brosura-mostarsko-blato1

7/25/2019 brosura-mostarsko-blato1

1/45

HE Mostarsko blato

HE Mostar


2/45

Sadraj

HE Mostar

Uvod 6Neretva 9

O HE Mostar 11

Tehnike karakteristike 14

Dijelovi HE Mostar 18

Devastacija 1992.-1995. 35

Radovi na obnovi, odravanju i modernizaciji 37

Zatita okolia 45

Turistiki i gospodarski milje 46

HE Mostarsko blato

Uvod 52

O hercegovakim krakim poljima ivodnom potencijalu 54

O HE Mostarsko blato 56

Postrojenja 63

Tehnike karakteristike 78

S otvorenja 81

Zatita okolia 85

Potovani itatelji,

ve dugi niz godina JP Elektroprivreda HZ HB

d.d. Mostar priprema i objavljuje broure o svojim

proizvodnim objektima. Kao kratki, specijalizirani

medij kojim se predstavljaju vani proizvodni objek-ti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do sada je

objavljena: Broura o CHE apljina (2009.); Broura

o HE Rama (2008. i dopunjeno izdanje 2012.); Pu-

blikacija o 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar (2012.).

I kroz ovu knjigu nastavljen je rad na predstav-

ljanju Elektroprivrede HZ HB, posebice njezina vrlo

vanoga organizacijskoga dijela Proizvodnje elek-

trine energije. O vanosti HE Mostar i HE Mostar-

sko blato moete proitati u nastavku, a razlog zato

tiskamo podatke o objema hidoelektranama zajedno

je podruje na kojem se nalaze. Uz opinu Jajce, jo

jedino Grad Mostar na svojem podruju ima dvije

hidroelektrane koje se nalaze u elektroenergetskome

sustavu ovoga poduzea.

Svakako emo nastaviti s daljnjim predstav-

ljanjem proizvodnih objekata tako da uskoro sli-

jede broure o hidroelektranama na slivu rijeke

Vrbas i prve hidroelektrane koju je izgradila ova

elektroprivreda.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar


3/45

HE Mostar


4/45

tri godine bila je potpuno pod vodom, a

zahvaljujui prvenstvo radnicima Proizvod-

nje elektrine energije rekonstruirana je i

sanirana u samo 7 mjeseci.

Za obnovu i putanje u ponovni rad

uloeno je oko 26 milijuna KM vlastitih i

kreditnih sredstava. Instalirana je kompletna

nova oprema upravljanja, mjerenja, zatite i

signalizacije, naponske i turbinske regulacije,

oprema pomonih pogona u elektrani i na

brani, oprema izmjeninoga i istosmjernoga

razvoda, postrojenje 110 kV, 35 kV i 10 kV.

Od ponovnoga putanja u rad 1997.

godine kontinuirao se ulae u njezinu

HE Mostar obiljeila je ve 25

godina rada.Putena je u pogon

ve sada davne 1987. go dine kao jedna u

nizu hidroelektrana koje pripadaju Sustavu

hidroelektrana u slivnom podruju Neretve

u tadanjem sustavu Elektroprivrede BiH.

Svoju posebnost u elektroenergetskome

sustavu JP Elektroprivreda Hrvatske zajedni-

ce Herceg Bosned.d. Mostar, potvrdila je uz

svoje karakteristike kao posljednja elektrana

na najatraktivnijem vodotoku za iskoritenje

vodene snage u regiji, rijeci Neretvi. U pla-

niranome projektu Srednja Neretva iz 1953.

godine HE Mostar je uz HE Grabovica i HE

Salakovac dio kompleksnoga projekta tri

elektrane pribranskoga tipa gdje svaka ima

razliitu energetsku ulogu. Vanu ulogu ima

HE Mostar u navedenome Projektu za regu-laciju ravnomjernijega rada i izravnavanja

rada uzvodnih hidroelektrana.

HE Mostar ima tri agregata instalirane

snage 72 MW sa srednjom godinjom proi-

zvodnjom od 310 GWh.

Od putanja u pogon prvoga agregata da-

leke 1987. godine ta je hidroelektrana radila

nepunih pet godina. U ratu od 1992. godine

pretrpjela je ogromne gubitke.

Uz hidroelektrane na slivu Vrbas, HE

Jajce i i HE Jajce II, ta je hidroelektrana bila

potpuno unitena. Sva postrojenja bila su

izvan funkcije, strojarnica je bila potpuno

potopljena, a ostala oprema unitena. Dakle,

Uvod

6 7 HE MostarHE Mostar


5/45

Neretva

N

eretva je rijeka duga 225 km,

koja svojim najveim dijelom protje-

e kroz BiH (203 km) te manjim dijelom,

prije utoka u Jadransko more, kroz Hrvat-

sku (22 km).

Izvire ispod planine Jabuke u BiH koja je

u dinarskim Alpama, planinskome lancu na

1.300 m n.m. To je najvanija hercegovaka

rijeka, veoma hladna tijekom cijele godine,

ekoloki ista s prekrasnim nijansama i pra-

vi je simbol cijeloga hercegovakog kraja.

Veim dijelom svoga toka, Neretva ima

odlike planinske rijeke i veoma je b ogata

endemskim biosustavom. Zbog svojih ka-

rakteristika na rijeci Neretvi izgraene su

hidroelektrane: Jablanica, Grabovica, Sala-

kovac i Mostar.

Pritoke Neretve su: Ljuta, Rama, Dre-

anjka, Radobolja, Jasenica, Buna, Bregava,

Trebiat, Krupa i Trebinjica.

Na svom putu k Jadranu Neretva protie

kroz gradove: Konjic, Jablanicu, Mostar,Poitelj i apljinu, a ulijeva se u more blizu

hrvatskoga grada Ploe. Delta je Neretve

jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dal-

maciji. Odreeni dijelovi toka Neretve

pogodni su za rafting i ribolov, pa je u turi-

stikome smislu jednako zanimljiva kao i u

gospodarskome.

modernizaciju i odravanje, a svoj doprinos

elektroenergetskome sustavu JP Elektropri-

vreda HZ HB d.d. Mostar daje redovitom

i kontinuiranom proizvodnjom elektrine

energije. U svojih 14 godina rada u tome

sustavu proizvela je 3.182 GWh elektrine

energije, a vrhunac je postigla 2010. godine

s proizvedenih 320 GWh. Danas HE Mostar

ima visoku pogonsku spremnost.

Meutim, njezina vrijednost nisu samo

proizvedeni kilovatsati elektrine energi-

je, nego i vanost koju ima na tok rijeke

Neretve.

Izdavanjem broure o HE Mostar, elimo

vas dragi itatelji, informirati o njezinim

tehnikim karakteristikama, njezinoj obnovi

i vanosti u energetskome sustavu JP Elek-

troprivreda HZ HB d.d. Mostar, ali i cijele

Bosne i Hercegovine.

generalni direktor

JP Elektroprivreda HZ HBd.d. Mostar

Nikola Krei, dipl. ing. el.



6/45

O HE Mostar

Pogon HE Mostar nalazi se 6 km

sjeverno od Mostara, puten je

prvi put u pogon 1987., a ponovno je puten

u rad 1997. godine, nakon potpune devasta-

cije u ratu 1992.

Pribransko je i akumulacijsko postro-

jenje, izgraeno kao najnizvodnije u nizu

postrojenja na srednjoj Neretvi, koje u hi-

droenergetske svrhe koristi vode rijeke Ne-

retve. Nakon istranih radova koji su poeli

1977. hidroelektrana je graena u razdoblju

od 1983.do 1987. godine.



7/45



8/45

Osnovnipodatci

Broj agregata 3

Instalirana snaga 72 MW

Instalirani protok 360 m3/sec

Tehniki minimum 12 MW

Srednja godinja proizvodnja 310 GWhStupanj korisnog djelovanja agregata(nt ng ntr)

91 %

Energija od 1 m3vode 0,05 kWh

Koliina vode za 1kWh 20 m3

Bioloki minimum 50 m3/sec

Srednji godinji dotok 197,4 m3/sec

Energetska vrijednost akumulacije 0,4 GWhVolumen akum. do kote norm. uspora(ukupna)

10,9 hm3

Volumen korisne akumulacije 6,4 hm3

Bruto pad - maksimalni 24 m

Bruto pad - normalni 21,7 m

Bruto pad - minimalni 15 m

Kota donje vode 57 m.n.m

Generatori

Tip Trofazni sinkroni S-6546-40

Proizvoa Konar

Godina stavljanja u pogon 1987./1988.Prividna snaga 30 MVA

Faktor snage (cos ) 0,8

Maksimalna reaktivna snaga 18 MVAr

Nominalni stupanj iskoritenja 97,86 %

Napon statora 10,5 kV

Nain hlaenja statora Zrak

Nain hlaenja rotora Zrak

Broj polova 40

Tehnike karakteristike

Turbin

e

Tip Kaplan K - 5

Proizvoa Litostroj

Instalirana snaga 23,6 MW


Instalirani protok 120 m3

/secMinimalni protok 50 m3/sec

Broj obrtaja - nominalni 150 obr/min

Broj obrtaja - pobjega 405 obr/min

Stupanj iskoritenja, nom. 93,5 %

Promjer radnoga kola 4000 mm

Materijal radnoga kola elik

Branaia

kumulacija

Graevinska visina brane 44 mGeodetska visina(visina brane od temelja)

28 m

Duljina u kruni brane 255,6 m

Kota krune brane 81 m n.m

Kota maksimalne razine akumulacije 78 m n.mVolumen akumulacije do kote maks.uspora

10,92 hm3

Kota normalne razine akumulacije 78 m n.m

Kota minimalne radne razine 72 m n.m

Kota dna akumulacije 53 m n.mVolumen brane bet. 256; nas. 110 103 m3

Povrina jezera pri koti normalng uspora 1,908 km2

Maksimalna propusna mo preljeva 3070 m3/secMaksimalna propusna mo temeljnogispusta

180 m3/sec

Maksimalni protok svih evakuacijskihorgana

3250 m3/sec

Zona plavljenja u sluaju ruenja brane 75 km

irina nasipa u kruni 7 m



9/45

Proizvodnja HE Mostar 17.11.1997. 31.12.2012.

Godina AG1[kWh]AG2

[kWh]AG3

[kWh]UKUPNO

[kWh]

1997. 24.204.0001998. 187.569.0001999. 76.377.000 66.655.750 74.650.000 217.682.7502000. 71.926.000 57.306.000 62.060.750 191.292.7502001. 85.550.500 74.187.000 74.930.250 234.667.7502002. 47.456.250 76.973.000 74.626.000 199.055.2502003. 71.483.250 61.949.250 66.271.000 199.703.5002004. 97.682.500 65.878.500 93.751.000 257.312.0002005. 83.801.750 80.526.500 74.693.500 239.021.750

2006. 87.127.250 85.694.750 69.649.250 242.471.2502007. 67.085.750 60.590.000 65.334.250 193.010.0002008. 90.559.500 79.021.250 80.665.500 250.246.2502009. 95.717.250 99.719.500 61.889.750 257.326.5002010. 115.632.750 122.832.000 81.844.500 320.309.2502011. 73.075.750 76.554.750 32.750.000 182.380.5002012. 84.488.750 64.560.000 46.734.250 195.783.000

UKUPNO: 3.392.035.500

Broj zaposlenih prema stupnju obrazovanja za HE Mostar po godinama

Godina 8 (VSS) 7 (VSS) 6 (VS) 5(VKV) 4(SSS) 3(KV) 2 (PK) 1(NK) 0(NK)

1996. 0 3 1 4 11 7 1 0 21997. 0 3 4 6 19 8 1 1 41998. 0 3 4 6 23 15 1 1 51999. 0 5 4 8 23 17 1 1 32000. 0 5 4 9 22 16 1 1 32001. 0 5 2 9 23 16 1 1 32002. 0 3 2 9 22 13 1 0 52003. 0 3 2 8 16 12 0 0 42004. 0 3 1 7 16 12 0 0 2

2005. 0 3 1 8 16 10 0 0 22006. 0 2 0 9 14 9 0 0 12007. 1 2 1 8 10 9 0 0 22008. 1 3 1 8 10 9 0 0 22009. 1 3 1 8 11 9 0 0 22010. 1 3 1 8 12 9 0 0 22011. 1 3 1 8 14 6 0 0 22012. 1 3 1 8 13 6 0 0 2



10/45

Graevinski objektiAkumulacijski bazenje smjeten uglavnom

u samom koritu rijeke Neretve na zapad-

nom dijelu Bijeloga polja. Duljina je bazena

oko 11,0 km, a protee se od zavretka regu-liranoga korita rijeke Neretve nizvodno od

HE Salakovac do brane HE Mostar.

Korisni volumen akumulacije pri nor-

malnoj koti uspora od 78,0 m n.m. iznosi

6,37 106m3, te u normalnim hidrolokim

Dijelovi HE Mostar

uvjetima slui za dnevno izravnanje uzvod-

no iskoritenih voda.

BranaHE Mostar je kombiniranoga tipa

s dvije konstruktivne i funkcionalne cjeline.

Prva je cjelina betonska gravitacijska branasa strojarnicom uz branu smjetena u samom

koritu rijeke Neretve i evakuacijskim blo-

kom u desnome boku, a druga je cjelina na

lijevom boku u duljini od 106 m i nasuta je s

vodonepropusnom dijafragmom koja u lije-

vom boku kruno prelazi u obrambeni nasip.

Nasuti dio brane s vodonepropusnom di-

jafragmomje trapeznoga oblika u ukupnoj

duljini od 106 m u lijevom boku kruno

prelazi u obrambeni nasip. Kao vodonepro-

pusno jezgro izvedena je glineno-betonska

dijafragma. Ukupna je duljina dijafragme

134 m.

Injekcijska vodonepropusna zavjesabrane izvedena je u ukupnoj duljini od 310

m, razliite dubine u bokovima, ispod brane

i u manjem dijelu lijevoga boka.

Ukupna je povrina izvedene zavje-

se 13.200 m2s 183 buotine izvedene od

kote 39.00 m n.m. ispod brane do kote

-1.00 m n.m. na najdubljem dijelu.

Karakteristike brane

Vodotok Neretva

Naziv postrojenja HE Mostar

Godina putanja u pogon 1987.

Vrsta postrojenja pribransko

Srednji protok Qsr

(m3/s) 197,4

Instalirani protok Qsr

(m3/s) 360,0

Kota normalne radne razine (m n.m.) 78,0

Kota minimalne radne razine (m n.m.) 72,0

Kota donje vode (m n.m.) 56,3

Maksimalni bruto pad Hbr

(maks. m) 21,7

Konstr. neto pad Hkon

(neto m) 21,0

Ukupni volumen akumulacije Vuk

(hm3) 10,92

Korisni volumen akumulacije Vkor

(hm3) 6,37

Instalirana snaga Ni(MW) 76,5

Sredinja godinja proizvodnja Eg(GWh) 310,5

Tip brane i visina Huk

(m) P 44,0

Visina brane od tla (m) 28,0

Duljina brane u kruni Lkr

(m) 196,0



11/45

Obrambeni nasipduljine 2.065 m s dre-

nanim kolektorom duljine 2.460 m izveden

je na lijevoj obali uzvodno od brane i vezan

je za nasuti dio brane. Izgraen je od terasnaljunkovita materijala, trapeznog je oblika i

srednje visine 3 m.

Evakuacijski organiza velike vode su

tri preljevna polja smjetena na desnoj

strani objekta, maksimalnoga kapaciteta

3.070 m3/s i temeljni ispust kapacite-

ta 180 m3/s. Ukupna je propusna mo

navedenih organa 3.250 m3/s za normalnu

kotu uspora 78,00 m n.m.

Kao pribransko postrojenje s betonskom

branom formira akumulaciju volumena10,92 milijuna m3. Isputa se bioloki mi-

nimum od 50 m3/s u sluaju mirovanja

agregata iz razloga to je elektrana zadnja na

slivu rijeke Neretve.

U strojarnicise nalaze sva razvodna po-

strojenja hidroelektrane kao i tri agregata

s Kaplan-turbinama u armiranobetonskim

Preljevisu izvedeni sa segmentnim zatvaraima. Srednje preljevno polje ima ugraenu re-

gulacijsku klapnu.

Parametri preljevnih polja

Kota praga zatvaraa 64,11 m n.m.

Kota krune preljeva 64,50 m n.m.

Maksimalna otvorenost zatvaraa 12,13 m

Ukupni protok kroz preljeve 3.070 m3/s

Otvorenost zatvaraa 1 m 100 m3/s

Dimenzije segmentnih zatvaraa 1014,08 m

Dimenzije regulacijske klapne 73,2 m

Temeljni ispustse sastoji iz tablastog zatvaraa na ulazu, tunela duljine 35 m i segmentnog

zatvaraa na izlazu.

Parametri temeljnoga ispusta

Kota praga temeljnoga ispusta 53,50 m n.m.

Dimenzije tablastog zatvaraa na ulazu 2,753,5 m

Dimenzije segmentnog zatvaraa na izlazu 2,753,5 m

Ukupni protok kroz temeljni ispust 180 m3/s



12/45

spiralama. Instalirani protok agregata je

120 m3/s za maksimalnu snagu jednog agre-

gata, a 360 m3/s za maksimalnu snagu sva

tri agregata. Ukupna instalirana snaga izno-

si 72 MW. Srednja je mogua proizvodnja

310 GWh.

Sredinji dio gravitacijske betonskebrane, koju ine blokovi 6, 7, 8 i 9 zajed-

no sa strojarnicom, smjeteni u samom

koritu rijeke Neretve te ine cjelinu za

transformaciju energije.

U okviru objekta brana-strojarnica

izgraena je komanda, 35 kV, 10 kV i 0,4

kV postrojenje, pomona postrojenja kao i

razvodno SF6 postrojenje 110 kV

Strojarnica je nadzemna pribranska

smjetena u centralnom bloku brane.

Popreni presjek preljevnih polja

Popreni presjek strojarnice

Dimenzije strojarnice 7821 m

Duljina strojarnice 23 m

Visina strojarnice (montani plato) 17 m

Uzvodni zid strojarnice 30 m



13/45

Turbine Litostroj - TK5 - 400

Tip Kaplan

Broj turbina 3 kom

Nominalna snaga 23,6 MW

Maksimalna snaga 25,85 MW

Minimalna snaga 10 MW

Instalirani protok 120 m3/s

Minimalni protok 50 m3/s

Nominalni pad 21,5 m

Maksimalni pad 24,7 m

Minimalni pad 13,3 m

Nominalni broj obrtaja 150 o/min

Broj obrtaja kod pobjega 405 o/min

Smjer vrtnje desni

Stupanj iskoritenja 93,5 %

Prenik radnog kola 4 m

Turbinski regulator - tip NOELL T2000 S4

Dizalice

U strojarnici

Mosna dizalica: nosivost 125/25/5 t

raspon dizalice 18,3 m

Na kruni branePortalna dizalica: nosivost 210+2 t

raspon dizalice 4 m

Na difuzorima

Portalna dizalica: nosivost 216 t

raspon dizalice 2,5/5,6 m

U RP 110 kV

Mosna dizalica: nosivost 5 t

raspon dizalice 6,7 m



14/45

AgregatiCentralni blok smjeten je u koritu rijeke

Neretve, strojarnica zajedno s ulaznim

graevinama i branom predstavlja kon-

struktivnu cjelinu. Instalirana su tri agregata

snage 324 MW s instaliranim protokom

3120 m3/s

Preko unutarnjega metalom oklopljenoga

110 kV razvodnog postrojenja (SF6 Si-

emens), elektrana je vezana na elektroe-

nergetski sustav. Osnovno napajanje vlastite potronje

elektrane osigurano je s odcjepa genera-

torskih sabirnica sva tri agregata preko

TVP 10,5/0,4 kV sabirnicama vlastite

potronje.

Rezervno napajanje realizirano je preko

DV 10 kV Ratani i dvostrano preko DV 35

kV Mostar 6 i DV 35 kV HE Salakovac.

Sigurnosno napajanje realizirano je pre-

ko diesel-agregata 440 kVA; 0,4 kV dok

je napajanje upravljakih i pomonih

krugova izvedeno preko IR 220 VDC i 24

VDC

Agregati HE Mostar se sastoje od Kaplan

turbina (za vei protok, a manji pad; ima

pokretno i privodno i radno kolo), trofaznih

sinkronih generatora vertikalne izvedbe te

blok-transformatora. Proizvoa je turbina

Litostroj, a generatora i blok-transformatora

Konar. Sve aksijalne i radijalne sile agregata

preuzimaju tri leaja: dva vodea (radijalne)

i jedan nosei (aksijalne).

Turbinski regulator je proizvod tvrtke

Andino Hydropower Engineering. ine ga:

Elektroniki digitalni turbinski regulator

tip NOELL T2000-s4

Hidrauliki upravljaki dio

Uljno-tlano postrojenje

Elementi zatite

Osnovni je zadatak turbinskoga regula-

tora da odrava konstantnu brzinu vrtnje upraznome hodu i kod rada u izoliranoj mrei

regulacija brzine (frekvencije), odnosno da

odrava snagu ili otvor turbine kod rada pa-

ralelno na mrei regulacija snage. Pri tome

regulator upravlja privodno i radno kolo koji

odreuju protok vode kroz turbinu. Poseban

je nain upravljanja izveden za reime kod

pokretanja i zaustavljanja agregata.

Spoj generatora s turbinom ostvaruje se

izravnim dosjedanjem generatorske zvijezde

rotora na turbinsku osovinu, a prijenos mo-

menta ostvaren je pomou osam koninih

klinova. Izvodi generatora su naponske ra-

zine 10,5 kV te su izravno spojeni na primar

blok-transformatora 10,5/110 kV preko

kojih HE Mostar daje energiju u elektroe-

nergetski sustav. Sabirnice generatorskoga

napona jednim dijelom vode do postrojenjageneratorskoga napona preko kojeg je osi-

gurana vlastita potronja elektrane.

Agregatima se moe upravljati lokal-

no-runo i lokalno-automatski s ormara

upravljanja te daljinski iz centralne koman-

de. Mogua je regulacija snage i iz Centra

upravljanja proizvodnjom (CUP-a).

Razvodna postrojenjaRP 110 kV

Rasklopno postrojenje 110 kV je visokona-

ponsko metalom oklopljeno (GIS) postro-

jenje, koje kao izolacijski medij koristi plin

SF6, odnosno sumporni heksafluorid. To

je plin, koji ima izuzetno dobre izolacijske

osobine, to tehnoloki omoguuje proi-

zvodnju elektrine opreme i aparata malih

dimenzija. Zbog toga su takvi tipovi postro-jenja predvieni za unutarnju montau, od-

nosno tamo gdje je ogranien prostor, kao

to je sluaj na HE Mostar. Osnovna funkci-

ja rasklopnog postrojenja 110 kV je da pro-

izvedenu elektrinu energiju (tri agregata

od po 24 MW) u svakom trenutku prihvati

i proslijedi putem dva 110 kV dalekovoda



15/45

Trofazni uljni blok transformatori 1 TOP 30.000 123 s

Broj transformatora 3 kom.

Nominalna snaga 30 MVA

Napon kratkog spoja 1110 %

Nazivni napon VN/NN 121/10,5 kV/kV

Nazivna struja 143,1/1649,6 A/A

Grupa spoja YNd5

Hlaenje ONAN/ONAF

MOSTAR 1(1) i MOSTAR 1(2) u jedinstve-

ni elektroenergetski sustav, a kada elektrana

ne isporuuje elektrinu energiju, odnosnokada agregati miruju, rasklopno postrojenje

slui kao spojna toka dva 110 kV dalekovo-

da, kako tokovi energije ne bi bili prekinuti.

Sastoji se od dvostrukog sustava sabirnica

(BB 1 i BB 2) to omoguuje vrlo fleksibilan

rad postrojenja tijekom same eksploatacije

te est polja i to:

tri transformatorska polja: =E 01, =E 04,

=E 06;

dva dalekovodna polja: =E 02, =E 05 i

jednog spojnog i mjernog polja: =E 03.

RP 35 kV

Rasklopno postrojenje RP 35 kV je viso-konaponsko postrojenje, ija je osnovna

namjena napajanje rasklopnog postrojenja

10 kV i osiguravanje pomonog napajanja

vlastite potronje elektrane 0,4 kV naponom

preko transformatora ope potronje TOP 1

i TOP 2 10/0,4 kV u sluaju nestanka osnov-

nog napajanja preko transformatora vlastite

potronje na odcjepima generatorskog na-

pona (=1G+TVP, =2G+TVP, =3G+TVP),

odnosno kada agregati nisu u pogonu. Po-strojenje se napaja preko dalekovoda DV 35

kV TS Mostar 6, odnosno DV 35 kV Sala-

kovac. Predvieno je za unutarnju montau,

proizvod je tvrtke KONAR, a sastoji se o d

jednostrukih sabirnica, podijeljenih u dvije

sekcije:

sekcija L;

sekcija D,

te sedam polja:

dva transformatorska polja: =H+H1,

=H+H7;

dva dalekovodna polja: =H+H2, =H+H6;

dva mjerna polja: =H+H3 (sekcija L),

=H+H5 (sekcija D); jednog spojnog polja: =H+H4.

RP 10 kV

Rasklopno postrojenje RP 10 kV kao funk-

cijska cjelina ima istu ulogu kao i RP 35 kV,

odnosno slui za rezervno napajanje elek-

trane. U normalnim pogonskim uvjetima,



16/45

vlastite potronje agregata (=1G+VP1,

=2G+VP1, =3G+VP1) i transformatora

za elektrino koenje agregata (=1G+TK,

=2G+TK, =3G+TK). Osnovno napajanje

glavnog razvoda izvedeno je preko transfor-

matora vlastite potronje s odcjepa gene-

ratorskog napona (=1G+TVP, =2G+TVP,

=3G+TVP). Pomono napajanje glavnog

razvoda je izvedeno preko RP 35 kV i RP

10 kV preko transformatora ope potronje

10/0,4kV (+TOP 1, +TOP 2). Sigurnosnonapajanje 0,4 kV naponom izvedeno je die-

sel-agregatom 440 kVA i namijenjeno je na-

pajanju postrojenja nune potronje =PNP.

Postrojenje je predvieno za unutarnju

montau, proizvod je tvrtke Energocontrol

Zagreb, a sastoji se od jednostrukih sabirni-

ca, podijeljenih u dvije sekcije (sekcija 1 i

sekcija 2) te deset polja (od =GR+N1 do

=GR+N10).

IR 220 VDC i IR 24 VDC

Istosmjerni razvodi 220 VDC i 24 VDC su

postrojenja ija je namjena osiguranje pomo-

nog napona za upravljanje, mjerenje, zatitui signalizaciju u hidroelektrani. Osnovno je

napajanje istosmjernih razvoda izvedeno pre-

ko ispravljaa/punjaa, koji istodobno i nado-

punjavaju stacionarne VRLA aku-baterije (za

IR 220 VDC dva puta po 106 komada, a za IR

24 VDC dva puta po 12 komada). U sluaju

ispada ispravljae stacionarne aku-baterije

nastavljaju i dalje izvjesno vrijeme napajati

potroae. Oba su istosmjerna razvoda proi-

zvod tvrtke Energocontrol Zagreb i sastoje se

od dvije sekcije i spojnoga polja. IR 220 VDC

je od posebne vanosti za elektranu zbog svoje

uloge u poetnom uzbuivanju generatora

prilikom sinkronizacije agregata na elektroe-

nergetsku mreu.

Zajedniki pogoni

Rashladni sustavRashladni sustav slui za opskrbu hidroelek-

trane rashladnom vodom koja se koristi za:

hlaenje generatora; hlaenje ulja u turbin-

skim leajevima; turbinske brtve i rezervno

napajanje rezervoara PPZ blok transforma-

tora. Sastoji se od:

filtarske stanice

cjevovoda rashladne vode

hladionika

postrojenja za istu vodu turbinskih brtvi

Drenani sustav

Drenai sustav strojarnice sastoji se od glav-

noga drenanog bunara, 2 pomona bunarai cjevovoda koji slue za skupljanje u bunar

i odvoenje otpadnih i procjednih voda iz

bunara. Drenai bunari slue za skupljanje:

svih procjednih voda u strojarnici i dila-

tacijskoj galeriji

otpadnih voda pri ienju filtara ras-

hladne vode

voda difuzora i spirale pri njihovom

pranjenju

procjednih voda turbinskog poklopca

Kompresorsko postrojenje

Kompresorsko postrojenje slui za pripremu

tlanoga zraka koji je potreban za: opskrbu

visokotlanih uljno-zranih kotlova za regu-

lacijski sustav agregata; servisni zrak (redu-

cirani tlak za zrane alate); ferodno koenje

agregata i pogon rastavljaa za elektrinokoenje agregata. Sastoji se od:

dva visokotlana kompresora

kotla za akumulaciju tlane energije

cjevovoda tlanog zraka

to se postrojenje napaja preko rasklopnoga

postrojenja 35 kV i transformatora TR 1 ili

TR 2 35/10 kV. Kada rasklopno postrojenje

35 kV nije u funkciji, tada se rasklopno

postrojenje 10 kV napaja preko dalekovoda

DV 10 kV Ratani. Predvieno je za unutar-

nju montau, proizvod je tvrtke Konar, a

sastoji se od jednostrukih sabirnica i sedam

polja:

etiri transformatorska polja: =J+J1,

=J+J2, =J+J6 i =J+J7; dva dalekovodna polja: =J+J3 i =J+J5;

jednoga mjernog polja: =J+J4.

GR 0,4 kV

Postrojenje glavnog razvoda =GR 0,4 kV je

niskonaponsko postrojenje ija je namje-

na napajanje postrojenja nune potronje

=PNP (slui za napajanje grupe potroaa

koji ne smiju dulje vrijeme ostati bez na-

pona), postrojenja ope potronje =POP

(napaja grupu potroaa koji dulje vrijeme

mogu ostati bez napajanja), postrojenje



17/45

JEDNOPOLNA SHEMA HE MOSTAR



18/45

Devastacija 1992.-1995.

Uratu 1992. godine HE Mostar

bila je potpuno izvan funcije.

Na samom poetku rata nakon unitenja

svih mostova na rijeci Neretvi, brana HE

Mostar bila je i jedina putna veza izmeuistone i zapadne obale rijeke. Postojenja su

tri godine bila potpuno potopljena, oprema

je kompletno unitena. U nastavku je foto-

grafski zapis iz toga vremena.



19/45

1992.-1995. Hidroelektrana Mostar je u zoni ratnih

djelovanja

Minirana, oteena, devastirana, strojar-

nica potpuno potopljena

1995.-1996. Pripreme za obnovu i obnova graevin-

skih objekata hidroelektrane

Radovi na obnovi,

odravanju i modernizaciji



20/45

1997.-1998. Ispumpavanje vode, raiavanje

Obnova agregata

Obnova graevinskih objekata hidro-

elektrane (obnova kompletnog krova

elektrane, izrada nove aluminijsko-sta-

klene fasade na dijelu uredskih prostora i

komandne zgrade, obnavljanje komplet-

ne fasade, izgradnja mosno-prometnog

dijela iznad preljeva)

Ugradnja rasklopnih postrojenja: RP 110

kV SF6, RP 35 kV, RP 10 kV, RP 0,4 kV

Ugradnja istosmjernih razvoda: IR 220VDC, IR 24 VDC

Zamjena ormara upravljanja i zatita

agregata i postrojenja

Ugradnja uzbuda na svim agregatima

Ugradnja SCADA sustava za nadzor i

upravljanje (potpuna automatizacija)

Sanacija svih energetskih transformatora

Rekonstrukcija, obnova i modernizaci-

ja (potpuna automatizacija) turbinske

regulacije

Sanacija servomotora: ulazne graevine,

zatvaraa preljevnih polja i temeljnoga

ispusta

Izrada novoga i montaa segmentnoga

zatvaraa sa klapnom na preljevnom

polju br. 2

Sanacija kranova

Sanacija segmentnih zatvaraa preljevnih

polja br. 1 i 3

Sanacija opreme zajednikih pogona

17.11.1997. putanje agregata br. 3 u

pogon

Prosinac 1997. g. putanje agregata br.

2 u pogon

Poetak 1998. g. putanje agregata br. 1

u pogon

ISPORUITELJI IMONTAERI OPREME METALNA Maribor (Slovenija)

LITOSTROJ Ljubljana (Slovenija)

SIEMENS (Njemaka)

RIVA CALZONI Bologna (Italija)

RADE KONAR Zagreb (Hrvatska)

ENERGOINVEST Energomontaa

Sarajevo



21/45

Otvaranje HE Mostar 1997.nakon obnove

Modernizacija nakon obnoveNakon obnove ugraena je najnovija i najmo-

dernija oprema koja je u vrijeme obnove bila na

tritu. Ugraena je kompletno nova oprema,

osim turbina i generatora, na kojima su izvreni

generalni remonti prije zavrnoga ispitivanja i

putanja u pogon. Oprema za sustav nadzora

i upravljanja elektrane je Siemensova iz serije

Simatic. Sva postrojenja imaju instalirane progra-

mabilne logike kontrolore (PLC) koji izmeu

ostalog prikupljaju sve potrebne informacije izpostrojenja i alju naredbe na izvrne elemente.

Daljinsko upravljanje i nadzor kompletnim

postrojenjem realizirano je u komandnoj pro-

storiji i sastoji se iz: mozaik ploe za nadzor

elektrane i raunalskoga sustava za nadzor i

upravljanje elektranom. Raunalski sustav u ko-

mandnoj prostoriji realiziran je s dva nadzorna

upravljaka mjesta realizirana na PC raunalima

sa SCADA programom (industrijska izvedba).

Sam proces nadzora i upravljanja elektranom

realiziran je pomou softvera Siemens WinCC.

Nadzor je realiziran kroz slike koje su po dijeljene

po funkcionalnim cjelinama, radi jasnijega uvida

u cjelokupni proces i brega pristupa pojedinimdijelovima procesa.

Jedan od zadataka koje obavlja sustav za nad-

zor i upravljanje je automatsko kreiranje izvjea i

njihovo tiskanje.

Osim navedenoga upravljanja omogueno je i

daljinsko upravljanje iz centra za upravljanje pro-

izvodnjom (CUP-a).



22/45

2006. Obnova krana 210/2 t

Pokus podizanja akumulacije na maksi-

malnu kotu 78,00 m.n.m.

2007. Sanacija tete na agregatu br. 1 poslije

poara

Izgradnja skladita u krugu HE Mostar

2008. Zamjena baterijskih lanaka u postroje-nju IR 220 VDC i IR 24 VDC

AKZ servomotora ulaznih graevina i

kranova 216 t i 210/2 t

2009. Izrada i montaa plutajue i pomone

plutajue brane

Podizanje maksimalne kote akumulacija

na 78,00 m.n.m.

2010. Sanacija kanalizacijske mree i pristu-

pnog platoa

Sanacija obrambenoga nasipa

Revizija servomotora regulacijskoga za-

tvaraa temeljnog ispusta

Revizija RP 35 kV

Revizija RP 10 kV Ugradnja transformatora ope potronje

10/0,4 kV TOP2

2011. Dijagnostiko ispitivanje prekidaa i

kontrola kvalitete plina u RP 110 kV SF6

Remont i sanacija kavitacijskih oteenja

na turbini br. 3

Revitalizacija i nadogradnja klimatizacije

strojarnice

AKZ dijela opreme sve tri turbine i ras-

hladnog sustava

Sanacija dijafragme na nasutom dijelu

brane Rekonstrukcija svjetlosnih kupola na

krovu strojarnice

Sanacija oteenja lijeve i desne obale ni-

zvodno od HE Mostar, koja su nastala usli-

jed pojave velikih voda u zimu 2010. g.

Modernizacija SCADA sustava za nadzor

i upravljanje

1999. Sanacija desne obale Neretve nizvodno

od HE Mostar (potporni zatitni obalni

zid)

Isporuka, montaa i putanje u pogon

novog diesel-agregata 440 kVA

2000. Produbljenje korita rijeke Neretve ni-

zvodno od HE Mostar (1. faza)

Sanacija tlanog spremnika PPZ bloktransformatora

Ureenje obalnoga podruja akumulacije

2001. Produbljenje korita rijeke Neretve ni-

zvodno od HE Mostar (2. faza)

Instalacija sustava oskultacija

2002. Sanacija jednoga servomotora privodnog

kola i dva servomotora brava agregata br.

1

Zamjena obloga kape radnoga kola na

sva tri agregata

2003. Sanacija regulacijskoga zatvaraa temelj-

nog ispusta

Sanacija segmentnoga zatvaraa preljev-

nog polja br. 3

2004. Sanacija krova strojarnice poslije elemen-

tarne nepogode (jako olujno nevrijeme,

koje je unitilo krovne svjetlarnike i nato-

pilo sva tri generatora)

Sanacija sva tri agregata strojarnice po-

slije elementarne nepogode (jako olujno

nevrijeme, koje je unitilo krovne svje-

tlarnike i natopilo sva tri generatora)

Povezivanje HE Mostar s CUP-om Mo-

star u svrhu daljinskoga oitanja parame-

tara i upravljanja snagom

2005. Sanacija lijeve obale Neretve nizvodno odHE Mostar

Zatita objekata u lijevom zaobalju pri

koti akumulacije 78,00 m n.m.

Ugradnja usmjerivaa ulaza na preljevno

polje br. 2 i sanacija revizione opreme

Obrada kliznih koluta na sva tri agregata


Z tit k li


23/45

Sredinom 2009. godine Federal-

no ministarstvo okolia i turiz-

ma izdalo je okolinu dozvolukoja se

odnosi na sva postrojenja hidroelektrane.

Donesen je i Plan sprjeavanja nesrea opa-

snih za okoli u Pogonu HE Mostar.S aspekta emisija tetnih materija, HE

ima neznatan negativan utjecaj na okoli.

Utjecaj je na hidroloki reim rijeke Ne-

retve, erozivne procese i mikroklimatske

karakteristike i priobalnu floru i akvatine

organizme minimalan, a redovito godinje

poribljavanje radi se u cilju ublaavanja

laganoga poremeaja ekoloke ravnotee

autentinoga ekosustava.

Zbog praenja procjene stanja okolia

i utjecaja na ivi svijet, te ukazivanja na

potrebu smanjenja zagaivanja, lociranja i

praenja uzroka, u cilju poduzimanja korek-

tivnih i preventivnih mjera, te mogunostivredovanja usuglaavanja s relevantnim

zakonskim propisima iz podruja zatite

okolia, uspostavljen je Godinji plan moni-

toringa koji izrauju odgovorne osobe u po-

duzeu i zaduene su za njegovo izvrenje.

Zatita okolia2012. Dijagnostiko ispitivanje provodnih izo-latora blok transformatora BT1, BT2 i

BT3

Zamjena, programiranje i putanje u rad

operacijskih panela temperaturnoga nad-

zora agregata br. 1, 2 i 3

Zamjena provodnih izolatora s nezado-

voljavajuim rezultatima na provedenom

dijagnostikom ispitivanju

Zamjena rezervoara i plovka rezervoararashladne vode turbinskih brtvi te mon-

taa novoga ormara upravljanja

Ugradnja ormara automatike pomone

potopne crpke turbinskoga poklopca

Unutarnji pregled i tlana proba UZK

agregata te posude komprimiranoga zraka

ienje drenanoga bunara

2013. Izvren je remont generatora agregata br.

3 uz prethodne pripreme transformatora

TOP2 10/0,4 kV za dijagnostika ispitiva-

nja generatora, reviziju i ispitivanje nosi-

vosti mosnoga krana 120/25/5 t, revizijukrana difuzorskih zatvaraa i ispitivanje

opreme za rad s poveanom opasnou

(dizalo, lanana dizalica, viliar itd.)

Sanacija kvara vodokaza na rezervoaru

vode PPZ blok transformatora

Sanacija kvara na upravljanju zatvaraa

ulazne graevine agregata br. 1.

Osim navedenih radova poslovi preven-

tivnoga i prediktivnoga odravanja (revizije

agregata, mjeseni pregledi agregata, pregle-

di rasklopnih postrojenja, ispitivanja elek-

trinih zatita, ispitivanja transformatorskih

i turbinskih ulja, dubinsko pranjenje aku-

baterija, ispitivanje izolacijskih svojstava

generatora i blok transformatora, termo-

vizijsko snimanje toplih mjesta, ispitivanje

stabilnih sustava za gaenje poara, ispiti-

vanje prijenosnih protupoarnih aparata,pregled i funkcionalna proba krajnjih kon-

takata ulaznih graevina, ienje reetki

ulaznih graevina i zahvata rashladne vode

itd.) obavljaju se redovito na mjesenoj, tro-

mjesenoj, polugodinjoj, godinjoj i viego-

dinjoj bazi, a sve kako bi se odrala visoka

pogonska spremnost elektrane, posebno

znajui kako je posljednja na slivu (mora

konstantno putati bioloki minimum od

50 m3/s) i ima planirano godinje stajanje

od samo 6 sati.

HE Mostar je od zavretka obnove 1997.

g. do lipnja 2013. g. proizvela 3.392.035

MWh, dok su agregati ostvarili 211.652

radna sata. Rekordna godinja proi-

zvodnja ostvarena je 2010. g. i iznosila je

320.000 MWh.


T i tiki i


24/45

poprimio obrise modernoga europskog grada,

a u novijoj povijesti na prijelazu iz 20. u 21.

stoljee definitivno je i peti grad po veliini u

BiH, grad izmijeanih kultura, naroda, vjera i

civilizacija.

Posljednjih 20 i neto godina predstavlja-

ju najturbulentnije i najtraginije godine za

Mostar, kada je pretrpio velika razaranja, a

gospodarstvo je uniteno. Polako uz pomo

meunarodne zajednice, ali i domaih tvrtki,

Mostar se oporavlja, a pri tome je i uloga JPElektroprivreda HZHB d.d. Mostar vana i

to iz vie aspekata. HE Mostar kao i cijela JP

Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar elektrinom

energijom opskrbljuje sve tvrtke u Mostaru

i ire, imajui udjela u formiranju razvojnih

projekata, kulturnih manifestacija i svekolikoga

javnog ivota Mostar i okolice.

Uz HE Mostar novoizgraena, u pogon

putena 2010. godine HE Mostarsko blato nova

je injekcija tekom i mukotrpnom podizanju

gospodarstva na tom podruju.

Znamenitosti Mostara, blizina Meugorja,

apljina, irokoga Brijega kao i ostalih naselja

i kulturno-povijesnih spomenika daju upe-

atljivu prepoznatljivost Mostara u turistikoj

ponudi.

Vie nego ugodna, umjereno sredozemna

klima, umjetnike galerije i niz kulturnih i

gospodarskih manifestacija neotuivi su dio

Mostara, ljepota koja ne prolazi, a koja je uvijek

dovoljno zanimljiva i komercijalno uporabljiva.

Turistiki i

gospodarski milje

HE Mostar nalazi se u blizini kul-

turnoga i gospodarskoga sjedi-

ta Hercegovine, Mostara.

ire podruje grada bilo je naseljeno

jo u predhistorijsko doba, a osnivanje

samoga grada vezano je za izgradnju dviju

kula utvrda, sredinom 15. stoljea u doba

hercega Stjepana.

Rastom i razvojem kroz osmansko, a

naroito austrougarsko doba, Mostar je



25/45

HE Mostarsko blato


26/45

Uvod


27/45

Prvi idejni projekt za Hidroelek-

tranu Mostarsko blato izraen

je davnih sedamdesetih godina

prologa stoljea,a zbog svoga vie-

namjenskoga karaktera Vlada Federacije2010. godine uvrstila ga je u svoj Strateki

plan i program razvoja energetskoga sektora

Federacije BiH kao prioritetan, jedinstven

energetsko-vodoprivredni kompleks.

Hidroelektrana je projektirana kao sa-

stavnica ukupnoga koritenja prostora i re-

sursa krakoga kompleksa Mostarsko blato.

Tehniko rjeenje zatite od poplava, kom-

binirano je i usklaeno s rjeenjem hidro-

energetskoga iskoritenja tako da elektrana

ima zajedniku funkciju zatite od poplava i

energetskoga koritenja vodnih resursa.

HE Mostarsko blato projektirane snage

230 MW i procijenjene vrijednosti od 140

milijuna maraka nije vrijedna samo s aspek-

ta osiguranja novih 172 GWh, nego kao to

sam naglasio, i od irega drutvenog interesa

posebice poljoprivrednoga i vodoprivredno-

ga. Izgradnja je poela u rujnu 2006. godine,

a 13. svibnja 2010. godine hidroelektrana je

putena u pogon.

Po broju svojih objekata i sloenosti njiho-

ve izgradnje HE Mostarsko blato bila je jako

ozbiljan i zahtjevan vienamjenski projekt.

Izgradnjom i putanjem u rad HE

Mostarsko blato poveala je se ukupnaproizvodnja elektrine energije u elektroe-

nergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ

HB d.d. Mostar za 10 % to je omoguilo

uravnoteenje energetske bilance poduzea

kao i smanjenje uvoza elektrine energije s

meunarodnoga trita.

Tim projektom i nizom planiranih proi-

zvodnih objekata za izgradnju JP Elektropri-

vreda HZ HB d.d. Mostar potvruje svoju

vodeu ulogu u regiji kad je u pitanju realiza-

cija kompleksnih vienamjenskih i proizvod-

nih objekata iz obnovljivih izvora energije.

O idejnome projektu, njegovoj realizaciji,

konanoj izgradnji i openito o karakteristi-

kama HE Mostarsko blato proitajte u ovoj

publikaciji.

generalni direktor


Nikola Krei, dipl. ing. el.

Uvod

52HE Mostarsko blato

O hercegovakim


28/45

Planovi izgradnje HE Mostarsko

blato stari su gotovo jedno

stoljee.Veliki hidropotencijal koji se na-

lazi na polju Mostarsko blato htio se oduvi-

jek i energetski iskoristiti. Do izgradnje HE

Mostarsko blato podruje se polja Mostar-

skoga blata koristilo samo u poljoprivredne

i vodoprivredne svrhe.Mostarsko blato krako je polje koje se

prostire na 3.800 hektara. Oko 1.500 ha

poplavljeno je svake godine, a razina vode

na kraju polja u zimskome razdoblju dostie

i 10 m. Hidroelektrana s visokim padom

smjetena je u krakoj regiji koja je karak-

teristina po krakim pojavama: ponori i

vrela. Prosjena godinja koliina oborina je

1.820 mm. Dotok vode u polje dolazi kroz

rijeke Liticu i Ugrovau. Mali greben dijeli

polje Mostarsko blato od Mostarskoga polja,

tj. doline rijeke Neretve. U istonome dijelu

polja, najnia toka voda tee kroz kraki

greben i otjee u rijeku Jasenicu, a potom u

Neretvu.

Hidroelektrana Mostarsko blato kori-

sti vode reljefno zatvorenoga istoimenog

krkog polja Mostarsko blato, koje je u

prirodnim uvjetima plavljeno svake godine

i polako se praznilo preko niza prirodnih

ponora. Po probijanju vodoprivrednoga

O hercegovakim

krakim poljima i

vodnom potencijalu

tunela, neposredno iza Drugoga svjetskog

rata, ta su plavljenja znatno smanjena,

prvenstveno u trajanju, ali ne i eliminira-

na. Izgradnjom akumulacijskog bazena i

probijanjem jo jednog (dovodnog) tunela

hidroelektrane, ta plavljenja su se smanjila,

ali opet ne i eliminirana, jer je korito rijeke

Jasenice veoma ograniena kapaciteta, a i

nizvodni dio sliva Neretve nije uvijek u mo-

gunosti propustiti velike vode bez znatnih

teta u tom dijelu.

Najvei je opskrbljiva polja vodom

rijeka Litica, slijede je vode povremenih

vodotoka Ugrovae i Mokanice, te vrela

Crnanice, Mokanica i vatia. Te se vode

skupljaju u akumulacijskom bazenu HE

Mostarsko blato ukupnoga volumena oko

1,6 hm3.

Izgradnjom se HE Mostarsko blato nije

uspjelo u potpunosti eliminirati plavljenje

polja Mostarskog blata, ali je dolo do:

smanjenja perioda plavljenja podruja

toga polja i

iskoritenja potencijala vode u vidu proi-

zvodnje elektrine energije u HE Mostar-

sko blato.


O HE Mostarsko blato


29/45

HE Mostarsko blato smjetena

je jugozapadno od grada Mo-

stara i energetski koristi prirodnu visinsku

razliku od 178 m izmeu Mostarskoga blata

i Bia polja, tj. doline rijeke Neretve.

IzgradnjaProjekt je Mostarsko blato desetljeima

razmatran na razliite naine i s razliitim

O HE Mostarsko blato

ciljevima. Uraeni su mnogobrojni doku-

menti, sporazumi, idejna rjeenja, pred-

studije, studije. Poetkom 1941. poinju

radovi na vodoprivrednome tunelu, a kako

su tvrdili kroniari iznimno su dobro na-predovali. Tunel je puten u funkciju 1947.

godine.

Od prvotne nakane projekta, zatita

od velikih voda, postupno se razmilja-

lo o vienamjenskome projektu. Tako je

1978. projekt vienamjenskoga koritenja

podruja krakoga polja Mostarsko blato

stavljen na listu prioriteta za koritenje

tehnike pomoi Ujedinjenih naroda, te je

u sijenju 1979. potpisan i ugovor. Projekt

Mostarsko blato inicirao je formiranje

poslovne zajednice od jedinica lokalne

samouprave Litice, Mostara i itluka, te

poduzea elektroprivrede, vodoprivrede i

poljoprivrede.

I ako je uz iznimne napore uraeno Idej-

no rjeenje, zavren Elaborat istranih rado-

va, ipak, od realizacije projekta desetljeima

nije bilo nita. Unato svim potekoama JP

Elektroprivreda HZ HBd.d. Mostar traila

je rjeenje za nastavak projekta, vezanom za

njezinu djelatnost, pri tomu ostajui otvo-

rena i za druge kako bi se dosegnuli ciljevi

projekta.


u lipnju 1997. projekt Mostarsko blatoodluila je voditi kao razvojni projekt naj-

viega prioriteta. Jo je u listopadu 1997.

potpisan ugovor o suradnji sa Siemens-

Starbag na izradi predstudije Mostarsko

blato, kao prve faze toga ugovora. Nakon

toga u studenome 2001. godine ugovorena

je izrada fizibiliti stud ije koju je izradio

WerbundplanSalzburg, a 2005. godine s

Elektroprojektom iz Zagreba ugovorena

je izrada glavnoga projekta. Konano, u

studenome 2003. Upravni odbor donosi

Odluku o pripremama za izgradnju, a tri

godine kasnije na prijedlog Uprave JP

Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar,

Nadzorni odbor donosi i odluku o realiza-

ciji te velike investicije.

Tehniko rjeenje zatite od poplava,

kombinirano je i usklaeno s rjeenjem

hidroenergetskoga koritenja tako da veina

objekata ima zajedniku funkciju: zatitu

od poplava i energetsko koritenja vodnih

56 57 HE Mostarsko blatoHE Mostarsko blato

Dalekovod d.d., Zagreb, Institut za elek-

tropri redu i energetiku d d Zagreb

GO S gradnja, Mostar, Mosor, iroki

brijeg T A J M iroki Brijeg Turboin


30/45

strojarnice, donjega kompenzacijskog

bazena i odvodnoga zatvorenog kanala

Konzorcij Mostar (Konar, EnergoCon-

trol, Litostroj) i Montavar iz Slovenije

isporuka, montaa i putanje u rad

elektrostrojarske opreme

Ostale su tvrtke koje su sudjelovale u pla-

niranju, projektiranju, pripremi i izgradnji

HE Mostarsko blato:

Ugovaratelji: Elektroprojekt d.d, Zagreb,

Konstruktor inenjering d.d., Split, Puto-

vi d.o.o., Grude, Promark d.o.o., Mostar,

Graevinski fakultet, Mostar, Montavar

metalna nova, d.o.o. Maribor, Konar

KET d.d., Zagreb, EnergoControl Zagreb

d.o.o., Zagreb, Alfa therm d.o.o., Mostar,

troprivredu i energetiku d.d., Zagreb,

Strojarski fakultet, Mostar, Unis telekom

d.d., Mostar, Kamir d.o.o., iroki brijeg,

Energetic electronic d.o.o., itluk

Njihovi kooperanti:Konar GIM d.d.,

Zagreb, Konar INEM d.d., Zagreb,

Konar sklopna postrojenja d.d.,

Zagreb, Konar METALNE KON-

STRUKCIJE d.d., Zagreb, Konar DIST

d.d., Zagreb, Konar - Mjerni transfor-

matori d.d., Zagreb, Konar Institut za

elektrotehniku d.d., Zagreb, Litostroj

power, Ljubljana , IGH d.o.o., Mostar,

Geotehnika 94 d.o.o., Mostar, SZR Pu-

ina - company, Drinovci, Konstruktor

Neretva d.o.o., apljina, Velbos d.o.o.,

Sarajavo, OB produkt d.o.o., apljina,

resursa. Tako je projekt promatrao ta dva

sustava kao jedinstveni energetsko-vodopri-

vredni kompleks.

Pripremni radovi i izgradnja poela je

2006. godine, investicija je iznosila oko

140 milijuna KM. Izgradnja hidroelektrane

trajala je etiri godine i u njoj je sudjelova-

lo 45 razliitih tvrtki i institucija iz BiH i

inozemstva.

Elektroprojekt d.d, Zagreb - glavni pro-

jekti za HE Mostarsko blato

Putovi d.o.o., Grude - izgradnja prilaznih

putova

Konstruktor inenjering d.d., Split

izgradnja: akumulacije, ulazne grae-

vine, dovodnoga tlanog tunela, vodne

i zasunske komore, tlanog cjevovoda,

brijeg, T.A.J.M., iroki Brijeg, Turboin-

titut d.d., Ljubljana, Brinell d.o.o., Sinj,

Spin d.o.o., Posuje, Siemens AG, Erlan-

gen, Njemaka, Montavar metalac d.o.o.,

Niki, Montavar projekt d.o.o., Ljublja-

na, LA&CO d.o.o., Maribor, Indenna

dvigala d.o.o., Ljubljana, Frili d.o.o.,

Ljubljana, Telem d.o.o., Maribor, Soko

group d.o.o., Mostar, Andino d.o.o.,

Ljubljana, Trinik d.o.o., Jajce



31/45

Hidroelektrana Mostarsko blato je sve-

ano putena u rad 13. svibnja 2010. godine

kao druga hidroelektrana (nakon HE Pe

Mlini) koju je JP Elektroprivreda HZ HB

d.d. Mostar izgradila od 1995. godine.

Zbog stalnoga rasta potreba za elektri-

nom energijom JP Elektroprivreda HZ HB

d.d. Mostar je u nizu dogovora s predstav-

nicima Hrvatske gospodarske komore i

Siemens Strabag skupine 1997. godine

odrala sastanak na kojemu je za razvojni

projekt s najveim prioritetom odabran

Hidroenergetski projekt Mostarsko blato

. Iz raspoloive dokumentacije razvidno

je da je Energoinvest 1977. godine izradio

studiju PAHE Mostarsko blato- priblini

srednji poticaj za razdoblje 1928.-1965.

godina .

Ista tvrtka 1982. godine izradila je jo

nekoliko projekta, a 1985. godine Konzorcij

Mostarko blato izradio je projekt Pre-

dizvedbene studije sveobuhvatnosti resur-

sa- razvoj krakog regiona Mostarsko blato.

Konano, 1998. godine izraena je

Predizvedbena studija u suradnji s Manne-

smann Anlagengan Austrija, Simens Akti-

enges i Strabag stereich iz Austrije.


Postrojenja


32/45

HE Mostarsko blato je deriva-

cijska elektrana koja se sastoji od

9 graevinsko energetskih objekata:aku-

mulacijski bazen, ulazna graevina, dovod-

ni tlani tunel, vodna i zasunska komora,

tlani cjevovod, strojarnica, donji kompen-

zacijski bazen, odvodni zatvoreni kanal i

prikljuni dalekovod.

Svi su objekti hidroelektrane smjeteni na

podruju opine Mostar, tj. u Hercegova-

ko-neretvanskoj upaniji.

Akumulacijski bazenAkumulacija HE Mostarsko blato sastoji se

od nizvodne i uzvodne akumulacije spoje-

ne spojnim kanalom ukupnoga volumena

oko 1.600.000 m3i slui za jednodnevno

izravnanje voda s kotom normalnoga us-

pora 223,50 m n.m. Minimalna je radna

razina u bazenu 221,50 m n.m. (radna os-cilacija razine bazena je 2 m). Bazen je

u najniem dijelu polja gdje se voda skuplja

i odakle su poinjala plavljenja, kao i eva-

kuacija vode kroz prirodne ponore i vodo-

privredni tunel prokopan neposredno iza

Drugoga svjetskog rata. Iz toga tunela voda

je ureenim brzotokom na p adu od ~180

metara neiskoritena, preko 50 godina otje-

cala u rijeku Jasenicu.

Ulazna graevinaUlazna graevina dovodnoga tunela kao

i trasa tunela smjetena je 50 m juno od

postojee ulazne graevine za velike vode

(optoni tunel Varda). Objekt je ulazne gra-

evine konstruktivno podijeljen u dva dijela

koji su meusobno dilatirani u dva dijela i

to: dio uzvodno od reetke (uzvodni krilni

zidovi, talonica) i dio nizvodno od reetke

(prijelaznog dijela kojima se voda dovodi

od pravokutnoga dijela reetke 7,50 8,00

m (v ) do profila zatvaraa 4,00 4,20 m

(v ), pogonskoga objekta za smjetaj

zatvaraa i pripadne opreme veliine 6,70

4,20 m, odzranog okna dimenzija 1,0

1,20 m), prijelaznoga dijela kojim se vodadovodi iz pravokutnoga oblika zatvaraa na

potkovasti profil tunela. Dno ulazne grae-

vine smjeteno je na razini dovodnoga tune-

la, tj. na koti 214,00 m n.m.

Talonica je pravokutnoga oblika di-

menzija 8,0 17,40 m i dubine 2,0 m ispod


razine dna dovodnoga kanala akumulacije.

Dno je talonice na visini 217,00 m n.m. Za-

preljevnih voda s platoa Mostarskoga blata

ukoliko hidroelektrana nije u mogunosti

kategorije tunelskoga iskopa. Debljina oblo-

ge iznosi 30 cm, s tim da je i prekoprofilski


33/45

tvaranica se sastoji od prostora za remont

zatvaraa i prostora za smjetaj servo-moto-

ra koji je na koti iznad razine maksimalnoga

vodostaja 230,60 m n.m.

Ulazna graevinavodoprivrednog tunelaVardaTa je graevina smjetena uz ulaznu grae-

vinu dovodnoga tunela, a slui za evakuaciju

isputati dovoljnu koliinu vode prema va-

eim dozvolama.

Upravljanje je tim objektom u nadleno-

sti vodoprivrednog poduzeaAVP Jadranski

slivMostar koji je ujedno i vlasnik objekta,

a manipulacije se vre u koordinaciji pred-

stavnikaAVP Jadransko moreMostar i JP

Elektroprivreda HZ HBd.d. Mostar.

Dovodni tunelDovodni tunel za HE Mostarsko blato

prokopan je kroz brdo Nesradin, a ulazna

graevina smjetena je 50 m juno od po-

stojee ulazne graevine. Poetak dovodno-

ga tunela, tj. stacionaa 0.000 km je na kraju

prelaznoga dijela ulazne graevine, a kraj je

na spoju tunela i zasunske komore. Duljina

je dovodnoga tunela 2.207 m s kotom dna

ulaza na 214,00 m n.m. i kotom izlaza na

196,34 m n.m., s konstantnim padom od

0,080%. Dovodni tunel projektiran je kao

potkoviasti profil s kalotom radijusa 2,1 m,

bone stranice kao dio krunoga luka radi-

jusa 2,90 m i dno kao ravna ploa irine 2,80m. Na stacionai tunela 2+181.00 novi tunel

prelazi preko postojeega tunela. Dno novo-

ga tunela nalazi se oko 10 m iznad tjemena

postojeega tunela.

Tunelska obloga izvedena je kao be-

tonska i armiranobetonska u ovisnosti od

iskop zapunjen betonom iste marke. Nakon

betoniranja obloge tunela, izvreno je kon-

taktno injektiranje du cijeloga tunela. Na

nizvodnoj strani tunela izveden je pristupni

tunel duljine oko 140 m s tlanim vratima

za pristup u tlani tunel.

Vodna komoraNa kraju dovodnoga tunela smjetena je

vodna komora za kompenziranje vod-

nih oscilacija u tunelu koje nastaju zbog

promjene optereenja turbina kao i zbog


racionalizacije dimenzija tlanog cjevovoda.

Odabrani je tip ralanjena vodna komora

d k

od 7,0 m, visine 30,5 m (od 205,50 do

236,00 m n.m.) i debljine zidova 0,5 m.

b d k k


34/45

s priguivaem, donjom komorom, verti-

kalnim ahtom i gornjim bazenom. Prijelaz

iz dovodnoga tunela u vodnu komoru radi

na naelu grla-prigunice kojim se ublaava

oscilacija sustava. Prigunica je krunoga

poprenog presjeka promjera 3,2 m, poinje

iznad tjemena tunela na koti 201,00 m n.m.

i zavrava na koti 206,00 m n.m.

Donja komora sprjeava prodor zraka

u tlani cjevovod do turbine, koso je po-

loena s poetkom na koti 204,50 m n.m.

i zavretkom na dnu vertikalnoga ahta na

koti 207,00 m n.m., horizontalne duljine

Gornji bazen vodne komore je krunoga

poprenog presjeka s kotom dna 231,20 m

n.m. i vrha bazena na koti 236,00 m n.m.,

promjera 25 m, volumena oko 2.300 m3.

Zasunska komoraZasunska komora smjetena je 26,40 m ni-

zvodno od prikljuka vodne komore, tlocrt-

nih je dimenzija 10,70 9,70 m. Temeljna

ploa nalazi se na koti 192,85 m n.m., a os

cjevovoda je na koti 197,84 m n.m. Objekt

zasunske komore u kojem je smjetena

upravljaka oprema lociran je na platou

ispred izlaznoga portala dovodnoga tunela.

U prostor zasunske komore tlocrtnih di-

menzija 8,50 9,50 m smjetena je oprema:

servomotor i uljno-tlana naprava leptira-

stoga zatvaraa, mosna dizalica, oprema za

napajanje elektrinom energijom i teleko-

munikacijsko-informatika oprema.

Tlani cjevovodTlani cjevovod unutarnjega promjera 3 m

povezuje zasunsku komoru i strojarnicu.Tlani cjevovod nastavlja se na zasunsku

komoru gornjim koljenom, a potom nastavlja

ka donjem koljenu i ravi ispred strojarnice.

Tlani elini cjevovod sastoji se od

podzemnoga i nadzemnoga dijela. Spoj na

proizvodne grupe izveden je dvokrakom

47,0 m, potkoviastoga oblika svijetloga

promjera 6,5 m debljine betonskih zidova

od 0,6 do 0,8 m.

Vertikalni je betonski aht krunoga po-

prenog presjeka promjera svijetloga otvora


simetrinom ravom u kojoj se promjer

cijevi smanjuje s 3 m na 2 1,6 m. Os cjevo-

voda na izlazu iz zasunske komore nalazi se

spoja s predturbinskim zatvaraem je 15,25

m. Unutarnji promjer rave na poetku je

3 0 m a izlazni promjer prema krakovima je


35/45

voda na izlazu iz zasunske komore nalazi se

na koti 197,84 m n.m., dok je os cjevovoda

na ulazu u strojarnicu na koti 45,00 m n.m.

Ukupna duljina cjevovoda od leptirasto-

ga zatvaraa u zasunskoj komori do poetka

rave je 355,225 m i to nadzemni dio duljine

240,152 m te ukupni dio od srednje vrste

toke do poetka rave 115,073 m. Cjevo-

vod se temelji na ukupno 16 oslonaca.

Rava je izvedena kao dvokraka s kutom

izmeu krakova od 60 stupnjeva. Ukupna

duljina rave od kraja donjega koljena do

3,0 m, a izlazni promjer prema krakovima je

1,60 m. Na izlazu iz zasunske komore i ne-

posredno prije rave izvedeno je temeljenje

cjevovoda na vrstim masivnim armirano-

betonskim blokovima.

Pristup u cjevovod osiguran je iz zasun-

ske komore kroz reviziona vrataca koja su

ugraena nizvodno od zatvaraa, te rezervni

pristup s platoa 87,60 m n.m. na mjestu

prijelaza cjevovoda iz nadzemnog u podze-

mni dio.

StrojarnicaStrojarnica je vanjski objekt tlocrtnih di-

menzija 24,23 21,90 m, dijelom ukopan

u zemlju, a dijelom nadzemni. Smjetena je

na desnoj obali rijeke Jasenice, uzvodno od

slapita postojeega brzotoka, a postavljena

je gotovo paralelno toku Jasenice u podnoju

brda Dobraljina. Pod zemljom je blok stro-

jarnice koji je masivna armirano-betonska

vieetana konstrukcija u kojoj su dijelovi

rave tlanoga cjevovoda, predturbinski lep-

tirasti zatvarai, 2 turbinske spirale, 2 turbinetipa Francis, 2 trofazna sinkrona generatora

i difuzorski ploasti zatvarai. Visina je toga

dijela strojarnice 12,95 m i zavrava monta-

nim platoom na koti 55,30 m n.m.

HE Mostarsko blato ine zgrada stro-

jarnice u kojoj je prostor za smjetaj

proizvodne grupe pojedinane instalacije

30 MW, prostor za ljude i opremu i zranog

voda naponske razine 110 kV kojim se elek-

trana spaja na sustav.

Smjetena je na desnoj obali rijeke Ja-

senice, uzvodno od slapita postojeega

brzotoka, a postavljena je gotovo paralelnotoku Jasenice. Strojarnica je funkcionalno

podijeljena u dva dijela:

Blok strojarnice je masivna armirano-

betonska vie etana graevina smjetena

nastavno na ravu tlanoga cjevovoda

kojim se voda dovodi na turbine. S

nizvodne se strane voda iz turbina o dvo-

di preko donjega kompenzacijskog ba-

zena i dvije preljevne klapne odvodnim

kanalom u rijeku Neretvu i preko tree

preljevne klapne u korito Jasenice. Blok

je strojarnice dimenzija 29,20 16,90

17,20 m, s najniom kotom 38,30 mn.m. (drenani bunar). U bloku su ugra-

ene dvije proizvodne grupe instalirane

snage 30 MW s prikljukom tlanoga

cjevovoda na turbine tipa Francis, s ho-

rizontalnom osi na koti 45,00 m n.m., te

na osnom razmaku 8,0 m. Na najnioj


koti s nizvodne strane bloka smjeteni su

turbinski odvodi difuzori s utorima za

nizvodne ploaste zatvarae


36/45

nizvodne ploaste zatvarae.

Hala je strojarnice nadzemni objekt

smjeten na podzemnom bloku stro-

jarnice i dijelom na podrumskoj etai

prigradnje. Tlocrtni gabarit hale zajedno

s prigradnjom iznosi 40,45 16,90 m,

visina je prigradnje 10,50 m, a visina je

12,20 m od ureenoga terena do vijenca

kosoga krova. Hala natkriva pogonski

prostor oba generatora koji se nalaze na

koti 55,30 m n.m. Tu su smjeteni mon-

tani otvori u podu za sputanje i izvla-

enje opreme s najniih etaa te stubite

koje povezuje sve podzemne etae. Iznad

platoa instalirana je mosna dizalica nosi-

vosti 100 tona.

Donji kompenzacijskibazenObjekt donjega bazena obuhvaa prostor

povrineod 10.600 m2nizvodno od stro-

jarnice u koji dolaze vode rijeke Jasenice,

elektrane HE Mostarsko blato i postojeega

brzotoka vodoprivrednoga tunela. Funkcijaje toga objekta reguliranje protoka rijeke

Jasenice i protoka prema odvodnome kana-

lu, tj. rijeci Neretvi. Na kraju donjega bazena

ugraene su 3 klapne za regulaciju protoka

voda.


Objekt sainjavaju: bazen, preljevna us-

tava na izlazu ka rijeci Jasenici i mostovna

ustava na ulazu u odvodni kanal ka rijeci

Ulazna graevina izvedena je s dva pre-

ljevna polja irine 5 m koja su opremljena

preljevnim klapnama. Kapacitet je preljev-


37/45

j

Neretvi.

Odvodni kanalOdvodni kanal izvodi se za mogunost eva-

kuacije ukupnoga instaliranog protoka od

40 m3/s, ime je osiguran potpuno neovisan

rad elektrane od kapaciteta nizvodnoga

korita rijeke Jasenice.

Odvodni kanal sastoji se od: ulazne gra-evine, slapita, odvodnoga kanala-tunela,

izlaznog portala kanala-tunela, odvodno-

ga trapeznoga kanala i ureenoga ua u

Neretvu.

p j p p j p j

nih polja sa sputenim zatvaraima 40 m3/s.

Slapite je formirano izmeu kraja pre-

ljeva i poetka tunela da bi se u potpunosti

umirile vode prije ulaska u tunel. Slapite je

betonska graevina pravokutnoga profila i

irine dna od 12,3 m.

Odvodni kanal tunel je izveden kao

zatvoreni od st 0+225 do st 2+315,6 km kao

priblino pravokutni profil dimenzija 4,0 2,0 m koji je s gornje strane zatvoren plo-

om u obliku polukrune kalote. U kanalu

je osiguran protok sa slobodnim vodnim

licem od 40 m3/s, a izveden je s padom od

Ulazna graevina odvodnoga kanalaPopreni presjek


0.002 m/m , odnosno kota dna na poetku

je 44,20 m.n.m. a na kraju 39,59 m.n.m.

Izlazni portal na st.0+225 km izveden

blokova betonom. Ue je odvodnog ka-

nala na koti 39,60 m n.m. desne obale

rijeke Neretve.


38/45

je kao armirano-be tonski ravni potporni

zid visine 6,5 m i duljine 36,70 m. Od izla-

znoga portala do ua u Neretvu nalazi se

otvoreni trapezni betonski kanal. Zatite

od erozije na uu s Neretvom sprijeena

je slaganj em veih k amenih blo kova uz

sukcesivno zasipanje spojeva kamenih

Prikljuni dalekovodHidroelektrana Mostarsko blato uklju-

ena je u elektroenergetski sustav preko

dva dalekovoda DV 110 kV MOSTAR 4

(TS ule) i DV 110 kV MOSTAR 5 (TS

Rodo).

Rasklopno postrojenje110 kV - HISRasklopno postrojenje 110 kV je visokona-

ponsko metalom oklopljeno postrojenje, koje

kao izolacijski medij koristi plin SF6, odnosno

sumporni heksafluorid. To je rasklopno po-

strojenje tip 8DN8 marke Siemens, sastoji se

od jednostrukoga sustava sabirnica i pet polja:

dva transformatorska polja (polje =E1 i =E5),dva dalekovodna polja (polje =E2 i =E4) i

jednoga spojnog i mjernog polja (polje =E3).

Prekidai su s motorno-oprunim pogo-

nom i sa SF6 plinom za gaenje elektrinoga

luka. Svi su rastavljai s elektromotornim

pogonima.



39/45

Upravljanje agregatimaAgregatima HE Mostarsko blato moe se

upravljati lokalno/runo, lokalno/automat-

ski s ormara upravljanja agregatima i da-

ljinski iz centralne komande preko SCADA

sustava.

Vlastita potronjaelektraneOsnovno napajanje vlastite potronje

elektrane realizirano je s odcjepa generator-

skih sabirnica s oba agregata preko =TVP1

10,5/0,4 kV i =TVP2 10,5/0,4 kV.

Rezervno napajanje elektrane realizirano

je preko rasklopnoga postrojenja 10(20)

kV koje se napaja s dalekovoda RP 10(20)

kV DV1 Jasenica, odakle se preko kunogatransformatora =TVP3 10/0,4 kV vri rezer-

vno napajanje vlastite potronje elektrane.

Sigurnosno napajanje elektrane realizira-

no je preko diesel-agregata 440 kV i to samo

za potroae nune potronje u glavnom

razvodu elektrane.


Tehnike

karakteristike

Turbine

Proizvoa Litostroj - Ljubljana

Tip turbine FvT 1,43/160-15

Izvedba Vertikalna Francis


40/45

Osnovni podaci

Broj agregata 2 kom

Instalirana snaga 60 MW

Instalirani protok 40 m3/s


Srednja godinja proizvodnja 167 GWh

Hidroloki podaci

Volumen ukupnih poplavnih voda (povratno razdoblje 100 g.) 163 mil.m3

Povrina plavljenja (povratni period 100 g.) 25,20 km2

Srednji godinji dotok 15,3 m3/s

Energetski podaci

Ukupna zapremina akumulacije 1,6 mil.m3

Korisna zapremina akumulacije 1,25 mil.m3

Kota maksimalne razine akumulacije 224,50 m n.m.

Maksimalna radna kota 229,00 m n.m.

Normalna radna kota 223,50 m n.m.

Minimalna radna kota 221,50 m n.m.

Maksimalni bruto pad 181,0 m

Maksimalni neto pad 177,7 m

Energija od 1 m3vode 0,416 kWh

Koliina vode za proizvodnju 1 kWh 2,4 m3

karakteristike Izvedba Vertikalna FrancisBroj turbina 2 kom

Nazivna snaga za Q=18m3/s i Hn=178,2 m 29,960 MW

Maksimalna snaga za Q=20m3/s i Hn=177,4 m 32,65 MW

Optimum turbine za Q=16,5m3/s i Hn=170 m 26,5 MW

Nazivni neto pad 172,0 m

Maksimalni neto pad 177,7 m

Nazivni protok 18 m3/s

Maksimalni protok 20 m3/s

Nominalni broj okretaja 500 min-1Broj okretaja kod pobjega 850 min-1

Smjer vrtnje desni

Stupanj korisnosti u optimumu turbine 95,64%

Promjer radnog kola 1,43 m

Turbinski regulator - tip DTR-02

Trofazni sinkroni generatori S 3755-12

Proizvoa Konar Zagreb

Broj generatora 2 kom

Nazivna prividna snaga 35,3 MVA

Nazivni napon 10,5 5% kV

Nazivna struja 1941 5% A

Nazivna frekvencija 50 Hz

Faktor snage cos 0,85Broj faza 3

Spoj faza zvijezda

Broj polova 12

Masa rotora 84.998 t

Masa statora 64.143 t

Sustav uzbude statika samouzbuda

Uzbudna struja, nazivna 702,16 A

Uzbudni napon, nazivni 66,00 V


Blok transformatori - trofazni uljni TBP 35300-123/A

Proizvoa Konar Zagreb

Broj transformatora 2 kom

Grupa spoja YNd5

N i 35 300 kVA

S otvorenja


41/45

Nazivna snaga 35 300 kVA

Nazivni napon VN/NN 115 22,5 % / 10,5 kV/kV

Nazivna struja VN/NN 177,2 / 1940 A/A

Nain hlaenja ONAN/ONAF

Dizalice

Mosna dizalica u strojarnici 100/10 t 14 m

Mosna dizalica u zasunskoj komori 20 t 7,8 m

Visea mosna dizalica u strojarnici 5 t 3,7 m

Vitlo na difuzorskim zatvaraima 8 t

Nakon otvorenja HE Pe Mlini

(2004.) HE Mostarsko blato

druga je hidroelektranau sustavu JP

Elektroprivreda HZ HBd.d. Mostar koju

je to poduzee izgradilo i pustilo u pogon

13. svibnja 2010. Agregat br. 2 sinkroniziranje na mreu u 12:42, a agregat br. 1. u 12:45.


JEDNOPOLNA SHEMA HE MOSTARSKO BLATO


42/45


Zatita okolia


43/45

Studijom zatite okolia(Ver-

bundplan & Elektrorpivrede HZ HB,

HPP Mostarsko blato) iz 2001. godine dolo

se do uglavnom pozitivnih rezultata istra-

ivanja o utjecaju na okoli HE Mostarsko

blato. Imajui u vidu gubitak povrine upodruju akumulacije i elektrane, te smanji-

vanja poplavljenih podruja kao i poveanja

poljoprivrednoga zemljita, vrsta i broj po-

stojeega bilja-nasada je promijenjen.

Utjecaja na mikro klimu gotovo da i nema,

tj. mogu se oekivati relativno umjerene.

Izgradnja elektrane omoguila je brojne

privremene poslove i daje dodatnih poticaj

regiji, posebice u sociolokome i psiholo-

kome smislu.

HE Mostarsko blato planirana je kao

elektrana koja se na najbolji mogui nain

uklapa u dani okoli. Prednost je projekta

elektrana s prioritetom proizvodnje el. ener-gije u zimskoj sezoni. Voda se iz polja eva-

kuira na isti nain kao i dosada, ali se to sad

radi u svrhu proizvodnje elektrine energije

koja je potrebna regiji.

Propusni kapacitet rijeke Jasenice nije

bitno promijenjen, a potrebne su regulacij-

ske mjere poduzete. Realizacijom projekta

stvorili su uvjeti za poveavanje povrine

Na temelju lanka 12. Pravilnika o postupcima i mjerama u sluajevima akcidenta na voda-

ma i obalnom vodnom zemljitu (Sl. Novine F BiH br. 71/09) izraen je Operativni plan HE

Mostarsko blato za sluaju incidentnog zagaenje voda. Tim se planom utvruju postupci

i mjere koje se poduzimaju u sluajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom zemlji-

tu, s ciljem provoenja zatite voda i voda mora u sluajevima incidentnoga zagaenjavoda.

Na temelju zahtjeva definiranih lankom 2. i 4. Pravilnika o sadraju izvjea o stanju

sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutarnjih i vanjskih

planova intervencije (Sl. novine FBiH broj 68/05), uraen je Plan sprjeavanja nesrea /

incidenata opasnih za okoli. Planom je propisan postupak reagiranja u cilju sprjeavanja

nastanka i irenja nesrea / incidenata opasnih za okoli.

Protoni trakt elektrane



44/45

koja se moe koristi u poljoprivredne svrhe,

i to je osim elektrine energije jednako va-

an imbenik.

Sprjeavanje od poplavaPrije izgradnje elektrane krko polje Mo-

starko blato bilo je pod vodom. Oko 1500

ha je svake godine plavilo s razinom vode

2,90 m na kraju polja. U tijeku Drugogasvjetskoga rata izgraen je tunel Vardaza

evakuaciju voda, ali je kapacitet tunela, a

posebice rijeke Jasenice bio nedovoljan za

sprijeavanje poplave u tijeku vegetativnoga

razdoblja s toga je to polje bilo uglavnom

neiskoriteno.

Od izgradnje HE Mostarsko blato 2010.

godine naselja uz rub Mostarskoga blata niti

jednom ni plavila.

Smanjenje emisijetetnih plinovaHidroelektrana Mostarsko blato pri proi-

zvodnji elektrine energije pridonosi sma-

njenju emisije tetnih plinova u iznosu od150.000 tona CO

2./god. ime na najbolji

mogui nain uvamo okruenje za budue

generacije i proizvodimo konkurentnu i

sigurnu opskrbu energijom uz smanjenje

staklenikih plinova i poveanj a udjela ob-

novljivih izvora energije u ukupnoj potronji.

IzdajeJP Elektroprivreda

Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar

Ulica dr. Mile Budaka 106 A, 88000 Mostar, BiHTel.: +387 36 33 57 00Faks: +387 36 33 57 [email protected]

Naklada500 primjeraka

PripremaSektor za odnose s javnou

FotografijeArhiv EPHZHB

Grafiko oblikovanje i tisakFram Ziral, Mostar

Mostar, studeni 2013. godine

Proizvodnja elektrine energije

HE Mostar

Ratani b.b., 88000 Mostar, BiH

Tel.: +387 36 34 63 82Faks: +387 36 34 61 32

Elektronika pota: [email protected]

HE Mostarsko blato

Ulica Jasenica b.b., 88000 Mostar, BiH

Tel.: +387 36 48 62 34

Faks: +387 36 48 62 41

Elektronika pota: [email protected]

86HE Mostarsko blato


45/45

www.ephzhb.ba

Documents

brosura-mostarsko-blato1