, 1. 9. 2014. 68 - 23

Na osnovu lana 17. stav 2. i lana 54. stav 1. taka c)

Zakona o hrani ("Slubeni glasnik BiH", broj 50/04) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadlenim organima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 104. sjednici, odranoj 8. jula 2014. godine, donijelo je

PRAVILNIK O KVALITETU VONIH VINA

DIO PRVI - OPE ODREDBE lan 1.

(Predmet) Ovim pravilnikom propisuju se kvalitet, uslovi i nain

proizvodnje kao i oznaavanje vina. lan 2.

(Pojmovi) U smislu ovog pravilnika, pojmovi imaju sljedee znaenje: a) vono vino je prehrambeni proizvod dobiven

fermentacijom soka ili masulja od svjeeg i za to pogodnog kotiavog, jezgriavog, jagodiastog, bobiastog ili ostalog voa i ima minimalni sadraj prirodnog alkohola 1,2 % vol.;

b) svrstavanje pojedinih vonih vrsta u kotiavo, jezgriavo i jagodiasto ili bobiasto voe obavlja se u skladu s Aneksom, koji je sastavni dio ovog pravilnika. Sve ostale vone vrste svrstavaju se u ostalo voe. Groe ne spada u voe u smislu ovog pravilnika;

c) voni masulj je svjee izgnjeeno voe s peteljkom ili bez nje;

d) voni mot je tekui proizvod, dobiven odgovarajuim postupcima tjetenja i ocjeivanja vonog masulja;

e) voni mot u fermentaciji je proizvod dobiven fermentacijom vonog mota, stvarne alkoholne jaine vee od 1% vol., ali manje od tri petine ukupne jaine alkohola izraene u volumnim postocima;

f) voni sok je voni mot tretiran doputenim sredstvima i postupcima (konzerviranje, hlaenje, filtracija i dr.) koji spreavaju poetak alkoholne fermentacije;

g) vona komina je ostatak od presovanja svjeeg voa, fermentirana ili nefermentirana;

h) talog vonog vina je: 1) istaloeni ostatak u posudama s vonim vinom

nakon fermentacije, za vrijeme odleavanja i dozrijevanja vonog vina i doputenih postupaka bistrenja i taloenja, kao i ostatak dobiven filtriranjem ili centrifugiranjem vonog vina,

2) i ostatak nakon bistrenja i taloenja vonog mota kao i ostatak dobiven filtriranjem i centrifugiranjem vonog mota;

i) pojaavanje je poveanje volumnih udjela alkohola (jaine alkohola izraene u volumnim postocima) u vonom masulju, vonom motu, vonom motu u fermentaciji, dodavanjem eera;

j) jaina alkohola moe biti: 1) prirodna jaina alkohola - ukupna jaina

alkohola izraena u volumnim (%), u proizvodu prije ikakvog postupka pojaavanja ili doslaivanja,

2) stvarna jaina alkohola - jaina alkohola izraena u volumnim (%) u proizvodu pri temperaturi od 20C,

3) potencijalna jaina alkohola - jaina alkohola izraena u volumnim (%) u proizvodu pod pretpostavkom prelaska ukupne koliine eera vrenjem u alkohol,

4) ukupna jaina alkohola - jaina alkohola izraena u volumnim (%) i predstavlja sumu stvarne i potencijalne jaine alkohola.

lan 3. (Naziv vonog vina u prometu)

Vono vino u prometu moe biti: a) vono vino; b) desertno vono vino; c) aromatizirano vono vino; d) biser vono vino; e) pjenuavo vono vino; f) razblaeno vono vino.

lan 4. (Definicija vonih vina)

(1) Vono vino je vono vino u uem smislu, u skladu s definicijom iz lana 2. stav (1) taka a) ovog pravilnika.

(2) Desertno vono vino je vono vino kojem je dodat alkohol vonog porijekla i/ili vona rakija, voni sok i/ili koncentrirani sok i koje, ako se sadraj alkohola prerauna u eer, sadri vie od 260 g/L eera i ija je stvarna jaina alkohola najmanje 13% vol., a ukupna jaina alkohola ne vie od 22% vol.

(3) Aromatizirano vono vino je vono vino u ijoj se proizvodnji koriste arome u skladu s posebnim propisom, aromatine biljke i njihovi plodovi. Osim toga, smiju se dodavati voni sok, koncentrirani voni sok, alkohol vonog porijekla, vona rakija i eer, pri emu udio osnovnog vina mora iznositi najmanje 75%. Stvarna alkoholna jaina je najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jaina ne vie od 22% vol.

(4) Biser vono vino je vono vino ija je stvarna alkoholna jakost najmanje 5% vol. i u zatvorenim posudama ima tlak otopljenog ugljikovog dioksida od 1,0 do 2,5 bara pri temperaturi od 20C.

(5) Pjenuavo vono vino je vono vino dobiveno primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom od vonog soka ili vonog vina. U zatvorenoj posudi ima pritisak od najmanje 3 bara pri temperaturi od 20C, pri emu sav otopljeni ugljendioksid potie od alkoholne fermentacije.

68 - 24 , 1. 9. 2014.

(6) Razblaeno vono vino je vono vino ija je stvarna alkoholna jaina 4-6% vol., a dobiveno je razrjeivanjem koncentriranog vonog vina. Ugljendioksid koji je sadran u proizvodu ne mora u cijelosti poticati od fermentacije. Doputeno je dodavanje aroma i bojila u skladu s posebnim propisima.

DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE lan 5.

(Doputeni postupci u proizvodnji vonih vina) Kod svih vonih vina doputeno je: a) primjena sljedeih postupaka i obrade:

1) prozraivanje i dodavanje kisika; 2) uvoenje duika; 3) termika obrada; 4) centrifugiranje i filtracija, bez ili s inertnim

sredstvima za filtriranje uz uslov da nema nepoeljnih ostataka u tretiranim proizvodima;

5) dodavanje ugljendioksida, argona i duika, samostalno ili kombinirano, iskljuivo radi stvaranja inertne atmosfere i radi obrade proizvoda bez pristupa zraka;

6) dodavanje sorbinske kiseline i kalijevog sorbata, pod uslovom da sadraj sorbinske kiseline u gotovom proizvodu ne prelazi 200 mg/L;

7) dodavanje L-askorbinske kiseline; 8) dodavanje limunske kiseline; 9) dodavanje jabune ili mlijene kiseline; 10) dodavanje vinske kiseline; 11) dodavanje kvasaca; 12) dodavanje enzima; 13) dodavanje sredstava za otkiseljavanje; 14) obrada aktivnim ugljem maksimalno do 100

g/hL; 15) dodavanje polivinil polipirolidona (PVPP)

maksimalno do 80 g/hL; 16) dodavanje mlijenih bakterija; 17) dodavanje kalijheksacijanoferata; 18) bistrenje s jednim ili vie sredstava za enoloku

upotrebu: - jestivi elatin, - morunji mjehur, - kazein ili kalijev kazeinat, - bjelance jajeta, - bentonit, - silicijev dioksid u obliku gela ili koloidnog

rastvora, - kaolin, - tanin, - pektolitiki enzimi.

b) mijeanje vonih vina razliitih vonih vrsta te dodavanje vonih sokova razliitih vonih vrsta.

lan 6. (Doputenje kod vonih vina)

Kod svih kategorija vonih vina doputeno je: a) dodavanje eera, vonog soka i/ili koncentriranog

vonog soka u takvoj mjeri da sadraj stvarnog alkohola u trenutku predaje potroau ne prelazi 13% vol.;

b) bojenje prirodno crvenog vina od jezgriavog ili bobiastog i kotiavog voa svjeim kominama ili sokovima iste grupe vonih vrsta.

lan 7. (Dodavanje eera)

Za proizvodnju desertnog vonog vina, aromatiziranog vo-nog vina, biser vonog vina i pjenuavog vonog vina doputeno

je vonim vinima dodavati eer ili koncentrirani voni sok u veoj mjeri od one oznaene u lanu 6. ovog pravilnika.

lan 8. (Zabrana mijeanja i proizvodnje)

Zabranjeno je: a) mijeanje vonog vina s pokvarenim ili patvorenim

vonim vinom; b) mijeanje vonog vina s vinom; c) proizvodnja vonog vina od komine ili taloga.

lan 9. (Zahtjevi za stavljanje vonih vina u promet)

(1) Vono vino koje se stavlja u promet mora ispunjavati osnovne zahtjeve: a) imati odgovarajua organoleptika svojstva, da je

bistro i isto bez stranog mirisa i okusa; b) sadravati ukupne kiseline najmanje 3,5 g/L izraene

kao jabuna kiselina; c) sadravati isparive kiseline najvie do 1,5 g/L izraene

kao siretna kiselina; d) sadravati ekstrakt bez eera najmanje 15 g/L; e) sadravati ukupnog sumpordioksida do 200 mg/L; f) sadravati slobodnog sumpordioksida najvie 30

mg/L; g) sadravati pepela najmanje 1 g/L.

(2) Razblaeno vono vino koje se stavlja u promet mora ispunjavati sljedee osnovne zahtjeve: a) imati odgovarajua organoleptika svojstva, da je

bistro i isto bez stranog mirisa i okusa; b) sadravati ukupne kiseline najmanje 3,0 g/L izraene

kao jabuna kiselina; c) sadravati isparive kiseline najvie do 1,5 g/L izraene

kao siretna kiselina; d) sadravati ekstrakt bez eera najmanje 10 g/L; e) sadravati ukupnog sumpordioksida do 200 mg/L; f) sadravati slobodnog sumpordioksida najvie 30

mg/L; g) sadravati pepela najmanje 0,6 g/L.

lan 10. (Jaina alkohola u vonom vinu)

Stvarna jaina alkohola u vonim vinima u prometu je: a) za vona vina 1,2% 13% vol.; b) za desertna i aromatizirana vona vina vie od 13%

vol; c) za razblaena vona vina 4 6% vol.

lan 11. (Zabrana stavljanje u promet)

Ne smije se stavljati u promet: a) po zdravlje tetno vono vino; b) patvoreno vono vino; c) mjeavina vonog vina s patvorenim ili po zdravlje

tetnim vonim vinom; d) mjeavina vonog vina i vina; e) pokvareno vono vino; f) mjeavina vonog vina s pokvarenim vonim vinom.

lan 12. (Zabrana mijeanja uvezenih vonih vina)

(1) Zabranjeno je uvezena vona vina mijeati s domaim vonim vinima i oznaavati kao domai proizvod.

(2) Uvezena vona vina stavljaju se u promet samo u originalno zatvorenim posudama.

(3) Uvezena vona vina mogu se i izvoziti, ali na svakom prateem dokumentu i na deklaraciji mora biti naznaena zemlja porijekla, a proizvod ne smije nositi oznaku porijekla iz Bosne i Hercegovine.

, 1. 9. 2014. 68 - 25

lan 13. (Deklariranje ili oznaavanje)

(1) Vino od voa mora se oznaiti kao "vono vino". Vono vino proizvedeno od vie vrsta voa oznaava se kao "vono vino od razliitog voa".

(2) Pri oznaavanju koritene vrsta voa navode se silaznim redoslijedom po njihovom koliinskom udjelu, i to slovnim znakovima iste vrste, boje i veliine.

lan 14. (Oznaavanje desertnog vonog vina, aromatiziranog vonog

vina i razblaenog vonog vina) Desertno vono vino i aromatizirano vono vino

oznaavaju se kao "desertno vono vino" i "aromatizirano vono vino".

Razblaeno vono vino oznaava se kao "razblaeno vono vino".

lan 15. (Oznaavanje bisernog vonog vina i pjenuavog vonog vina)

Biser vono vino mora se oznaiti kao "biser vono vino", pjenuavo vono vino kao "pjenuavo vono vino". Ne smije se koristiti naziv "pjenuac".

lan 16. (Nedoputene oznake)

Za vono vino nisu doputene oznake koje ukazuju na posebno okrepljujue djelovanje, kao to su: "zdravo vono vino", "okrepljujue vono vino", ili oznake kao "prirodno", "nepatvoreno", "isto", "alternativno" te sintagme koje sadre te rijei.

lan 17. (Navoenje grupa vonih vrsta)

(1) Navoenje grupa vonih vrsta doputeno je samo onda ako je proizvod 100% proizveden od navedene grupe vrsta voa. Navoenje vonih vrsta i sorti doputeno je samo onda ako je proizvod u udjelu od najmanje 85% proizveden od pojedine navedene vone vrste ili sorte.

(2) Navoenje godita doputeno je ako je koriteno voe u udjelu od najmanje 85% ubrano u godini ije je navoenje predvieno. Vono vino na koje je stavljena oznaka sorte ili godita smije se stavljati u promet pod tom oznakom samo ako je ona dokaziva.

lan 18. (Odredbe oznaavanja)

Vono vino mora odgovarati sljedeim odredbama ooznaavanju: a) Vono vino koje se stavlja u promet u posudama s

nominalnim volumenom do 60 1 mora na etiketi sadravati naziv ili firmu proizvoaa, punioca ili drugog uesnika u trgovini, a u sluaju uvezenih vonih vina naziv ili firmu uvoznika te opinu ili dio mjesta i dravu u kojima mu je glavno sjedite.

b) Pri navoenju naziva ili firme navodi se poslovni status tih lica pojmovima kao to su "punilac", "punjeno za...", "punio...", "proizvoa", "proizveo...", "distribucija","distributer", "uvoznik", "uvezao..." ili drugiodgovarajuim pojmovima.

TREI DIO - ZAVRNE ODREDBE lan 19.

(Stupanje na snagu) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana

objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 128/14

8. jula 2014. godine Sarajevo

Predsjedavajui Vijea ministara BiH

Vjekoslav Bevanda, s. r.

ANEKS SVRSTAVANJE POJEDINIH VONIH VRSTA U

GRUPE 1. kotiavo voe - ljiva (Prunus domestica), trenja

(Prunus avium), vinja (Prunus ceracus), trnina (Prunus spinosus), lii (Litchi chinensis), drenjina (Cornus mas), marelica (Prunus armeniaca), breskva (Prunus persica), roga (Ceratonia siliqua) i dr.;

2. jezgriavo voe - jabuka (Malus domestica), dunja (Cydonia oblonga), kruka (Pyrus communis) i dr.;

3. jagodiasto ili bobiasto voe - borovnica (Vaccinium myrtillus), ogrozd (Ribes grossularia), ribiz (Ribes spp.), jagoda (Fragaria spp.), kupina (Rubus fruticosus), ostruica (Rubus caesius), malina (Rubus idaeus), dud (Morus spp.), brusnica (Vacciniurn vitis-idaea), planika (Arbutus unedo), bazga (Sambucus nigra) i dr.