnesla, pročital je moje ime, stisnul z obr-vi, pogjedal me i rekal: „Znaš ti, djevojko, mi ovdje već imamo jednu Mariju pa ćeš ti biti Marica, to će nam svima biti jednostavnije.“ On mi je drugi put promenil ime, a naši domaći judi su me zvali Marijuča pa skratili na Uča i da ti pravo rečen kada me ki zazove Marija ale Marica ja se nanke ne skunponin.

Počelo se j' škurit, pozdravila san Uču i zela svoju košaricu, jutre će bit za obet fritaja z lukići. A van smo regalale nas dve, kuharica i slastičar-ka, oveh nekoliko ricet kako da porabite ovoletni marun.

JUHA 40 dek skuhanega i očišćenega maruna

10 dek črjenega merlina

15 dek putra1 dec vrhnja za kuhat

6 dek muki4 grančice petrsina 2 fetice kruha1 litra vodimalo šeginasol, papar i malo muškatnega orešića

KAKO TO SKUHAT:

Va vodu stavimo merlin narezan na fetice, petrsin

i šegin i kuhamo dokle merlin ne omekne. Va

drugoj padele stopimo putar i dodamo muku.

Se skupa mešajuć teplimo i prvo nego ča muka

požuteje dodamo vodu s petrsinun, šeginun i 20

dek maruna. Posolimo, popaprimo, naribamo malo

muškatnega orešića. Kuhamo još 5 minuti pa to

zmiksamo. Va surice stopimo drugi del putra i na

njin zbaškotamo kruh zrezan na kockice. Malo

prvo nego ča ćemo stavit juhu va pijati dodamo

vrhnje i 20 dek maruna va komadićeh. Za lepo

videt na jenu stran pijeta va juhu stavimo koc-

kice zbaškotanega kruha, a na drugu na mićo

zrezan petrsin.

DOMAĆA PAŠTA VA ŠUGE Z MARUNI 80 dek domaće pašti (fuži, rezanci, špageti)20 dek očišćenega maruna12 celeh kuhaneh očišćeneh maruni2 žlice sira parmezanapol litri vrhnja za kuhatputar, papar, sol, petrsin

KAKO TO SKUHAT:Va putar i vrhnje stavimo papar i sol, prokuhamo pa dodamo na pol kuhanu domaću paštu i ma-run, se skupa kuhamo na slabin ognje dokle ni domaća pašta po sve kuhana. Dodamo parmezan i zrezan petrsin. Na saki pijat za lepo videt do-damo po 3 cela maruna i grančicu petrsina.

MARUNIĆI 40 dek očišćenega maruna

1o do 15 dek cukara va prahe

pol deca ruma

KAKO IH STORIT:

Se skupa zmešat, danas bi rekli zblendat, storite

marunići kako ča su na slike i umočite ih va

stopjenu cikulatu.

OBED Z MARUNON (ZA ČETIRI LAŠNI)

Želimo van dobar tek!10 11LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

Općina Lovran prihvatila je prijedlog dokapitalizacije druš-tva Žičara Učka d.o.o. i u naredne tri godine uložit će još 160.000 kuna. Općina Lovran u društvu Žičara Učka do sada je imala 160.000 kuna u odnosu na temeljni kapital koji

iznosi 2,1 milijun kuna. Nakon što su se predstavnici Društva obratili svim jedinicama lokalne, regionalne samouprave, s prijedlogom nove dokapi-talizacije društva kako bi se osigurala potrebna sredstva za provođenje daljnjih radnji na realizaciji projekta, lovranski općinski vijećnici podržali su njihov prijedlog i odlučili u naredne tri godine na račun društva staviti još 160.000 kuna - odnosno 70.000 kuna u prvoj godini, 70.000 kuna u dru-goj godini i ostatak u trećoj godini.

Žičara Učka projekt je vrijedan 23 milijuna eura koji bi trebao pove-zati Medveju sa vrhom Učke Vojakom. Riječ je o panoramskoj žičari dugoj oko 4,5 kilometara. Prema riječima prokurista društva Žičara Učka u na-rednoj fazi nužno je sakupiti 3 milijuna kuna kako bi se napravio glavni pro-jekt i dobila građevinska dozvola. Upravo zato su i javne i privatne osobe pozvane da otkupe udjele u društvu kako bi se povećao temeljni kapital.

FINANCIJSKI OKVIR– Oba moguća modela financiranja investicije zahtijevaju da se projekt

dovede do građevinske dozvole. Bez građevinske dozvole projekt ne mo-žete prijaviti ni na europske fondove, a niti će takve uvjete prihvatiti bilo koji drugi investitor. Zato smo sada u fazi da moramo izraditi glavni projekt i ishodovati građevinsku dozvolu a za što nam je potrebno još tri milijuna kuna. Taj financijski okvir za realizaciju glavnog projekta nalazimo sa vlastitim

sredstvima - 1,5 milijuna kuna i 1,5 milijuna kuna potpore od Ministarstva turizma, s kojim smo u kontaktu. Mi moramo dokazati da ćemo osigurati naših 50 posto da bi nam Ministarstvo turizma dalo njihovih 50 posto. Zato je ovo i poziv svim postojećim udjelničarima da udvostruče kapital, time dobijemo oko 1,4 milijuna kuna, ali i poziv potencijalnim udjelniča-rima i građanstvu da se uključe – rekao je prokurist Žičare Učka Mladen Blažević navodeći kako u društvu trenutno postoji 208 udjelničara, od čega 160 fizičkih osoba, 38 gospodarskih subjekata, sedam jedinica lokalne samouprave i dvije županije (Istarska i PGŽ).

MARINA U MEDVEJIProjekt Žičare Učka u novom promo filmu opisan je kao projekt od

šireg društvenog značaja, a razvojni program Učke i regije sagledan je i kroz druga ulaganja i investicije - gradnju Visitor centra na Poklonu i marine u Medveji, u mjestu u kojem je predviđena polazna stanica panoramske žičare duge oko 4,5 kilometra a koja vodi gotovo do samog vrha Učke - Vojaka, odnosno čija je zadnja stanica smještena stotinjak metara od kule na Vojaku.

Prema riječima prokurista još je uvijek prerano govoriti kada bi pro-jekt panoramske žičare mogao biti realiziran, međutim očekuju da će gra-đevinska dozvola biti ishodovana do kraja 2018. godine. Za samu gradnju žičare, koja će se nužno morati izvoditi u etapama, potrebno je godinu dana. Potencijalno zainteresirane fizičke osobe za ulaganje u ovaj projekt mogu sudjelovati već iznosom od 1.000 kuna, pravne osobe s minimalnim iznosom od 5.000 kuna, a jedinice lokalne samouprave s 50.000 kuna.

Djelatnost Lokalne Akcijske Grupe (LAG) „Terra Liburna“ je izra-da razvojne strategije, uspostava sustava i razvojne mreže unutar

područja koje pokriva LAG-a i promicanje kon-cepta održivog razvoja boljom primjenom ru-ralnih i regionalnih politika, istaknuo je, između ostalog, na početku informiranja članova novo-izabranog Odbora za ruralni razvoj pri Općini Lovran, predstavnik LAG-a „Terra Liburna“ Mario Zaccharia.

Inače Udruga LAG „Terra Liburna“ osno-vana je početkom 2013. godine i djeluje na po-dručju gradova Kastav i Opatija te općina Jelenje, Klana, Matulji, Lovran, Viškovo i Mošćenička Draga te svojim djelovanjem obuhvaća više od 60.000 stanovnika. LAG je partnerstvo koje u okviru odobrenih sredstava upravlja sredstvima iz Programa ruralnog razvoja i nudi kontinuira-nu savjetodavnu pomoć i pomoć u umrežava-nju zainteresiranih suradnika sa svog područja djelovanja i animira zainteresirane za teme od važnosti za ruralni razvoj.

RURALNI RAZVOJOsnivanje LAG „Terra Liburna“ potaknuo

je Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu Primorsko-goranske županije. Do sada je u okviru svog programa aktivnosti LAG proveo niz usavršavanja i obrazovanja zaposlenika, vo-lontera i svojih članova kroz edukacijske radi-onice, javnih tribina, sastanaka i stručnih studij-

skih putovanja. Sjedište LAG „Terra Liburna“ i samog infocentra je u Rukavcu na broju 61a i svi zainteresirani mogu na web stranicama www.terra-liburna.hr ili osobno dobiti potreb-ne informacije i pomoć. Servis je to koji unutar područja osme jedinice lokalne samouprave, u kojima djeluje LAG, daje informacije i savjeto-davnu pomoć oko pronalaska odgovarajućeg izvora financiranja projekata i prijava za natje-čaje iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014 – 2020. godine te EU fondovima.

Članovi lovranskog Odbora za ruralni ra-zvoj dobili su informacije o programu aktivnosti LAG-a „Terra Liburna“ do kraja ove kalendar-ske i početka nove godine s točno razrađenim akcijama i sadržajima.

U raspravi članova Odbora za ruralni ra-zvoj Općine Lovran, na čelu s predsjednicom Elvirom Jović Ban, do izražaja su došla pitanja koja se uglavnom odnose na povećanja vrlo malog broja OPG-a na lovranskom području, isticanju problema kojeg imaju potencijalno zainteresirani te potreba da se priđe pružanju stručne pomoći za osnivanje istih. U tom cilju potrebno je kroz stručna edukativna predava-nja na terenu približiti ovu problematiku poseb-no mladima te približiti način ishodovanja EU fondova kao poticaj razvoja i rada OPG.

MARUNI I BRTOŠINKEU nastavku sjednice savjetnik za poljopri-

vredu iz Upravnog odjela za turizam, poduzet-ništvo i ruralni razvoj PGŽ dipl. inž. agr. Mladen Brajan ukratko se u osnovnim crtama osvrnuo na povijest nastanka Centra za brdsko-planin-ski razvoj PGŽ i aktivnosti koje je ovaj Centar prvenstveno inicirao na području lovranske op-ćine do sada. Do sada su te aktivnosti najviše došle do izražaja u obnavljanju nasada pozna-tog lovranskog maruna i trešnje „brtošinke“ koje kao autohtone sorte zavređuju da se briga o njima kontinuirano provodi kroz uzgoj mlađih sadnica i proširenje nasada. To se također od-nosi i na maslinu koje ima sve više i na ovom području. U tom pravcu još jednom je naglaše-na potreba uključivanja stanovnika Lovranštine u akcije predbilježbi za nabavku mladih sadnica maruna, trešanja i maslina, i te su predbilježbe u tijeku.

Do sada je prijavljena potreba za 54 sad-nice maruna, 35 maslina i 107 komada mladih sadnica trešnje.

Svi zainteresirani mogu se do kraja listopa-da prijaviti osobno u Općini Lovran ili na web stranicu www opcinalovran.hr. Nakon toga nabavit će se sadnice za koje će dio sredstava osigurati Općina Lovran, a ostatak sam naruči-lac sadnica.

Poučeni dosadašnjim interesom za ovu vrstu predbilježbe mladih sadnica, za očekivati je da će se i ove godine ova akcija uspješno realizirati čime se osigurava svijetla budućnost nasadima ovih lovranskih sortnih stabala.

Piše: Marina Kirigin

Projekt žičare Medveja-Učka sve bliže građevinskoj dozvoli U LAG-u »Terra Liburna«

60.000 stanovnika

Piše: Radovan TrinajstićKAKO POVEĆATI BROJ OPG-A NA LOVRANSKOM PODRUČJU

12 13LOVRANSKI LIST br. 43LOVRANSKI LIST br. 43

Lovran će uskoro dobiti novu, mo-dernu javnu rasvjetu. Na području općine, naseljima Lovran, Medveja, Liganj, Tuliševica i Lovranska Draga

postojeće neučinkovite svjetiljke zamijenit će se sa 824 visoko efikasnih LED svjetiljka, s kva-litetnom optikom i višim stupnjem energetske efikasnosti. Kako bi realizirala projekt moderni-zacije javne rasvjete Općina Lovran zadužila se kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak uzi-manjem dugoročnog kredita u iznosu od 2,8 milijuna kuna, s rokom otplate kredita od osam godina, uz promjenjivu godišnju kamatnu stopu od 2,5 posto.

– Realizacijom ovog projekta ostvarile bi se značajne uštede na potrošnji električne ener-gije, te bi se iz sredstava uštede dijelom otpla-ćivao kredit. U tijeku je postupak javne nabave za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za isporuku i ugradbu opreme za modernizaciju javne ra-svjete. Po dovršetku postupka, s najpovoljnijim ponuditeljem zaključit će se ugovor, a radovi bi se izveli u roku od 75 dana i to u svim naseljima. Radovi će se izvoditi etapno u fazama, po struj-nim krugovima, a po istom principu izvodit će se i puštanje u rad – objasnila je Tamara Mittel, lovranska općinska djelatnica zadužena za ko-munalni sustav.

ZAMJENA 824 SVJETILJKEModrenizacija javne rasvjete u Lovranu za-

početa je još u prvoj polovici 2016. godine kada je postavljeno 130 novih, ekološki učinkovitijih rasvjetnih tijela uz glavnu lovransku prometni-cu, od Ike do Labinskog, te uzduž ceste Žrtava fašizma i Istarske dvizije, odnosno između lo-vranskog marketa i benzinske crpke, do groblja. Nastavak projekta obnove i modernizacije u siječnju 2017. godine podržali su i lovranski vi-jećnici, a sada je raspisan natječaj za izvođače koji su spremni postaviti nova rasvjetna tijela u preostalim naseljima općine, odnosno napra-viti rekonstrukciju i zamjenu 824 svjetiljki tako što će se zastarjele svjetiljke zamijeniti visoko efikasnim LED svjetiljkama koje zadovoljavaju svjetlotehničke proračune, doprinose zaštiti okoliša te povećavaju energetsku učinkovitost sustava. Drugim riječima, uvođenjem nove LED

energetski učinkovite i ekološke rasvjete doći će do vrlo značajne uštede energije i troškova. Prilikom predstavljanja projekta modernizacije javne rasvjete općinskim vijećnicima, predstavni-ci iz RITEH-a, istakli su kako bi uštede električne energije na godišnjoj razini mogle iznositi oko 375.000 kuna.

– Po odabiru izvođača krenut će moder-nizacija rasvjetnih tijela, odnosno konverzija na LED rasvjetu, po svim naseljima Općine Lovran. Kroz očekivani rok od 10 godina, investicija bi trebala kroz smanjeni trošak održavanja i trošak električne energije sama sebe isplatiti. S novom tehnologijom eliminiralo bi se svjetlosno zaga-đenje te bi se rasvjeta više usmjerila na pro-metnu površinu – objasnio je načelnik Općine Lovran Bojan Simonič.

PLAN GRADNJE OBJEKATAEduard Vivoda iz RITEH-a kazao je kako

javna rasvjeta pripada skupini komunalnih dje-latnosti, a njezino održavanje i izgradnju regulira Zakon o komunalnom gospodarstvu u kojem se javna rasvjeta opisuje kao upravljanje, održa-vanje objekata i uređaja javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.

– Održavanje javne rasvjete podrazumije-va troškove zamjene dotrajalih svjetiljki, bojanja stupova javne rasvjete, zamjene dotrajalih stu-pova javne rasvjete, zamjene žarulja, grla, priguš-nica, te sav potrošni materijal potreban za javnu rasvjetu. Prema navedenom zakonu izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture je od interesa Republike Hrvatske, a pred-stavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za svaku kalendarsku godinu donosi Plan gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Prilikom projektiranja javne rasvjete početni korak je predstavljalo sakupljanje podataka o prometnicama i njihovo klasificiranje. Važnost i klasu ceste određuju parametri kao što su: rizik od nastanka prometne nezgode, vrsta korisnika u prometu (motorna vozila, biciklist, pješaci), br-zina kretanja vozila, geometrija ceste, komplek-snost vizualnog područja, gustoća prometa itd. – rekao je Vivoda.

Piše: Marina Kirigin

Stižu efikasne LED svjetiljkeMODERNIZACIJA JAVNE RASVJETE NA PODRUČJU OPĆINE LOVRAN

14 15LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

Bogat program aktivnosti GDCK Opatija na području Općine Lovran započeo je pripremama za natje-canja iz Prve pomoći učenika OŠ

Viktora Cara Emina. Šestero učenika sedmih razreda: Melani Priskić, Tamara Čedomirović, Maria Leana Đolonga, Matija Jozak, Karlo Vlašiući, Ema Mihalić uz mentora Frana Babića - lovranskog studenta medicine i volonte-ra GDCK Opatija, te uz profesoricu Tatjanu Halavuk - koordinatoricu škole za suradnju sa Crvenim križem, na Gradskom natjecanju odr-žanom u Opatiji osvojili su drugo mjesto -javila je mr.sc. Đana Pahor, ravnateljica GD Crvenog križa Opatija.

Tradicionalno se u cijeloj Hrvatskoj obi-lježio Dan narcisa, a prvi puta ova se akcija na području Liburnije istovremeno održala u Opatiji, Matuljima i Lovranu. Stanovnici Lovrana pokazali su veliku humanost doniranjem narci-

sa iz svojih vrtova, kao i kupovinom narcisa na prigodnom štandu CK, kod vrijednih lovranskih volonterki.

– Ovoj humanitarnoj akciji u Lovranu ra-do su se odazvali i pridružili učenici Učeničkog doma Lovran u kojem se tradicionalno njeguje volonterstvo na čemu i ovom prigodom za-hvaljujemo ravnateljici mr. sc. Nataši Tomić. Prva ovogodišnja akcija humanitarne prodaje narcisa u Lovranu bila je vrlo uspješna, a priku-pljena novčana sredstva namijenila su se radu novo osnovanog Kluba GDCK Opatija – „Novi život“, koji okuplja žene Liburnije liječene od raka dojke, od kojih je pet članica s područja Lovrana. Svjetski dan zdravlja također je bo-gatim aktivnostima obilježen u Lovranu u su-radnji s Općinom Lovran, u prostoru Galerije „Laurus“. Stanovnici Lovrana imali su prigodu provjeriti svoje zdravstveno stanje: izmjeriti tlak, šećer u krvi, BMI (tzv. indeks tjelesne mase) te se savjetovati s poznatom umirovljenom kardi-ologinjom Thalassotherapije – i velikom volon-terkom GDCK Opatije – mr. Marijom Puharić Harašlić, dr. med. Djelatnici i volonteri Crvenog križa demonstrirali su i oživljavanje na lutki pa su zainteresirani građani mogli i sami vježbati. Podršku akciji svojim prisustvom dao je i ta-dašnji načelnik Alan Sanković. Tjedan Crvenog križa obilježio se ove godine od 8. do 15 svib-nja sukladno Statutu HCK-a za područje cijele Hrvatske. GDCK Opatija organiziralo je niz aktivnosti tijekom tog tjedna u kojem su sudje-lovali i vrijedni volonteri Lovrana.

MALI KOLAŽ O VELIKIM SRCIMAIzložbom „Mali kolaž o velikim srcima“

na opatijskoj tržnici predstavljeni su volonteri Crvenog križa. Tradicionalno u tom tjednu biva i organizirano primanje prvašića u podmladak Crvenog križa iz neke od liburnijskih osnovnih škola. Ove godine tako su u humanu obitelj Crvenog križa primljeni prvašići OŠ Viktora Cara Emina iz Lovrana – njih ukupno pede-setak, uz prigodno upoznavanje s djelatnošću Crvenog križa, kroz predstavu „Vesela družina“ lutkarskog kazališta iz Opatije.

U Tjednu Crvenog križa i stanovništvo iska-zuje humanost prilozima u namirnicama ili novča-

Piše: Aleksandra Kućel-Ilić

Lovranci u Crvenom križu istaknuti humanitarci

Za ostvarenje programa i pro-

vedbu svih djelatnosti GDCK

Opatija ima veliku podršku

Općine Lovran, koja osim za-

konom propisanih financij-

skih sredstava koja se iz pro-

računa JLS izdvajaju za djelat-

nosti Društava CK prepoznaje

vrijednost dodatnih programa

koje GDCK Opatija kreira i

temeljem iskazanih potreba i

interesa stanovnika pojedine

JLS Liburnije.

noj donaciji tijekom zdravstvenih akcija ispred lo-vranske tržnice i Konzuma u Lovranu. U bogatim i zanimljivim aktivnostima i sadržajima Crvenog križa ove godine je u suradnji s Policijskom upra-vom PGŽ-a, Odjelom prevencije, stanovništvu starije dobi u prostoru Galerije „Laurus“ priređe-no edukativno predavanje na temu „Osobe zre-lije životne dobi kao žrtve kaznenog dijela“ uz niz praktičnih savjeta iz prakse PU. Prvi puta ove go-dine GDCK Opatija se pridružilo i akciji Hrvatska volontira. Tako su mladi volonteri iz Lovrana Frane Babić i Romina Tominić, uz pratnju Mirne Ivanić - gerontodomaćice CK za lovranske korisnike usluga Programa „Pomoć u kući“ obišli i posjetili nekoliko starijih i slabije pokretnih sugrađana uz prigodan poklon Crvenog križa. Inače ovim pro-gramom u Lovranu je obuhvaćeno devet korisni-ka uz financijsku potporu Općine Lovran, čime se podiže kvaliteta izvaninstitucionalne skrbi starijih i nemoćnih osoba i omogućava im život u vlasti-tom kućnom okruženju.

Nedavno obilježena akcija je Tjedan bor-be protiv tuberkuloze (od 14. do 21. rujna). U školi Lovran uključujući i područnu školu u Mošćeničkoj Dragi, pedesetak učenika četvrtih i petih razreda slušalo je prezentaciju voditeljice zdravstvenih programa GDCK Opatija Conny Priskić o osnovama ove bolesti i mjerama osobne zaštite na za dob primjeren način, pa su tako učenici naučili pravilno prati ruke, što im je činiti nakon kihanja, kašljanja itd. Uz to mladi vo-lonter GDCK Opatija Matia Torbarina upoznao je učenike s osnovama Pokreta Crvenog križa, humanim vrednotama i volontiranjem. Svi su učenici na dar tom prigodom dobili „Kalendar mladih 2017 /18.“ HCK-a.

Kontinuirano niz godina nekoliko vrijednih građanki Lovrana, a vjernih volonterki GDCK Opatija - aktiv Lovran održavaju skladište ro-be na adresi Vatrogasni prolaz 22, Lovran, a to su: Sonja Mavrović, Julija Jakotić, Nada Jakotić i Davorka Nostran uz ispomoć dviju volonterki iz Mošćeničke Drage - Karoline Franjul i Dine

Štimac. Veliko im hvala na strpljenju i ustrajnosti i humanosti. Sve one redovito sudjeluju i u pro-vedbi tzv. zdravstvenih akcija CK (mjerenje tlaka i šećera u krvi) na području Lovrana prema kalendaru aktivnosti - rekla je ravnateljica Pahor.

KLUB 100 KAPIPo njezinim riječima, posebno mjesto u

humanoj obitelji Društava Crvenog križa zau-zimaju dobrovoljni darivatelji krvi (DDK) – ljudi dobre volje koji ovoj zajednici daju najvrijednije i najdragocjenije.

– Prema podacima voditelja aktiva DDK Lovran GDCK Opatija, Radovana Trinajstića, na području Lovrana i Lovranštine takvih humanih ljudi, za koje možda ni ne znate ima čak 70, od čega 15 žena. Oni su zajedno do sada ukupno poklonili čak 1.350 doza ove dragocjene ne-zamjenjive tekućine! U ovoj godini održane su do sada četiri akcije DDK u Lovranu, te je do sada prikupljena 91 doza krvi, a od toga troje darivatelja je krv darovalo prvi put: Sandro Kulaš,

Filip Grgur i darivateljica Saša Pečak. U „Klubu 100 kapi“ – darivatelja koji su krv darovali 100 i više puta jesu slijedeći Lovranci: Stevo Alkić, Roberto Brubnjak, Marijan Bušljeta, Stanko Iskra, Siniša Jovanović, Josip Mišćenić, Janoš Nađ i Boris Valenčić Bori. Dvojica iz ovog Kluba više nisu me-đu nama, a to su Gino Craizer i Mato Ivančić.

Općina Lovran ove godine bit će domaćin svečanosti podjele priznanja višestrukim dariva-teljima krvi, 30. listopada s početkom u 18 sati u Galeriji „Laurus“, čime se obilježava i „Dan dobro-voljnih darivatelja krvi - 25. listopada. Pred nama do kraja godine predstoji „Tjedan solidarnosti“ od 8. -15. prosinca, akcija koja je tradicionalno vrlo uspješna u Lovranu. Ovom prigodom djelatni-ci GDCK Opatija zahvaljuju svim stanovnicima Lovrana koji na bilo koji način sudjeluju u aktivno-stima CK-a kao i na svim humanitarnim prilozima (hrana, roba, higijenske potrepštine), volontersko vrijeme i plemenito srce. Pozivaju se i ostali sta-novnici Lovrana da se uključe u veliku humanitar-nu obitelj Crvenog križa - pozvala je Đana Pahor.

16 17LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

SRD „Zubatac“ Lovran bio je sunčanog i toplog vikenda od 13. do15. listopada 2017. domaćin državnog prvenstva najmlađih i najboljih ribolovaca Hrvatske u kategorijama U-16 i U-21.

To su jedine kategorije u kojima se zajedno natječu djevojke i mladići, no prevladavaju mladići, tako da su u kategoriji U-16 bile samo četiri djevojke, a u U-21 dvije (od ukupno 48 natjecatelja). Pripreme or-ganiziranja državnog prvenstva počele su u SRD „Zubatac“ u Lovranu već u proljeće, a sve se intenziviralo u kolovozu i rujnu ove godine, kada su podijeljena zaduženja, određeni suci i voditelj natjecanja. Uz iznimno zalaganje tajnika Ivice Škeca, predsjednika Srećka Šobota i članova IO-a te pomoć donatora, sve je bilo gotovo na vrijeme i došao je dugo očekivani trenutak svečanog otvaranja natjecanja 13. listopada 2017. u 18h i 45 min na terasi restorana „Kvarner“.

Službenom otvorenju prethodila je vesela i razigrana uvertira koju je sa svojim učenicima Područne škole Ičići pripremila učiteljica Marina Mavrinac Matulja. Bio je to kratki igrokaz pod nazivom „Ribarske štori-je“ koji je izmamio osmjehe na sva lica nazočnih i gromoglasan pljesak. Potom je uslijedio i službeni dio, odsvirana je himna Lijepa naša do-movina, a predsjednik Županijskog saveza i SRD-a „Zubatac“ Lovran gospodin Srećko Šobot pozdravio je skup i proglasio državno natje-canje otvorenim, delegat HSSR-a gospodin Robert Stermečki poželio je natjecateljima dobar ulov i fer borbu, a načelnik Lovrana gospodin Bojan Simonič izrazio je zadovoljstvo što se ovo natjecanje održava baš u Lovranu i zaželio svima ugodan boravak te natjecateljima „Rogi ribaru“.

BABLJE LJETOU ranu zoru 14.listopada u 7 sati počeo je prvi dan natjecanja okuplja-

njem sudionika u ribolovnoj zoni plaža Medveja za U-21 i plaži Mošćenička Draga za U-16. Izuzetno povoljno vrijeme zvano „bablje ljeto“ omogućilo je natjecateljima uživanje u prekrasnom pogledu na Kvarner i mirnom ribolovu. Izvukli su svoja mjesta u sektorima i dobili određeno vrijeme za pripremu pribora i čišćenje ješke (dagnje, sardele i crva). Točno u 8 sati glavne sutkinje Savica Dešković i Marina Mavrinac Matulja dale su zvučni signal za početak ribolova. No za domaćine dan je započeo već u 5h i 30 min pripremom ješke za sudionike natjecanja, marende i pitke vode za sve ribolovce, sektorske i glavne suce. Ribolov je za U-16 trajao 4 sata, a za U-21 5 sati i borba je bila neizvjesna do samog kraja. U mnogim slučaje-vima odlučivali su grami jer su mnogi natjecatelji imali isti broj riba. Nakon završetka ribolova svaki natjecatelj predao je ulov, izmjeren i sortiran po vrstama riba, sektorskom sucu, a potom se sve transportiralo u lovransku lučicu gdje se obavilo vaganje i proglašenje rezultata za prvi dan ulova pod budnim okom glavnih sutkinja, delegata i organizatora.

REZULTATIEvo i najboljih rezultata prvog dana: U kategoriji U-16 najbolji je bio i osvojio 1. mjesto Luka

Hajdaraj „Kantrida“ Rijeka; 2. Katarina Svetinović „Nebojsija“ Kaštel Kamberovac; 3. Gregori Udovičić, „Zubatac“ Poreč. Ekipno su najbolji bili Katarina Svetinović i Ivan Tomas „Nebojsija“ Kaštel Kambelovac, drugi Luka i Teo Hajdaraj „Kantrida“ Rijeka i treći Gregori Udovičić

Piše: Sonja ŠpanjolNAJBOLJI MLADI RIBOLOVCI U LOVRANU

Državno natjecanje za djevojke i mladićei Igor Dudas „Zubatac“ Poreč. Ulovili su 211 riba ukupne težine 7,903 kg, a najveću ribu ulovio je Gregori Udovičić, arbuna teškog 399 grama.

U kategoriji U-21 Tomislav Milić „Kostrena“ Kostrena bio je 2.; 2. Adam Penavin „Kantrida“ Rijeka, 3. Dilan Mileta „Galeb“ Raša. Ekipno su najbolji bili Adam Penavin i Karlo Nadarević „Kantrida“ Rijeka, drugi Dilan Mileta i Antonio Smoković „Galeb“ Raša i treći Luka Gredičak i Martin Ćurko „Nebojsija“ Kaštel Kambelovac.

Nakon proglašenja domaćini su se uhvatili priprema za drugi dan ribolova, a ribolovci su otišli na zasluženi odmor, no njihovi pratioci našli su vremena i za posjet Marunadi u Lignju. Drugi dan ribolova održan je 14.listopada, također po prekrasnom, mirnom i sunčanom vremenu, samo su kategorije zamijenile mjesta pa je U-16 lovila u Medveji, a U-21 u Mošćeničkoj Dragi. Procedura je bila ista kao i pret-hodni dan i sve je počelo i završilo na vrijeme. Nakon mjerenja i va-ganja ulova drugog dana, zbrojeni su rezultati i došlo se do ukupnih pobjednika državnog natjecanja za ovu godinu.

Ukupno su natjecatelji u kategoriji U-16 ulovili 10,342 kg ri-be, a U-21 17,654 kg. Svečano proglašenje je održano u restora-nu „Kvarner“ koji je za tu prigodu bio posebno uređen i ukrašen. Laureati su: u kategoriji U-16; Zlatna medalja – Gregori Udovičić „Zubatac“ Poreč, srebrna Luka Hajdaraj „Kantrida“ Rijeka i bron-čana Teo Hajdaraj „Kantrida“ Rijeka; ekipno su zlato izborili Luka i Teo Hajdaraj „Kantrida“ Rijeka, srebro Katarina Svetinović i Ivan Tomas „Nebojsija“Kaštel Kambelovac i broncu Gregori Udovičić i

Igor Dudas „Zubatac“ Poreč: u kategoriji U-21 pojedinačnim zla-tom se okitio Adam Penavin „Kantrida“ Rijeka, srebrom Dilan Mileta „Galeb“ Raša i broncom Luka Miličević „Kantrida“ Rijeka, ekipno su zlatni Adam Penavin i Karlo Nadarević „Kantrida“ Rijeka, srebr-ni Luka Gredičak i Martin Ćurko „Nebojsija“ Kaštel Kambelovac i brončani Tomislav i Mario Milić „Kostrena 1“ Kostrena. Svi nosioci medalja dobili su i vrećicu pravih lovranskih maruna. Prigodne na-grade za najveće ulovljene primjerke riba dobili su Gregori Udovičić i Marin Petrović.

DRUŽENJENakon proglašenja pobjednika i uručenja medalja i pehara sve-

čanom se skupu obratio i predsjednik HSSR gospodin dr. Đuro Marinović, uputio svima iskrene čestitke i zaželio još mnogo takvih uspjeha, a u ime Općine Lovran to je učinio i gospodin Toni Družeta, zamjenik načelnika. Natjecatelji, njihovi pratioci, suci i sutkinje kao i samoprijegorni članovi SRD-a „Zubatac“ Lovran nastavili su druže-nje uz laganu glazbu i ukusan obrok koji im je pripremilo ljubazno osoblje restorana „Kvarner“ u Lovranu, a sve su na kraju zasladile sla-stice od maruna, kako i priliči u mjesecu Marunade. Nikako ne smije-mo zaboraviti spomenuti i ostale natjecatelje koji nisu uspjeli osvojiti medalje, ali su se plasirali među 24 najbolja ribolovca u Hrvatskoj u svojim kategorijama (među njima je i naš Tonko Pavičević U-16) i vjerujte taj put bio je tegoban, ali i ispunjen zadovoljstvom. Iskrene čestitke!!!

18 19LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

I ovoga rujna Društvo „Naša djeca“ na-stavilo je s provođenjem projekta „Za sretnije djetinjstvo“ i „Kolibrići Plus“, financiranih sredstvima Primorsko-

goranske županije. Projekt „za sretnije dje-tinjstvo“ obuhvaća rad psihologa, logopeda te rehabilitatora. Logoped, kao i psihološko savjetovalište djeluju na dvije lokacije: u pro-storima DND-a u Opatiji te u prostorima Turističko - informativnog centra u Lovranu, a obuhvaća djecu predškolskog i školskog uzrasta.

Psihološko savjetovalište obuhvaća in-dividualno i grupno savjetovanje djece te savjetovanje roditelja, a u sklopu projekta u lovranskoj i opatijskoj osnovnoj školi provodi se niz edukativnih radionica različite tematike te nekoliko predavanja za roditelje. Teškoće koje psiholog u svom radu najčešće susre-će jesu one vezane uz školu (teškoće učenja, pamćenja), anksioznost, depresivnost, te pro-blemi samopoštovanja.

Psiholog koji pruža ove usluge je Iva Kirša, mag. psihologije, a logoped koji djeluje u sklo-pu udruge je Iva Sladović, mag.logopedije.

Ovim putem pozivaju se svi zainteresi-rani, te svi koji su naišli na prepreku i trebaju stručni savjet, da se obrate u DND gdje ih očekuje naš stručni tim.

IZ RADA DRUŠTVA NAŠA DJECA Piše: Aleksandra Kućel-Ilić

Piše: Radovan Trinajstić

Nastavlja se projekt »Za sretnije djetinjstvo«

Šezdesetak članova Zajednice Talijana Lovran i Puhačkog orkestra Lovran nastavilo je višegodišnju vrlo uspješnu i korisnu suradnju sa srodnim udru-

gama Grada Lipika a sve sa ciljem razmjene iskustava u radu i njegovanju talijanskog jezika. Susret je upriličen u okviru programa tradicio-nalnog obilježavanja Dana nacionalnih manjina Grada Lipika. Dvodnevni boravak Lovranaca u Lipiku krajem rujna počeo je posjetom i razgle-davanjem poznate Državne ergele konja lipica-nera koju je 1842. godine osnovao grof Izidor plemeniti Janković.

U Domovinskom ratu ozbiljno je oštećena ergela, no ona se danas bavi uzgojem i selek-cijom osamdesetak konja lipicanske pasmine te njihovom selekcijom i tako razvija poseban oblik turističke djelatnosti. Koliki je značaj lipi-canera u povijesti Lipika najbolje je vidljiv kroz simbol koji se nalazi na grbu Grada Lipika.

LJEKOVITA VODADomaćini su svoje prijatelje iz Lovrana

proveli stoljetnim gradskim perivojima te ih upoznali s prirodnim izvorima ljekovite termal-ne vode koja ima stalnu temperaturu izvorišta od 64 stupnja Celzijevih pa je poznato da su u njima znali uživati i stari Rimljani. Kako se kroz povijest povećavao broj izvorišta, pogotovo iz-gradnjom nove tvornice 1980. godine, mineral-na voda dobila je svoj današnji naziv „Studenac“ 1998. godine. U spomen na prvu bušotinu ter-mo-mineralne vode u parku je izgrađen mali paviljon nazvan „Antunovo vrelo“ u čijem pri-zemlju stalno teče pitka termalna voda, a na ka-tu glazbenici održavaju prigodne koncerte.

Lovranci su bili smješteni u samom kom-pleksu Toplica Lipik i tu su ih upoznali s najsu-vremenijim oblicima fizioterapeutskim tretma-nima liječenja bolesti stresa zbog svakodnevnog ubrzanog života te ostalih raznih reumatskih bolesti. U Domovinskom ratu Lipik je razrušen

do katastrofalnih razmjera, o tome svjedoče još poneki vidljivi tragovi na zgradama ovog pozna-tog lječilišnog grada.

Prvi dan boravka u Lipiku zaključen je za-jedničkim druženjem i večerom u obnovljenom prostoru zgrade DVD-a Lipik.

U POTRAZI ZA MIROMPrisustvo Talijana na ovim prostorima za-

padne Slavonije vezano je uz emigraciju stanov-nika s područja porječja rijeke Piave, Dolomita i okolice Belluna krajem 10. stoljeća. U potrazi za mirnom egzistencijom i radom brojni su Talijani i njihove obitelji naselili ove prostore Slavonije. Radili su na krčenju šumskih prostranstava zasa-đenih hrastovim stablima i tu se nastanili i ostali živjeti. Kroz svoju zajednicu oni i danas njeguju svoj talijanski jezik i kulturu.

Na večeri prijateljima iz Lovrana dobro-došlicu su u ime domaćina uputili gradonačel-nik Lipika Vinko Kasana, predsjednica Zajednice Talijana Lipik Lionella Brisinello i predsjednik Puhačkog orkestra Lipik Antun Haramija. Na dobrim željama i čestitkama domaćina zahva-lio se Fausto Abram, predsjednik Zajednice Talijana Lovran i Zvijezdana Klobučar Filčić u ime Puhačkog orkestra Lovran. Tom prigodom razmijenjeni su i spomen darovi, a druženje se nastavilo dugo u noć.

LOVRANCI NA DANU NACIONALNIH MANJINA GRADA LIPIKA

Jer to je Lipički Studenac...

Program drugog dana boravka u Lipiku na trenutak je poremetila kiša, ali ne u toj mjeri da se ne razgleda dio središta grada i štandovi na prigodnom sajmu robe široke potrošnje i broj-nih voćara ovog kraja, a zanimljivo je bilo i prisu-stvovali natjecanju u izradi kvalitetnih pekmeza.

POZIV NA BISLovranski glazbenici zajedno sa članovima

novoosnovanog orkestra Lipik provozali su se u jutarnjim satima ulicama grada u malom vlakiću i svirajući najavili popodnevni promenadni kon-cert oba orkestra u šatoru s brojnim izlagačima OPG ovog kraja.

Popodnevni program otvorili su članovi domaćeg orkestra pod vodstvom Danijela Ratkovića, a promenadni koncert nastavljen je nastupom lovranskog puhačkog orkestra. U jednosatnom sviranju pod vodstvom diri-genta Borisa Mohorića lovranski su glazbenici dostojno predstavili svoj raznovrsni repertoar modernog i zabavnog karaktera. Mnogobrojna publika svojim pozivom „bis“ izrazila je svoje zadovoljstvo za kvalitetan nastup lovranskih glazbenika. Korisni i programski sadržajni bora-vak Lovranaca u Lipiku uspješno je zaključen o čemu svjedoči i dogovor o daljnjoj svestranoj suradnji te što skorijem uzvratnom posjetu Lovranu.

20 21LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

Lovran je upisao još jednu uspješnu turističku sezonu. Nakon odličnih rezultata u prvoj polovici godine i tijekom ljeta nastavljen je pozitivan trend rasta broja dolazaka i gostiju. U kolovozu je tako ostvareno 100.169 noćenja čime je prvi put dostignut broj od 100.000 noće-

nja u jednom mjesecu. Posebno veseli što je u kolovozu produljen i prosječni boravak gosta za jedan dan, pa tako umjesto prosječnog zadržavanja gosta u Lovranu koji je četiri dana, u kolovozu su se u prosjeku zadržavali 5 dana, kazala je direktorica Turističke zajednice Općine Lovran Luiza Sandalj.

- Povećanje turista u destinaciji donosi sa sobom i povećani pritisak na infrastrukturu te se javljaju i one „loše“ strane kao što su problemi s pro-metom, parkingom, smećem, koje trebamo poboljšati budući da nas po-stignuti rezultati obvezuju na daljnje unapređenje i dizanje kvalitete kako ponude tako i destinacije. Iako su ljetni mjeseci iza nas i tzv. „ ljetna sezona“ je gotova s početkom školske godine i od posezone puno očekujemo i već sada imamo dobre najave - rekla je Sandalj.

NIJEMCI, AUSTRIJANCI, TALIJANITijekom razdoblja siječanj-kolovoz 2017. godine na području TZO

Lovran boravilo je 78.353 gostiju koji su ostvarili 314.021 noćenja što je 12 posto više dolazaka i 11 posto više noćenja u odnosu za isti period 2016. godine. Prema podacima sustava eVisitor, broj dolazaka turista u ko-lovozu bilježi rast od 2 posto (18.866 dolazaka), dok broj noćenja raste po stopi od 3 posto (100.169 noćenja) u odnosu na prošlogodišnji kolovoz.

Glavnina turističkog prometa za razdoblje siječanj – kolovoz registrirana je u hotelima (124.525 noćenja) te čini 39 posto udjela u ukupnim noćenjima, potom slijedi smještaj u objektima obiteljskog smještaja (86.432 noćenja) sa udjelom 28 posto, hostel i vile (28.673 noćenja) sa udjelom od 10 posto u ukupnim noćenjima i kamp (44.076 noćenja) sa udjelom od 14 posto.

Udjel pojedinih tržišta u ostvarenim noćenjima za razdoblje siječanj – ko-lovoz pokazuje kako najveći doprinos ukupnom rezultatu daju tradicionalna tržišta - Njemačka sa udjelom od 23 posto (71.211 noćenja), Austrija sa udje-lom od 11 posto (34.868 noćenja), Italija sa udjelom od 9 posto (27.582 noćenja) te domaće tržište sa udjelom od 10 posto (31.727 noćenja).

POLJACI I FRANCUZI »NAVALILI«- Treba istaknuti da je najveći postotni rast broja turističkih noćenja

ostvaren s tržišta Poljske 33 posto (15.096 noćenja), Francuske 29 posto (7.398 noćenja), Mađarske 14 posto (23.098 noćenja) i Slovenije 15 po-sto (20.835 noćenja) - ističe direktorica lovranskog turističkog ureda na-vodeći kako su najviše noćenja u kolovozu ostvarili Nijemci, zatim Talijani, Austrijanci i Mađari.

- Prema dobnoj strukturi za razdoblje siječanj – kolovoz najviše turista bilo je u dobi između 45 - 54 godina (59.584 noćenja) i u toj dobnoj sku-pini ostvaren je porast broja turista od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najveći porast bilježi dobna skupina između 55 – 64 godina s porastom od 18 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema dobnoj strukturi za kolovoz najviše turista bilo je u dobi izme-đu 45 – 54 godina (19.971 noćenja) s udjelom u ukupnim noćenjima od 20 posto - zaključila je Sandalj.

Saki put kada gren po Lovrane gje-dan vili: Elsu, Magnoliju, Veru, Giannu, Eugeniju… i razmišjan kakovi su bi-li judi ki su ih storili i va njimi živeli.

Gospoda su po ondašnjoj mode šetali s šta-pićen v rukah, a dami su se štimale va dugeh svitah s lunbrelicun od merlić ka ih je čuvala od sunca. Danaska mi šećemo i uživamo va lepote našega Lovrana ki se zaspraven ima s čin štimat.

Kada gren na Lungomare saki put skra-tin korak i poferman se pred Vilun Marijun, Astrun, vilun Frappart... Tu su gospoda za-spravje uživali sedeć va hlade spod štrema z morske strani, a morda su držali novine al libar v rukah, čitali i gledali kako se device z decun igraju.

Jedanput san od našega duhtora Dušana Peršića čula štoriju da je Villa Frappart store-na zahvaljujuć dr. Michelu Raoult-Frappartu, poznatemu albokatu z Beča, ki je bil bogat

čovek i ki je volel umjetnini. Bilo je to vreme kada je tu živel i arhitekt Karl Siedl ki je znal zadovojit Frappartovu jubav za umjetnost i lepotu pa su se dve umjetničke duši vaje naš-le i dogovorile kakov te palac ozidat.

Villu su počeli delat 1894. leta. Delo je brzo šlo naprvo, ale kako vrag nikad ne spi, oganj je dešval glavni deli vili pa ju je po drugi put trebalo urejevat i ona je bila finjena na kraje 1904. leta. Cena novega urejevanja je bila jako velika aš su se stavjali najboji materi-jali, ki su se va to vreme mogli nać. Roza mra-mor s kin su obučeni vanjski zidi vili dopejali su vapori z Veroni. Modri mramor va veloj sale arival je vaje z Grčke. Nutarnji škalini ki peju na gornji kat vili, se okole glavneh vrat, erti i još čuda tega za lepo videt storeno je od žutega sienskega mramora. Štrem z mor-ske strani je posebno vredno delo, a storen je od švedskega vulkanskega kamika. Ima bogati stupi ki su na dne obdelani z broncun, a vrhi

ulepšani z mramorun. Stakla na poneštrah su od belgijskega kristala, a poneštri su na ruki storene od bronci. Na mramornen zidu va glavnoj sale je slika naslikana prema original-noj slike slikara Vittorea Carpaccia, a prikažuje štoriju od sv. Uršuli. Originalna slika čuva se va Venecije.

Na vile Frappart se delalo deset dugeh let. Kako će se zidat i kako stavjat paredi or-dineval je najboji arhitekt tega vremena Karl Seidl, sliki je risal i koloral Hans Seydl. Mramor su slagali i kiparili od njega razne skulpturi i ukrasi va Venecije i Toskane. Ki je delal se od bronci ni zapisano pa se ne zna. Čuda vred-neh umjetnin: slik, skulptur i figuric finilo je va muzejeh v Reke i Zagrebe kade se čuvaju. To su delići kulturi ki vuču svoji koreni z Lovrana.

Gjedan tako Villu Frappart z morske stra-ni pa za nazada pasan z gornje strani i vavek se čudin toj vanjskoj lepote. Škoda da je ona nutarnja našemu oku skrivena.

Vila Frappart - palac ki se gradil deset let

TE LEPE LOVRANSKE VILI Piše: Silvana Milotić Piše: Marina Kirigin

Nakon uspješnog ljeta, puno očekujemo i od posezone

DIREKTORICA TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE LOVRAN O SEZONI

22 23LOVRANSKI LIST br. 43LOVRANSKI LIST br. 43

Sjećanja na dugo toplo ljeto

Ovog ljeta veliku pozornost prolaznika i brojnih turista na dijelu Brajdica privlačio je neobično velik i raskošan cvi-

jet. Mnogi si ostajali iznenađeni prekrasnim cvijetom agave u dvorištu obitelji Neve i Stanka Iskra na kućnom broju 9.

Ovaj prelijepi cvijet nadvisio je svo raslinje u vrtu, kao i samu brajdu od vi-nove loze, a Neva Iskra nam je ispričala ovu priču:

- Tri male sadnice agave donijela sam 1989. godine iz Dalmacije prilikom povrat-ka sa sportskih igara ugostitelja u Herceg Novom. Zasadila sam ih u vrtu i od zasa-đenih agavica ostala je samo jedna koja je rasla sve ove godine i za skoro tri deset-ljeća izrasla do svoje impozantne veličine.

Agava je svojim širokim i mesnatim li-stovima oštrih vrhova i bodljikavih rubova duljine od jednog metra uvijek dominirala okućnicom. Isticala se između ostalog cvi-jeća svojom veličinom. Ali ovog ljeta izgled agave se mijenjao i vidjeli smo kako brzim rastom iz središta izrasta oko 6 metara duga stabljika. Pratili smo njen svakodnev-ni brzi rast i veselili se ovom iznenađenju, osobito kad su na vrhu iz cvjetne metlice izrasli mnogobrojni cvjetovi koji su bili pra-vi mamac za mnogobrojne pčele.

Inače agava, čija je domovina Meksiko i SAD, u Europu su prvi prenijeli španjolski pomorci sa svojih putovanja u 16. stoljeću. Kod nas kao samonikla biljka najviše ra-ste u priobalnom dijelu južne Dalmacije, a poneke nalazimo i kod nas u obiteljskim vrtovima kao ukras okućnice.

Cvjetanje agave se čeka nekoliko de-setljeća i kada se to najraskošnije ostvari, agava zapravo umre. Pred sam kraj života pusti hrpu sjemenki čime osigurava novi rast mladih agavica, a time produžuje i ži-vot svoje vrste. Neobično je da je agava najljepša kad umire.

Niknule su mlade agave u neposred-noj blizini, recimo svoje majke ili dosadaš-nje agave, i one nam bude nadu da će u vrtu obitelji Iskra biti još mnogo novih agava u budućnosti. Treba samo strpljivo čekati njihovu cvatnju i gledati kako će jednog dana i one biti meta brojnih foto uspomena.

Stanovnici Lovrana i oko-lice imaju zaista sreću što imaju u svom gradu Galeriju Laurus, prostor

gdje mogu uživati u raznim kul-turnim događajima.

U subotu 7. listopada odr-žan je koncert „Najljepše note festivala“. Pjesme sa Sanrema i Opatijskog festivala izveli su prof. Katarina Jurić, vokal i vir-tuoz na klasičnoj harmonici dr. art. Mihalj Ivković. Profesorica klavira Katarina Jurić studirala je u Zagrebu i na univerzite-tu Berkeley u Kaliforniji. Živi u Rijeci i članica je riječke vokalne skupine Rivers.

Mihalja Ivkovića svi pozna-mo, odrastao je tu među na-ma i jedini je dr. umjetnosti u Hrvatskoj koji je doktorirao kao izvođač na klasičnoj harmonici. Svoje umijeće sviranja nesebič-no predaje i svojim učenicima u našoj regiji, što nam daje nadu da će biti još umjetnika na kla-sičnoj harmonici.

Na koncertu u Laurusu izvodili su vrhunske pjesme obrađene na umjetnički na-čin: Bila je to prilika da se čuju pjesme s festivala u Opatiji: To je ono što me čini sretnom - Senke Veletanlić, Sklopi oči - Novih fosila, Potraži me u pred-građu - Ive Robića, Autobus Kalipso… i mnoge druge.

Ljubitelji glazbe iz Sanrema čuli su iznova u ženskom izvo-đenju: Volare – Domenica Modugna, Strani amori – Laure Pausini, E io penso a te – Ivane Spagna…

Piše: Radovan Trinajstić

Piše: Silvana Milotić

AGAVA JE NEOBIČNA - NAJLJEPŠA JE KAD UMIRE

SANREMO U LOVRANU

24 25LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

Početkom rujna u bugarskom ljeto-valištu Kavarni na obali Crnog mora održano je ovogodišnje Europsko pr-venstvo u izradi maketa brodova na

kome je s tri makete brodova sudjelovao i naš proslavljeni lovranski maketar Roland Vlahović, a prezentiranje svojih triju maketa donijele su mu dvije zlatne i jednu srebrnu medalju. To je druga po redu titula europskog prvaka ovog u svijetu brodomaketarstva jednog od najboljih i najpri-znatijih maketara danas. Svoje dojmove s ovog prestižnog natjecanja iznio nam je sam europski prvak:

- Na ovogodišnjem europskom natjecanju brodomaketara sudjelovalo je stotinjak make-tara iz 11 europskih država s oko 170 izloženih maketa brodova raznih vrsta, veličina i oblika iz različitih vremenskih razdoblja. Pred međuna-rodnom stručnom komisijom nalazio se težak i zahtjevan zadatak da pojedinačno svaku maketu pregleda i ocjeni rad maketara na izradi dijelova

do najma-njeg detalja uz pregled dostavljene stručne dokumentacije. Na tako prezentiranoj smotri najboljih maketara Europe može se reći da je to bilo u neku ruku i svojevrsno svjetsko prvenstvo budući da se u ovom dijelu svijeta izrađuju najbolje makete brodova.

DVA ZLATA I SREBRO- Kao ovogodišnji prvak Hrvatske s održa-

nog natjecanja u svibnju stekao sam pravo da zastupam svoju zemlju na ovogodišnjem europ-skom natjecanju. Na natjecanju u Kavarni iz naše zemlje u svojstvu međunarodnog suca sudjelo-vao je Željko Skomešić iz Krka kao član „Navige“ – međunarodne organizacije za makete brodova.

Ovogodišnje dvije zlatne medalje osvojio sam za mene u omiljenoj klasi C3A koja prika-

zuje brod u tijeku izgradnje. Ove makete su vrlo cijenje-ne kako kod publike tako i kod struč-ne komisije jer prikazuju osim vanjskog izgleda broda i njegovu unutrašnjost do najsitnijih detalja. Upravo utroba broda obiluje brojnim predmeti-ma različite namjene kao i dijelovi broda koji čine njegovu konstrukciju. To je za svakog maketara pravi izazov, što ja vrlo rado pribjegavam u svojoj izradi maketa. U takvim maketama se ocjenjuje vrlo velika preciznost i originalnost u izgledu i samoj izradi.

Zlatne medalje osvojio sam s maketom en-

ROLAND VLAHOVIĆ VEĆ PET GODINA DOMINIRA NA EUROPSKIM I SVJETSKIM NATJECANJIMA

Piše: Radovan Trinajstić

Nova odličja za Rolandove ljepotice

gleskog jedrenjaka „Alert“ iz 1777. godine u mjerilu 1:30 i sa njom sam osvojio 97,3 boda od maksimalno mogućih 100. U toj istoj kategoriji s maketom broda „Pegasus“ u mjerilu 1:40 osvojio sam 96,3 boda i drugo ovogodišnje europ-sko zlatno odličje. Srebrnu medalju osvojio sam u klasi C2 s maketom broda na motorni pogon „Abbazia“ u mjerilu 1:75 s kojom sam osvojio 90 bodova. Razlog da s ovom maketom nisam osvojio zlatnu medalju leži u činjenici da sam ovu maketu izradio bez originalnog tehničkog crteža, jer naprosto za nju to ne postoji, a što stručna komisija ne prihvaća. Prezentirao sam svoj vlastiti crtež kojeg sam izradio na temelju brojnih slika i fotografija broda koji je izrađen u riječkom brodogradilištu „3.maj“ 1939. godine. Ovaj brod je inače plovio Kvarnerskim zaljevom na relaciji Rijeka – Opatija – Lovran do početka Drugog svjetskog rata.

POMORSKA BAŠTINAVrijednost osvojenih odličja svjetski priznatog brodoma-

ketara Rolanda Vlahovića tim su vrednija kada se zna da sav svoj rad i velika odricanja nisu financijski dovoljno potpomo-gnuta sa strane kao i odgovarajuća logistika koja izostaje pri nastupu na ovako velikim i značajnim natjecanjima. Svojim vr-lo kvalitetnim radovima i osebujnim maketama ovaj lovranski maketar već pet godina dominira na svjetskim natjecanjima čime na najbolji način prezentira svoju domovinu i ovaj naš kraj promovirajući pomorsku baštinu naših ljudi. Ovaj po-sljednji uspjeh samo je nastavak dosadašnjih rezultata tijekom kojih se okitio dvostrukom europskom i svjetskom titulom osvajajući zlatne medalje. Njegovu vitrinu krase mnogobroj-na nacionalna odličja, svjetske i europske medalje čija bi se kolekcija slijedeće 2018. godine mogla povećati novom svjet-skom medaljom i titulom nakon prvenstva koje će se održati u rumunjskom gradu Galati.

Ovogodišnji nastup na europskom prvenstvu uz vlasti-ti trud i zalaganje uz nemala financijska izdvajanja donacijski su pripomogli Općina Lovran, poduzeće „Rivijera dekor“ Matulji i Ribarnica Volosko.

26 27LOVRANSKI LIST br. 43LOVRANSKI LIST br. 43

Školarovo je naselje Lovrana u ko-jem prevladavaju novoizgrađene obiteljske kuće. Smješteno je unutar obrađenih zemljišnih površina i lije-

po uređenih okućnica sa širokim pogledom na Kvarnerski zaljev. Na kućnom broju 19, u manjoj obiteljskoj kući koja svojim vanjskim izgledom podsjeća na nekadašnju primorsku gradnju, živi naš sugovornik, 62. godišnji Ervin Mandić sa suprugom Brankicom i majkom Jelkom. Stan je ispunjen brižno sačuvanim uspomenama i drevnim predmetima, a priča života otkrila je još mnogo toga zanimljivog.

- Nakon osnovne škole u Lovranu za-vršio sam srednju Brodograđevnu školu u Rijeci i stekao zvanje brodskog motorista. Prva pomorska iskustva stekao sam na bro-dovima Jugolinije ploveći na njima pet godina. Doškolovanjem i željom za novim znanjem postao sam brodski strojar i 12 godina plovio na brodovima opatijskog „Kvarner-expressa“. Život pomorca nastavio sam ploveći po ra-znim morima i oceanima na stranim brodo-vima, od trgovačkih brodova do mega jahti i cruisera. Oplovio sam skoro cijeli svijet, osim Australije. Bila su to vremena kada su brodovi boravili u lukama više dana što sam iskoristio

za upoznavanje brojnih gradova, njihovih zna-menitosti i ljepote.

Naviganje sam zaključio kao upravitelj stroja pa otud i moj nadimak Capo. U mi-rovinu sam otišao kao pomorac s 40 godina radnog staža i tako nastavio obiteljsku tradi-ciju mojih prethodnih naraštaja.

OSJEĆAM NOSTALGIJU* Veliki ste ljubitelj starina, predmeta na-še prošlosti, a posebno ovog kraja i svoje obitelji. Vidljivo je to na svakom koraku od ulaska u dvorište i u samoj kući?

- Točno. Osjećam nostalgiju prema stari-nama. Kao pomorac dugo sam izbivao od ku-će pa sakupljajući te predmete na neki način stvarao poveznicu sa starijim članovima obitelji od kojih sam dobio mnoge predmete za us-pomenu. Oni su mi bili posebni i vrlo dragi. Nastavio sam s prikupljanjem predmeta obila-zeći sajmove ili antikvarijate u gradovima širom svijeta, a zbirka se povećavala i s dobivenim predmetima od prijatelja i poznanika koji su u meni vidjeli zaljubljenika u stare predmete. Strast za starinama sve me više osvajala. Neke predmete sam uređivao i popravljao. Postupno su prevladali predmeti vezani uz plovidbu, mo-

re i brodove. Bilo je i drugih stvari iz svakodnevne upotrebe u doma-ćinstvu ili za obradu zemlje i drva. Bio sam ponosan što se zbirka po-većavala i postala brojna. Bilo je tu i vrlo vrijednih predmeta, kao što su stolne petrolejske svjetiljke, busole, kompasi, pomorske karte i dnevnici iz doba jedrenjaka, matrikule po-moraca iz moje obitelji, razne vrste sidara, brodskih lanaca i koluta za spašavanje... Velik dio njih se nalazio u stanu, ali i u dvorištu kuće simbo-lizirajući tako pomorsku tradiciju moje obitelji kroz stoljeća. Bilo je to sve do jednog tragičnog dana 2001. godine...

* Što se tada dogodilo?- Udar groma uzrokovao je požar u sta-

nu, a plamen je za nekoliko minuta sve uništio. Nestali su vrijedni predmeti i stari namještaj, ostalo je zgarište obavijeno pepelom i na-gorjelim stropom. Sva sreća da se požar nije proširio na gornji kat kuće. Bila je to trage-dija za sve nas. Dugo se nisam mirio s tom tužnom situacijom, a onda sam se odlučio za novi početak. Nije bilo lako, ali sam bio uporan i danas se mogu pohvaliti da se veći dio zbirke obnovio iako se neke drage i vrlo stare obiteljske uspomene ne daju obnovi-ti. Njih više nema, naročito su stradale slike i porodične fotografije. Sadašnju zbirku sam proširio iz stana na dvorište gdje sam posta-vio i jednu omanju drvenu kućicu koju sam nabavio i nazvao je Moj mir jer u njoj provo-dim mnoge slobodne sate. Tu se opuštam, radim manje popravke ili nove predmete za sebe. Svaki slobodan prostor u kućici i izvan nje iskoristio sam za svoju zbirku predmeta što cijelom prostoru daje osebujan izgled.

AKO SI Z LOVRANA...* Danas ste u mirovini ali vrijeme pro-vodite u nekim novim aktivnostima koje Vas ispunjavaju?

- Prije tri godine oformljena je na druš-tvenoj mreži facebook stranica pod nazivom „Ako si z Lovrana“ kojoj je administrator

Strast prema glazbi i starinama ne poznaje godine

RAZGOVOR: LOVRANAC ERVIN MANDIĆ CAPO

PREDSTAVIO SVOJU »PRIČU ŽIVOTA«

Piše: Radovan Trinajstić

Lovranka Martina Sandalj Petrović. Odmah sam se uključio i počeo objavljivati stare fotografije Lovrana i Ike. Stranica danas ima oko 1.600 članova. Redovito se javljam pri-lozima koje mnogi rado pogledaju i komen-tiraju. Uglavnom se svi pohvalno izražavaju jer prikazujem prošlost ovog kraja, a mno-gi vole vidjeti kako je nekad izgledalo naše mjesto. Do sada sam na facebooku sakupio oko 1.500 različitih fotografija i nekadašnjih razglednica... Od rane mladosti volio sam podvodni ribolov i ronjenje. Tradicija moje obitelji su bile i maškare i lov i to sam s lju-bavlju nastavio raditi. Vrijeme maškara je za mene oduvijek bilo posebno doba godine a u društvu „Toronjera“ proveo sam mnoge lijepe trenutke. Kao lovac već sam 45 godina član Lovačkog društva „Kobac 1961“.

* Uz svoju strast sakupljača Vaš je život obilježila i glazba?

- U ranoj mladosti zavolio sam glazbu. Prvi koraci bili su u lovranskom puhačkom orkestru gdje sam svirao klarinet i tu pro-veo lijepih 10 godina kao redoviti član sve do odlaska na brod 1973. godine. Ali tu nije kraj moje ljubavi za glazbu. Redovito sam sku-pljao gramofonske ploče, kasnije i CD. Bilo je to vrijeme rocka kada se mladost s glaz-bom družila svakog trenutka. Sjećam se dana odlaska na kupalište gdje smo uz gramofon i

ploče slušali svoju omiljenu glazbu. Ljubav se povećavala kao i broj ploča. Kao mlad odlazio sam u tadašnje disco klubove Mimi, Grote bar i Amforu i počeo puštati tada vrlo popu-larne skladbe koje sam donosio na pločama sa svojih putovanja. Bili su to neki prvi koraci i početak nečega s čime se sada u mirovini dosta intenzivno bavim iako bi svi pomislili da je to posao za mlade...

LJUBAV BEZ GRANICA* Danas ste poznati DJ Capo koji svojim puštanjem glazbe za sve uzraste uvese-ljava mnoge. Kako je došlo do toga u ovim godinama?

- Ljubav prema glazbi nema dobne gra-nice. Ja sam se samo osuvremenio i prilago-dio današnjici. Velik dio vremena provodim uz računalo. Uz pomoć interneta pratim novitete i kreiram popularnost prilagođe-nu potrebama, uzrastima i vremenu, a to su osobine dobrog DJ-a. Gledajući sa strane mnogi misle da je to lako i zabavno, ali je u biti veoma naporno jer DJ cijelo vrijeme stoji, a nastupi su najčešće noću do kasnih sati. Oprema je obimna i vrlo skupa što za-htijeva prilična financijska izdvajanja te pažlji-vo nošenje i rukovanje. Ne smije se dogoditi da nešto zataji. Zato na nastupe nosim naj-češće i rezervne zvučnike, pojačalo, mikser i mnogobrojne kablove. Nikad se ne zna kada

može nešto zakazati, a to je najgore što se može dogoditi DJ-u. Najteže je zadovoljiti i raspoložiti raznovrsnu publiku, učiniti da se svi vesele, zabavljaju i plešu. Zato DJ mora svoj repertoar prilagoditi trenutku, mjestu održavanja zabave, vrsti i uzrastu publi-ke. Posjedujem fond od oko 6.000 skladbi. Najviše je zastupljen rock i haustor elektro-nic. To mladi danas najviše vole. Po potrebi puštam i ostalu vrstu glazbe. Najčešće svo-je nastupe imam u manjim ugostiteljskim objektima, organiziranim obiteljskim i druš-tvenim zabavama te vjenčanjima. Za svaki nastup unaprijed se pripremim kod kuće, analiziram mjesto nastupa pa prema tome odredim i vrstu glazbe. Treba učiniti sve da glazba ne prestaje nego da se prijelazi iz skladbe u skladbu fino i elegantno ukompo-niraju. Tu se vidi sposobnost i umješnost sva-kog DJ-a. Svoju ljubav za glazbu proširio sam i na facebook stranicu koju sam kao admi-nistrator oformio i koja trenutačno ima 160 članova, a zove se „Dobra muzika DJ Capo“. Tu puštam razne vrste glazbe za one člano-ve koji ju slušaju u večernjim satima na svom računalu. To me veseli jer pohvale članova su mi podstrek da ustrajem u tom radu. Vidite da DJ ne mora biti mlada osoba jer glazba ne bira ni dob ni spol, a ja samo želim da taj moj rad potraje što dulje na radost svih koji vole dobru glazbu.

28 29LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

Povedaju mi neki vremešneji Lovranci da je svojni Lokva bilo jezero po ken su plavali labudi, a se okolo da su bili obdelani vrti.

Dokažuju to i stare očuvane sliki. Danaska je na ten meste igralište Nogometnega kluba Lovran, a namesto beleh labudi tuda veselo za balun teču kikići, oni najmlaji igrači ki su se komać plen rešili. Pasujen tuda pa se ferman i pune su mi oče lepoti.

Daje me put peja okol vr ti va keh još vavek cvatu šipki i sramežjivo mi se smeju kaki ke su komać počele dobivat svoj žu-ti kolor. Marunoveh stabal tu već ni, aš su ozidane vele i moderne kuće. Tako prihajan do broja 16, kade me čekaju jene zlatne ruki.

Vane po vrte šeće Neno Pantalon. Pazi da ne zajden daje nego rabi. Smeje mi se i otpira vrata. Nisan leh storila par koraki već mi je pred očijami delo ko su storile njigove ruki. Stolić z nogami od starega bršjana i s pločun od oreha. Na stoliće rožica. Reklo bi se kako da je zišla s figurina. Nutreh va kuće lih je čoveku za čudit se. Sagdere je neš ča su storile te njigove vredne ruki... A ni to bilo ča, ne! Pravo za reć to su prave umjetničke figuri. Zato smo i prišli h njemu po štoriju od jene čudne jubavi.

NAJVEĆI DEL PODELIL* Prvi put smo videli ča Vaše ruki de-laju na izložbe va lovranskoj Galerije Laurus?

- Puno tega san storil, malo tega iman, aš san najveći del podelil, regalal... Nekemu za ro-jendan, za kakovu feštu, al samo zato ča mu se neš pijaža. Kad bin se čuval ne bin imel mesta ni za sest ni za hodit po kuće aš su to i neke malo veće stvari. No, ovi stolići... Storil san ih do sada dvajsetak, ma iman samo tri-četiri, aš oni zamu dosti mesta magari ih je lepo videt i po kuće i pred vrati. Za još jenega, rečimo, niman mesta al bilo bi mi tesno. Zato ako ga i storin, finit će pul nekega kako regal. Mojeh figuri je sagdere, po Lepoj našoj, a neki su z gosti pasali i va Europu...

* Ča ste sega storil?- Puno tega. Aš ča je drevo grčaveje i sta-

reje, to je mane lepje i boje. Čin ga zagledan vaje znan ča ću od njega storit. Kadagod i sla-žen dva-tri dreva za videt kako se kunpanjaju pa čekan da mi se pred očijami složi slika. Jako je važno znat od kega su dreva ti grčavi kusi ki se mane pijažaju pa ki put rečen da od stare grani storin ku bedastoću...

* Mane se jako pijažaju te Vaše beda-stoće. Od česa je storena ova košarica?

- Nećete verovat, ma ona je storena od oneh grančic ke drže bobice od palmi. Potle ča palma ocvate i bobice tići pojedu osta-nu grančice, ke su trde i krepke. Od njih san storil ovu košaricu. Sada va njoj držin jabuki i naranči na stole. Od jene vele gobaste ma-runove grani storil san lampu. Kupil san samo šteker, kordu i lampadinu. Više i ne znan koli-ko stalak za bocu vina san storil. Njega storin od starega trsa. Ovega jenega iman, a si drugi san podelil. To se sen pijaža. Ni veliko i saka-mo ga morete stavit. Od jenega kivija storil san i kvadar za zrcalo. Pijaža mi se storit i kva-dar za sliku. Zaspraven je boje da te gobaste grani vise na zide nego da fine va špargete...

* Kakovo je drevo najbojo za to Vaše delo?

- Ča Vi to zovete delo? To je moja jubav za drevo. Drevo mora bit suho, trdo i zdravo...a more bit sakakovo, samo da je gobasteje i grčaveje, mane je lepje. Jena vela grča i kus debla va par ur dela postane stolić za rožicu. Na izložbe san imel i stolić s četire kantridice od trsa ča se sen ki su prišli va galeriju jako pijažalo. Moglo se i sedet na njimi, magari su miće, kako da ste opet prišli va vrtić. Njih se još vavek more videt va restorane Bellavista Lovrane.

NENO PANTALON, TIŠJAR SA ZLATNEMI RUKAMI

Ča je drevo grčaveje i stareje, to je mane lepje i boje

Piše: Cvjetana Miletić

ČA MI NAPAMET PRIDE* Povedite nan kako pošne takovo de-lo, ča storite prej leh pošnete kiparit?

- Najprej se mora drevo ogulit od kori da se potle ne muli. To delan z brusilicun, škove-tun i tapetarsken nožićen. Onda malo gledan za videt ako će mi zajeno prit ideja ča storit al poštivan par kusi pa ih vrtin na si modi se dokle mi se ne pokaže figura. Kad ju vidin zamen vidi i zavidan kus po kus, va ten mi pomore bušilica. Kad to dofinin i se složin kako treba onda to polakiran al popituran, ča već drevo al figura išću. Malo uživan va ten ča san storil i onda to regalan... Jeno leto delal san škrabice za jenu Marunadu ke su se mogle koristit kako neka-dajne škatuli za olovki... Još iman jenu tu neg-dere. Storil san i čuda svećnjaki, držači za žmuji, ma sega... Se ča mi napamet pride moren storit.

* Kako ste otkril taj svoj Božji dar?- Jedan dan smo sused i ja pilili jedan sta-

ri veli gobasti cer pred kućun. Gledal san te grče i bilo mi je žal da fine va ognje pa san rekal susedu da ću provat neš od tega storit. Ča, još nisan znal. Samo se rodila ideja, a od ideji do dela ni rabilo čuda. Potle je jena figura iskala drugu, a kako san ja po struke tišjar i volin drevo, ono kako da mi samo povede ča i kako moren od njega storit. Razumemo se.

PUNA KUĆA MUŠKEH* Kad bi saki čovek imel takov dar, de-lo bi nas hvalilo. Ma ki je zaspraven Neno?

- Moja nona je bila Sofija Sandalj z Mošćeničke Dragi, a mama Katarina Škalamera i ona se oženila za Dominika Pantalona z Ugljana, ki j' va Lovran prišal slu-žit vojsku, tu se zajubil, oženil i ostal. Rodila su njin se dva sina, moj brat i ja.

Neš prvo mojga rojenja su kupili ovu kuću aš je familija bila se veća i po matere su nan užali reć da smo Bakalarići. Danaska se to saki dan se manje čuje i koristi, a vaje-vaje pa će se i pozabit. Ja san rojen baš va nide va Lovrane. Generacija san z 1964. leta. Va Lovrane san finil osnovnu školu, a v Reke brodograđevnu, smjer za tišjara i potle vojski delo san našal va našen lovransken Stolare. Tu delan već 33 leta, rekli bi sa Isusova leta, pa se naden da ću tu dočekat i penziju. Brat Robert i kunjada Sonja imaju dva sina: Renea i Ronija, tako da je puna kuća muškeh... ha...ha... Oni moraju mislet na svoju decu, a ja ni-man takoveh pojidi, pa kad se zapren va ov moj beli kontejner kade se pogovaran z gra-nami i grčami dokle zmišjan neke moje nove bedastoće, cel svet je moj i saka je figura va njin moj unikat!

30 31LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

Da su tri zadnja vikenda u listopadu najslađi dani jeseni svake go-dine u Lignju, Dobreću i Lovranu, poznato je ne samo domaćim ljudima, već i susjedima iz okolnih mjesta i iz cijele regije. Slatki i zdravi maruni svakako se moraju probati, a na 44. po redu,

nadaleko poznatoj gastronomsko-turističko-sportskoj manifestaciji, padali su rekordi i po broju posjetitelja s domaćeg terena i po broju turista. Slikovni pregled prenosimo u ovoj foto-reportaži autora Davida Kurtija...

Fotoreportaža s Marunade 2017.

32 33LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43

ČA SMO PONEMELINa se strani grabimo, lovimo, tečemo da do nekega bogastva pridemo. Prodavamo tereni, delamo kuće, vile, apartmani, kupujemo auti i jahti... a za kega i za ča? Kako da smo ponemeli. Kada nan pride onaj dan da moramo poć, se ostane i vragu niš sa sobun ne zameš. Jeni govore da gore Bog sudi, a drugi da Boga ni. Sada znaj! Morda smo i sami za se neš krivi aš smo ga zapustili. Mi stareji još ga i molimo magar ga ne vidimo. A morda i on ima čuda dela pa ne more ni on videt seh nas...

STARE RUKIStare ruki moje materi morale su se znat. Čistit, kuhat, peglat, zakrpat i oprat... Užali su ju pitat: „Zač ti ne moru ča i deca storit? Baren okruti pomit, oganj snetit, kuću pomest i smeti vanka nest...“ A mat je užala reć: „Neće, neće ta mlajarija niš delat, aš oni reču da imaju v rukah popečak, a ki ga ima da se ne opari!“ A mane je užala reć: „Delaj, delaj, mala, ne počivaj, nego se stori kako treba, aš će prit i ono vreme kada ćeš za vavek počivat!“

BOHSvi ga zovemo i pozivamo, o njemu povedamo i molimo ga za pomoć aš da on vidi sve. Ja mislin da va saken od nas počiva i Bog i Vrag. Kad je budan Bog mi smo dobri, a kad smo zločesti sigurno je budan Vrag.

ROJENDAN I TETANeput je imel rojendan i na pute do butigi trefil je tetu. Teta j’ doćuhala neke novitadi pa ga j’ pitala: „Ča će bit fešta večeras pul vas?“„A ja, ja, ma samo za užu rodbinu,“ rekal njoj je neput.„Evo ti ga vraže, na. Jedina teta ku imaš danas ti ni uža rodbina!“ rekla je žalostivo i šla doma.

IVIĆ I EURIIvić je napisal Bogu pismo va ken ga moli da mu pošaje 100 euri. Ma pred poštun je stal i mislel na ku će adresu poslat pismo? Domislel se da j’ morda najboje poslat pismo va Sabor i to drito presedniku pa neka ga on uruči Bogu. Tr oni va Sabore znaju se!Kako je namislel tako je i storil. Neki je va Sabore pročital to pismo i poslal mu je pet euri. Je to bilo za škerac al ne, leh Ivić je dobil soldi i odgovoril: „Dragi moj Bože, hvala ti na oveh pet euri, ma te lepo prosin da mi više ne šaješ beči preko Sabora aš vidiš kako su mi zeli 95 euri za porez!“

PEPIĆ I DUHTORPepić bolan, ne more nikako poć od sebe. Začepjen je i odlučil je poć na pregled. Duhtor ga vaje činel da se suče kako bi ga pregledal. A Pepić je bil sramežjiv i nenavajan sučevat se pred niken pa ga je duhtor komać nagovoril da spusti brageše i mudandi. Pepić ga poslušal i brzo z obe ruki pokril se spreda. Duhtor ga pogleda, malo pomuči pa na kraje reče: „Ma ča se sramiš, tr ja san duhtor!“ Na to će Pepić spod glasa: „Jeee... imate pravo, istina je, ma duhtoru se ne sme poć s praznemi rukami!“

SEKSFantina ćapal jednu fuficu i nisu se ni dogovorili a već su bili va umejke pod maruni. Ona ga zajeno pita: „Si stavil ono na ono aš ne bin otela opet dobit sidu?“

AUTO SE TRESENa parkiralište se jedno auto trese. Neki nutreh uživa. Pride jedan čovek blizu auta z jenen šćapon i pošne bubat po autu tuta forca. Skoči šofer vanka i zazija: „Ča si lud, ča to delaš, to je moj auto!“ A čovek prasne još jedanput i jadno mu odgovori: „A ova nutreh je moja žena!“

PRIJATELITrefili su se dva prijatela potle dugo vremena. „Kako si? Kako živeješ? Si se oženil?“ spićuje jedan, a drugi će na to: „Dobro. Dobro. San...“ „A imaš dece?“ će prvi kurijožo.„Ši, kako ne, tri sina,“ će drugi. „Kako ti se zove najstareji?“ „Pepić.“ „A srednji?“ „Pepić.“„ A najmlaji?“ „Pepić.“„Bože moj, pa kako ih raspoznavaš?“ „Lahko. Po prezimeneh!“

DVA PRIJATELASede dva prijatela na mule, love ribu i piju biru.Jedan govori: „Morat ću se rastavit...“„Ma ča to govoriš?“ brižno će drugi.„Ja. Žena već dva meseca s manun ne govori, nanke besedi ni progovorila...“„I ča ćeš onda?“„ A valda ću nać jenu normalnu...“„Znaš ča, prijatelu, razmisli dobro, ni lahko opet nać takovu ka malo govori.“

Piše: Milica Tuševljak

Nove lovranske paćuharije OPĆINA LOVRANCentrala tel. 291-045

Načelnik: Bojan Simonič tel. 292-747

nacelnik@opcinalovran.hrZamjenik načelnika: Toni Družeta tel. 292-747

zamjenik.nacelnika@opcinalovran.hr

Predsjednik Općinskog vijeća Općine Lovran Alan SankovićPitanja i prijedlozi mogu se postaviti i na e-mail: opcina.lovran@ri.ht.hr

Pročelnica: Jelena Markić tel. 291-045

ODSJEK ZA PRORAČUN I FINANCIJEVoditeljica Odsjeka:Jadranka Ognjenović tel. 292-880

Viši referent za računovodstvene poslove:Jasna Konić tel. 291-045

Samostalni upravni referent za financije i gospodarstvo:Ilinka Stranjina tel. 291-045

KOMUNALNI SUSTAVVoditeljica: Tamara Mittel tel. 291-045

Samostalni referent: Hermes Negrić tel. 291-045

Samostalni referent: Branka Radić tel. 291-045

Samostalni referent: Marina Sirotnjak tel. 291-045

Komunalni redar : Milan Škorić tel. 291-045

ODSJEK ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTIVoditeljica: Velinka Sušanj tel. 291-045

Viši referent: Azela Mandžo tel. 291-045

Viši referent: Katarina Kojanović tel. 291-045

E-mail: opcina.lovran@ri.ht.hrRadno vrijemeponedjeljak, srijeda, četvrtak 08,00 - 16,00utorak 08,00 - 17,00petak 08,00 - 15,00dnevni odmor 11,30 - 12,00Prijem stranaka svaki radni dan 08,30 - 11,30utorak 13,00 - 17,00

MATIČNI URED LOVRANMatičarka: Zdenka Zorica tel. 291-101

Primanje stranaka:ponedjeljak– petak 08,30 - 11,00 11,30 - 14,00dnevni odmor 11,00 -11,30

Mjesni odbor Lovran - Bahovapredsjednik Robert Popeskić tel. 291 - 682

Mjesni odbor Lovran - Rezinepredsjednica Silvana Stiglić tel. 291 - 623

Mjesni odbor Lovranšćinapredsjednik Marko Mihalić tel. 292 - 512

Mjesni odbor Medvejapredsjednica Tatjana Pančelat tel. 292 - 385

STUBICA d.o.o. LOVRAN tel. 291 - 475

Za komunalnu djelatnost, pružanje usluga i razvoj

e-mail: stubica@ri.t-com.hr radno vrijeme uprave: od ponedjeljka do petka 7,00 - 15,00

DOM ZDRAVLJA OPATIJA AMBULANTA LOVRAN

dr. med. Ivone Obradović, dr. opće medicine tel. 291 - 208

radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - popodneutorak - četvrtak - petak - ujutro

dr. med. Marin Tripar, u zamjeni dr. med. Viktor Simunović dr. opće medicine tel. 292 - 080

radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak - ujutro; utorak - četvrtak - popodne

dr. med. Dragana Marković, dr. opće medicine tel. 294 - 027

radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak - ujutro; utorak - četvrtak - popodne

dr. Suzana Surijan, spec. pedijatar tel. 291 - 042

radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - popodneutorak - četvrtak - petak - ujutro

STOMATOLOŠKE ORDINACIJEdr. stom. Jasna Potočki - Vidaković tel. 293 - 770

rad s pacijentima: ponedjeljak - srijeda - petak 7,30 - 12,30utorak 14,00 - 19,00četvrtak 14,00 - 19,30svaka druga subota u mjesecu radna

dr. dent. Dimitrije Ilijević tel. 293 - 770

rad s pacijentima: ponedjeljak - srijeda - petak 14,00 - 19,00utorak - četvrtak 7,00 - 12,30 VETERINARSKA SLUŽBAVeterinarska ambulanta Opatija (Volosko) tel. 701 - 280

radno vrijeme svaki dan od 0 - 24,00

Veterinarska ambulanta “RiVet” Rijeka (Kantrida) ex “Vau-Vau” tel. 561 - 451 i 561 - 452

radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,30 - 12,00 i 17,00 - 20,00subota 8,00 - 13,00

Komunalno društvo “Komunalac” d.o.o. Jušići tel. 505 -201

Uprava groblja Opatija tel. 505 - 100

od ponedjeljka do petka 7,00 - 15,00subotom dežurstvo 7.00 - 15,00preuzimanje pokojnika poslije 15,00 sati na tel. 505 - 100

Turistička zajednica Općine Lovran turistički ured tel. 291 - 740

radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 14,30subota 9,00 - 13,00

Liburnijsko društvo za dobrobit životinja “Lunjo i Maza” Lovran mob. 091/763 - 8892radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 9,00 - 14,00 i 18,00 - 21,00subota 9,00 - 14,00

Policijska postaja Opatija tel. 710 - 111

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovran tel. 291 - 048

zapovjednik Nenad Gašparinić mob. 091/545 - 8219Javna vatrogasna postrojba Opatija tel. 271 - 800

Hrvatska elektroprivreda Rijeka - Pogon Opatijaobračun računa tel. 204 - 692

tehničar za priključak tel. 204 - 669

radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak 7,30 - 11,30utorak - četvrtak 11,30 - 14,30

Pošta Lovran tel. 525 - 883

radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 7,00 - 20,00subota 7,00 - 14,00

Tržnica Lovran tel. 293 - 769

radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 6,00 - 13,00

subota i nedjelja 6,00 - 11,00

Ljekarna Lovran tel. 291 - 051

radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 7,00 - 20,00subota 7,30 - 15,00

Noćna dežurna ljekarna “Centar” Rijeka, Riva 18 tel. 213 - 101

Mjenjačnica “Lagos” Lovran tel. 293 - 144 i

293 - 530

radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 15,00subota 8,00 - 13,00

Croatia osiguranje d.d. Lovran na tržnici tel. 212 - 015

radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 16,00subota 8,00 - 12,00

Knjižnica Lovran tel. 293 - 035 ponedjeljak - srijeda - petak 14,00 - 20,00utorak - četvrtak 8,00 - 14,00

Župni ured Lovran tel. 291 - 611 velečasni Matija Rašpica

Javni bilježnik Lovran Radmila Mandić tel. 293 - 426

radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - četvrtak - petak od 8,00 - 16,00utorak 12,00 - 19,00

Benzinska postaja Lovran mob. 091/4971 - 155radno vrijeme: od ponedjeljka do subote od 6,00 - 20,00nedjeljom i blagdanom od 6,00 - 13,00

Javna ustanova Park prirode “Učka” Liganj tel. 293 - 751

Osnovna škola Viktora Cara Emina tel. 291 - 133

Dječji vrtić Lovran tel. 291 - 134

Gradski Crveni križ Opatija tel. 712 - 577

Dimnjačar - Krešimir Kovačić, obrt za dimnjačarske usluge mob. 095/582 - 7590

Taksist Miroslav Dobrnjac mob. 098/215 - 213

Erste&Steiermärkische bank d.d., poslovnica Lovran, M. Tita 41, radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - četvrtak - petak - ujutro od 8,00 do 15,00; utorak - popodne od 12,00 do 19,00 tel. 072-376-690, info besplatni broj 0800-78-90

Izbor korisnih adresa i telefonskih brojeva

Glasilo Općine LovranGodina XII – izlazi povremeno

Izdavač: Općina LovranUlica m. Tita 41, 51415 LOVRAN

Za izdavača: Bojan Simonič

Naklada: 2000 primjeraka, ISSN 1845-9609

Glavna urednica: Aleksandra Kućel – Ilić

Uređivački savjet: Cvjetana Miletić (predsjednica), Marija Janjetić – Aničić, Ranka Janjetić, Edvard Primožić, Kristina Staničić, Silvana Stiglić, Radovan Trinajstić

Fotografije: David Kurti

Grafička priprema: Saša Jeletić

Design i tisak: Buldog d.o.o.43. istarske divizije 1/8, LOVRANTel: 051/292-266, www.buldog.hr

LOVRANSKI LIST

Pomoć umirovljenicima povodom blagdana

Prošle godine Općina Lovran započela je s novim načinom do-

djele pomoći umirovljenicima, a koja je vezana uz socijalni status

umirovljenika i dodjeljuje se dva puta godišnje i to u prigodi Dana

Općine Lovran i u prigodi Božićnih blagdana. Za ostvarenje navedenog prava

povodom Božićnih i novogodišnjih blagdana potrebno je podnijeti zahtjev u

vremenu od 2. – 30. studenog 2017. godine i priložiti dokumentaciju. Uvjeti za davanje pomoći su prihodovni i uvjet prebivališta, a podnositelj zahtjeva dokazuje da udovoljava uvjetima izvatkom iz mirovine i plaće kada se radi o zaposlenom članu obitelji za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se podnosi zahtjev (listopad 2017.), preslika osobne iskaznice, uvjerenje o prebivalištu Policijske postaje Opatija za sve članove obitelji (ako se radi o pravima u okviru socijalnog programa, što je ovaj slučaj ne plaćaju se upravne pristojbe u Policijskoj postaji), te izjavom danom pod teretom kaznene i materijalne odgovornosti podnositelja zahtjeva u pogledu prihoda koje ostvaruje. Stručne službe Općine Lovran stoje Vam na raspolaganju, te Vas uljudno pozivamo da nam se slobodno obratite za pomoć na telefon 051-563-868 (gospođa Velinka Sušanj).

Prijenosni šalter MUP-a u Lovranu

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, kroz

Projekt „Prijenosnog šalterskog ureda“, omogućava građani-

ma obavljanje različitih upravnih poslova, poput prijave i odjave

prebivališta i boravišta, ishođenja uvjerenja o prebivalištu i matičnom broju

građana, podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice, putovnice, vo-

začke dozvole, te za registraciju vozila. Prijenosni šalter s opremom za obavljanje upravnih poslova, tzv. mobilni kofer bit će na raspolaganju stanovnicima Općine Lovran i okolnih naselja: 13.11.2017. (ponedjeljak) u vremenu od 12 do 13.30 sati u prostoriji zgrade Općine Lovran, Lovran, Šet. m. Tita 41. Ovim se projektom građanima, poglavito onima kojima je otežan dolazak u službene prostorije policijskih postaja ili uprava, želi, u svrhu poboljšanja kvalitete suradnje i pružanja usluga, omogućiti lakša i jednostavnija realizacija zahtjeva pa će ubuduće upravni referent iz Policijske postaje Opatija biti na raspolaganju građanima Lovrana i okolnih naselja svake prve srijede u mjesecu u periodu od 9 do 11 sati počam od prosinca 2017. godine.

34 35LOVRANSKI LIST br. 43 LOVRANSKI LIST br. 43