busatlic_pustanje_zene

7/29/2019 busatlic_pustanje_zene

1/7

1

HAFIZ A. BUATLI,

vrhovni erijatski sudija:

PUTANJE ENE

(TATLIK), SPORAZUMNI RAZVOD BRAKA, RAZVRGNUE I UTRNUEBRAKA

(FESHI NIKAH) PO ISLAMSKOM (ERIJATSKOM) PRAVU

(Prava mua i ene u ovoj materiji erijatskog prava)

Islamski je brak po svojoj sutini i sklopu privatno-pravne prirode. On se sklapajednostavnim branim ugovorom i pogodbom. Stoga je on i razreiv. U njegovojrazreivosti muu pripada iroko i neogranieno pravo, a i ena ima u izvjesnimsluajevima pravo na razvod i razvrgnue svog braka. Mu moe kad god hoe pustiti(tatlik) svoju enu, pa u koliko je nesavjestan, on to moe izvriti bez ikakva razloga iza najmanju sitnicu i bez enine privole, iako se bezrazlono putanje ene smatra veli-kim grijehom. ena, meutim, nema u pogledu razvoda svog braka toliko iroko pravo,ali ga u izvjesnim sluajevima ipak ima i to bez privole mua. Mu ne mora svoj brakrazvesti pred sudom kao to ga ne mora ni sklopiti pred sudom, a ena moe u izvejsnimsluajevima svoj brak razvri samo iznoenjem stvari pred sud. (Vidi 5 i 217 Ahkamier'ijje).

Obino razvrgnue islamskog braka biva samo u sluajevima, kada se prisklapanju braka mimoie (ispusti) koji od propisanih uslova (uruta) i elemenata(erkana) pravno valjanog braka. Ova vrsta razvrgnua braka u praksi je vrlo rijetka, jerse u tom kod erijatskih sudova, odnosno kod ovlatenih imama, pri sklapanju brakova

posveuje velika panja, (da brak bude uglavljen pravno-valjano) osobito od onogvremena, otkada je Vrhovni erijatski sud u Sarajevu za svoje podruje, Sreskimerijatskim sudovima izdao opirnu uputu o sklapanju brakova. (Vidi 6, 7, 9, 12, 13, 14,18, 20-32 Ahkami er'ijje i pomenutu uputu broj 101/19).

Druge vrste razvrgnua islamskog braka, naroito one na koje ene imajupravo, neto su brojnije, jer su i odnosni uzroci toga brojniji, a najbrojniji su sluajevi

obinog putanja ene po muu (talak) i sporazumnog razvjenanja (huli, talk, al mlin).Vrijedno je ovde dodati, da uza sve neogranieno pravo mua na putanje ene po

utvrenoj statistici ipak ne sainjava niti to pogaa ni 10%sklopljenih brakova. A ukoliko i taj relativno mali postotak postoji, on se zbiva najveim dijelom na strani onih

branih parova, koji su imovinski zaradno slabiji. Tom malom postotku bie da je uzrokto, to se bezrazlono putanje ene ubraja u velike grijehove i to su poljedice tog Bogumrskog ina teke, jer u takom sluaju nastupa odgovornost prema Bogu (kazna) i

plaanje mehra i nafakai-iddeta (alimentacije) eni, a katkada i djeijeg uzdravanja,to za svakog nije lahka i jednostavna stvar. (Vidi 74 i 324 i 394 Ahkami er'ijje).to se i taj mali postotak zbiva ponajvie na strani slabije situiranih lica i mueva slaba

morala, razumljivo je, jer ovi obino do grehova malo ili nita ne dre, a ne boje semnogo ni vie istaknutih materijalnih poljedica branog razvoda, jerrijetko kada te

poljedice trpe, poto u najvie sluajeva na njihovoj strani sudska ovrha za dosuenimehr i nafaku ispada bezuspjena. Stoga u ovakim sluajevima takvi nesavjesni


2/7

2

ljudi obino zateu sa putanjem svoje ene, kojoj uskrauju priuba udoban i snoljivivot u braku raznim zlim postupcima i ikanacijama sve dotle, dok one ne pristanu bar nasporazumni razvod braka u kojem sluaju obino rtvuju ugovoreni mehr i iddetnafaku sa preuzimanjem svog uzdravanja za vrijeme iddeta na sebe i to sve radirazvoda nesretnog svog braka, a katkada i sa preuzimanjem uzdravanja i njihova

malodobnog djeteta na sebe za vrijeme svog prava djeijeg uzgoja u koliko je u stanjuuzdrati ga. (Vidi 237, 276, 284, 286, 287 Ahkami er'ijje). enu obino na ovakertve natjera to to mu s njom zlo postupa i to nee da je pristojno uzdrava, te to onaiz prakse i iskustva zna, da ni do dosuene nafake ne moe doi, jer mu se u ime dosuenenjene i djeije nafake nema ta zaplijeniti. U ovakvim sluajevima gdje se ve pri samomulazu u brak zna, da je mu slabog odgoja i da nije kadar uzdravati enu i da onani sudskom odlukom nee moi doi do svoje nafake, svaka takova udavaa bitrebala da ne stupa u brak sa takovim licem i to bi za njih bio jedini spas od tekih

branih poljedica koje ih kasnije nalaze radi njihove nepromisljenosti kod ulaza u braksa takvim licima. Takovo lice pako ne bi se smjelo ni eniti prije nego li uzmogneuzdravati enu, jer je to grijeh (haram) (Vidi Komentar Ahkami er'ijje kod 4 st. 11),

pa bi se i ono spasilo potekoa, koje uzrokuju teke brane poljedice. Tim bi i bijedamanja bila na svijetu. Naravno da savjesni ljudi tako i postupaju, ali ih je naalost vrlomali broj takovih, osobito u dananjem pokvarenom i razuzdanom drutvu koje slabodri do potenja, morala i do udovoljavanja svojim dunostima i repektiranju pravasvoje zajednice, osobito porodine.

Po islamskom pravu, kako je gore reeno, ena nema kao mu onako iroko pravona razvod svog braka, ali i ona ima pravo na razvod svog braka odnosno ga moe

potraivati u izvjesnim sluajevima koje emo nie navesti i to ne na obino putanje,koje ovisi o volji mua nego na razvrgnue svog braka putem sudskog postupka. Tihsluajeva ima vie, a oni su uglavnom ovi:

1) Razvod braka tefvidi talakom - prenoenjem prava putanja na enu

Mu svoje pravo putanja ene moe prenijeti na svoju enu. Stoga svakazarunica moe u momentu sklapanja svog braka, a i kasnije u braku za svaki sluajzahtijevati od svog zarunika (mua), da joj on podijeli pravo razvrgnua njihova brakau teaju branog ivota, pa ako mu odmah kod vjenanja ili kasnije to svoje pravo

putanja prenese na svoju enu i ona ga u momentu podjele tog prava prihvati, ona .semoe tim ovlatenjem posluiti kada god hoe, te svoj sklopljeni brak razvrgnuti povolji kada joj to zatreba ili kada joj se prohtije, pa moe tu svoju stvar i na sud iznijetiradi konstatacije odnosno utvrenja injenica i eventualne naplate svog mehra inafakai iddeta kao i preudaje.

Mu tu svoju datu i po eni prihvaenu privolu ne moe poslije nikako opozvati,nego mora trpjeti poljedice toga. (Vidi 260 i 263 Ahkami er'ijje).

2) Razvod braka ta'liki talakom vjeanjem putanja i vezom opstojnostibraka o izvjesne injenice i dogaaje

U svom branom ivotu mu moe da opstojnost svog braka vjea i vee zaizvjesne dogaaje i injenice. Stoga na primjer u sluajevima kada je mu pijanica ili jeinae nevaljao i nemoralan, ena moe od mua zahtijevati, da se on kani i proe tihnevaljalih poslova i da ga pri tom ucijeni tako, da on dalju obstojnost njihova braka veeuz naputanje pia odnosno izvjesnih nevaljaltina sa izrazom da mu je ena putana,ako se iza tih rijei napije ili izvjesnu nevaljaltinu izvri. Pa ako ena uspije mua


3/7

3

pridobiti, da on dalju opstojnost njihova braka privee uz izvjesnu injenicu ili dogaajdotinom izrekom i gornja injenica se zbije, brak pada i stvar se moe iznijeti i predsud radi rijeenja poljedica tog branog razvoda. (Vidi 258 Ahkami er'ijje).

Naravno u gornja oba sluaja mu nemora gornjim zahtjevima svoje eneudovolji.

3) Razvod braka zbog impotentnosti mua (innin)

Kada ena nade svog mua impotentnim (inninom), nesposobnim za brani polniivot, ima pravo na razvod svog braka pod uslovom, da ona pri sklapanju svog braka snjim nije znala za taj njegov nedostatak (manu) i nesposobnost za polni brani ivot. Utom sluaju ena moe tu stvar iznijeti pred sud, ako eli razvod braka i ako je mu nee da pusti, pa ako mu na sudu prizna tu svoju manu, sud e mu dati rok od jednegodine dana radi eventualnog postignua moi i fizikog poboljanja. Pa ako se mukroz tu godinu dana u tom ne popravi i ne mogne polno opiti, a ena se zbog toga

obrati sudu sa zahtjevom da se njihov brak razvede, sud e mu narediti, da je pusti paako on ne htjedne to uiniti, sud e njihov brak razvri. Isto e se tako postupiti i usluaju nepriznanja, ako se dokazom vjetaki utvrdi, da dotina mana na strani muazaista postoji. (Vidi 298, 299 i 300 Ahkami er'ijje).

4) Razvrgnue braka zbog pomanjkanja polnih udova (medbub)

Ako ena nade svog mua pod gornjom velikom manom (pomanjkanje polnihudova), pa radi toga eli razvri svoj brak, ona i u tom sluaju mora ovu stvar iznijeti

pred sud, pa ako sud ustanovi, da u njena mua zaista manjkaju polni udovi, sud eodmah razvrgnuti njihov brak bez obzira na to, da li je ena pri sklapanju braka znala zatu muevu manu ili nije. (Vidi 300 Ahkami er'ijje).

U sluaju ukropljenog (hasijj) mua postupie se kao i kod impotentnog.(Multeka, str. 70).

5) Razvrgnue braka zbog slaboumnosti (dunn) i zbog izvjesnihneizljeivih bolesti (duzm, bers) na strani mua

Brak se moe razvri i zbog slaboumnosti (ludila) mua kao i zbog gadnihneizljeivih muevih bolesti duzama, bersa i njima slinih raznih bolesti u

pogledu odvratnosti i neizljeivosti pod uslovima ako se utvrdi:

1) da je mu zaista obolio jednom od gore navedenih bolesti;

2) da ena pri vjenanju nije znala za tu muevu manu, ako je ona postojala jo.prije vjenanja;

3) da nema nade, da e ta bolest proi (izlijeena biti) i nestati je i

4) da se ena ni rijeju ni svojim postupkom nije pokazala zadovoljnom ivjeti ubraku sa tako oboljelim muem.

Stoga kada ena opazi, da je njen mu mednun (lud), ili da boluje od jedne odpomenutih gornjih bolesti, ona ima pravo taj sluaj iznijeti pred nadleni erijatski sud,

pa ako se utvrdi, da je on zaista lud i da je to njegovo ludilo neizljeivo (mutbik),odnosno da zaista boluje na jednoj od gore navedenih i njima slinih bolesti, a ena privjenanju nije znala za tu njegovu teku bolest niti je iim pokazala da je zadovoljna

pod takim okolnostima s njim u braku ivjeti i da trai razvrgnue svog braka zbog te


4/7

4

mueve teke mane, erijatski sud e nakon pomno i svestrano provedenog postupka inakon ustanovljenja da nema nade oporavljanju mua (izljeivosti bolesti), njihov brakrazvri. Tako e isto sud postupiti i u sluaju kada muevo neizljeivo ludilo ili koja odnapomenutih bolesti nastupi i poslije njihova vjenanja.

Ako se pak ustanovi, da ima nade za iljeivost tih bolesti, sud e za jednu godinudana razvrgnue njihova braka odgoditi, pa ako kroz to vrijeme ludilo ne prestane i ena

bude zahtijevala razvod svog braka, sud e ga razvri. (Vidi Havil Kudsi i OkrunicuVrhovnog erijatskog suda od 24/9. 1923. br. 327).

6) Razvrgnue braka nestalog mua (mefkda).

ena ima pravo na razvrgnue svog braka i u sluaju nestalosti (zagubljenja)njena mua pod uslovima i to:

1) da se ne zna, da li je iv ili mrtav;

2) da eni nije niim osigurano njeno uzdravanje od strane mua;3) da mu ne posjeduje nikakve imovine od kojeg bi se ena mogla uzdravati i

4) da su prole 4 godine dana od onog vremena, kada se vie ne zna da li je iv ilimrtav. Stoga u ovakom sluaju eni stoji pravo od nadlenog erijatskog sudazahtijevati, da se njen brak razvrgne i preudaja za drugog dozvoli.

Na takvu eninu molbu erijatski sud mora provesti propisani postupak, te ako seu prisustvu mueva skrbnika utvrdi, da postoje gornji uslovi od 1-4, sud e njihov brakrazvri. (Vidi Fethul Kadir i Okrunicu Vrhovnog erijatskog suda broj 745/95. od30/12. 1895.)

7) Razvrgnue braka otsutnog mua (gaiba)

Pod uslovima, da se mu nalazi otsutan u inozemstvu (ivot i prebivalite mu jepoznato) i da eni za uzdravanje ne alje nita, niti joj bude nafaku (alimentaciju)niim osigurao, niti u ovozemstvu ima kakve imovine, od koje bi se ona moglauzdravati, - ena ima pravo i u ovakom sluaju na razvrgnue svog braka, pa ako ona

bude to eljela, moe ona taj svoj sluaj iznijeti pred nadleni erijatski sud i molitirazvrgnue svog braka. U tom sluaju e eriatski sud priopiti njenu molbu otsutnom

joj muu i pozvati ga, da se osiguranjem njena uzdravanja pobrine za opskrbu svojeene i da pristupi na raspravu. Pa ako on ne udovolji tom pozivu, sud e provesti

propisani postupak u prisustvu na in postavljenog staratelja otsutnom muu i akoutvrdi, da postoje svi gornji razlozi za razvrgnue tog braka, razvrie ga i o tom muaobavjestiti dostavom tog rijeenja na koje on ima pravo albe. (Vidi Komentar Ahkimier'ijje svez. 1. str. 249 i Okrunicu Vrhovnog erijatskog suda u Sarajevu od 27/1.1917. broj 234/16.)

8) Razvrgnue braka zbog posvemanje nemogunosti mueve da uzdravasvoju enu ('adz' anil idre)

U sluaju kada je mu posvema nesposoban uzdravati svoju poslunu enu, ili jeon sposoban, ali nee da je uzdrava, a njeno uzdravanje se ne moe postii ni ovrnim

putem, jer mu ne posjeduje ni zarade ni imovine od koje bi se uzdravanje ene moglopostii, eni stoji pravo i u ovom sluaju razvri svoj brak.

Stoga u ovakom sluaju, ako se ena obrati na nadleni erijatski sud s molbom,


5/7

5

da se njen brak zbog gornjih injenica razvrgne, sud e po provedenom postupkunajprije takvoj eni odrediti nafaku na teret mua, ako prije nije ve bila odreena i akomedu njima ne doe do pomirbe, ili razvod braka, i uputie je na ovrhu. Pa ako u ovomsluaju ovrha ispadne neuspjelom i ena zbog toga zatrai razvrgnue njena braka, sude, nakon to utvrdi sve gore navedene injenice o nepostignutom uzdravanju ene po

muu, ponuditi mu da pusti svoju enu, pa ako on na to ne pristane, sud e razvrinjihov brak. (Vidi Komentar Ahkami er'ijje kod 177 st. 247-250 i OkruniceVrhovnog erijatskog suda u Sarajevu broj 97 od 15/1 1930).

9) Razvrgnue braka nainom li'na

Mu u svom branom ivotu mora biti prijazan i uljudan prema svojoj eni, pa jene smije pogrdnim rijeima napadati, a naroito je ne smije potvarati i nazivati

bludnicom (zanijom). Stoga ako mu svoju enu potvori i nazove bludnicom, ona imapod nie navedenim uslovima pravo na razvrgnue njihova braka putem li'ana iiznoenjem te stvari pred nadleni erijatski sud. ena na ovo ima pravo samo onda, akosu oboje slobodni, umno zdravi, punoljetni, ako je brak pravno valjan, posjeduju dargovora i propisana svojstva svedoenja, (ehl liehade) neporoni, a nada sve ena strogomoralna i kreposna u svom ivotu tada faftfa). Stoga kada nazivom i potvorom bludnjeuvrijeena ena pristupi pred erijatski sud i iznesavi takvu svoju stvar zamoli sud za

provoenje postupka po toj stvari i razreenje njena braka, pa sud utvrdi sve potrebneuslove i injenice i mu ostane pri svojoj tvrdnji bez dokaza, sud e na propisan nain

provesti odnosnu formulu njihova meusobnog proklinjanja i njihov brak razvri. A usluaju mueva poricanja odnosno tekziba sebe nema mjesta razvrgnuu braka. (VidiMulteku, str. 69 i 335 Ahkami er'ije).

10) Utrnue braka uporabom izvjesnog hulenja Boga i drugih islamskihsvetinja elfazi kufurom po muu

Brana veza pada u izvjesnim sluajevima upotrebe elfazi-kufura po muu. Uislamskoj nauci su precizno navedeni svi sluajevi u kojima pojedinac izlazi iz islamskevjere upotrebom izvjesnog hulenja, psovanja i grnje svojih svetinja, koje prouzrokujuak i razvod braka. Na prvom mjestu to obuzima hulenje, psovanje i grdnja Boga,islamske vjere, pejgambera i drugih svetinja. Stoga kada odrasli musliman psovkom(sebb) sa j. b. upotrijebi grdne rijei protiv pomenutih svojih svetinja, istog momenta on

prestaje biti muslimanom, pa ako je oenjen, u istom momentu mu usahnjava i brak isamo skrunim pokajanjem (tevbom) vraa se u Islam. Osobito je strogo zabranjeno

psovati i huliti Boga i pejgambera.

Stoga, ako jedan oenjeni musliman po nesrei namjerno izvjesnom psovkom igrdnjom Boga pohuli, ena ima pravo da tu stvar iznese pred nadleni erijatski sud sazahtjevom, da se to utvrdi i da se njen brak zbog toga utrnulim oglasi. U tom sluaju jedunost erijatskog suda, da po ovoj stvari provede propisani postupak, pa ako mu

prizna dotino hulenje Boga, sud e ga pozvati, da se pokaje i obnovi Islam na izvjestannain, pa ako ena eli i dalje ivjeti s njim, obnovie im brak. A ako mu ne priznadotino hulenje Boga, smatrae se to pokajanjem i vraanjem u Islam, pa ako ena i uovom sluaju pristane na daljni brani ivot s njim, obnovie im se brak.

Ako pak ena u oba sluaja ne pristane na obnovu braka, duna je kod sluajamueva nepriznanja dotinog hulenja Boga sa valjanim svjedocima dokazati svojenavode. Pa ako mu prizna odnosno hulenje Boga ili je to dokazato, a ena nee obnove

braka, odna e sud donijeti rijeenje o usahnuu njihova braka. Kod dokaza u ovom


6/7

6

sluaju valja paziti na odnosnu zastaru dokaza (ehadeti hisbe). Vidi Bahri Raik, IbniAbidin, i Okrunicu Vrhovnog erijatskog suda u Sarajevu broj 406 31).

11) Razvrgnue braka zbog dugog utamnienja mua

Moe se razvri brak i u sluaju, kada je mu osuen na doivotno ili dugoutamnienje (robiju) pod uslovima, kada to ena zahtijeva, a mu nee da je pusti i kada

joj uzdravanje ne osigura ili nema nikakove imovine iz koje bi se ena mogla zavremena njegova tamnovanja uzdravati.

U tom sluaju ena ima pravo tu svoju stvar iznijeti pred nadleni erijatski sud izahtijevati razvrgnue svog braka, pa je sud duan provesti po tom raspravu i nakonutvrenja dotinih injenica njihov brak razvri. (Vidi Komentar Ahkami er'ijje svez. 1str. 249 kod 177).

12) Usahnue braka zbog prelaza sa islamske na drugu vjeru (irtidad)

Brak usahnjava i prelazom jednog od branih drugova muslimana na drugu vjeru(irtidadom) i to odmah u onom asu kada se to zbije i bez sudske presude, pa ako mumusliman prede na drugu vjeru, ena koja ostaje u Islamu moe to iznijeti pred sud, dase to konstatuje i utvrdi radi izvjesnih poljedica. Isto tako moe mu postupiti ako enamuslimanka prede na drugu vjeru. (Vidi 303 Ahkami er'ijje).

13) Razvrgnue braka povodom prelaza branih drugova na islamsku vjeru

(ihtid).Ako mu prede na islamsku vjeru, a ena kitabija pripadnica jedne od nebeskih

vjera ostane u svojoj hrianskoj ili jevrejskoj vjeri, njihov brak ostaje u krijeposti idalje, ako oni meusobno nijesu izvjesni srodnici. A ako udata ena prede na islamskuvjeru, a njen mu ne htjedne prei na Islam, ena po er. propisima ima pravo narazvrgnue svog braka i dok to ne postigne, odnosno dok joj ideti hajz ne proe, nemoe se preudati za muslimana. (Vidi 126 i 127 Ahkami er'ijje).

Primjeuje se, da u ovakom sluaju prema propisu 2 t. 1 Zakona o erijatskimsudovima, erijatski sudovi nijesu vlasni razvri brak (druge vjere) koji nije sklopljen

pred erijatskim sudom ili njegovim ovlatenikom, jer im je pomenutim zakonskim

propisima u ovom sluaju primjena odnosnih erijat. propisa o razvrgnutu brakauskraena i nadlenost u tom suena.

Ima jo sluajeva (ila, zihar i dr.) gde ena moe odnosno gdje ima pravo narazvrgnue svog braka, ali se oni u praksi ne pojavljuju u naem islamskom svijetu, pase stoga ovdje i ne iznose.

14) Sluajevi preljuba (obljube) (zina) u braku

Preljub mua ili ene po islamskom pravu, iako spada u teke grijehove, ne nosiza sobom obaranje braka. Stoga se usljed obljube ne moe traiti razvrgnue braka. U

ovom sluaju ako se preljub dogodi na strani kojeg bilo od branih drugova, brak sene razvrgava radi toga, jer je za taj veliki grijeh propisana teka kazna (haddi zina),koja se sastoji u usmrenju kamenovanjem (redm)one strane, koja to na izvjesan nain

prizna, odnosno kojoj se sa etiri moralno valjana svjedoka na posve siguran nain


7/7

7

dokae preljub. Stoga kada se na propisani nain izvri dotina kazna, poto sa smru brakiezava, ne ostaje mjesta za razvrgnue braka. (Multeha st. 87).

U sluaju pak, da ne mogne doi do pomenute kazne, a preljub se je desio nastrani ene, mu je moe pustiti i tim tu veliku sramotu od sebe otklonuti, a ako se

je preljub dogodio na strani mua, koji ne bude na gornji nain kanjen, brak ostaje, aena se u ovakom sluaju moe posluiti propisima navedenim gore pod 2) ako elizbog toga doi do razvoda svog braka.

(Glasnik Vrhovnog vjerskog strajeinstva IVZ Kraljevine Jugoslavije, Beograd, II/1934,br. 3, str. 152-160.)

Documents

busatlic_pustanje_zene