L I S T G R A D A L U D B R E G A

BROJ 111 / GODINA XI.

BESPL ATNI PRIM JER AK

29. SR PNJA 2016.

Grad Ludbreg započeo je s radovi-ma na projektu Sanacija odlagališta komunalnog otpada Meka, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić jučer je u nazočnosti potpredsjednika Vlade...

Ljetni mjeseci uvijek su dobro vri-jeme za organizaciju manifestacija na otvorenome. Najmlađima je svakako jedna od najdražih crtanje na ulici...

Večer prisjećanja na velikog Ludbre-žanina organizirala je Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, a uz auto-ra gosti promocije bili su Janja Ljuboje-vić, Vera Vidović, Smiljka Bencet...

NOVA NADA ATLETIKE

Ludbrežanin David Šalamon, zavr-šio je u polufinalu utrke na 400 metara, među 24 najbolja atletičara na svijetu u toj disciplini. Šalamon je nakon polufi-nala 21. junior svijeta i peti Europljanin u toj disciplini...

SANACIJA ODLAGALIŠTA

CRTANJE NA ULICI

KEŠNERIJADA

Str. 4.

Str. 9

Str. 12

Str. 14

ATLETIKA

SARA KOLAK

BRONCA ZLATNOG SJAJA

Str. 15

29. srpnja 2016. 2 A K T U A L N O

Nakladnik: POU “D. Novak“ LudbregGlavni urednik: Iva HavaićGrafički urednik: Miroslav VađunecRedakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen VađunecKontakt: POU “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 131 Fax: 042 / 306 068 e-mail:

ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

U novoj Poslovnoj zoni ‘Sje-ver’ formiranoj krajem jeseni nakon što je za tu lokaciju izra-đen i usvojen Urbanistički plan uređenja prostora kako bi se omogućio daljnji prostorni ra-zvoj ludbreškog gospodarstva, počela je gradnja neophodne komunalne infrastrukture.

Zona je izvan naseljenog po-dručja i bez objekata i uređaja komunalne infrastrukture, pa Grad Ludbreg čini velike napore i ulaže značajna sredstva kako bi stvorio uvjete za gradnju gospo-darskih pogona i time privukao nove investitore. Naravno, ko-munalne djelatnosti od općeg su društvenog interesa i život bez njih je nezamisliv, kako za stanovništvo tako i za gospo-darstvo.

Radovi na komunalnom opremanju Zone počeli su grad-njom središnje prometnice i

prometnih koridora za pristup do građevinskih parcela, a inve-stitor je Grad Ludbreg. Izvođač radova je varaždinski ‘Colas’. Istovremeno, Obrt ‘Jagić’ iz Po-ljanca radi na sustavu odvodnje oborinskih voda, te na sustavu sanitarne kanalizacije u sklopu kojeg će se izgraditi i prepum-pna stanica pomoću koje će se nova kanalizacijska mreža spo-jiti s postojećom s druge strane željezničke pruge. Vrijednost radova na gradnji prometnica je oko 453.000 kuna, na grad-nji kanalizacijske mreže zajed-no s prepumpnom stanicom oko 736.000 kuna. Dakle, Grad Ludbreg financira gradnju pro-metnice, te kanalizaciju s pre-pumpnom stanicom i sustav od-vodnje oborinskih voda u čije je sufinanciranje s 20 posto uklju-čena gradska tvrtka ‘Odvodnja’. Varaždinske komunalne tvrtke

‘Varkom’ i ‘Termoplin’ preuzele su obvezu gradnje vodovodne odnosno plinske mreže o svom trošku, a HEP je preuzeo obvezu gradnje trafostanice. Kako nova gospodarska zona ima ulaz od-nosno izlaz na vrlo prometnu državnu cestu nužno je također izvršiti potpunu rekonstrukciju raskrižja kod benzinske pumpe radi prometne sigurnosti na toj dionici ceste. Tako je projekt rekonstrukcije vrijedan gotovo 900.000 kuna, a radove će za-jedno sufinancirati, kako se oče-kuje, Grad Ludbreg i Hrvatske ceste. Zbog rekonstrukcije ra-skrižja također će biti potrebno izmjestiti dio trase postojećeg regionalnog vodovoda koji tud prolazi. Zahvat premještanja vodovoda, kako se procjenjuje, stajat će oko 250.000 kuna, a projekt će u potpunosti realizi-rati i financirati ‘Varkom’.

PZ Sjever imat će pet velikih građevinskih parcela za gos-podarske objekte. Prva parcela površine 1,6 ha već je prodana. Kupac je tvrtka ‘Ameropa – žit-ni terminali d.o.o.’ sa sjedištem u Vranjicu kod Splita koja ima svoje objekte u Koprivnici i kod Osijeka, glavna djelatnost joj je trgovina i skladištenje žitarica i uljarica, a član je grupe ‘Ame-ropa Holding AG’ iz Basela u Švicarskoj. Riječ je o ponajve-ćem trgovcu žitaricama i ulja-ricama u Europi. U Odsjeku za prostorno uređenje komunal-ne djelatnosti i imovinu Grada Ludbrega doznajemo kako su predstavnici tvrtke najavili da u gradnju objekata u ludbreškoj PZ ‘Sjever’ namjeravaju uložiti oko 1,580.000 eura i zaposliti 10-ak radnika. Radovi na grad-nji njihovih pogona, kako se najavljuje, krenut će još tijekom

ovoga ljeta čim se za to stvore uvjeti gradnjom cjelokupne ko-munalne infrastrukture za novu zonu, a tvrtka namjerava graditi objekte za otkup, skladištenje, kasnije i sušenje žitarica.

Neprekidno je otvoren natje-čaj za prodaju još dviju parcela površina 1,6 i 1,4 ha, a provodi se u krugovima do prodaje ne-kretnina. U zoni će kasnije biti moguće formirati još dvije veli-ke građevinske parcele za gos-podarske djelatnosti nakon što Grad otkupi preostalo zemljište od privatnih vlasnika.

U PZ ‘Sjever’ moguća je gradnja proizvodno-poslovnih objekata, uređenje prostora za pogone, poslovne komplekse, radionice, objekata za poduzet-ništvo, objekte za komunalno-servisne, trgovačke i uslužne namjene, kao što su skladišta, servisi i slični objekti.

GRADNJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

U novoj Poduzetničkoj zoni 'Sjever'

Grad Ludbreg pokrenuo je postupak za donošenje drugih po redu izmjena i dopuna Urba-nističkog plana uređenja Lud-brega. Poslovi na izradi izmjena i dopuna povjereni su zagrebač-koj tvrtki 'Urbing' s kojom Lud-breg najčešće surađuje i koja je radila na izradi gotovo svih značajnih prostorno-planskih dokumenata za Grad Ludbreg.

Urbanističkim se planom na duže vrijeme određuje prostor-

ni razvoj, propisuje što i kako graditi, koje sadržaje u pojedi-nim dijelovima grada izmijeni-ti. 'Urbing' je razradio i izradio prijedlog novih promjena koje su bile nužne zbog novonasta-lih okolnosti oko planiranja namjena prostora na području grada. Radi se o prijedlogu pet značajnijih promjena u odnosu na prvobitni i važeći plan. Naj-važnija promjena odnosi se na prenamjenu površine između

sportske dvorane i gradskog groblja koja je ranije bila predvi-đena za potrebe gradnje zgrade ludbreške srednje škole. Kako se odustalo od toga projekta, sada se predlaže da bi ova površina dobila novu namjenu za grad-nju objekata za društvene ili komunalne potrebe.

Druga promjena odnosi se na površinu kod benzinske pumpe INA-e između Koprivničke uli-ce i Ulice Pavleka Miškine, te je predloženo da se njezina pret-hodna namjena za komunalne potrebe prenamijeni u druš-tvenu namjenu za potrebe rada Srednje škole Ludbreg.

Promjena se predlaže i u Uli-ci Rudolfa Fizira, od svetišta do raskrižja blizu zaobilaznice. Na toj površini bila je predviđena izgradnja centra za hagio-te-rapiju Zajednice 'MIR', ali od kojeg su odustali. Predloženo je da se ta površina prenamijeni za društvene i gospodarske dje-latnosti, primjerice, za gradnju novog prostora gradske knjiž-nice i čitaonice, zatim druš-tveni posjetiteljski centar te za objekte poslovno–gospodarske

namjene. Jedna od predloženih promjena odnosi se i na povr-šine iza Veterinarske stanice u blizini 'Varoških vrti', a umje-sto za turističke namjene ta bi se površina sada namijenila za stambenu i stambeno-poslovnu zonu. Posljednja promjena od-nosi se na površinu kod stadi-ona Podravine gdje se predlaže proširenje rekreacijske zone do obale Bednje.

Predložene promjene u Ur-banističkom planu uređenja Ludbrega tijekom srpnja bile su na javnoj raspravi kada su gra-đani, udruge, institucije i dru-gi mogli dati svoje primjedbe i prijedloge. Prijedlog promjena plana bio je izložen javnom uvi-du u Jedinstvenom upravnom odjelu, Odsjeku za prostorno uređenje, komunalne djelatno-sti i imovinu, te na službenoj Internet stranici Grada Lud-brega. Primjedbe i prijedlozi bit će upućeni 'Urbingu' na obra-du. Nadalje, prema zakonskom postupku Odsjek za prostorno uređenje, komunalne djelatno-sti i imovinu Grada mora isho-diti neophodne suglasnosti svih

nadležnih institucija, a izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja donosi Gradsko vijeće Ludbrega.

S obzirom na propisane ob-veze oko izdavanja suglasnosti i rokova za pritužbe očekuje se da će se izmjene i dopune ovog važnog dokumenta naći pred gradskim vijećnicima krajem jeseni.

Izmjene Urbanističkog plana uređenja Ludbrega

PET VAŽNIJIH PROMJENA

29. srpnja 2016. 3A K T U A L N O

LUDBREG U FINALU ZA NAGRADU EU KOMISIJELudbreg se plasirao u finale

za nagradu Europske komisije kojom Bruxelles odaje prizna-nje za promicanje poduzetniš-tva u članicama Unije. Osim Ludbrega, iz Hrvatske za pri-znanje konkurira još jedino Za-greb, a europski pobjednik bit će proglašen u Bratislavi krajem godine.

Grad Ludbreg prijavio je projekt: Ludbreg, centar svi-jeta - centar poduzetništva, a riječ je o kategoriji: Poboljšanje poslovnog okruženja. Europske nagrade za promicanje podu-zetništva identificiraju i prepo-znaju najuspješnije promotore poduzetništva i poduzetničkog duha diljem Europe, predstav-ljaju najbolje prakse i politike za razvoj poduzetništva, podižu svjesnost o dodanoj vrijednosti poduzetništva i potiču i nadah-njuju potencijalne poduzetnike.

U utrci za nagradu u kate-goriji 'Poboljšanje poslovnog okruženja' u Ludbregu su osmi-slili trominutni promidžbeni video koji je splet turističkog centra svijeta, ali i mamac za investitore koji se odluče ulagati u Hrvatskoj. Natječaj je objavila Europska komisija s ciljem pro-mocije poduzetništva, a sudje-luju sve zemlje Europske unije.

-Svaka zemlja članica pred-laže svoje kandidate za dodjelu nagrade. Nakon što je hrvatska komisija odredila da Ludbreg predstavlja Hrvatsku s pono-som ćemo biti dio reprezenta-cije koju čini još Grad Zagreb.

Ovo je veliki uspjeh ne samo za nas kao jedinicu lokalne samou-prave već i za naše poduzetnike. Sve to nije došlo slučajno, već je rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje s poduzetnicima, stva-ranja dobre poduzetničke klime i privlačenja domaćih investi-cija, ali i onog što se posebno u današnjem trenutku cijeni, a to su međunarodne investicije. - kaže Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik.

Upravo spomenute strane investicije ne zaobilaze Lud-breg. U njemu su prisutne velike kompanije poput ACG Lukapsa, jednog od najvećih svjetskih proizvođača kapsula za farma-ceutsku industriju, proizvo-đača ambalaže Bomarka, kao i Ducati komponenti, Opre-ma Uređaja, Oprema Strojeva, Inoxmont-VS, ali i niza malih poduzetnika.Jedna od najvećih tvrtki na svijetu u području farmaceutske industrije kupi-la je ludbrešku tvornicu tvrdih želatinastih kapsula Lukaps, a sada će investirati još 35 miliju-na eura i otvoriti nova mjesta u Ludbregu.-

Investicijski ciklus započi-nje u kolovozu ove godine. Cilj nam je u razgovorima s njima, a koji su već započeli, da ta investicija bude samo dio još većeg investicijskog ciklusa u Ludbreg. Potencijala s njiho-ve strane za to ima, a ono što je nama posebno važno ima i želje s njihove strane da se taj program dodatno proširi i s no-

vim proizvodnim pogonima i u posve novom smjeru. – rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako je lokalna uprava uspješna upravo u osiguravanju uvjeta za investicije i u privlačenju nova-ca iz fondova.

Ove godine bit će ostvaren veći dio investicije, a projekt bi trebao biti u potpunosti za-vršen kroz dvije i pol godine. Investicija od 35 milijuna eura

promijenit će vizuru grada. Za sada će se s najavljenom inve-sticijom izgraditi novi pogon od 20-ak tisuća četvornih metara, povećati proizvodni kapacitet sa sedam na 10 milijardi kap-sula godišnje te povećati broj zaposlenih sa 140 na 330. Dru-ga investicija je ona talijanskog tehnološkog diva, tvrtke Duca-ti. -

Uz investiciju tvrtke Ducati

komponenti od sedam milijuna eura s 40-ak novih radnih mje-sta, smješteni smo na središnju poziciju gospodarskog razvoja Hrvatske. Novi proizvodni po-gon tvrtke Ducati komponenti već je pod krovom i ne zaostaju niti jedan dan za svojim pla-nom, a s početkom jeseni oče-kujemo početak građevinskog dijela, a zatim i zapošljavanje novih ljudi. - pojašnjava Bilić.

Osim Ludbrega, iz Hrvatske za priznanje konkurira još jedino Zagreb

Unatoč naporima ludbreške gradske uprave zadnjih godina da opet zaživi stočno sajmište u Sigecu, oni nisu urodili plo-dom, pa je prostor zjapio pra-zan, neiskorišten. Stoga je Grad Ludbreg dodijelio gradskoj ko-munalnoj tvrtki ‘Odvodnja’ na korištenje nekadašnju površinu sajmišta s objektima za budući poslovni prostor mlade grad-ske komunalne tvrtke. Između Grada i ‘Odvodnje’ potpisan je ugovor o najmu i uvjeti korište-nja tog prostora u Sajmišnoj bb. Tako su se ovog ljeta na lokaciji nekadašnjeg sajmišta u Sigecu zahuktali radovi na preuređe-nju malog poslovnog objekta čime će se stvoriti uvjeti za preseljenje ‘Odvodnje’ na novu lokaciju.

‘Odvodnja’ d.o.o. je druga komunalna tvrtka u vlasniš-tvu Grada, a osnovana je zbog promjena u Zakonu o vodama prema kojima su se djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje mora-le izdvojiti iz zajedničke tvrtke u zasebna trgovačka društva. Tako je djelatnost odvodnje izdvojena iz ‘Lukoma’ i mlađa gradska komunalna tvrtka po-čela je s radom u 2015. godini.

Kako se šire djelatnosti i po-slovi ‘Lukoma’ tako i ‘Odvodnje’, dvorište ‘Lukoma’ u Koprivnič-koj ulici i sav poslovni prostor već je dulje vrijeme ‘prebukiran’ vozilima, mehanizacijom, ra-znom opremom i materijalima dviju tvrtki koje brinu o komu-nalnom održavanju i uređenju

Grada. Selidba ‘Odvodnje’ ba-rem će malo’ Lukomu’ riješiti prostorne probleme iako je vrlo moguće da će i za ‘Lukom’ u skorije vrijeme biti nužno naći primjerenu prostraniju lokaciju. Što se tiče, ‘Odvodnje’, buduće sjedište tvrtke u Sigecu s malim objektima i prostranim dvori-štem trebalo bi dugoročnije ri-ješiti prostorne probleme.

-Ovo je idealna lokacija za sjedište ‘Odvodnje’ jer je u bli-zini biljni pročistač otpadnih voda kod Selnika kojeg mi ser-visiramo i održavamo, a tako-đer se nalazi na pola puta do lokacije predviđene za budući centralni pročistač za Ludbreg, kod zaobilaznice. Poslovi u dje-latnosti odvodnje posve sigurno će se intenzivirati u budućnosti. Već sada se planiraju novi pro-jekti i investicije u odvodnji na području cijelog Grada Ludbre-ga. Primjerice, u komunalnom uređenju Gospodarske zone ‘Sjever’ sudjeluje i ‘Odvodnja’ koja je nositelj investicije za gradnju fekalne odnosno sa-nitarne kanalizacije koja će se spojiti na postojeći gradski ka-nalizacijski sustav. Grad tu in-vesticiju financira s 80 posto, a ‘Odvodnja’ s 20 posto.

Na području Grada Ludbre-ga sustavu odvodnje nedostaje centralni pročistač i oko 60 po-sto sekundarne kanalizacijske mreže, jer kako je poznato, izu-zev naselja Ludbreg i Selnik niti jedno drugo prigradsko naselje još nema kanalizacijsku mrežu.

To znači da bi trebalo izgraditi još oko 40 kilometara. Postoje-ća sekundarna kanalizacija je na mjestima vrlo stara i u lošem stanju, pa je za očekivati da će biti nužno zamijeniti dio sekun-darne kanalizacije.

Posla će, dakle, dugoročno biti sve više, a kao tvrtka regi-strirana za održavanje i čišće-nje sustava javne odvodnje, te izvođenje priključaka, mora-mo se na to pripremati. Sada rješavamo poslovni prostor, a istovremeno radimo na naba-vi najnužnije opreme. Jer smo prije nešto više od godinu dana, kako se kaže, ‘krenuli od nule’, gotovo ništa nismo imali od opreme. No, u zadnje vrijeme nabavili smo dio opreme kao što su pumpa za vodu, agre-gat, vibro-nabijač materijala, dio alata, nabavili neophodno potrebno vozilo. Radimo na nabavi onoga što nam najviše nedostaje, a to su visokotlačni perač kanalizacije, oprema za ispitivanje plinova i rezač asfal-ta. Sve su to dijelovi opreme čija je nabava financijski zahtjevni-ja, pa tražim povoljnije ponude i uvjete kupnje. Trenutačno nas u ‘Odvodnji’ radi četvero. Kako će se širiti posao očekujem da će biti potrebe i za zapošljavanjem novih ljudi. Dakle, vjerujem da će tvrtka prostornim smješta-jem u Sigecu, kadrovskim eki-piranjem i nabavom opreme u budućnosti, brže zaživjeti i dati značajan doprinos na uređenju sustava odvodnje – kaže Matija

Frančić, direktor ‘Odvodnje’.Uređenje novog sjedišta

tvrtke u odmakloj je fazi. Nekad mali poslovni objekt na sajmi-štu je preuređeni i dograđeni, dobio je novo krovište, izola-ciju, imat će nove komunalne instalacije za grijanje, struju, vodu i odvodnju, novu vanjsku i unutarnju stolariju. Objekt je dimenzija 12 x 6 metara, a sve-ukupno će imati oko 70 kvadra-ta korisnog prostora - za dva mala ureda, jednu veću prosto-riju, sanitarni čvor, mali hod-nik. Investicija na preuređenju objekta vrijedna je oko 250.000 kuna. Manje radove na objektu izvode sami djelatnici ‘Odvod-nje’, u dijelu radova pomogao je ‘Lukom’, a za složenije radove

angažirali su se lokalni majstori odnosno obrtnici. U dvorištu je i pomoćni objekt koji je nekad služio za stoku, a koji se uz ma-nja ulaganja, kažu u ‘Odvodnji’, može preurediti za spremište, skladište i za druge namjene, primjerice, moguće i za garažu. Tu je prostrano dvorište koje se može svrsishodno iskoristiti, a djelatnici ‘Odvodnje’ brinut će i o njegovom održavanju, kao i održavanju čitavog okoliša.

Radovi će se nastaviti tije-kom kolovoza na unutarnjem uređenju objekta, te će se po-stupno tijekom ljeta privesti kraju. Stoga u ‘Odvodnji’ već planiraju preseljenje na novu lokaciju u buduće sjedište tvrt-ke sredinom rujna.

'Odvodnja' d.o.o. Ludbreg

USKORO SELIDBA NA NOVU LOKACIJU U SIGETEC

Zahuktali se radovi na preuređenju objekta

29. srpnja 2016. 4 A K T U A L N O

NA ODLAGALIŠTU MEKA U LUDBREGU ZAPOČELI RADOVI

VRIJEDNI OKO 37 MILIJUNA KUNA

Grad Ludbreg započeo je s radovima na projektu Sanacija odlaga-lišta komunalnog otpada Meka, a ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić jučer je u nazočnosti potpredsjednika Vlade Bože Petrova, mi-nistra zaštite okoliša Slavena Dobrovića, župana Predraga Štromara, te saborskih zastupnika Roberta Podolnjaka i Milorada Batinića obi-šao početak radova.

Vrijednost ukupnog projekta sanacije odlagališta iznosi oko 37 milijuna kuna, a sufinanciran je iz kohezijskog fonda EU. Sufinan-ciranje iz EU fondova osiguralo je ministarstvo, dok se ostatak sufi-nancira iz Fonda za zaštitu okoliša i prirode.

Na odlagalištu Meka, koje je u vlasništvu Grada Ludbrega te se prostire na površini od 34.278 m2, otpad se skupljao od 1994. godi-ne, a zatvoreno je početkom 2015. godine.

- Podsjećam da je Grad Ludbreg još prije tri godine raskinuo ugo-vor s Fondom za zaštitu okoliša, a kojim je bilo predviđeno da Grad sufinancira 60 posto sanacije. U tu je svrhu trebalo oko 20 milijuna kuna što je za nas bilo neprihvatljivo te smo se u dogovoru s tadaš-njim ministrom i direktorom Fonda odlučili za ovaj put i drago mi je što su nas u tome podržali i novo ministarstvo i Vlada - rekao je ludbreški gradonačelnik.

Radovi na sanaciji trebaju biti gotovi do prosinca, odnosno oko 150.000 tona otpada dotad treba iskopati i premjestiti.

- Drago mi je da su radovi započeli, a riječ je o jednom od najvri-jednijih projekata koji su rađeni u Ludbregu, i to europskim novcima, konkretnije, sredstvima iz kohezijskog fonda EU. Projekt je za Grad Ludbreg financiran u stopostotnom iznosu. Na javnoj nabavi procije-njena vrijednost radova je blizu 32 milijuna kuna ali s obzirom da se radi na zemljanim radovima u dubini od 9 metara uvijek postoji mo-gućnost da se nešto promijeni, odnosno postoji mogućnost nepred-viđenih radova pa je stoga Ministarstvo predvidjelo dodatna sred-stva ukoliko bude potrebno te je ukupna vrijednost projekta oko 38 milijuna kuna. - pojasnio je gradonačelnik Dubravko Bilić te dodao kako će Ludbregu nakon sanacije odlagališta ostati ''zeleno brdo''.

- Ludbregu će ostati zeleno brdo koje neće biti negativna slika, a koje je udaljeno svega 600 metara od središta grada - naglasio je Bilić. Pritom je spomenuo i kako Ludbrežani danas razdvajaju čak 30 posto otpada, odnosno godišnje se po glavi stanovnika proizvede oko 140 kilograma otpada.

Ludbreški gradonačelnik podsjetio je i na važnost reciklažnog dvorišta.

- Nadam se da će do kraja godine biti raspisani i natječaji za reci-klažno dvorište. Gotov projekt već imamo, ali i građevinsku dozvolu. Također, nedavno smo promovirali i sustav digitalnog praćenja ko-ličine otpada te se nadam da ćemo uz pomoć ministarstva i Fonda ubrzo građanima moći naplaćivati po stvarno proizvedenoj količini otpada - rekao je Bilić.

Župan Predrag Štromar također je izrazio zadovoljstvo što se u Varaždinskoj županiji sanira već drugo odlagalište. On je pak ista-knuo činjenicu da je projekt sanacije Meke pripremala tvrtka Piš-kornica.

- Prva sanacija odlagališta odvijala se u Ivancu. Što se ovog odla-gališta u Ludbregu tiče, moram reći da sanacije ne bi bilo da nije bilo tvrtke Piškornica koja je pripremala dokumentaciju i tendere te uz pomoć Grada Ludbreg napravila kompletnu natječajnu dokumenta-ciju, izabrala izvođača i osigurala sredstva – napomenuo je Štromar.

Ministar Dobrović je pak stavio naglasak na to da se krenulo s radovima kojima se nastoji minimalizirati šteta koja je godinama na-stajala.

- Cilj sanacije odlagališta otpada Meka u Ludbregu je povećanje kvalitete života građana i jačanje razine zaštite okoliša. Gradu smo osigurali 100% financiranje sanacije odlagališta otpada. Radi se o projektu vrijednom gotovo 37 milijuna kuna koji se planira završiti do kraja ove godine. Ljudi stvaraju otpad i sada se trebaju suočiti s posljedicama krivog postupanja. Sada smo u situaciji da promijeni-mo takve sustave i uvedemo novi koji počiva na cirkularnoj ekono-miji – kazao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.

- Ovdje je primjerice sigurno između 50.000 i 60.000 tona kori-snog materijala koji je mogao biti prodan na tržištu i za kojim je eko-nomija vapila iako se u međuvremenu uvozio papir i plastika. Danas imamo priliku da se razvija sustav odvojenog prikupljanja otpada i mišljenja smo da do 2020. godine možemo postići cilj od 50 posto recikliranja - poručio je na kraju Dobrović.

Zadovoljan trenutnim investicijama je i potpredsjednik Vlade Božo Petrov.

- Kružno gospodarstvo važno je za Hrvatsku i da su se ovdje odlo-žene sirovine prethodno razdvojile, tu bi možda bilo oko 30 milijuna kuna. To je novi Plan gospodarenja otpadom jer zeleni je okoliš karta na koju Hrvatska može igrati i razvijati se - ocijenio je Petrov.

U Ludbregu je održan sastanak između zamje-nika ministra zaštite okoliša i prirode Maria Šilje-ga i gradonačelnika Dubravka Bilića na temu grad-nje malih hidroelektrana na širem području tog grada. - Za Hrvatsku je važno da se okrene prema izvorima energije koji manje onečišćuju okoliš. To je važno iz nekoliko razloga. EU se pariškim spo-razumom obvezala do 2030. za 40% smanjiti emi-sije CO2 u odnosu na 1990. Time se otvara put za razvoj i korištenje zelenih tehnologija. U tom po-dručju leže velike prilike za razvoj čišće industrije i otvaranje novih zelenih radnih mjesta“ – kazao je zamjenik ministra Mario Šiljeg. Dodao je kako Ludbreg ima znatne razvojne mogućnosti u sekto-ru energetike jer se nalazi u blizini lokacija pogod-nih za gradnju malih hidroelektrana.

Zamjenik ministra obišao je i tvornicu Du-cati koja je jedan od europskih predvodnika u razvoju ‘zelenih’ tehnologija i proizvoda.

- Kroz projekte Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost stvaramo preduvjete za razvoj čistijeg transporta. Fond je u protekle dvije godine u projekte čistijeg transporta ulo-žio 82 milijuna kuna“ – istaknuo je Šiljeg.

Sufinancirala se nabava 1425 električnih, hi-bridnih te plug in hibridnih vozila, električnih bicikala te punionica za električna vozila kojih u Hrvatskoj trenutno ima 63, a više od pola posta-vilo se uz financijsku pomoć Fonda.

I na taj način jača se potražnja za proizvodi-ma tvrtki koje su se opredijelile za zelenu proi-zvodnju.

Gradnja malih hidroelektrana

29. srpnja 2016. R O Đ E N D A N 5

'Ovdje Radio Ludbreg' bile su riječi koje su se po prvi puta čule u eteru putem radio-valova 26. srpnja 1966. godine, a izgo-vorila ih je Justina Novak, prva spikerica lokalnog radija. Toga je dana Radio Ludbreg počeo emitirati program, neprekidno do danas punih 50 godina. Po-čeo je s emitiranjem u sklopu Narodnog sveučilišta, a u prvim godinama jedini zaposlenici bili su profesionalni novinar Franjo Vrtulek, te Ivan Fabuš kao ra-dio-tehničar.

Na isti datum 26. srpnja, ali 50 godina kasnije, prigodno je obilježen vrijedan i lijep jubilej lokalnoga radija. Organizirani su Dani otvorenih vrata Radio Ludbrega, pa su građani i sluša-telji imali mogućnost posjetiti poslovne prostore, studije, re-žiju i redakciju gdje se pripre-ma i odakle se emitira radio-program. Dakako, toga utorka emitirao se višesatni posebni

prigodni rođendanski program uživo. Gosti su bili neki od biv-ših djelatnika radija, ljudi koji su dali svoj doprinos razvoju lokalnoga radija i informiranju kroz pet desetljeća, predstavni-ci jedinica lokalne samouprave ludbreškog kraja za čije pod-ručje se emitira program Radio Ludbrega, priređene su brojne nagradne igre, a čestitke slav-ljenicima kroz eter su uputili mnogi slušatelji.

Od svog osnutka Radio Lud-breg dao je nemjerljiv doprinos informiranju lokalnog stanov-ništva i programom je pokrivao sva važnija događanja u svim sferama života na području ludbreške regije. U početku se program emitirao samo nedje-ljom, a kako su rasle potrebe za informiranjem program se širio. Potom se okuplja sve veća ekipa mladih koji novim ide-jama, suvremenim glazbenim trendovima obogaćuju program i uvodi se svakodnevno emiti-

ranje programa. Posebno važnu ulogu Radio Ludbreg imao je u vrijeme Domovinskog rata kada je dao izniman doprinos u bo-ljoj informiranosti stanovništva u važnim danima stvaranja hr-vatske države, pomoć pri zbri-njavanju izbjeglica, prikupljanju humanitarne pomoći.

Osim 50. rođendana Radio Ludbreg slavi i 20. obljetnicu neprekidnog djelovanja kao tr-govačko društvo. Naime, osnut-kom samostalne države, mije-nja se ustroj i prema zakonskim promjenama godine 1996. osni-va se trgovačko društvo Radio Ludbreg d.o.o. Osnivači su bili: Grad Ludbreg, Općina Martija-nec, Josip Loparić, Franjo Vrtu-lek, Olgica Fabuš, Stjepan Stje-pić, Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Jasminka Kelemen, Darko Zlatar, Dražen Nofta i Mladen Vukina. Prvi v.d. upra-ve bio je Josip Loparić. Kasnije je skupština imenovala upravu društva-direktora Franju Vrtu-leka, a u kolovozu 2008. godine za upravu društva-direktora imenovan je Mladen Vukina koji je i danas na toj dužnosti.

Kao tvrtka s pretežito privat-nim kapitalom okreće se tržištu i samofinanciranju. Kroz pro-gram se prate sve manifestacije i događanja u Gradu Ludbregu, općinama Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bu-kovec. Uvode se nove emisije, obogaćuje program, dolaze novi suradnici. Danas se program

emitira 24 sata dnevno od čega s vođenjem programa od 5,30 do 22 sata, a na čemu rade šeste-ro zaposlenih i isto toliko vanj-skih suradnika. Danas je Radio Ludbreg suvremeno opremljena radijska kuća s bogatim progra-mom raznolikog sadržaja.

-Imamo visoku slušanost na području ludbreške regije, a i dijelovima Koprivničko-križe-vačke i Međimurske županije. Nastojimo zadržati prepoznat-ljivost u eteru sjeverozapad-ne Hrvatske. Uz najavu svih važnih događaja na lokalnoj i županijskoj razini, Radio Lud-breg kroz svoje dnevne, tjedne, mjesečne, povremene i specija-lizirane emisije prati i pokriva aktualnosti iz javnog, politič-kog, gospodarskog, kulturnog i sportskog života na širem lud-breškom području. Zbog uku-pnog pada oglašavanja u Hrvat-skoj zadnjih 10-ak godina, i mi se, kao i velika većina drugih lo-kalnih radija, borimo za uspješ-no poslovanje na tržištu – rekao je Mladen Vukina, direktor ra-dija i glavni urednik.

Mnoštvo je radijskih emi-sija. Od informativnih to su: Tjednik, Kronika dana, Lokalne vijesti, Gradske teme, Aktual-nosti, zatim tematske Zlatno polje, Život u zajednici, Jesmo li ravnopravni, Školski kutak, Moja Podravina, sportski Fair play, zatim prijenosi sjednica ludbreškog Gradskog vijeća, svetih misa. I dakako, velik broj mozaičnih, zabavnih i specijali-

ziranih glazbenih emisija.Radio godinama daje dopri-

nos zajednici gdje živi i djeluje i izvan studija, medijskim

pokroviteljstvima, sponzorstvi-ma, na projektima dviju vrijed-nih manifestacija.

-Već nekoliko godina imamo izbor najboljih sportaša našeg kraja i nagrađujemo ih. Druga manifestacija je književni na-tječaja duhovnog stvaralaštva 'Vrelo nadahnuća' i književ-no–glazbene večeri tim povo-dom koja se održava u sklopu programa obilježavanja Svete nedjelje. Primjerice, na ovogo-dišnji natječaj prijavilo se čak 70 autora među kojima ima i pro-fesionalnih književnika, naših ljudi iz više zemalja. Glazbeno-književna večer na kojoj ćemo najboljim autorima dodijeliti nagrade bit će održana 2. rujna, dakle, u petak uoči Svete nedje-lje – podsjetio je Vukina.

Kroz Radio Ludbreg prošlo je u pet desetljeća mnogo dje-latnika i suradnika koji su osta-vili svoj trag kroz razne priloge i emisije, čime su dali doprinos međusobnoj povezanosti djelat-nika radija i slušatelja radijskog programa.

Radio Ludbreg odlikovat će i Varaždinska županija koja će mu u povodu 50 godina uspješ-nog djelovanja uručiti Nagra-du za doprinos na promociji i ugledu Varaždinske županije u zemlji i svijetu. Nagrada će biti uručena 8. rujna u Varaždinu u povodu Dana županije.

OBILJEŽEN 50. ROĐENDAN Jubilej Radio Ludbrega

Radio Ludbreg emitira program neprekidno punih 50 godina

Rođendanska proslava u prostoru Radija

Podjela zahvalnica

Dejan Orlović, tehničar u studiju Zaposlenici prije 20 godina

29. srpnja 2016. S R E D N J A Š K O L A6

Srednja škola Ludbreg pono-vo je ostvarila zapažen rezultat.

Nakon sjajnog predstavlja-nja na "Ideji godine", osvojili su Oskar znanja, a uspješno razdo-blje zaokruženo je prvim mje-stom na svjetskom robotičkom prvenstvu u Leipzigu gdje su se natjecali pod imenom Ducati komponenti SŠ Ludbreg Team u CoSpace kategoriji.

Kako bi im čestitao na veli-kom uspjehu župan Varaždin-ske županije Predrag Štromar priredio je prijem te im je tom prilikom zahvalio na promociji Varaždinske županije.

– Ovi učenici su najbolji pro-motori naše Županije, svojim upornim radom, talentom i en-tuzijazmom polučili su uspjeh na kojem im zaista treba od srca čestitati. Čestitam i njihovom mentoru, ali i sponzoru Draže-nu Crnkoviću iz tvrtke Ducati Komponenti bez čije pomoći ne bi bilo moguće ostvariti ovakav rezultat. Varaždinska županija je rasadnik talenata, odličnih učenika, naprosto naše ulaganje u obrazovanje se svakim danom sve više vraća u najboljem smislu – naglasio je župan Štromar.

Prijemu je prisustvovao i gra-donačelnik Grada Ludbrega Du-bravko Bilić koji je naznačio važ-nost ovog uspjeha za Ludbreg te je iskoristio priliku i apelirao na resorno Ministarstvo da dozvo-li upis za dodatna dva razredna odjeljenja za zanimanje CNC operater.

-Đaci naše srednje škole nižu uspjeh za uspjehom i osvjetljava-ju ne samo ime Grada Ludbrega već i Varaždinske županije, a na ovakvim natjecanjima i ime ci-jele Hrvatske. Ponosni smo na sve ono što su oni tijekom cijele ove godine u ovom specifičnom znanju, robotici napravili i što je sad okrunjeno uspjehom na svjetskom prvenstvu. Želimo im i u budućnosti sve najbolje i još puno uspjeha. Pratili smo ih dosad i pratit ćemo ih i ubudu-će. Cilj nam je u Ludbregu imati jednu od najboljih srednjih škola koja dobro raste i dobro se razvi-ja. To je projekt koji smo zajed-nički započeli, Grad Ludbreg i Varaždinska županija i još danas ulažemo znatna sredstva da bi-smo ono što smo stvorili razvi-

jali i dalje. Odlazak na svjetsko prvenstvo nije mala stvar i vjeru-jem da je ova ekipa mladih ljudi temelj inovativnog i konkuren-tnog gospodarstva u budućno-sti i zato apeliram na tehničkog ministra da nam odobri dodatne upise – rekao je Dubravko Bilić.

Čestitke su i učenicima upu-tili i pročelnik Upravnog odje-la za prosvjetu, kulturu i sport mr.sc. Miroslav Huđek, ravnatelj SŠ Ludbreg Josip Zdelar te ge-neralni menadžer tvrtke Ducati Komponenti iz Ludbrega Dražen Crnković. - Sa Srednjom školom Ludbreg surađujemo već jedno duže vrijeme. U sposobnost ovih učenika uvjerili smo se na držav-nom natjecanju koje se održalo baš u Ludbregu i dali su nam pri-liku da im pomognemo. Nama je bila čast biti sponzor njihovog odlaska na veliko natjecanje, a rezultati dovoljno govore sami

za sebe. Ovi mladi ljudi u našoj tvrtki imaju svoje mjesto, Ducati komponenti je tehnološka tvrtka i naš moto je “kroz inovativnost do održive mobilnosti” pa se na-dam da će netko od njih možda i završiti kod nas. - rekao je Crn-ković.

Mentor učenicima je Željko Posavec koji je i sam bio ugodno iznenađen postignutim rezulta-tima.

-Na svjetskom natjecanju su-djelovalo je 400 ekipa iz 42 ze-mlje svijeta. Samim time što smo se uopće plasirali na ovo natje-canje je velika stvar. Moram pri-znati da nisam očekivao da ćemo biti tako dobri, no posljednjeg dana natjecanja uspjeli smo naći snage, posljednje atome snage jer natjecalo se svaki dan od 8 do 19 sati, uspjeli smo u super timovi-ma i osvojili prvo mjesto. - poja-snio je Posavec.

Ludbrešku ekipu genijala-ca činili su: Antonio Vlahović, Dean Copan, Ivan Jovanović i Vilim Stančić - Prvog dana smo odrađivali intervju, a u komisiji su bili Talijan i dva suca iz Japa-na. Zadatak je bio opisati svoju strategiju, ali predstaviti i grad iz kojeg dolazimo te matičnu školu. Idućeg dana uslijedila je tehnika challenge u kojoj smo malo podbacili i imali smo tre-ning na realnim robotima s kojim smo se tamo prvi put su-sreli. Taj dio smo odradili jako dobro, možda i najbolje u svojoj skupini. Nakon toga je uslijedio programing challenge u kojem

je Ivan osvojio treće mjesto. Po-sljednjeg dana na red su došli super timovi, natjecanje u kojem smo osvojili prvo mjesto. - poja-snio je Vlahović.

Podsjećamo, učenici su od-lazak na svjetsko natjecanje osigurali kroz pobjedu na Ro-bocupJunior Ludbreg Openu 2016. Prvo kolo lige u sezoni 2015./2016. održano je počet-kom prosinca u Zagrebu, a su-djelovalo je 55 ekipa u 8 kate-gorija. U drugom kolu koje je održano baš u samom Centru svijeta, u ludbreškoj sportskoj dvorani sudjelovale su 62 ekipe u 10 kategorija.

Upisano 70 novih učenika

Srednju školu Ludbreg prema trenutnom stanju nakon završenog ljetnog upisnog kruga pohađat će 70 učenika više. Od toga 19 učeni-ka upisalo je opću gimnaziju, kombinirani razred pomoćnih kuhara, slastičara i pomoćnih vrtlara 5 učenika, zatim kombinirani razred strojobravara, tokara i pekara 22 učenika dok će se 24 učenika školo-vati za CNC operatera. Početak prijava u sustav i prijava obrazovnih programa u jesenskom upisnom roku započinje 22. kolovoza.

SREDNJA ŠKOLA LUDBREG ROBOTIČARI SREDNJE ŠKOLE

LUDBREG NAJBOLJI NA SVIJETU

29. srpnja 2016. 7S A S V I H S T R A N A

Marijanski zavjet za domovinuPočetkom srpnja našim krajem prolazila je ruta 2. zavjetnog hodočašća pod na-

zivom 'Marijanski zavjet za domovinu'. 1700 km dugo hodočašće od Osijeka do Du-brovnika ima za cilj pokrenuti branitelje, mlade i sve ostale vjernike na molitvu, poniznost i širenje pozitive.

-Hodočašće je počelo 12. lipnja u Osijeku i do sada se uključilo preko 200 hodo-časnika, a očekujemo da će ih ukupno biti preko 1000. Većina njih priključuje se na jedan ili dva dana, a neki branitelji višekratno po 5 do 7 dana. Hodočašće će završi-ti 25. kolovoza u Dubrovniku – rekao je Krešimir Čeko, dopredsjednik bratovštine Marijanski zavjet.

Projekt se pokazao zahtjevnim jer, iako je naša domovina mala, marijanskih sve-tišta, manjih i većih, je mnogo. Zato je za sljedeću godinu u planu osmišljavanje priključnih putova kako bi se mogli uključivati hodočasnici iz gradova i mjesta koja nisu na glavnoj ruti.

-Dnevne rute iznose između 20 i 30 km i nekima se teško odlučiti na sudjelovanje. No usprkos tome mnogi su se odrekli komfora i po ljetnoj žegi savladali dio rute. Ja sam branitelj iz Zagreba, a priključio sam se u Križevcima gdje smo obišli obje crkve i rimokatoličku i grkokatoličku. Od Reke preko Rasinje nas 15-ero hodočasnika doš-lo je i do Ludbrega. Ovdje smo srdačno primljeni za što su zaslužni velečasni Silvio Košćak i gospođa Mirjana Matijašić – rekao je Ivan Majić.

Hodočasnici su u Ludbregu počašćeni hranom i pićem koje je osigurao Grad, a Župni ured noćenje u Pastoralnom centru. Sljedećeg dana pridružila im se nekoli-cina Ludbrežana na novoj dionici prema Varaždinu gdje ih je dočekao monsinjor Mrzljak.

Hodočašće donosi nova prijateljstva, osjećaj zajedništva i nadu u bolja vremena. Mora se naglasiti velikodušnost i gostoljubivost običnih ljudi koji žele pomoći i ugo-stiti. Mnogi se raduju dašku optimizma koje ovakav nesvakidašnji projekt donosi prolazeći kroz njihova sela i gradove. (dv)

Početkom mjeseca u Policijskoj postaji Ludbreg održana je prodaja pronađenih bicikala. Radi se o biciklima koji su u policijskom dvorištu stajali najmanje dvije godine koliko iznosi zakonski rok nakon kojeg se mogu prodati. Interes građana za kupnju je bio izrazito velik pa se već prije 15 sati na razgledavanju našlo više od 50 ljudi. Neki su ubrzo otišli vidjevši da su bicikli u dosta lošem stanju jer su više godina stajali nezaštićeni od vremenskih utjecaja. Ipak većina ljudi je ostala bez obzira što su upravljači bicikala korodirali, a gume uglavnom bile ispuhane.

-Ukupno smo za aukcijsku prodaju ponudili 41 bicikl, a prodali smo njih 30. Po-četne cijene bile su 50 odnosno 100 kn ovisno o očuvanosti istih. Najskuplji bicikl dosegao je cijenu od 300 kn. Ukupno je utrženo 2. 350 kn – rekao je Siniša Habek, policijski službenik koji je vodio prodaju.

Neki bicikli stajali su u dvorištu čak od 2011. godine s obzirom da je prethod-na prodaja obavljena 6. lipnja 2012. Tada je utrženo 5. 800 kn jer su bicikli bili u boljem stanju, a moguće da su ljudi, prije četiri godine bili u stanju ponuditi više novaca. Većina bicikala prodana je po početnoj cijeni od 50 kuna tako da nije bilo neke posebne napetosti u nadmetanju. Prodajne napetosti bilo bi da je autor ovih redaka uočio bijeli Rog koji mu je ukraden na ludbreškoj željezničkoj stanici no tog bicikla nije bilo. Bicikl je inače bio u super stanju pa mu je vjerojatno 'pošteni kradljivac' promijenio boju u nešto tamniju i još ga uvijek upotrebljava.

Po najnižoj cijeni čak devet bicikala kupila je Razvojna udruga Ludbreg, a bilo je tu ljudi čak iz Sračinca koji se u slobodno vrijeme bave uređivanjem bicikala.

Na kraju recimo da policajci imaju velikih problema s 11 bicikala koji nisu pro-dani. Naime, početnu cijenu ne smiju spustiti i daj Bože bicikle nekome pokloniti. (dv)

PRODAJA BICIKALA7

29. srpnja 2016. L J E T O U L U D B R E G U

Dvodnevna manifestacija pod nazivom „Proštenjarska nedela“ prvog srpanjskog vikenda po prvi put održana je u Ludbregu. Ma-nifestacija je zamišljena bila kao oživljavanje prošlosti uz nastup kulturno-umjetničkih društava, tamburaških sekcija, prikaz starih zanata i sl.

- Mi se nazivamo čuvaricama baštine ludbreškog kraja tako da se uvijek rado uključimo u ovakva događanja. Ovakvi događaji do-bar su način da podsjetimo mlađe generacije na nekadašnji način života. - rekla je Franciska Schubert, predsjednica Udruge Žene iz Centra svijeta.

Sam datum održavanja izabran je kako bi se obilježio blagdan Krvi Isusove (1. srpnja) i blagdan svetog Tome Apostola (3. srpnja). – Euharistijsko proštenište Predragocjene krvi Isusove u Ludbregu jedino je ove vrste u Hrvatskoj te jedno od rijetkih u svijetu koje je svojim pismenim dokumentom osnovao sam Papa. Bio je to poticaj da se pobožnost prema sakramentu euharistije u ovom kraju do-datno osnaži.

Cilj manifestacije je očuvanje izvorne i tradicijske baštine, bilo da je materijalna ili nematerijalna pa je u sklopu programa u subotu održan folklorni program KUD-a „Anka Ošpuh“ i gostiju, točnije nastupili su KUD “Seljačka sloga” Donja Dubrava, KUD “Donji Vi-dovec” Donji Vidovec i KUD “Tomislav” Sveti Ivan Žabno, a u pau-zama program je izveo i dramski glumac Zoran Kelava. Prije počet-ka plesnog programa, izvođači su u ludbreškoj župnoj crkvi primili blagoslov, a vlč. Silvio Košćak pozvao ih je na zajedničku molitvu kako bi ovaj projekt zaživio u punom smislu i postao tradicionalan.

Koncert tamburaškog sastava „Kraljevi“ bio je završni dio su-botnjeg programa.

Dan kasnije, u nedjelju 3. srpnja na Trgu Svetog Trojstva služena je sveta misa. Posebna zanimljivost bila je dolazak župljana u na-rodnim nošnjama na kočijama.

U poslijepodnevnom djeluju programa održani su Dječji fol-klorni susreti u Centru svijeta. Sudjelovali su KUD “Beletinec” Beletinec, KUD “Seljačka sloga” Donja Dubrava, Udruga “Lud-breško sunce”, KUD Općine Cestica, Cestica, KUD “Anka Oš-puh”, Ludbreg, KUD “Zavičaj” Sračinec, KUD “Toplice”, Varaž-dinske Toplice i Dječji vrtić “Smjehuljica” Ludbreg. Mnoštvo djece tako se okupilo u Ludbregu, gradu koji je na putu da po-stane Grad – prijatelj djece. Prema viđenome, sasvim opravdano. Tijekom dvodnevne manifestacije održani su i Dani zadruge koja je predstavila proizvode ludbreškog kraja. Udruga „Žene iz Centra svijeta“ izvela je scenski prikaz nekadašnjih običaja, a “proradila” je i nekadašnja kovačnica.

Usprkos datumu na koji su u bližoj okolici održani brojni pro-gramu, Ludbreg može biti zadovoljan brojem posjetitelja. Na-ravno, prostora za nadogradnju ima, a već se razmišlja da iduće godine program bude održan vikend ranije, odnosno posljednjeg lipanjskog vikenda.

Organizatori programa bili su Grad Ludbreg i Turistička zajed-nica Grada Ludbrega u suradnji s Župom Presvetog Trojstva Lud-breg i Varaždinskom biskupijom.

'Već tri dana jašem ja z Va-raždina, otpala je mome konju potkova.' Ovi stihovi tradicijske pjesme iz našeg kraja sugeriraju da je u dobra stara vremena za-nimanje 'kovač' bilo veoma po-trebno. Zato smo posjetili jed-nog od rijetkih živućih kovača koji su se obrazovali za to nekad izuzetno cijenjeno zanimanje. Pronašli smo ga u liku Zvonimi-ra Grabarića u Sigecu. Kad smo stigli, uljudno nas je dočekao u točno dogovoreno vrijeme i od-mah nas odveo u kovačnicu.

-Moj otac Ivan je bio zvučeni kovač u Velikom Bukovcu u on-dašnjoj poljoprivrednoj zadru-gi. Kovačnicu je imao od 1959., a ja sam mu pomagao od 5. ra-zreda osnovne škole. Sjećam se da sam prvo usitnjavao ugljen i koks te gazio mijeh kojim se raspirivala vatra u peći. Tu smo zagrijavali komade željeza do usijanja i zatim ih međusobno spajali čekićem na kovačkom nakovnju tzv. hampusu. Kada se željezo ohladilo bilo je spo-jeno čvršće nego danas kada je zavareno aparatom – rekao je Zvonimir.

Zvonimir je naslijedio oca u zvanju jer je od 1973. završio trogodišnje školovanje u MEC-u u Varaždinu za zanimanje kovač. Nekad je to bilo atrak-tivno i traženo zanimanje jer bez kovača se jednostavno nije moglo.

-Potkivali smo konje goto-vo svakodnevno. Cijelo selo je vozilo naše gumenjake iako mislim da smo ih najviše na-pravili za Kunovec. Ljudi iz onog kraja su bili u Njemačkoj i uopće nisu pitali koliko gu-menjak košta tako da je knjiga narudžbi bila puna, a na red je čekalo skoro njih 30. Stric Vin-ko iz Slokovca, po zanimanju kolar, je radio drvene dijelove, a mi smo kovali okov. Užarene metalne dijelove nažigali smo na drvo tako da nisu ispadali s gumenjaka. Po otpadno željezo išli smo u Maribor, a ak je ne-kaj sfalelo dopeljali smo z Lud-brega na motoru – pojasnio je naš sugovornik.

Unatoč silnim narudžbama Zvonimir je morao napustiti posao kod kuće u obiteljskoj kovačnici. Raonike za plugove,

motike i kose 'klepao' je tek po-slije posla te izrađivao 'klonfe' za spajanje elemenata stolar-skih konstrukcija.

-Porezi su bili preveliki pa sam nakon 6 godina prove-denih s ocem u kovačnici bio prisiljen otići u Opremu. Tamo sam radio čak 26 godina, od 1979. do 2005. Sada već 11 godina radim kod zeta Zlatka Sove u Sigecu. Najprije sam 7 godina radio bravariju na tere-nu u Njemačkoj, Belgiji i Nizo-zemskoj, a sada radim u pogo-nu tu kod semafora – rekao je Zvonimir.

Naš sugovornik planira kod zeta raditi još samo do travnja sljedeće godine, a onda otići u zasluženu mirovinu. Tada će imati 62 godine starosti i 41 godinu radnoga staža. U miro-vini mu zasigurno neće biti do-sadno jer ima tri kćerke Irenu, Martinu i Mariju koje su udate i imaju djecu. A unuke i unuci su bakama i djedovima veselje i radost. Zato smo sigurni da će Zvonimir i njegova supruga Katica u mirovini uživati.

(D. Vađunec)

Nova manifestacija – Proštenjarska nedela

Zanimanje 'kovač'

8

29. srpnja 2016. L J E T O U L U D B R E G U

Dva Mjeseca u Ludbregu

Festival Idemo otok kojeg svake godine organizira ludbreška udruga "Lumen" ove je godine koncepcijski izmijenjen te je postao street art festival. Najvidljiviji dio promijenjenog programa je sva-kako oslikavanje zidova i ulica u Ludbregu. Tako je zahvaljujući vo-lonterima udruge novo ruho dobila Školska ulica dok je na fasadi obiteljske kuće Drahnik mural Mjeseca kojeg potpisuje akademski slikar Martin Hrastić iz Sigeca Ludbreškog. U kratkom vremenu mu-ral Mjeseca postao je prava zanimljivost, mogli bismo reći još jedna turistička atrakcija. Sa željom promicanja kulture i umjetnosti ovo-godišnji program bio je orijentiran na više lokacija u samom Ludbre-gu, kao i raznovrsne aspekte kulture i umjetnosti. U toj želji "Lumen" je svakako uspio.

Ljetni mjeseci uvijek su do-bro vrijeme za organizaciju manifestacija na otvorenome. Najmlađima je svakako jedna od najdražih crtanje na uli-ci, odnosno Street painting za koje se već godinama brine Li-kovno udruženje Ludbreg. Ove godine uz tu već tradicionalnu manifestaciju obilježen je i Me-đunarodni dan obitelji, događaj koji je ranije u dva navrata bio otkazan zbog lošeg vremena. Uz osiguran pribor za crtanje i besplatne igraonice zabava za najmlađe bila je zagarantirana. - Svašta sam nacrtala, lijepo mi je baš danas ovdje. - srame-žljivo nam je rekla Ellen Marie Horvat.

I dok su djeca uživala u cr-tanju i igri, roditelji su degu-stirali indijsku, meksičku, tali-jansku i hranu drugih zemalja. Za taj dio pobrinula se organi-zacija AIESEC Varaždin koja je u Ludbregu održala Global Village. Riječ je o manifesta-ciji u sklopu koje su studenti iz Meksika, Egipta, Tunisa, Ita-lije, Poljske, Ukrajine i Italije predstavili svoje zemlje, a kako drugačije nego hranom. - Čla-novi AIESEC-a u Varaždinu kroz ove projekte omogućavaju stranim studentima da sudjelo-vanjem na volonterskoj praksi od šest tjedana dobiju nezabo-ravno iskustvo, poboljšaju lo-kalnu zajednicu i približe svo-je kulture lokalnoj sredini. U Ludbregu će, osim subotnjeg predstavljanja, boraviti još je-

dan dan kada će se upoznati s turističkim zanimljivostima.

Praktikanti koji sudjeluju na projektu Discover North Croatia će pisanjem blogova, izradom videa i slika raditi na promociji sjeverne Hrvatske, prikazujući našu kulturnu ba-štinu, tradiciju, festivale, doga-đaje i zanimljivosti. - objasnila je Deana Kovač iz organizacije AIESEC Varaždin

Partneri koji sudjeluju u pro-jektu jesu Grad Ludbreg koji je ujedno i premium partner pro-jekta, Prelog kao silver partner, Međimurska i Varaždinska žu-panija, Autoškola Prilok koja je omogućila praktikantima pri-jevoz za vrijeme projekta, Pan-sion Mamica Pušćine koja je osigurala praktikantima prikaz tradicionalnih jela, Hotel Park je također osigurao smještaj i obrok, Hotel Turist koji je omo-gućio samo otvaranje projekta i podržao projekt.

Promicanjem internacional-nosti i upoznavanjem drugih kultura AIESEC pokušava kod ljudi pobuditi svijest da ljudi iz najudaljenijih krajeva svijeta dijele više sličnosti nego razli-ka, čime se dostiže vizija AIE-SEC-a – mir i ispunjenje ljud-skog potencijala.

Projekt Discover se provodi i u ostalim lokalnim odborima u Hrvatskoj (Osijek, Pula, Rije-ka, Split, Zagreb), a u sjevernoj Hrvatskoj drugi po redu pro-jekt Discover očekuje se iduće ljeto.

Najmlađi crtali, odrasli degustirali

Foto

: A. H

orva

t

9

29. srpnja 2016. 10 V I N O G R A D

Ludbreški kraj ima oprav-dane razloge da se ponosi od-ličnim vinima. Također i sve većim brojem vrlo uspješnih vi-nogradara. Jedan od njih je sva-kako i Zvonko Kirić iz Sigeca. Poznato je da u njegovoj Vinskoj kući Kirić na Ludbreškoj vinskoj cesti na Sigečaku već odavno možete uživati u vrhunskim vi-nima. No, s berbom 2015. njemu je uspjelo proizvesti sva 'zlatna vina'. S pet sorata koje uzgaja na Sigečaku osvojio je na različitim izložbama sedam zlatnih meda-lja za svih pet vina.

–Za svih pet sorata bio sam na izložbama od prosinca do lipnja, od naše 'Trsekove' izlož-be za Vincekovo, preko Nadina i drugih do nedavne izložbe vina Varaždinske županije. Znači uvijek su bili drugi ocjenjivači-enolozi, pa su ocjene objektiv-ne na što sam ponosan. Imam graševinu, pinot bijeli, mosla-vac, chardonnay i muškat žuti. Moram priznati da sam možda malo i sam iznenađen što su sve sorte tako dobro ispale. Primje-rice, moslavac je škakljiva sorta,

osjetljiva i lako se kvari, pa ga ima sve manje jer ga ljudi nerado sade. Najviše ocjene dobio sam za pinot bijeli – kaže nam Zvon-ko u svom prekrasnom objektu na Sigečaku usred Ludbreškog vinogorja.

To što je lanjska berba bila izuzetno povoljna ne znači da će vinogradar dobiti dobro vino, ali je činjenica da se ovaj dio Hrvatske mora pohvaliti zna-njem svojih vinogradara.

-Jako je puno odličnih vina, na izložbi u Varaždinu zaista je iznimna kvaliteta i konkurencija vinogradara iz naše Podravine, Hrvatskog zagorja, Međimurja, ali i drugih krajeva Hrvatske. Ljudi znaju posao, svi smo puno naučili i samo napredujemo. Danas svi rade fina i pitka vina krasnog okusa, pa što se tiče kvalitete vina sada su u pitanju tek nijanse. Dakle, otprilike od Vincekova u siječnju, podru-marstvo je temelj za kvalitetu. U tom razdoblju ja sam svakod-nevno u goricama. Jer najvaž-nija je stroga kontrola smjera dozrijevanja vina. Svi imamo

svoj način rada, svoje postupke kako radimo u podrumu, možda neke male ili veće tajne. Meni je osnovni cilj da moja vina zadrže svježinu - kaže Zvonko.

Na zidu u njegovom podru-mu je uokvireno uvjerenje o završenoj edukaciji za vinara u Svetom Ivanu Zelini još prije 10 godina. Nije to jedino što će vas učiniti uspješnim vinogra-darom.

-Tu su i vlastita iskustva rada u nasadu i podrumu koja se skupljaju godinama, sudjelova-nja na izložbama gdje se uvijek čuje dobar savjet enologa, izleti s udrugom 'Trsek' drugim vino-gradarskim krajevima i izlož-bama vina gdje se uvijek vidi i čuje nešto novo. Pored toga, i sa suprugom Sonjom često po-sjećujem najpoznatije izložbe i degustacije vina u Hrvatskoj, od Istre do Iloka. Važno mi je za-pamtiti okuse i mirise vina iz tih krajeva. Jako su korisni ti posjeti drugim izložbama, degustacija-ma. Ponekad i djeca idu s nama.-

Zvonko je u obiteljskom vi-nogradu na Sigečaku počeo naj-prije raditi kao očev pomoćnik. Brigu o vinogradu preuzeo je prije 15-ak godina i od tada je intenzivni vinogradar. Pored toga, posebno se angažirao na formiranju Ludbreške viske ce-ste, a zasigurno je i najzaslužniji što je vinogorje dobilo veliki kip sv. Vinka s vidikovcem. Prije pet godina kupio je susjedni posjed uz obiteljski vinograd, pa danas u jednom komadu ima 4.000 tr-sova. Takav nasad iziskuje puno rada.

–Onaj tko ne voli raditi u vi-nogradu bolje mu je da se toga ostavi. Ja stvarno volim raditi 'gore', pomažu i članovi obitelji, a kad je najviše posla u sezoni onda priskoče u pomoć i prija-telji. Vodim brigu o podrumu i moje je da vino bude kvali-tetno, a volim i da nasad lijepo izgleda. Trudim se i inzistiram da sve bude 'oku ugodno', kod obrezivanja, optrgavanja, uvijek gledam da trsovi izgledaju 'kak vojska u stroju', a trsove formi-ram i za godinu dana unaprijed. Baš zbog izgleda nasada pred-stavnici tvrtke 'Bayer' koja proi-zvodi zaštitna sredstva, odabra-li su moj vinograd kao ogledni primjer za zaštitu vinove loze.

Oni u nasadu kontroliraju uči-nak zaštitnih sredstava, dope-laju i druge vinogradare, imaju prezentaciju, niti ne znam kad dođu gore. Koristim njihova sredstva, a oni propisuju broj i količinu prskanja. Predviđeno je osam prskanja. Tu su posta-vili tablu za evidenciju prska-nja u koju upisujem datume prskanja.-

Zvonko se u radu koristi suvremenom mehanizacijom jer ipak 4.000 trsova nije malo. Širina u starom nasadu je 1,40 m, a u novom 1,80 m, pa vi-nogradarski traktor koristi za više poslova. Tu je i suvremena preša od 800 litara i niz druge opreme. Tu smo zapazili dva neobična i nepoznata pomaga-la. I otkrili da je Zvonko 'vino-gradarski izumitelj.

-Ovo je, nazovimo ga, 'mo-bilni stolček'. Ima četiri kotača s gumama i sjedištem. Ja sam napravio nacrt, crtao kon-strukciju, a Marijan Šoš je to složio. Pogledaj kak je lako pli-jeviti i otrgavati trsje, ne treba čučati ni stajati, pa ti poslovi više nisu fizički naporni, a ne trpe leđa i zglobovi, puno je lakše. 'Stolček' je lako pomicati jer vinograd nije jako strm. Na 'stolček' još mislim montirati kutiju za alat tak da je sve pri

ruci u trsju. Drugi izum je što sam na vinogradarski traktor dodao četiri noža za košnju od čega dva pomična noža. Puno sam crtao kak' bi konstruk-cija trebala izgledati i napra-vil nacrt za konačno rješenje. Konstrukciju je montirao moj znanac iz Slavonskog Broda. U čemu je stvar? Srednji no-ževi kose između redova, a dva pomična noža kose travu i korov između dva susjedna trsa, istovremeno u dva reda. Više nema kopanja i okopava-nja posebno između trsova što je velika ušteda na vremenu, a ne treba ni korov špricati, pa potrošim manje za zaštitna sredstva. Ti moji izumi mož-da izgledaju poput igrački, ali jako su korisni i veliko olakša-nje u radu.-

Pogled na Zvonkov nasad daje naslutiti opet odličnu ber-bu, naravno i vrhunska vina.

–Trsje odlično izgleda i zdravo je. Trsovi su jako rod-ni, a neki i previše, tak da bude možda trebala 'zelena ber-ba' što znači odstraniti višak grozdova ako je trs preoptere-ćen jer biljka više može hraniti sve grozdove i nema učinka. Sad treba samo sunca i da bude toplo, a kiše baš ne treba previ-še. Samo da ne bude tuče...

Kod Zvonka Kirića na Ludbreškoj vinskoj cesti na Sigečaku

PET ZLATNIH VINA VINOGRADARSKOG IZUMITELJA

Pet sorti - pet zlata

Zvonko je sam osmislio i posebnu kosilicuTabla s evidencijom prskanja

Zvonkov izum - mobilni stolček

29. srpnja 2016. 11N A Š I M K R A J E M 11

U organizaciji aerokluba ”Rudolf Fizir ” u Ludbregu je prvog vikenda u srpnju održan 14. F3K Fizir open, natjecanje aeromodelara u F3K kategoriji. Sudjelovao je 31 natjecatelj iz Austrije, Češke, Izraela, Nje-mačke, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Švicarske i Hrvatske.

Ludbreški aeromodelari

imali su šestoricu natjecatelja od kojih su se dvojica popela na pobjedničko postolje.

Posebno veseli činjenica da je treće mjesto u juniorskoj kategoriji osvojio perspekti-van Viktor Copan kojemu je to ujedno bilo i prvo natjecanje u F3K kategoriji za koje su ga vri-jedno pripremali mentori Filip

Geci te Miljenko i Nikola Fran-čić.

U seniorskoj kategoriji na-tjecali su se Ivica Belović koji je bio 24-ti, Gregor Janžek bio je 20-ti, Filip Geci zauzeo je 19-to mjesto, Miljenko Frančić bio je 14-ti, te Nikola Frančić koji je natjecanje završio na drugom mjestu.

USPJEŠNI AEROMODELARI

Ljetni mjeseci u pravilu su kod nas u znaku lijepih i ko-risnih ljetnih druženja vatro-gasaca s područja Grada Lud-brega i šireg ludbreškog kraja kroz prigodna natjecanja, ali i u znaku obilježavanja vrijed-nih obljetnica naših dobrovolj-nih društava, za podsjećanje na dugu tradiciju vatrogastva po čemu je naš kraj poznat u cijeloj Hrvatskoj.

Tako je pred nama proslava 80. rođendana DVD-a Sigetec. Program vrijednog jubileja počinje u subotu 13. kolovoza u 20 sati bakljadom ulicama Sigeca, nastaviti će se rano ujutro 14. kolovoza budnicom kroz Sigetec, a potom u 10 sati slijedi kod društvenog doma postrojavanje vatrogasnih po-strojbi. U 11 sati na programu je svečana sjednica društva na kojoj će se podsjetiti na rad DVD-a Sigetec osnovanog 1936. godine, zatim će se uru-čiti odličja i priznanja zasluž-nima, a nastaviti druženjem slavljenika i njihovih gostiju na zajedničkom ručku.

Prigodom proslave biti će izvršena i primopredaja no-vijeg kombi-vozila DVD-u Sigetec, kupljenog prilozima mještana Sigeca, MO Sigetec, poduzetnika ludbreške regi-je i mnogih drugih donatora. Svečanost proslave 80. jubileja

DVD-a Sigetec bit će održana pod pokroviteljstvom Zlatka Sove, vlasnika poduzeća 'Stro-jobravarski obrt Cjevovod ZS' i jednog od direktora tvrtki 'Inoxmont-VS' i 'Iovia-tours'.

Vatrogasna ljetna natjeca-nja vrlo su korisna za članove društava jer odrasli vatrogasci tu pokazuju svoje znanje, br-zinu i spretnost u rukovanju vatrogasnom opremom kroz suhe vježbe, a najmlađi u vjež-banju s brentačama.

Kako bi se u miru priprema-lo za organizaciju skore pro-slave, DVD Sigetec je odmah početkom srpnja bio domaćin natjecanja vatrogasaca koja ti-jekom ljeta organiziraju dobro-voljna društva s područja Gra-da Ludbrega na kojem je bilo čak 29 ekipa u četiri kategorije što je dosad bio najmasovniji odaziv na natjecanje u Sigecu.

Uz ova uobičajena ljetna natjecanja kojima su domaći-ni mjesna društva, u Malom Bukovcu održano je i regio-nalno natjecanje vatrogasnih zajednica iz svih pet jedinica lokalne samouprave ludbreške regije na kojem su ekipe DVD-a s područja Grada ostvarile vrlo lijep uspjeh. Tako je DVD Ludbreg ponovno postao uku-pni pobjednik natjecanja za se-niorske kategorije. Naime, se-niorska ekipa DVD-a Ludbreg

bila je najbolja u muškoj A-ka-tegoriji. Kod seniorki A-kate-gorije najbolje su bile tri ekipe s područja Grada jer su pobi-jedile članice DVD-a Bolfan ispred ekipa DVD-a Ludbreg i DVD-a Hrastovsko. DVD Lud-breg ponio je i pobjednički pe-har u kategoriji ženske mlade-ži, a u najbrojnijoj konkurenciji ekipa dječaka od 6 do 12 godi-

na odlično drugo mjesto zau-zeli su dječaci iz Hrastovskoga.

Za sveukupno prvo mjesto u seniorskim kategorijama DVD Ludbreg je primio prijelazni pehar pokrovitelja natjecanja Vatrogasne zajednice Varaž-dinske županije.

Po tri prvoplasirane ekipe u svakoj kategoriji izborile su pravo sudjelovanja na županij-

skom vatrogasnom natjecanju iduće godine.

Domaćini regionalnog na-tjecanja vatrogasaca ludbreš-kog kraja bili su Vatrogasna zajednica općine Mali Buko-vec i DVD Mali Bukovec, a su-djelovala je 41 ekipa s oko 500 natjecatelja, najviše s područja Grada Ludbrega i Općine Sveti Đurđ.

DVD SIGETEC SLAVI 80. ROĐENDAN 14. KOLOVOZA

Ludbrežani-točni, brzi i spretni

Građani su već upoznali Željka Hajsoka i Melanie Mun-sch, par koji je prije nepune dvije godine doselio u Čukovec i svoje profesorske karijere u glazbi i kazalištu zamijenili su ljubavi prema cirkuskim vješti-nama. Kod njih uvijek ima ne-što novo, neobično, kreativno. Tako je Željko došao na ideju da žetvu na polju raži iza dvorišta površine oko pola rali, napravi na stari, ručni način. Ali, žetva se neplanirano odužila.

–Htio sam da se sve radi ruč-no kao nekad, da okupim mlade i starije i da zajedno rade, to je bila poanta svega. No, nisam našao kosce, ljude koji znaju kositi žito ili barem one koji bi imali vremena za to. Prvog dana došlo je 10-ak volontera koje je okupila Sandra iz udruge 'Lu-men', pa moja majka, sestra i sestrin suprug. Blago rečeno, bez starijih koji znaju kak' se to radi, mi smo improvizirali. Ko-silo se traktorskom kosom, žito se odlagalo u stranu, napravili smo 20-ak stavica, a ostalo je još puno za košnju. Ljudi su se na-radili, a još je bio toplinski udar, pa su izgorjeli na suncu – kaže Željko.

Njegova majka Ljubica kon-statirala je da je takva žetva kruh s 12 kora, čudila se na koje ideje dolazi njen sin, ali i da se trudi, pa su došli pomoći. Mla-dima nije bilo tako teško.

–Gore je pobirati krumpir. Još nikad nisam bila u žetvi. Bilo bi bolje da nam je netko pokazal kaj točno treba raditi sa žitom – rekla je mlada Ludbre-žanka Nikolina.

Nakon uvodnog dana naš sa-mouki ratar krenuo je u akciju da nastavak bude 'kak spada'. Nikola Makar donio mu je ruč-nu kosu s lukom baš za košnju žita, pa je Željko prionuo koš-nji kako ga nekad poučio djed Mato. Onda su stigle one, pe-točlana ženska ekipa koja zna sve o nekadašnjim žetvenim radovima. Marija Posavec iz Radeljeva, Štefica Balažinec i Anica Posavec iz Križovljana, Dragica Rakitić iz Hrastovsko-ga i Marija Vucković iz Kućana odazvale su se kada su čule da treba pomoći. Zajedno rade 'kaj god treba', a sada su se prisjetile kako je to u žetvi bilo nekad.

–Tak se delalo do kraja 70-ih, dok smo neke još bile puce. Sad smo se malo vrnule u mladost.

U žetvu se išlo u 3 ujutro, obič-no su dva kosca ručno kosila, dva težaka nabirala žito, a jedan vezal u snope. Ako je bilo do-sta težaka odmah su se slagale stavice ili smo to svi skupa na-pravili na kraju. Žito je ostajalo na polju tjedan dana da se suši. Na obična kola slagal se voz i žito vozilo doma. Pomagali smo jedni drugima, išlo se od po-lja do polja. Osim kosci, kosile smo i mi sa srpima, a to sitno se pozubačilo jer se sve s polja vozilo doma. U doba vršalica ili mašina kak smo ih zvali, obično su ih postavili na početku sela, čekalo se na red da 'zmašiniju' vaše, a mašine su išle doma k onima koji su imali puno žita – kažu redom sve udovice izu-zev najstarije Marije (78) koju u Radeljevu čeka Ivan (80) i sam kosac. Ona je obećala Željku da će mu ujesen ručno zasijati po-lje s raži i žito bude kvalitetnije. Vedre ženice raspričale su se o prošlim vremenima.

-U stavice s hrži (raži) obič-no ide 15-ak snopova da se bolje suši. Kad se posušilo, hrž smo stepali, tresli smo snope nad la-gvom oko kojega su bile ponja-ve, ak je trebalo i tukli z botom.

Hrž se nosila u mlin za braš-no od kojega se delal zmesni kruh. Žita je prije bilo puno jer je trebal za ljudsku i stočnu hranu - žito za kruh, a slama za krov – kažu žene.

I domaćin Željko planira sla-mom pokriti stari štagalj kojeg je preuredio u dvoranu za tre-ninge i vježbanje nastupa. Teža-ci iz žetve koji žele dobit će raž da mogu raditi kruh, a Željko će

zadržati nešto raži za novu sje-tvu. I na kraju kaže: -Eh, da sam prije našao ove žene koje sve znaju o tome, žetva bi završila prvoga dana kad smo počeli jer bi organizirale posao i poučile mlade. I ja sam puno naučio, do-šao do spoznaje kako je ljudima vrijeme bilo važno da pospreme plodove s polja. A ovaj miris žita i dodir snopova raži, zaista sam doživio kao nešto posebno.-

ŽETVA RAŽI NA POMALO STARINSKI NAČIN

Željko Hajsok - inicijator zanimljive manifestacije

29. srpnja 2016. K U L T U R A12

U atriju Muzeja ninskih sta-rina u Ninu 6. srpnja godine otvorena je izložba postera pod naslovom "Podravina i Dalma-cija za baštinu". Organizatori izložbe su Arheološki muzej u Zadru – Muzej ninskih starina u Ninu i Restauratorski centar Hr-vatskog restauratorskog zavoda u Ludbregu. Izložba se održava u okviru programa ninskog ljeta i ostat će otvorena do 31. srpnja.

Na izložbi je prezentirano dvadeset postera koji riječju i fotografijama ilustriraju neke od najznačajnijih konzervatorsko-restauratorskih projekata na dr-venim polikromiranim i pozla-ćenim oltarima 17. i 18. stoljeća iz kontinentalne Hrvatske te na povijesnom tekstilu iz muzej-skih i samostanskih zbirki. Veći

dio predstavljenih umjetnina/oltarnih cjelina evakuiran je iz ratnih područja kontinen-talne Hrvatske od Slavonije do Banije 1992. godine, a Centar u Ludbregu koji je smješten u povijesnog građevini dvorca Batthyany je formiran s namje-rom da se umjetnine u njemu ne samo čuvaju već prije mogućeg povrata i obnove. U realizaci-ji projekta Centra sudjelovali su Grad Ludbreg, Ministarstvo kulture RH, a veliku stručnu i financijsku pomoć pružili su ba-varski stručnjaci.

Ovom izložbom pruža se mo-gućnost da se širi auditorij upo-zna s radom i razvojem konzer-vatorsko-restauratorske struke u Hrvatskoj i time naglasi važ-nost djelovanja Hrvatskog re-

stauratorskog zavoda i njegovih djelatnika na očuvanju hrvatske pokretne i nepokretne baštine.

Autori popratnog deplijana i postera su Aleksandar Horvat, Ljubo Gamulin i Venija Bobnja-rić-Vučković.

Na otvorenju su se prisut-nima obratili kustos i voditelj Muzeja ninskih starina dipl. arh. Mate Radović, ravnatelj Ar-heološkog muzeja u Zadru dr.sc. Jakov Vučić i voditeljica RC u Ludbregu Venija Bobnjarić-Vuč-ković, prof. Izložbu je u ime gra-donačelnika otvorila gospođa Marijana Ramov.

Realizaciju same izložbe omogućili su Arheološki muzej u Zadru i Hrvatski restaurator-ski zavoda, gradovi Nin i Lud-breg.

IZLOŽBA "PODRAVINA I DALMACIJA ZA BAŠTINU"

NIN, MUZEJ NINSKIH STARINA

Prvi hrvatski Shakespeare

Kulturna scena ove je godine u znaku obilježavanja četiri-stogodišnjice smrti Williama Shakespearea. Tome se pridru-žio i Grad Ludbreg s projektom “Prvi hrvatski Shakespeare”. Predstavljanje knjige čiji su autori Ivan Lupić i Bojana Schubert bit će u sklopu najveće ludbreške manifestacije – Dani ludbreške Svete Nedjelje. Tim povodom ovih je dana Ludbreg posjetio Ian Cliff, vele-poslanik Velike Britanije u RH.

– Ludbreg je rodno mjesto Mladena Kerstnera koji je promovirao kajkavski jezik za koji je pokazao da je jezik pametnih i dobrih lju-di. Ne čudi stoga što je i prvi prijevod Shakesperea u Hrvatskoj bio upravo na kajkavskom jeziku za čije bogatstvo se često pitamo ima li mu kraja? Drago mi je što ćemo ovim projektom još jedanput se pokazati i kao grad koji drži do kulture, a dodatno ćemo obogatiti i našu najveću manifestaciju. – kazao je Dubravko Bilić, ludbreški gradonačelnik.

Veleposlanik Velike Britanije pokazao je oduševljenje cijelim pro-jektom, a s užitkom je razgledao i Ludbreg.

– Ovo je krasan mali grad koji cijeni svoju baštinu, a poštuje i tuđu. Drago mi je što se i Ludbreg odlučio uključiti projektom u obi-lježavanje godišnjice smrti Williama Shakespearea i dati svoj dopri-nos cijeloj priči. – pojasnio je Ian Cliff.

Cilj projekta je objava knjige povodom 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea (1564.–1616.) u suradnji s British Counci-lom, koja će sadržavati prvi prijevod ikojega Shakespearova djela na hrvatski jezik. Riječ je o ulomku iz Romea i Julije napisanome na kajkavskome književnom jeziku, prevoditelja Ivana Krizmanića (1766.–1852.), naslova Flundra senje zrokujuča, iz 1836. godine.

"Najteže je pisati o onim naj-bližima. Ali možda i najlakše. Njih najbolje poznajete, pa je o njima i najlakše misliti i pisa-ti. Istodobno, pisati je o njima i najteže: što napisati o ocu ko-jeg većina percipira kao pisca Gruntovčana, a oni bližnji kao tatu, supruga, brata, vujču, pa i dedu..." - zabilježio je tako Mla-den Kerstner mlađi u brošuri koja je predstavljena na ovogo-dišnjoj trodnevnoj manifestaciji Kajkavski dani u Ludbregu – Kešnerijada 2016. Rođeni Lud-brežanin, hrvatski novinar, pisac i režiser pisao je pjesme, pripovi-jetke, drame za radio, kazalište. Bio je član Društva hrvatskih književnika. U svojim djelima na poseban humoristički način tematizira rodni kraj (ludbreška Podravina), problematizira težak život ljudi ruralnog kajkavskog mentaliteta. Najveće domete po-stigao je u svoja dva djela, od ko-jih su nastale popularne televizij-ske serije, Gruntovčani i Mejaši. U njima je kreirao nezaboravne likove Dudeka, Regice, Cinobera, Presvetlog i dr. Mladen Kerstner rođen je u Ludbregu 8. srpnja 1928. godine, a umro u Zagrebu 9. studenoga 1991. godine. No za Zvonka, Ivana i Mladena on je prvenstveno bio otac. - Pisac Gruntovčana bio je nama, ipak, samo tata koji nas je volio najviše na svijetu. Naravno, i mi njega. Stranice koje je ispisao, ali i lju-bav koju nam je pružio, njegov su najveći spomenik. - zabilježio je Mladen Kerstner mlađi.

Večer prisjećanja na velikog Ludbrežanina organizirala je Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner", a uz auto-ra gosti promocije bili su Janja Ljubojević, Vera Vidović, Smiljka Bencet, Stanka Mustapić, Nikica Novosel dok je ulogu promoto-ra imala Sunčica Križan-Kadi. Predstavljanje brošure održa-no je u svečanoj dvorani dvorca Batthyany, a punu podršku u osmišljavanju programa sva-ke godine daje i obitelj Mladen Kerstnera koja je i ove godine s radošću pratila program, osobito supruga Mira i sinovi Ivan, Mla-den i Zvonko.

Predstavu su izveli članovi glumačke družine koja djeluje u sklopu ludbreške knjižnice. Do-sad su djelovali bez imena no i to se promijenilo, nosit će naziv "Kešneri" kako su obitelj Kers-tner oduvijek zvali Ludbrežani, a za kuma glumačke družine oda-bran je Mladen Kerstner mlađi. Upravo je mlade glumce pohva-lila glumica Smiljka Bencet koja je utjelovila Regicu u popular-nim Gruntovčanima, jer kako je istakla, zahvaljujući njima likovi iz Gruntovčana i dalje žive.

- Do tog doba, prije nego sam počela igrati Regicu, imala sam puno dramskih uspješnih na-stupa i glumačkih, stručnih na-grada. No, nisam bila toliko ista-knuta kao glumica, osim Regice. U jednom periodu osjećala sam se povrijeđenom, jer svi su me znali kao Regicu, a nitko me nije pamtio kao primjerice Gloriju

Marinkovićevu. Nisam shvatila da je zapravo to bila velika pred-nost, činjenica da sam zaigrala Regicu, jer se ona meni na neki način podvukla pod kožu i ja sam nju živjela, a toga u počet-ku nisam bila ni svjesna. Sad kad već maltene popevam s anđelim shvaćam kako su ti Gruntovča-ni velika stvar, velika blagodat za narod jer to su toliko životne uloge da i sad nakon više od 40 godina ljudi još žive te likove. I ovdje u Knjižnici preko djece ti likovi dalje žive. - zaključila je Smiljka Bencet, koja je odigrala ulogu prve emancipirane seoske žene kako je spomenuto na pred-stavljanju brošure. Ovogodiš-nja Kešnerijada trajala je čak tri dana. Uz predstavljanje brošure održana je manifestacija dječjeg kajkavskog stvaralaštva u kojoj su sudjelovali polaznici Dječ-jeg vrtića Smjehuljica, učenici Osnovne škole Ludbreg te uče-nici Srednje škole Ludbreg dok je cijeli program započeo izložbom skulptura.

Bit će zauvijek zapisano da je prva 'Kešnerijada' otvorena izložbom skulptura likova iz 'Gruntovčana'. U izložbenom prostoru dvorca Batthyany po-klonici umjetnosti i poštovao-ci Kerstnerovih djela imali su prigode razgledati 14 skulptura dviju umjetnica, Štefanije Ba-ranašić iz Ludbrega i Vande Bilinski, Zagrepčanke koja već više desetljeća živi u Zürichu. Organizator manifestacije lud-breška Gradska knjižnica i čita-

onica početkom godine objavila je natječaj za izradu skulptura na temu Kerstnerovih likova.

–Za ovu prvu izložbu od pri-stiglih odabrali smo radove dviju umjetnica. Možda danas-sutra s ove i budućih izložaba odabere-mo skulpture koje će krasiti naše parkove, javne prostore, postavit je možda i ispod poznate Mlade-nove kruške - rekla je Edita Kut-njak-Zlatar, ravnateljica Gradske knjižnice.

Naša Ludbrežanka Štefani-ja Baranašić svoje skulpture s izložbe darovala je Gradskoj knjižnici. Izradila ih je keramič-kom olovkom na terakoti. Vanda Bilinski za materijal odabrala je kamen. Zanimljivo je da je odse-lila prije nego su 'Gruntovčani' premijerno prikazani, pa su ra-dovi isključivo njezina interpre-tacija likova.

Vrlo biranim riječima izložbu je otvorio Dražen Ernečić, pred-sjednik koprivničkog ogranka

Matice Hrvatske, istakavši kako je manifestacija, u slavu stoljet-nog kajkavskog jezika koji na-dahnjuje umjetnike i u spomen na Mladena Kerstnera:-Mladen je bio pravi 'Lubrežan' i 'organ-ski kajkavac' od glave do pete koji je, prema mojih saznanji-ma, scenarij za 'Mejaše' napisao u nepuna dva dana što znači da je on to imao u glavi čitav život i kad se dogodio 'klik' iz njega je bujala ljubav prema zavičaju, kajkavskom jeziku. Osmislio je antologijske likove, te mnogo izraza, replika, uzrečica koje puno govore o ovom kraju, među kojima je maksima Presvetlog 'Sončece ti presvetlo! koja jasno govori kako Mladen vidi zavičaj – kao sunce, srce, vjeru u život, optimizam, rad, poštenje. To oslikava svakog od 1,2 milijuna kajkavca: ljubav, poštenje, mar-ljivost, skrbnost, ali ne škrtost, to je borba za pravicu i za obitelj – poručio je Ernečić.

MLADEN KERSTNER – PISAC I OTAC

29. srpnja 2016. 13K U L T U R A

U srpnju 1976. godine Lud-breg je dobio kulturno umjetnič-ko društvo. Društvo su osnovale 22 žene, kao reakciju na nedosta-tak takvog društva u Ludbregu. Od tog vremena prošlo je 40 go-dina, a sjećanja prve predsjedni-ce još su i danas potpuno svježa.

- Kao društvo službeno smo počeli djelovati tog srpnja, iako su naša druženja započela rani-je. Kako sam obavljala dužnost predsjednice Općinske kon-ferencije za društveni položaj žena i porodice skrenuta mi je pozornost da bi mogla udružiti ludbreške žene u jedno društvo. Pozivala sam žene iz Varteksa, Grafičara, Peka, škole i vrtića te drugih firmi da se udružimo u jedno društvo i tako je sve to krenulo. - priča nam Biserka kojoj to nije bio prvi voditeljski zadatak. Pretpostavljamo da je tome tako zbog entuzijazma, ko-jeg je puna i danas.

- To je jednostavno nešto s čime se rodite, nemoguće je ku-piti entuzijazam i dobru volju. - prisjeća se Biserka Pokos koja je uspješno završila i tečaj za ko-reografa.

Sam početak nije bio lak jer nedostajalo je prostora za probu.

- Okupljale smo se kod mene doma. Skuhala bih kavu, a žene su donijele kolače. Još se sad sjećam Ružice Špikić kak je dolazila s harmonikom na probe. Bila su to zapravo lijepa druženja kakvih, barem mi se čini, danas više nema. - kaže Biserka. Poduzetna kakva je, s vremenom, je osigurala i pro-stor, a nije joj bio problem ni otići u Legrad ili po selima po stvari potrebne za izradu noš-nje. -Nemoguće je sjediti kod kuće i očekivati da će se posao sam napraviti. - napominje Bi-serka.

U Peku su joj izradili crve-ne čizmice koje su još i danas u funkciji, a kako je radila u Var-teksu tamo je po povoljnijoj cijeni nabavila plisirane suknje za podravsku nošnju.

- Sve sam to iz matrice pli-sirala. Imali smo parnu prešu i uspješno to izradili. Uz pomoć drugih osnivačica zašile smo fertune. Poblem je bilo zašiti plećka. Našle smo jednog i da-nima proučavale kako ga izradi-ti. Uspjela sam izraditi šablonu prema kojoj sam dalje ih šivala. Pomogle su mi i tu moje puce. - prisjeća se Biserka.

Vrlo brzo društvo je krenulo s cjelovečernjim programima, pa i nastupima izvan granica. Kad su uvidjeli da se radi o kva-litetnom i ozbiljnom društvu, pridružili su im se i muški čla-novi. -Cjelovečernji programi započeli su kad smo oformili i druge skupine uz plesnu. Pri-družio nam se i Razvitak, a s njime i Mirjana Bošnjak koja je puno pomogla u svemu i radi-la na razvoju KUD-a. Osnovali smo čak i pjevački zbor koji je djelovao pod vodstvom Ivana Bonteka, dok nam je prvi kore-ograf folklorne sekcije bio Stje-pan Behin. - kaže Biserka. Ple-sala bi ona još i danas, a u glavi su joj i nakon tolikih godina ko-reografije. Ponosna je na druš-tvo koje je postavila na noge.

- Težak je bio početak, ali kad vidim sve te članove i uspjehe koje naše kulturno-umjetničko društvo i danas postiže, osje-ćaj je divan. Mogu reći da je to zahvaljujući hrabrosti i ustraj-nosti 22 žene koje su osnova-le društvo. I ako bi trebalo sve bih ponovila. Naš KUD i danas rado pratim, vodstvo me redo-vito obavještava o programima, zvali su me čak da s njima pu-tujem i u Francusku, no zbog posla sam morala odbiti. Drago mi je što su plesali i moji unuci, objasnili su mi da slijede svoju baku. - prisjeća se Biserka dok s nostalgijom lista stare članke i zapise sa skupština. Druženja više nema, ali zato su ostala brojna lijepa sjećanja.

Dječje folklorne skupine - prioritet

Važnu obljetnicu KUD "Anka Ošpuh" obilježio je go-dišnjom skupštinom na kojoj su zahvalili zaslužnim članovima uz priznanja Hrvatskog sabora kulture, a nije izostalo ni plesa. Svojim sugrađanima priredi-li su program na Trgu Svetog Trojstva, a sve pod voditeljskom palicom aktualnog predsjedni-ka Aleksandra Horvata. Na 40 godina postojanja podsjetili su i izložbom fotografija.

- Prva predsjednica društva bila je Biserka Pokos, a druš-tvo je godinu dana nakon osni-vanja oformilo i tamburaški

sastav koji je pratio folklor. Iz tadašnjeg poduzeća "Razvitak" pridružuje se dramsko-recita-torska i ritmička sekcija koje je vodila Mirjana Bošnjak, kasnije dugogodišnja članica i pred-sjednica u više mandata, i tu su udareni temelji društva kakvo je ono danas. Naime za razliku od brojnih KUD-ova diljem Hr-vatske koji imaju uglavnom fol-klor, naše je društvo od samog početka bilo multidisciplinarno njegujući osim folklora i druge oblike kulturnog amaterizma. Tako je uz navedene sekcije, svojedobno u društvu djelovao i ženski pjevački zbor. Danas društvo ima oko 170 članova od toga oko 120 djece koji su raspoređeni u 5 grupa moder-nog plesa, i dvije dječje grupe folklora. Osim njih tu je i veliki folklorni ansambl, tamburaški sastav "Pajdaši", Ženska vokalna skupina "Pajdašice", a započeli smo i s formiranjem etno-sek-cije. Od ranijih sekcija jedino nam nedostaje dramsko-recita-torska, ali nadamo se da ćemo i to jednog dana vratiti nakon vi-šegodišnjih najava.- kaže Alek-sandar Horvat.

U 40 godina rada društva prošlo je preko 1000 članova i izmijenilo se više generacija.

-Imamo jako puno parova, mislim da oko dvadesetak, koji su proizašli iz KUD-a i koji su kasnije osnovali svoje obitelji. Neki više nisu aktivni, a neki jesu, ili su njihova djeca postali članovi društva. Zanimljivo je da iako nismo izvorno društvo, mogli bismo reći da se i član-stvo u društvu prenosi s koljena na koljeno, a to je posebno vid-ljivo u folkloru. Preostaje vidjeti kako će se to nastaviti s novim generacijama. Danas okupljamo jako puno djece, ima ih skoro trostruko više nego punoljetnih i to je dobro. - objašnjava Aco.

Najbrojnija su djeca u ple-snim skupinama modernog plesa, ima ih oko stotinu. Ove sekcije plesa rade u 5 skupina, i u KUD-u vjeruju da je ova vr-sta plesa kod mladih određeni trend. Ovi plesovi ne zahtije-vaju strogu formu ili elemente, ima više slobode pa je taj ples bliže igri. Djeca i mladi to vole. Folklor je druga priča. -Kronič-ni nedostatak muških plesača nije samo naš problem, to je problem na razini države, osim u sredinama gdje tradicija i dan danas živi. Tradicijsku kulturu treba zavoljeti da bi joj se netko posvetio. Mi bismo rado imali više zainteresiranih za sekcije folklora i tamburaša, pa ih po-zivamo da se priključe. Može-mo ponuditi jedino druženje

i putovanja, te aplauz publike. To su nagrade, a opći dobitak je stjecanje pozitivnog stava pre-ma tradicijskim vrijednostima i nacionalnom identitetu. Imamo i dvije dječje grupe folklora, to su budući naraštaji, i oni su pri-oritet. To su buduće plesačice i plesači folklora od kojih će neki ostati, a neki neće jer će pronaći druge aktivnosti. To je također dobro, jer mi kao udruga mo-ramo djelovati i u tom smjeru, dati mogućnosti i prilike te po-tencirati timski rad, toleranciju, aktivnost, i sve druge pozitivne društvene vrijednosti. Ako smo kao društvo odskočna daska da u suradnji s roditeljima i obra-zovnim institucijama netko mlad stekne navike i pozitivne vrijednosti pa kasnije pronađe svoj talent u npr. slikanju, nogo-metu, robotici, humanitarnom radu ili bilo kojoj drugoj aktiv-nosti onda smo ispunili svoju društvenu ulogu. U današnje vrijeme je više nego očito da su se uvjeti za rad udruga promije-nili. U odnosu na danas, nekad je bilo prilično jednostavno, no danas društvo poput našeg mora imati dobro razrađenu strategiju i planove kako dalje. Svaki korak je važan, pa se na-damo da će naredne godine do-nijeti toliko željeno umrežava-nje koje će koristiti svima. Zato i dalje surađujemo i iniciramo suradnju sa svima, s udrugama, organizacijama i institucija-ma, jer tu u umrežavanju i sinergiji svih vidimo broj-na kvalitetna rješenja za uspješan rad i podizanje interesa djece i mladih za naše aktivnosti. - kaže Aco.

Zadnjih godina zbog promjena načina financi-ranja nije više tako jedno-stavno pu-tovati.

Financiranje se prebacilo u apliciranje kroz projekte gdje najčešće troškovi putovanja ili ugošćivanja nekoga nisu uklju-čeni. Stoga i putovanja treba po-mnije planirati kao i sve drugo. A u ovih 40 godina naš KUD bio je u svim zemljama bivše drža-ve, a osim toga u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj.

- Od izbivanja izvan Hrvat-ske najviše puta smo bili u Fran-cuskoj, jer tamo postoji ta naša dobra "francuska veza". Putova-nja su jedna od najvećih nagra-da za članove KUD-a. Hrvatsku smo prokrstarili uzduž i popri-jeko, posjetili smo krajeve koje nikad ne bismo vidjeli da nismo u društvu. Upoznali smo druge ljude i sredine, i sve što to so-bom nosi: krajolici, arhitektura, običaji, zanimljivosti, povijest, znamenitosti...

U narednom periodu ćemo morati planirati sva gostovanja kroz godinu da bi se osigura-le financije. Administrativno udruge postaju kao male fir-me, treba pripremiti proračun i držati se njega, ali vjerujem da to neće biti problem. Ne treba žaliti za prošlim vreme-nima, mladost i iskustvo u na-šim redovima osigurat će da se prilagodimo novim uvjetima "tržištu" i osiguramo još broj-na zanimljiva putovanja za koja uvijek ima interesa. - zaključu-

je Aco. Ova lijepa brojka koju slave ove godine dokaz je da se mogu prilagoditi vreme-nu i novim uvjetima. Vje-rujemo, kako će prilike, a i financijskih sredstava za

put biti još.

40 godina KUD-a "Anka Ošpuh"KROZ KUD PROŠLO PREKO 1000 ČLANOVA

Biserka Pokos

Aleksandar Horvat, aktualni predsjednik

KUD-a “Anka Ošpuh”

Rođendanska proslava 40 godina na Trgu Sv. Trojstva

29. srpnja 2016. 14 S P O R T

Uz proslavljenu Saru Kolak Ludbreg ima još atletskih ime-na. Tu je Željko Vincek, a kroz velika vrata kroči i David Šala-mon koji postiže sjajne rezul-tate na 400 i 800 metara. Ovih dana mladi atletičar bio je na prijemu kod ludbreškog grado-načelnika Dubravka Bilića kako bi razgovarali o mogućnostima suradnje.

- Atletika je u punom smi-slu kraljica sportova za nas u Ludbregu. Veseli činjenica što imamo tolike mlade ljude koji su uspješni upravo u atletici. Radimo na tome da u skorijoj budućnosti dobijemo i atletsku stazu i to kod zgrade srednje škole čime će vjerujem dodatno porasti interes za bavljenje atle-tikom. Uz već poznata imena, ponajprije Sare Kolak pa Željka Vinceka tu je još i David Šala-

mon, marljiv i vrijedan dečko koji se natjecao na Svjetskom juniorskom prvenstvu koje se od 19. do 24. srpnja održavalo u Poljskoj. Svoj nastup na Svjet-skom juniorskom atletskom pr-venstvu u Bydgoszczu u Poljskoj član varaždinske Slobode, Lud-brežanin David Šalamon, zavr-šio je u polufinalu utrke na 400 metara, među 24 najbolja atleti-čara na svijetu u toj disciplini. Šalamon je nakon polufinala 21. junior svijeta i peti Europljanin u toj disciplini. U polufinalu na-stupio je u trećoj skupini gdje je zauzeo posljednje osmo mjesto s osobnim rekordom 47.51.

David Šalamon član je va-raždinske Slobode, trener mu je Ivan Domislović. Mladi atle-tičar od 14. godine je i repre-zentativac, od tih dana trenira jednom ili dva puta dnevno.

David Šalamon – još jedna ludbreška

atletska zvijezda

Sredinom srpnja održano je prvo okupljanje igrača “Po-dravine”, na kojem je definiran program rada priprema za niži rang odnosno Međužupanijsku ligu “Varaždin-Čakovec”.

U odnosu na prijašnje godine ambicije su spuštene za nekoli-ko oktava. Možda u nezgodno vrijeme, gotovo u zoru proslave stogodišnjice kluba.

Tako je trener Špikić naglasio da će se u ovom rangu pokušati biti pri vrhu, no nije imperativ. Igrači će imati u slijedećih mje-sec dana po pet obveza tjedno, što treninga, što utakmica.

Sve do početka prvenstva. Čuli smo i jednu ne baš pre-tjerano ambicioznu rečenicu trenera Špikića kojom sugerira igračima da, ako znaju nekog i

ako ima ambicija, neka ga dove-du u klub... Prijelazni rok traje još dva tjedna, no ima novosti.

Ostali su “senatori”; Valjak, Fajt, S. Vađunec, Sakač. Priklju-čili su im se, među ostalima, golman Banfić iz Obreša, Mi-lošević iz Tehničara, Matija-šec “Pulek” iz Plitvice te brojni kadeti i juniori. S druge strane otišli su golman Sudec, braća Prahić, Labaš, Kuhta.

Nažalost, koji sat prije okup-ljanja 25 – godišnji Nikola Saj-ko, poslao je poruku da nema volje za bavljenje ozbiljnijim nogometom, dok je Ivan Conjar istakao da mu je “Varaždin” dao bolju ponudu, navodno 6.000 kuna mjesečno. Sve u svemu bit će to nova “Podravina” u sezoni sniženih ambicija.

Okupili se igrači Podravine

29. srpnja 2016. S P O R T 15

Sara Kolak vratila se u Ludbreg nakon što je na Europskom prvenstvu u Amsterdamu osvojila brončanu medalju u bacanju koplja bacivši novi hrvatski rekord od 63.50m. Tako je naša Ludbrežanka koja je nedavno napunila 21 godi-nu otišla do brončane medalje. Važno je spomenuti da je bila uspješnija od svjetske prvakinje i dvostruke olimpijske pobjed-nice koje su natjecanje završile na četvrtom i petom mjestu.

Bilo je to u subotu, da zabi-lježimo u anale, 9. srpnja 2016. godine. To je datum kada hr-vatski sportaši i sportašice po-stižu velike rezultate. Pamtimo Ivaniševićev Wimbledon, kao i uspjeh košarkaša u Torinu na olimpijskim kvalifikacijama.

U ponedjeljak 11. srpnja su je u jutarnjim satima dočekali gradonačelnik Dubravko Bilić i župan Predrag Štromar kako bi joj čestitali na uspjehu.

– Zahvalila bih se svima, posebno gradu Ludbregu, klu-bu u Rijeci i Sandri Perković koja je uvijek uz mene i velika mi je podrška. Hvala i mojim roditeljima bez kojih ove me-dalje ne bi bilo. Iza mene je

važno natjecanje i još zapra-vo nisam svjesna onoga što se dogodilo, emocije se još nisu slegle. – rekla je Sara Kolak. Prvi Sarin cilj na europskom prvenstvu bio je ući u finale, a potom biti među prvih osam. No, napravila je Sara puno više. -Izvanrednu stvar za Ludbreg je napravila Sara. Ona je promo-virala naš grad diljem Europe. Svi sada znaju za Ludbreg i za jednu skromnu, pametnu i lije-pu građanku našeg grada i ona predstavlja sve nas gdje god da kroči – rekao je gradonačelnik, Dubravko Bilić.

Na uspjehu joj je čestitao i župan.

– Ona je od onih pojedinaca koja pokazuje mladima na koji način se treba raditi i truditi i na koji način se učiti. Ja se na-dam da će ubuduće biti sve više takvih primjera koji će mlade sportaše privući na igralište i treninge – rekao je župan, Pre-drag Štromar.

U poslijepodnevnim satima priređen je i doček Sare Kolak na ludbreškom Trgu kojem je po nesnosnoj vrućini pribivalo više od dvjesto građana regije. Emotivno i uz pokoju suzu Sara je stala pred svoje sugrađane,

pogotovo kad je iz zvučnika za-orilo Sara, Sara samo ti, popu-larna pjesma Davora Radolfija;

-Zahvalila bih svima što ste došli tu i što ste me doče-kali. Ovo budem zapamtila dok sam živa. Zahvalila bih se i svom treneru Andreju Hanj-šeku koji je uz moje roditelje i klub zaslužan za sve. Oni su kada me nakon ozljede nigdje nije bilo, bili uz mene, ulagali pouzdanje u mene i vjerovali u mene. Zahvalila bih se i Sandri Perković i cijeloj ekipi na EP-u koji su mi bili velika podrška i točno u pravom trenutku su znali što mi treba reći. Stvarno imam sreće što imam tako do-bre ljude uz sebe – rekla je Sara Kolak.

Na bini glavnog trga ju je dočekao i gradonačelnik grada Ludbrega Dubravko Bilić koji joj je za njen uspjeh na Europ-skom prvenstvu predao stakle-nu plaketu, a isto tako se obve-zao da će uz župana Predraga Štromara kupiti toliko potreb-nu sportsku opremu.

-Dogovorio sam sa županom Varaždinske Županije da ćemo Sari za trening kupiti koplje s obzirom da Sara ima najmanje koplja od svih ovih vrhunskih

sportašica. Mi ćemo joj na taj način pomoći, kako bi u Rio otputovala još spremnija. – re-kao je gradonačelnik Dubravko Bilić koji je naglasio kako je ova brončana medalja za Ludbreg i sve njegove stanovnike zlatnog sjaja.

Kako je voditelj dočeka na-glasio Michael Jordan prola-zio je na treninge pokraj svog kipa, Alex Ferguson ima svoju tribinu u Manchesteru, vidjeli smo Ivanišević ima svoj teren u Umagu, pa se nadamo da će i Sara dobiti ulicu i to vrlo brzo.

No ipak već sada napravlje-na je jedna hvaljena posebnost.

Na glavnom trgu Ludbre-ga iscrtala se bijela linija du-ljine Sarinog novog hrvatskog rekorda, a postavljena je i me-talna pločica na kojoj je upisan datum i mjesto gdje je rekord postavljen, dok je Sara najavi-la da njeno vrijeme u svjetskoj atletici tek dolazi.

Naravno crta se može i pro-dužiti, ne sumnjamo da će tako i biti. Kad smo kod ludbreške specifičnosti, crte duljine 63.50

m, možemo se našaliti da je to jedna od rijetkih punih crta koju nesmetano možemo pro-laziti.

Iza Sare Kolak puno je lije-pih dana i trenutaka, a ispred nje su još brojna velika natjeca-nja kao što je bilo ovo posljed-nje u Monacu gdje je Sara baci-la respektabilnih 59,97m. Uz to zaslužila je i pohvale legendar-ne svjetske rekorderke Čehinje Barbare Špotakove koja u njoj vidi zanimljiv talent.

Vjerujemo kako će uspjeti u svome naumu jer to iskreno, vrckavo biće zaslužuje sve ono najveće. Sretno Sara i zapam-ti da je tvoj Ludbreg uvijek uz tebe, nakon Rija, krajem kolo-voza imamo osjećaj na Trgu ćemo zaplesati sambu, pa ma-kar to značilo i odlazak na sa-tove plesa...

Prvi san, olimpijski krugovi koje Sara crta još od srednje škole je dosanjan. Sanjaj i dalje, a tvoja marljivost, nesebičnost i temperament pa uz još i sport-ski duh i talent pobrinut će se da isto i ostvariš.

Senzacija u Amsterdamu

SARA, SARA SAMO TI!

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. kolovoza.

29. srpnja 2016. 16 Z A D N J A

SVETE NEDJELJEPOD POKROVITELJSTVOM HRVATSKOG SABORA

DANI LUDBREŠKE 26. KOLOVOZA - 4. RUJNA 2016.PROGRAM MANIFESTACIJE

PROGRAM HODOČAŠĆA U SVETIŠTU PREDRAGOCJENE KRVI

KRISTOVE U LUDBREGU 2016.21. kolovoza (nedjelja) - EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH

TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA; HODOČAŠĆE VATROGASACA

07.00 sati - Sveta misa (župna crkva)

10.30 sati - Procesija od župne crkve prema Zavjetnoj kapeli na Svetištu; hodočasnička sv. misa

18.00 sati - Sveta misa; smotra župnih zborova (Zavjetna kapela)

26. kolovoza (petak) 17.00 sati – Trening u gađanju glinenih golubova – Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački dom Ludbreg

19.00 sati - Koncert Mješovitog pjevačkog zbora “Podravina” - svečana dvorana dvorca Batthyány

27. kolovoza (subota) - HODOČASNIČKI DAN MLADIH VARAŽDINSKE BISKUPIJE

16.00 sati - Kateheza s uvodom u misu (župna crkva)

17.00 sati - Sveta misa u župnoj crkvi Presvetog Trojstva

18.00 sati - Festival duhovne pjesme “Duga 2016.” (Zavjetna kapela)

09.00 sati – 4. memorijalni teniski turnir „Marijan Kovačić“ – tereni Tenis centra Ludbreg

15.00 sati – Natjecanje u gađanju glinenih golubova – Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački dom Ludbreg

28. kolovoza (nedjelja) - HODOČAŠĆE BOLESNIKA, KARITATIVNIH

DJELATNIKA, MEDICINSKOG OSOBLJA I MOLITVENIH SKUPINA VARAŽDINSKE

BISKUPIJE07.00 sati - Sveta misa (župna crkva)

10.30 sati - Procesija od župne crkve prema Zavjetnoj kapeli i hodočasnička sv. misa koju predvodi vlč. Dragutin Goričanec

14.30 sati - Križni put na Svetištu

19.00 sati - Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, Večernja molitva (župna crkva)

09.00 sati - Natjecanje u gađanju glinenih golubova – Lovačko društvo „Srnjak“ – Lovački dom Ludbreg

09.00 sati - 4. memorijalni teniski turnir „Marijan Kovačić“ – tereni Tenis centra Ludbreg

13.00 sati - “I mi to možemo, pokaži što znaš” - Kuća Sunca

(Globočec Ludbreški)

29. kolovoza (ponedjeljak)20.00 sati - Koncert “Kroz generacije” - kino dvorana Centra za kulturu i informiranje “D. Novak” Ludbreg

30. kolovoza (utorak)19.00 sati – Promocija knjige „C’est la vie“ – Snježane Pavičić Jantolek – mala dvorana CZKI “D. Novak” Ludbreg

31. kolovoza (srijeda)14.00 - 19.00 sati – Nogometni turnir pionira, selekcije U-10 i U-12 (gradski stadion Ludbreg)

19.30 sati - Koncert Župnog zbora u župnoj crkvi Presvetog Trojstva

1. rujna (četvrtak) - SUSRET VJEROUČENIKA I MINISTRANATA

VARAŽDINSKE BISKUPIJE09.00 sati - Dolazak na prostor Zavjetne kapele, molitva i podjela u skupine

09.30 sati - Rad po skupinama

10.30 sati - Priprema za sv. misu i mogućnost za ispovijed

11.00 sati - Sv. misa koju predvodi vlč. Tihomir Kosec

PAUZA ZA RUČAK KOJI SI SVATKO PONESE SA SOBOM

13.00 sati - Odlazak u župnu crkvu na molitveni program

14.00 sati - Završetak hodočašća u župnoj crkvi

19.30 sati - Svečana euharistija u atriju dvorca Batthyány (predvodi msgr. Josip Mrzljak) i procesija prema župnoj crkvi (Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije Krvi Kristovoj, Večernja molitva i blagoslov)

21.00 sat - Getsemanska ura klanjanja u župnoj crkvi

09.30 sati – Poslovni uzlet Grada Ludbrega – dvorac Batthyány

17.00 sati – Otvorenje Ludbreškog sejma (Trg sv. Trojstva)

17.30 sati – Promenadni koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega

18.30 sati – Gastro izložba u hotelu „Amalia“

21.00 sat - Otvorenje Centralnog šatora kod dvorca Batthyány – koncert grupe „Psihomodo Pop“ (ulaz slobodan)

2. rujna (petak) - HODOČAŠĆE POLICIJE I DJELATNIKA CRVENOG KRIŽA TE

SUSJEDNIH ŽUPA07.00 sati - Sv. misa - župa Martijanec (župna crkva)

08.00 sati - Sv. misa - župa Sv. Đurđ (župna crkva)

09.00 sati - Sv. misa - župa Veliki Bukovec (župna crkva)

10.30 sati - Procesija prema Zavjetnoj kapeli, Križni put, sv. misa (euharistijsko slavlje predvodi vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan)

19.00 sati - Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, Večernja i sv. misa (župna crkva)

21.00 sat - Bdijenje mladih (župna crkva)

15.00 sati – Etno gastro izložba u organizaciji Udruženja hrvatskih obrtnika Ludbreg (Trg sv. Trojstva)

16.00 sati – Promocija knjige Ivana Lupića i Bojane Schubert “Prvi hrvatski Shakespeare” (svečana dvorana dvorca Batthyány)

18.00 sati - “Vrelo nadahnuća” - 4. književni natječaj duhovnog stvaralaštva Radio Ludbrega (vijećnica CZKI “D. Novak” Ludbreg)

21.00 sat - Centralni šator kod dvorca Batthyány - koncert “Jole” (ulaz slobodan)

3. rujna (SVETA SUBOTA) - HODOČAŠĆE BROJNIH ŽUPA IZ ČITAVE HRVATSKE,

SLOVENIJE I MAĐARSKE06.00 sati - Sv. misa (župna crkva)

07.00 sati - Sv. misa (župna crkva)

- u crkvi i cintoru ispovijeda se od 7.00 sati

09.00 sati - Sv. misa na slovenskom i mađarskom jeziku koju predvode preč. Ištvan Marton i mons. Franc Režonja (Zavjetna kapela)

10.30 sati - Procesije od župne crkve prema Zavjetnoj kapeli i svečana hodočasnička misa koju predvodi msgr. Josip Mrzljak, biskup varaždinski te brojni svećenici

13.00 - 15.00 sati - Euharistijsko klanjanje u Zavjetnoj kapeli na nakanu da Gospodin učvrsti hrvatske katoličke obitelji i za nova duhovna zvanja u našem narodu

15.00 sati - Križni put i blagoslov hodočasnika s Presvetim uzduž čitave središnje staze Svetišta

- Sveta relikvija izložena je čitav dan na oltaru u župnoj crkvi

17.00 sati - Pjevana Zlatna krunica i duhovni nagovor koji predvode Misionari Krvi Kristove

19.00 sati - Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, Večernja molitva, blagoslov i sveta misa

09.30 sati – Otvorenje „2. međunarodne izložbe stoke i malih životinja ludbreškog kraja“ – livada u ulici Rudolfa Fizira

17.30 sati – Prvenstvena nogometna utakmica NK “Podravina” Ludbreg - NK “Mladost” Prelog (gradski stadion Ludbreg)

21.00 sat – Koncert “Mejaši” – Centralni šator – ulaz slobodan

4. rujna - SVETA NEDJELJA06.00 sati - 07.00 sati - Sveta misa u župnoj crkvi

- U crkvi i cintoru ispovijeda se od 07.00 sati

09.00 sati - Pretprogram u Zavjetnoj kapeli

10.15 sati - Početak procesije hodočasnika, svećenika i biskupa od župne crkve prema Zavjetnoj kapeli

Procesiju i hodočasničku misu predvodi msgr. Vlado Košić, sisački biskup uz suslavlje biskupa msgr. Vjekoslava Huzjaka i msgr. Josipa Mrzljaka te uz sudjelovanje ostalih svećenika i redovnika.

13.00 - 15.00 sati - Euharistijsko klanjanje u Zavjetnoj kapeli na nakanu da Gospodin spasi i učvrsti naše hrvatske katoličke obitelji i da roditelji što uspješnije prenose vrednotu kršćanske vjere u duše svoje djece

15.00 sati - Križni put i blagoslov hodočasnika uzduž srednje staze kod Zavjetne kapele

17.00 sati - Pjevana Zlatna krunica u župnoj crkvi

19.00 sati - Pjevane Pohvale Krvi Kristovoj, Litanije, Večernja molitva, blagoslov, sv. misa zahvalnica (župna crkva)

02. - 04. rujna (petak - nedjelja) 08.00 - 19.00 sati - Sajam antikviteta i izložba čajeva uz degustacije (atrij dvorca Batthyány) - Slobodan ulaz u kapelicu sv. Križa

16