brosura islamsko

Od Ebu Hurejre, r.a,prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, rekao:

“Allah neće četvorici dozvoliti da uđu u Džennet, ili da okuse Njegovu milost: notornom pijanici, osobi koja uzima kamatu, osobi koja uzurpira jetimsku imovinu nepravedno i osobi koja je nezahvalna svojim roditeljima.”

(Hahim, El-Mustedrek, “Kitabul-biju”.)

“A novac koji dajete da se uveća novcem drugih ljudi

neće se kod Allaha uvećati.” [Ar-Rum 30:39]

Uđite u svijet islamskog bankarstva

Jedinstvena bosanska banka

Sadržaj

Razlike između konvencionalnog

i islamskog bankarstva 7

Proizvodi islamskog bankarstva 9

Kreditne kartice 11

Štednja i investiranje u BBI 17

Islamsko bankarstvo 5

Bosna Bank International d.d. Sarajevo osnovana je 19.10.2000.

godine kao prva banka u Evropi koja posluje na principima is-

lamskog bankarstva. Sa osnivačkim kapitalom u iznosu od 47,52

miliona KM, BBI je spremna pomoći obnovu i dalji razvoj Bosne

i Hercegovine.

Osnivači BBI dolaze iz zemalja bogatog Zaljeva i spadaju među

najjače svjetske fi nansijske institucije, koje svojim sredstvima od

preko 22 milijarde USD stoje iza svih naših poslovnih aktivnosti.

6 Islamsko bankarstvo

Jedina islamska banka u regionu

Razlike između konvencionalnog

i islamskog bankarstva

Četrdeset godina nakon osnivanja prve is-

lamske banke, u pedeset zemalja svijeta, na

svih pet kontinenata, poslovalo je više od 250

islamskih banaka i drugih fi nansijskih instituci-

ja. One zajedno čine islamsko fi nansijsko tržište

čija se vrijednost aktive procjenjivala na iznos

od 300 milijardi američkih dolara, s godišnjom

stopom rasta koja dostiže 15%.

Prva islamska banka osnovana je 1963. godine u

Egiptu. Osnivanje ove, kao i drugih banaka koje su se

opredijelile da posluju u skladu s principima šerijata

(islamskim vjerskim zakonom koji strogo zabranjuje

poslovanje s kamatom) smatrano je utopijom.

Danas smo svjedoci snažne ekspanzije islamskih fi -

nansijskih institucija. Pored onih koje osnivaju musli-

mani, sve je veći broj zapadnih multinacionalnih bana-

ka koje klijentima nude bankarske usluge na način koji

nije u suprotnosti sa šerijatom.

Tako su i neke od vodećih, kao američke: Citibank,

JP Morgan/Chase, Goldman Sache i UBS Warburg

britanske: HSBC, Barclays Capital, ANZ Grindlays Bank,

holandska: ABN Amro, francuske: BNP Paribas, Societe

Generale, njemačke: Commerzbank i Deutsche Bank,

ruska: Mežkobank, japanska: Nomura Securities, ali i

najveća švicarska bankarska grupacija: UBS, osnovale

svoje poslovnice u muslimanskim zemljama, koje

posredstvom tzv. islamic windowsa svojim klijentima

nude islamski prihvatljive bankarske proizvode.

S druge strane, raste i broj banaka osnovanih na Za-

padu, koje svoje poslovanje zasnivaju na beskamat-

nom, interest-free, etičkom ili dozvoljenom (halal)

načinu fi nansiranja.

Najveća ekspanzija islamskog bankarstva i drugih is-

lamskih fi nansijskih institucija ostvarena je u bogatim

arapskim zemljama – izvoznicama nafte. Tri musliman-

ske zemlje (Iran, Pakistan i Sudan) zvanično su kon-

vertirale svoje konvencionalne u islamske fi nansijske

sisteme. Malezija i Bangladeš imaju implementiran

paralelni bankarski sistem.



U njima, pored konvencionalnih, po posebnom za-

konu, posluju i islamske banke. Islamic Development

Bank postaje respektabilna razvojna institucija koja

podržava razvoj, kako muslimanskih zemalja članica,

muslimanskih zajednica u zemljama ne-članicama,

tako i brojnih islamskih fi nansijskih institucija.

Jedan od fundamentalnih principa islamskih fi nansija

i ono što predstavlja najveću razliku islamskih u odno-

su na tradicionalne fi nansije sadržano je u islamskom

odnosu prema lihvi, lihvarstvu, odnosno kamati. Ka-

mata predstavlja plaćanje učinjeno od dužnika prema

kreditoru u toku određenog perioda u zamjenu za

korištenje sume kapitala.

U pojašnjenju striktne zabrane kamate u islamu,

teoretičari islamske ekonomije ukazuju da razloge

za to možemo naći u moralnoj, socijalnoj i ekonom-

skoj sferi ovog pitanja. Posuđivanje novca uz kamatu

podrazumijeva da bogati ljudi (oni koji imaju kapital)

zarađuju vrijednost bez da nešto daju u zamjenu za

prihod (kamatu) koji primaju. Jer neko ko dā u zajam

jednu marku dobija nakon određenog roka dvije, što

znači da je ta dodatna marka njegov ekstra profi t

“zarađen” ne radom, u poslu, trgovini i drugom, već

dobijen bez ikakvog uloženog truda, bez adekvatne

protuvrijednosti.

Islamski pristup kamati sličan je pristupu koji su imali

antički fi lozofi i klasični ekonomisti, pa i Kejnz, kao istak-

nuti predstavnik moderne ekonomije. Islamska učenja

ukazuju da primanje kamate obeshrabruje ljude da se

bave proizvodnjom i međusobnom razmjenom proiz-

vedenih dobara. Ako je kamata zabranjena, ljudi će

posuđivati jedni drugima sa zadovoljstvom i time će

činiti dobra djela ne samo drugome, nego i sebi jer

će za takav svoj postupak biti nagrađeni od Onoga

koji jedini može dati pravu nagradu. Kamata usporava

proces investiranja, a time privredni i ukupni društveni

razvoj. Mnogi se zbog očekivane i obećane kamate

odlučuju na štednju kapitala, povlačeći ga iz procesa

investiranja, što može predstavljati društveno štetnu

aktivnost.

S druge strane, u tradicionalnom bankarstvu, banke

se pomoću kamate i različitih instrumenata osiguranja

povrata kredita maksimalno štite od rizika plasiranih

sredstava. One time cjelokupan rizik prenose na ko-

risnika kredita i postaju nedovoljno zainteresirane za

uspješnost njegovog posla. U islamskom bankarstvu,

rizik se pokušava podijeliti između banke i korisnika

kapitala. Banka će biti neposredno zainteresirana za

uspješnost klijenta i aktivno učestvovati u upravljanju

budućom fi rmom. Takvim plasmanom sredstava ona

može ostvariti i veću dobit u poslu od prihoda po osn-

ovu kamate, ali je izložena i većem riziku.

Proizvodi islamskog bankarstva

Murabeha je danas najznačajniji i najraspros-

tranjeniji instrument islamskog bankarstva. Banka, uz

prethodni dogovor s klijentom, kupuje njemu potrebnu

nekretninu, opremu, robu, materijal, itd., koju on, zbog

nedostatka sredstava, nije u stanju sam kupiti. Banka

potom klijentu prodaje predmet ugovora po većoj ci-

jeni od nabavne otkrivajući mu stvarnu cijenu po ko-

joj je roba nabavljena. Dakle, klijent zna koliki profi t u

toj trgovini banka zarađuje. Interes klijenta ogleda se

u mogućnosti da kupljeni predmet ugovora može ot-

platiti u ratama, a interes banke ogleda se u zaradi koju

ostvaruje prodajom predmeta ugovora po višoj cijeni

od nabavne.

Mušareka je oblik zajedničkog ulaganja u po-

slovni poduhvat u kome svi učesnici dijele dobit ili

gubitak (joint venture). Učesnici u mušareki zajednički

učestvuju u upravljanju projektom, sporazumno

raspolažu kapitalom i radnom snagom i dijele troškove

koji su potrebni za ostvarenje projekta, te naposlijetku

dijele i dobitke i gubitke shodno visini uloženog kapi-

tala u projekat.

Mudareba je vrsta partnerstva pri čemu jedna

strana ulaže kapital (rabbul-mal) a druga rad i ekspertizu

(mudarib) i upravlja investicijom. Cilj mudarebe je ostva-

renje profi ta. Njome se omogućava onome ko posjeduje

kapital, ali ne i sposobnost da rukovodi određenim pro-

jektom (investitor) i onome ko ima sposobnost, ali ne i

fi nansijska sredstva (poduzetnik), da zajednički učestvuju

u realizaciji nekog projekta. Profi t se dijeli u dogovorenom

omjeru koji mora biti izražen u procentima. Gubitak snosi

isključivo strana koja ulaže kapital (investitor), ukoliko se

ne utvrdi kršenje ugovora ili nemarnost poduzetnika. Po-

duzetnik snosi samo gubitak svog rada i uloženog truda.


Umanjujuća mušareka je oblik

zajedničkog ulaganja pri čemu banka i njen klijent

participiraju u zajedničkom vlasništvu nad imovinom,

opremom ili u zajedničkom komercijalnom preduzeću.

Udio banke se dijeli na dionice koje će klijent kupiti to-

kom perioda partnerstva i tako postati potpuni vlasnik.

U periodu partnerstva klijent koristi predmet ugovora

i za to plaća ugovorenu rentu. Ovaj oblik fi nansiranja

omogućava Zakon o bankama u BiH, tako da ga BBI

koristi pri fi nansiranju pravnih i fi zičkih lica.

Selem i Istisna obezbjeđuju srednjoročno

fi nansiranje proizvodnje-gradnje/nabavke dobara

poput industrijske opreme i proizvoda, građevinskih

objekata, poljoprivrednih repromaterijala, mašinerije,

trgovačkih brodova, naftnih tankera, lokomotiva, itd.

Cijena sredstava u ugovoru može biti plaćena unapri-

jed odjednom ili na rate tokom proizvodnje.

Idžara - Banka kupuje sredstva i imovinu koja imaju

“usufrukt”, tj. mogu se koristiti bez da budu uništena, po-

tom ta sredstva i imovinu iznajmljuje svome klijentu u

zamjenu za rentu. Ukoliko se najmodavac i najmoprimac

(klijent) dogovore predmet iznajmljivanja može po isteku

ugovora preći u vlasništvo najmoprimca¸ i to se zove

idžara muntehija bit-temlik. U tom slučaju najmopri-

mac u periodu trajanja idžare otkupljuje dionice predmeta

iznajmljivanja.


Qard Hasan je nenamjenski beskamatni kredit.

Svaka islamska banka, pa tako i BBI, ima fond u koji usmje-

reva određeni dio sredstava za nenamjensko beskamat-

no fi nansiranje. S obzirom da su sredstva u tom fondu

ograničena, obično se fi nansiraju najugroženije kategorije

stanovništva. BBI banka ima protokol s Rijasetom islamske

zajednice koji joj dostavlja potencijalne kandidate. Njima

se daje ova vrsta kredita čim sredstva u Qard Hasan fondu

budu obezbjeđena.


Kreditne karticeS obzirom da kod korištenja charge kartice nema

ofi cijelnog kreditnog zaduženja, nego samo

kratkoročna beskamatna pozajmica, u slučaju ove kar-

tice nema ni kamate.

Provizija za korištenje charge kartice

Institucija od nosioca kartice ne uzima procenat za ku-

pljene robe i usluge, ali uzima proviziju od strane koja

je prihvatila karticu.

Dakle, nosilac kartice ne plaća robu i usluge skuplje,

ali prodavac je, uslovno rečeno, na gubitku ako nosilac

kartice plaća karticom umjesto kešom.

Institucija može od nosioca kartice naplatiti naknadu

za članstvo, obnavljanje i zamjenu kartice, kao i uslugu

podizanja gotovine, pod uvjetom da visina naknade

za uslugu podizanja gotovine nije vazana za podignuti

iznos.

Izmirenje duga

nastalog upotrebom charge kartice

Institucija se obavezuje da strani koja je prihva-

tila charge karticu izmiri cijenu roba i usluga u visini

zaduženja koje je odobreno klijentu.

To preuzimanje obaveze plaćanja roba i usluga je

direktan odnos između institucije i prodavca roba i

usluga i nije povezano s nosiocem kartice.

Charge kartica

Charge kartica omogućava kratkoročno

zaduženje pri kupovini roba i usluga, obično

do jednog mjeseca i do određenog (obično

malog) iznosa, navedenog u ugovoru. Ona ne

omogućava vlasniku olakšice revolving kred-

ita, jer je nosilac kartice obavezan u ugovore-

nom roku izmiriti, u punom iznosu, vrijednost

kupljene robe i usluga i to, uglavnom, odmah

nakon što primi izvod od izdavača kartice.


Institucija ima prema nosiocu kartice lično i direktno

pravo povrata šta je za njega plaćeno. To je njeno lično

pravo, neovisno od odnosa koji nastaje između nosi-

oca kartice i strane koja je prihvata, shodno ugovoru

sklopljenom među njima.

Kupovina zlata, srebra ili valute

S charge karticom dozvoljena je kupovina zlata, sre-

bra i valute, pod uvjetom da se poravnanje duga vrši

odmah, odnosno da plaćanje bude iz ruke u ruku.

Ukoliko to nije slučaj, transakcija postaje kamatonos-

na. Islamska banka obavezna je da obezbjedi trenut-

no poravnanje duga, a ako sistem to ne dozvoljava,

obavezna je s tim upoznati nosioca kartice, kako bi se

klonio kupovine zlata, srebra ili valute sa svojom kar-

ticom.

Polaganje određenog

iznosa u vidu garancije

U slučaju da je institucija obvezala nosioca kartice da

položi određeni iznos kao garanciju, tako da nosilac

kartice s njim ne može slobodno raspolagati, obaveza

je navesti da će ga (institucija) investirati u njegovu ko-

rist, po principu mudarebe, uz podjelu dobiti između

njega i institucije, uz unaprijed dogovoreni procenat.

Charge kartice u BBI

BBI izdaje Visa Business Charge kartice.

Šerijatski stav

Dozvoljeno je izdati charge karticu pod uvjetom da

se od nosioca kartice, u slučaju kašnjenja s izmirenjem

obaveza, ne traži plaćanje kamate i da institucija uv-

jetuje nosiocu kartice da je ne koristi u onome što je

šerijatom zabranjeno, s naglaskom da će ugovor biti

raskinut ukoliko se to desi.


Osnovna svojstva debitne kartice ogledaju se u tome

što omogućavaju svome nosiocu podizanje goto-

vine, te plaćanje roba i usluga u iznosu koji postoji na

računu. Plaćeni iznos se automatski skida s računa.

Bosna Bank International trenutno ima dvije kartice

koje su vezane za tekući račun: Visa Electron i Bam-

Card.

S Visa karticom, u zemlji i inostranstvu, može se po-

dizati gotovina na svim ATM aparatima i plaćati robe i

usluge na POS šalterima na kojim je istaknut Visa znak,

u iznosu koji nosilac kartice ima na svom računu, dok

se BamCard kartica može, trenutno, koristiti u zemlji,

tamo gdje ima istaknut znak BamCarda.

Provizija i naknada

za korištenje kartice

U većini slučajeva, klijent ne snosi proviziju za upotre-

bu debitne kartice.

Izuzetak je kada klijent podiže gotovinu, ili kupuje

drugu valutu preko institucije koja nije izdala karticu.

Institucije koje izdaju debitnu karticu imaju pravo da

od primaoca kartice (npr. prodavca) uzimaju naknadu

u procentu kupljenih roba i usluga.

Isto tako, mogu da od nosioca kartice naplate nakn-

adu za članstvo, obnavljanje i zamjenu kartice, kao i

uslugu podizanja gotovine, pod uslovom da visina

naknade za uslugu podizanja gotovine nije vazana za

podignuti iznos.

S debitnom karticom dozvoljena je kupovina zlata,

srebra i novca, pod uslovom da institucija koja je izdala

karticu može prihvatiocu kartice (npr. prodavcu) is-

platiti bez odgađanja, dakle da je institucija solventna.

Debitna kartica

Debitnu karticu institucija izdaje onome ko

ima gotovinski iznos na svom računu. Obično

je to tekući račun sa kog klijent može, bez pre-

thodne najave, podizati svoja sredstva. Ova

kartica ne omogućava kreditno zaduženje.


Šerijatski stav o debitnoj kartici

Dozvoljeno izdavati debitnu karticu, s obzirom da je

osnovno pravilo u poslovanju (mu’amelatima) dozvola

(ibaha), uz uvjet da to poslovanje ne uzrokuje kamatu i

da institucija uvjetuje nosiocu kartice da je ne koristi u

onome što je šerijatom zabranjeno, s naglaskom da će

ugovor biti raskinut ukoliko se to desi.

Povlastice za nosioce debitne kartice

Dozvoljeno je instituciji da nosiocu debitne kartice

da povlastice koje šerijat ne zabranjuje, kao, naprimjer,

da nosioc ima prednost u ostvarivanju usluga ili sman-

jenje cijena kod rezervisanja hotela, avionskih karti,

restorana itd.

Nije dozvoljeno da institucije daju nosiocu debitne

karte povlastice koje šerijat zabranjuje, kao što je kon-

vencionalno osiguranje na život, ulaznice za šerijatom

zabranjena mjesta ili haram pokloni.


Nosiocu kreditne kartice daje se period za izmirenje

obaveza bez da plaća kamatu, kao što mu se dozvol-

java odgađanje izmirenja do određenog perioda s tim

što mora, u slučaju konvencionalnih banaka, platiti

kamatu.

Kod podizanja gotovine nosilac nema pravo na taj pe-

riod, nego mu se, u slučaju konvencionalnih banaka,

odmah zaračunava kamata, koja je, obično, izuzetno

visoka.

Uzimanje provizije

za korištenje kreditne kartice

Kao u slučaju debitne i charge kartice institucija od

nosioca kreditne kartice ne uzima procenat za ku-

pljene robe i usluge, ali uzima određeni procenat

(proviziju) od strane koja je prihvatila karticu (prodavca

roba i usluga).

Institucija od nosioca kartice naplaćuje naknadu za

članstvo, obnavljanje i zamjenu kartice, kao i usluge

podizanja gotovine. Islamske banke moraju voditi

računa da visina naknade za uslugu podizanja go-

tovine nije vazana za podignuti iznos, jer to je uvjet

da bi transakcija bila ispravna sa šerijatskog aspekta,

odnosno da se za transakciju ne veže kamata.

Izmirenje duga nastalog

upotrebom kreditne kartice

Institucija je dužna da strani koja je prihvatila kreditnu

karticu izmiri cijenu roba i usluga u visini zaduženja

koje je odobreno klijentu.

Institucija ima lično i direktno pravo prema nosiocu

kartice u pogledu povrata šta je za njega plaćeno. To

je lično pravo institucije i ono je neovisno od odnosa

koji nastaje između nosioca kartice i strane koja je pri-

hvata, shodno ugovoru sklopljenom među njima.

Kreditna kartica

Ova kartica je sredstvo prekoračenja koje se

obnavlja u periodima i visini, a koje određuje

izdavač kartice. Ona je sredstvo izmirenja

obaveza. Njen nosilac može plaćati robe i

usluge i podizati gotovinu u visini dozvoljenog

zaduženja.


Kupovina zlata, srebra ili

valute s kreditnom karticom

Sa kreditnom karticom dozvoljena je kupovina zlata,

srebra i novca, pod uvjetom da se poravnanje duga

vrši odmah. Islamska banka obavezna je obezbjediti

trenutno poravnanje takvih dugova.

U slučaju da to sistem ne omogućava, obaveza je s

tim upoznati nosioca kartice, kako bi se klonio kupo-

vine zlata, srebra ili valute sa svojom karticom.

Šerijatski stav o kreditnoj kartici

Instituciji nije dozvoljeno da izdaje kreditnu karticu s

pravom revolving zaduženja koje nosilac kartice vraća

na rate uz kamatu.

Islamske banke razvile su sisteme, koristeći se različitim

proizvodima islamskog bankarstva kao što je tawarruq,

baj’ul-’ine itd., koji im omogućuju da klijentima pruže

uslugu kreditne kartice, a da se u isto vrijeme izbjegne

kamata.

Treba naglasiti da neki sistemi, kao što je baj’ul-’ine u

Maleziji, nisu prihvatljivi za većinu islamskih učenjaka,

a da se oko mnogih vodi široka pravna rasprava.

Bosna Bank International izdala je kreditnu karticu

na principu naplate provizije za uslugu i uzimanja na-

knade za garanciju, pri čemu se vodilo računa da iznos

i vrijeme ne budu vezani za visinu provizije, kako bi se

izbjegla kamata.

Šerijatski odbor je, sagledavajući date okolnosti, na

svom devetom zasjedanju odobrio ovaj proizvod, uz

obavezu njegove revizije kada dođe do promjene Za-

kona o bankama u BiH.

Štednja i investiranje

u BBI

Kapital koji nije aktivan je, zapravo, mrtvi kapi-

tal ili kenz. Takav kapital generira štetu, kako u

dunjalučkim tako i u ahiretskim relacijama. Da

bi se ta šteta izbjegla, preporuka je da se novac

aktivira; investira, pozajmi itd. Novac treba ak-

tivirati, makar se radilo i o malom iznosu.

Tačno je da mali iznos ne može pokrenuti

veliki projekat, ali kada se puno malih iznosa

udruži, tako što se, naprimjer, kroz halal štednju

oroče u banci, od njih se formira fond iz kog se

mogu fi nansirati značajni projekti. I najmanji

iznos stavljen na štedni račun je značajan.

Tu činjenicu ne smije zanemariti ni vlasnik ni

banka.

Štednja u BBI je, ustvari, investiranje

Značaj pojave Bosna Bank International je, između

ostalog, i u tome što je omogućila da osoba koja se

čuva kamate može svoja sredstva štedjeti u toj banci i

putem nje ih investirati.

Naime, štednja u BBI nije samo puko čuvanje novca,

s obzirom da ova banka preuzeti kapital investira u

stanogradnju, stanokupnju, obrazovanje, poljoprivre-

du, itd. Te investicije, uz Allahovu dž.š. pomoć, proiz-

vode vrijednost i ostvaruju profi t, tako da korist ima,

prije svega, vlasnik kapitala, zatim banka i nosilac in-

vesticije, a potom i zajednica u cjelini.

Pod pretpostavkom da osoba koja je oročila svoja

sredstva u halal štednji ne ostvari značajan profi t, ona

ni tada nije na gubitku, jer treba znati da je ona sigurno

nekom pomogla, omogućila nekom da napravi kuću,

kupi stan, pokrene neku proizvodnju, itd., a sve to je

dobro djelo za koje će Allah dž.š. dati minimalno de-

setorostruku nagradu. Tu činjenicu musliman ne smije

zaboraviti i treba da je ima u namjeri (nijetu) kada stav-

lja svoja sredstva na račun i tako ih investira preko BBI

banke.


Od Ebu Hurejre, r.a, prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, rekao:

“U noći Miradža prošao sam pored ljudi čiji stomaci bili kao

kuće sa zmijama koje su se vidjele izvana. Pitao sam Džebraila

ko su oni? On je odgovorio da su to bili ljudi koji su uzimali

kamatu.”

(Ibn Madždže, “Kitabut-tidžarat”, Babut-taglizi fi r-riba,

Ahmed, Musned.)



Rentna wakala štednja je oročena

štednja s defi niranim iznosom i periodom oročenja.

Obračun i isplata profi ta vrši se mjesečno na a vista

račun. Klijent može jednom mjesečno povećavati iz-

nos oročenja.

Štedno ulaganje po viđenju je štednja

kod koje vlasnik slobodno manipulira sredstvima u grani-

cama raspoloživog iznosa upisanog u štednu knjižicu. Ova

štednja nije predviđena za investiranje, pa prema tome

nije predviđeno da ostvaruje profi t. Međutim, s obzirom

da banka ta sredstva obično koristi za kratkoročne inves-

ticije, ona ima odobrenje Šerijatskog odbora da može na-

graditi vlasnike tih računa stimulativnom nagradom.


Otvorena wakala štednja je oročena

štednja s defi niranim minimalnim periodom i minimal-

nim iznosom oročenja. Obračun i isplata profi ta vrši se

mjesečno na a vista račun. Vlasnik može slobodno ulagati

i podizati sredstva, ali ne ispod defi nisanog minimuma za

ovaj proizvod.

Vrste štednje koje BBI nudi

svojim klijentima

S namjerom da zadovolji potrebe svojih klijenata, BBI je ponudila više vrsta štednje:

Dječija wakala štednja je oročena štednja

s defi niranim minimalnim periodom i minimalnim izno-

som oročenja. Obračun prinosa se vrši mjesečno, a is-

plata po dospijeću na a vista račun. Vlasnik može jednom

mjesečno povećati iznos oročenja.

Oročena wakala štednja je štednja s

defi niranim iznosom i periodom oročenja. Obračun pri-

nosa se vrši mjesečno, a isplata po dospijeću na a vista

račun ili pripisom na osnovni ulog. Vlasnik može jednom


Zašto wakala štednja? Šerijatski odbor

Banke, na sjednici održanoj 14. 03. 2007. u Sarajevu, odo-

brio je wakala ugovore s obzirom da oni omogućavaju

muwekkilu (klijentu, vlasniku kapitala) da uvjetuje wekilu

(banci) gdje i pod kojim uvjetima će investirati njegov

kapital i da kapital povuče ukoliko se planirani profi t ne

može realizirati. Na taj način klijent se osjeća sigurnijim

da će njegov kapital minimalno ostvariti profi t koji je

planirao.

Hadž wakala štednja je oročeni štedni

ulog s defi niranim iznosom i periodom oročenja.

Obračun prinosa vrši se mjesečno, a isplata po

dospijeću na a vista račun. Vlasnik može jednom





www.bbi.ba

Documents

brosura islamsko