C JEZIKSTRUKTURA PROGRAMA nain pisanja programa, svaki program u
C-u sastavljen je od niza funkcija. Glavna i jedina obavezna
funkcija u programu je funkcija main (). U C-u ne postoje ugraene
funkcije ve se one moraju pozvati iz biblioteke funkcija koja se
isporuuje s prevoditeljem. Dovoljno je pozvati odreenu biblioteku
na poetku programa i onda se mogu upotrebljavati funkcije u
njoj.PRETPOCERSKE NAREDBE pozivaju biblioteke funkcija koje se
upotrebljavaju u programima.#naredba parametristdio.h funkcija za
ulaz i izlaz podatakamath.h matematike funkcijestring.h funkcije za
rad sa znakovnim varijablama#incude - najea pretprocesorska naredba
i pie se prije main () funkcije.Funkcija za ispis printf()SINTAKSA
printf()printf ("niz znakova koji se treba ispisati na
ekranu")Prije funkcije printf () treba pozvati biblioteku stdio.h
jer ona sadri funkcije za ulaz i izlaz (ispis) podataka.PROGRAMI U
CSastoje se od niza meusobno povezanih funkcija. U svakom programu
je obavezna jedna funkcija funkcija main () koja oznaava mjesto
gdje poinje izvravanje programa. Poetak i kraj funkcije se oznaava
vitiastim zagradama. Nakon svake naredbe mora biti znak ; koji
oznaava kraj jedne i poetak druge naredbe.PRIMJER:#include main
(){printf ("Hello world");}Nakon to se u programu upie izvorni kod,
program se prevodi u raunalu razumljiv jezik kompilira se. Ako
postoje greke program prevoditelj e na to upozoriti i traiti
ispravke. Izvorni kod ima nastavak .c (C jezik) ili .cpp (za C++),
a nastaju jo dvije verzije programa - .obj (oblik u kojemu se
izvorni kod povezuje s koritenim bibliotekama) i .exe (izvrni
kod).ZNAKOVNE KONSTANTEZa kontrolu ispisa, poinju znakom \, a slovo
nakon \ kontrolira ispis. Neke od konstanti su:\b pomak za jedno
mjesto udesno\r povratak na poetak reda\f nova stranica\n novi
red\v vertikalni tabulator\t horizotalni tabulatorPRIMJER:Ispis
radnih dana u tjednu, a svaki dan ide u novi red.#include main
(){printf ("ponedjeljak \nutorak \nsrijeda \ncetvrtak
\npetak");}ISPIS VRIJEDNOSTIPODACI U C-u: cjelobrojni (int) realni
(float) realni dvostruke preciznosti (double) znakovni (char) tip
podataka koji ne sadri vrijednost (void)Osim navedenih ima i
sloenih tipova podataka kao: polja, strukture, polja strukture,
unije i polja bitova. Mogu se definirati i vlastiti tipovi
podataka.Tip podataka, veliina u bitovima i opseg brojeva koji
obuhvaaju.Tip podatkaVeliina u bitovimaOpseg
char8-128 do 127
signed char8-128 do127
unsigned char80 do 255
short int16-32768 do 32767
unsigned int160 do 65535
int16-32768 do 32767
long32-2147483648 do 2147483647
unsigned long320 do 4294967295
float323,4x10-38do 3,4x1038
double641,7x10-308do 1,7x10308
long double803,4x10-4932do 1,1 x104932
SINTAKSA ISPISA PODATAKA:printf ("lista formata", lista
varijabli);OZNAKE FORMATA ZA ISPIS:%c ispis jednog znaka%d ispis
cijelog broja %f ispis realnog broja%lf ispis realnog broja tipa
double%s ispis niza znakova%e ispis realnog broja u
E-notacijiPRIMJER:printf ("%d %d", 3, 2)ispisuje 2 i 3printf ("%d,
%d", 3, 2)ispisuje 2 i 3 ali odvaja zarezomIzgled ispisa se
kontrolira unutar navodnika " ", a u listi varijabli dolazi samo
popis varijabli.PRIMJER:printf ("\n rezultat izraza je %d+%d je
%d", 3, 2, 3+2);-na ekranu se ispisuje rezultat izraza 3+2 je
5ARITMETIKI OPERATORIOperacijaOperator
Zbrajanje+
Oduzimanje-
Mnoenje*
Dijeljenje/
Ostatak cjelobrojnog dijeljenjaNa primjer 7%2=1 jer je 7
podijeljeno s 2 jednako 3, a ostatak je jedan.%
Vii prioritet imaju operatori %, * i /, a nii + i -
Funkcija main po definiciji vraa vrijednost, ako ne vraaju
vrijednost onda su tipa void pa moemo napisati na poetku void
main() ili int main(void) pa prije zadnje vitiaste zagrade return
(0);
UITAVANJE PODATAKAPodatke u programu dijelimo na:varijable
podaci ije se vrijednosti mijenjaju tijekom izvoenja
programakonstante podaci ije se vrijednosti ne mogu mijenjati
IDENTIFIKATORIVarijable, konstane i funkcije dodijeljujemo imena
identifikatore. Sastoje se od niza alfanumerikih znakova, od kojih
prvi znak mora biti slovo ili donja crta (_), identifikatori se
razlikuju ako sadre prva 32 znaka razliita i ne smije se koristit
kljune rijei C jezika.Razlikuju se mala i velika slova, A i a su
dvije razliite varijable.Kljune rijei su identifikatori koji imaju
tono odreeno znaenje. Svaka od njih odreuje to i kako se moe
napraviti u programu zajedno s ostalim sintaksom, piu se malim
slovima. To su: auto, break, case, char, const, continue, default,
do, double, else, enum, extern, float, for, goto, if, int, long,
register, return, short, signed, sizof, static, struct, switch,
typedef, union, unsigned, void, volatile, while...KONSTANTE
Konstante su vrijednosti koje se zadaju jedanput i ne mijenjaju
tijekom izvoenja programa. S obzirom na tipove podataka razlikuju
se cjelobrojne, realne i znakovne konstante.Cjelobrojne cijeli
brojeviRealne realni brojevi s predznakom ili bez njega, decimalna
toka odvaja cjelobrojni dio od decimalnog. Moe se zapisati u
eksponencijalnom obliku. Prvi dio je realna broj, zatim slovo E ili
e i iza njega cijeli broj. Npr. broj 0.02 se moe zapisati kao
2E-2.Znakovne konstante zadaju se unutar jednostrukih navodnika,
literala ' '. Uglavnom se sastoje od jednog znaka npr. 'Z', ako se
upotrebljavaju u aritmetikim izrazima upotrebljavaju se njihove
numerike vrijednosti prema ANSII kodu znakova. Ako ima vie znakova
onda govorimo o konstantama niza znakova, a sastoji se od niza
znakova unutar dvostrukih navodnika, npr. "konstanta".SINTAKSA
DEFINIRANJA KONSTANTI (koriste se pretpocesorka naredba
#define)#define ime_konstante vrijednost_konstante#define pi
3.141592654DEKLARACIJA VARIJABLIPrije nego se krenu koristiti
varijable treba najaviti u programu, mogu se deklarirati izvan svih
funkcija, na poetku funkcije ili na poetku bloka naredbi. Zadaju se
tip i ime varijable.SINTAKSA deklariranja varijabli:tip_podataka
lista_varijabli;Tip_podataka je jedan od osnovnih ili korisniki
definiranih tipova podataka, a lista_varijabli niz imena varijabli
(odvojenih zarezom) koje e tijekom izvravanja programa sadravati
vrijednost zadanog tipa podataka. Kada se deklarira varijabla
rezervira se odreen memorijski prostor ovisno o tipu varijabl (2
bajta za broj tipa int, 4 za float...).
FUNKCIJA ZA UITAVANJEZa uitavanje podataka s tipkovnice postoji
nekoliko funkcija, a najee se koristi funkcija za formatirani unos
podataka scanf().SINTAKSA scanf()scanf("lista_formata",
lista_varijabli);U listu formata (kao i kod printf()) se upisuje
oznaka formata za tip varijabli, a u listu varijabla popis imena
varijabli istim redoslijedom kao i u popisu formata. Varijable
navedene u listi meusobno se odvajaju zarezom. Budui da se u C-u
njihove vrijednosti prenose s pomou adrese, ispred imena svake
varijable treba dodati i adresni operato & (operator za
dodijeljivanje adresa).Oznake formata tipa varijabli jednake su
onima koje se upotrebljavaju u ispisu, ali mora se paziti kako se
odvajaju u listi formata, jer to odreuje nain unosa podataka pri
izvoenju programa. Ako su oznake formata odvojene zarezom, i
vrijednosti varijabli se prilikom unoenja podataka odvajaju
zarezom. Ako nema zareza, vrijednosti se odvajaju
razmakom.PRIMJER:scanf("%d, %f", &a, &b); trai upis dva
broja, jedan cijeli (%d) i jedan realni (%f) te ih mora odvojiti
zarezom prilikom upisivanjaZadatak: Program koji rauna a+b,
(a+b)/a, (a+b)*a, ( (a+b)/a ) + ( (a+b)/a ) za bilo koja dva realna
broja.#include int a, b;void main(){printf("\n Unesi bilo koja dva
realna broja: ");scanf("%d, %d", &a, &b);printf("\n%d",
a+b);printf("\n%d", (a+b)/a));printf("\n%d",
(a+b)*a));printf("\n%d", a+b));printf("\n%d", ( (a+b)/a) + (
(a+b)*a) );}NAREDBA PRIDRUIVANJANaredbom pridruivanja varijablama
se zadaju ili mijenjaju vrijednosti. Operator pridruivanja je =.
Njegova uloga je da vrijednost izraza s desne strane pridrui
varijabli na lijevoj strani. Operator pridruivanja ima najnii
prioritet izvravanja.SINTAKSA naredbe
pridruivanjavarijabla=izraz;Zadatak: Program koji rauna a+b,
(a+b)/a, (a+b)*a, ( (a+b)/a ) + ( (a+b)/a ) za bilo koja dva realna
broja.#include int a, b, c, d, e;void main(){printf("Upisi bilo
koja dva broja: ");scanf("%d, %d", &a,
&b);c=a+bd=c/ae=c*aprintf("%d", c);printf("%d", d);printf("%d",
e);printf("%d", d+e);}VARIJABLE:Varijable mogu biti: globalne i
lokalne. Globalne se deklariraju izvan svih funkcija i mogu se
rabiti u cijelom programu. Lokalne se deklariraju na poetku
funkcije ili kao argumenti funkcije i dostupne su samo u toj
funkciji (ili bloku naredbi). Izvan lokalne funkcije ili bloka
naredbi lokalne varijable ne postoje. Imena lokalnih varijabli u
razliitim funkcijama (blokovima) mogu biti iste. Blok naredbi je
niz naredbi grupiranih u jednu logiku cjelinu, poetak bloka se
oznaava s {, a kraj sa }.Definicijom globalne varijable automatski
joj se dodijeljuje poetna vrijednost 0, dok lokalne varijable ne
sadre poetnu vrijednost i moraju se inicijalizirati posebnom
naredbom tijekom deklaracije ili nakon nje (ali prije prvog
koritenja). Poetne vrijednosti varijablama se dodjeljuje naredbom
pridruivanja.Npr. int a =5, deklarirana je cjelobrojna varijabla a
i pridruena joj je poetna vrijednost 5. Isti efekt se postie ako se
varijabla a deklarira (int a;) prije, a naknadno joj se dodijeli
poetna vrijednost (a=5).
PRIDRUIVANJE U KOMBINACIJI S ARITMETIKIM OPERATORIMAOperator
pridruivanja moe se nai u kombinaciji s aritmetikim operatorima.
Redoslijed izvravanja operacija je s desna na lijevo pa se moe
napisati skraeni oblik pisanja aritmetikih
izraza.Primjeri:a+=2a=a+2a-3=3a=a-3a/=10a=a/10
a%=5a=a%5a*=4+ba=a*(4+b)Kad je ovako zapisano sve nakon jednako je
u zagradi u odnosu na prvi a. x* = (y+z)+3 --> x=x * ( (y+z)+3)
)a+=b+13a=a+b+13
OPERATORI INKREMENT I DEKREMENTInkrement (++) uveaj za
jedanDekrement (--) umanji za jedanMogu se pisati ispred (prefix)
ili iza varijable (postfix).Primjer:x=x+1; isto je to i x++; ili
++x;Ako se operator ++ ili -- nalazi ispred varijable, tada se
vrijednost varijable prvo povea (smanji), a zatim uvea (smanjena)
vrijednost rabi u izrazu.Ako je operator ++ ili -- iza varijable,
tada se u izrazu uzima trenutana vrijednost varijable, a nakon
izraunavanja uvea (smanji) vrijednost varijable.Npr.x=2y=++x1.
x=x+1x=3, y=3Prije pa se rauna odmah y=32. y=xy=x++1. y=xy=2,
x=3Poslije pa ostaje y=22. x=x+1Inkrement i dekrement ne mogu se
primjeniti na aritmetike izraze niti na konstante. Pogreno je
(x+y)++ ili 1.234--.
STANDARDNE MATEMATIKE FUNKCIJEStandardne matematike funkcije
uglavnom su spremljene u biblioteku funkcija math.h (include ).
Primjer matematikih funkcija:funkcija u C-utip argumentatip
rezultatamatematika funkcijabiblioteka
abs(x)intint|x|stdlib.h
labs(x)long intlong int|x|math.h
sqrt(x)doubledouble
pow(x,y)xy
sin(x)trig. funkcije
sinl(x)
cos(x)
tan(x)
asin(x)
acos(x)
atan(x)
exp(x)ex
log(x)ln(x)
log10(x)log(x)
Primjer:c=sqrt(pow(a,2)+pow(b,2));
PRETVORBA TIPOVA PODATAKAMogue su dvije vrste pretvorbe
podataka: automatska ili implicitna zadana ili eksplicitnaPravila
za pretvorbu sastavni su dio programskog jezika C i orijentirana su
prema viem tipu podatka (onomu koji zauzima vie memorije).Pravila
za automatsko pretvaranje tipova podataka:1. Ako su svi operandi
tipa int, tada je i rezultat tipa int.2. Svi podaci char i short
pretvaraju se u int.3. Ako u izrazu postoji operand tipa double,
tada se svi podaci pretvaraju u double i rezultat je tipa double.4.
Ako u izrazu postoji operand tipa long, tada se svi podaci
pretvaraju u long i rezultat je tipa long.5. Ako je bilo koji od
operanada u izrazu deklariran kao unsigned, svi ostali operandi
pretvaraju se u unsigned i rezultat je tipa unsigned.Uporaba
operatora pridruivanja pokree automatsko pretvaranje podataka. Npr.
ako je i cjelobrojna varijabla (int), a j realna (float), izrazom
j=i cjelobrojna varijabla i pretvara se u realnu, a zatim pridruuje
varijabli j. Ako je i=j varijabli i e se pridruiti cjelobrojna
vrijednost varijable j dobivene odbacivanjem decimalnog
dijela.Mogue je zaobii automatsku pretvorbu i zadati je
eksplicitno. Takva pretvorba ima vii prioritet. Koristi se cast
operator. Opi oblik izraza za ekplicitnu pretvorbu je:(tip
podataka) operand; (zagrade su oznake cast operatora)Npr.i = (int)
(d+1.234);vrijednost varijable ili aritmetikog izraza na desnoj
strani najprije e f = (float) ( (int) d + 1);se prevoriti u zadani
tip, a tek onda pridruiti varijabli s lijeve strane.
MODIFIKATORIModifikatori poblie odreuju nain zapisa u memoriji
raunala. Mijenja se opseg podataka, piu se ispred odreenog tipa
podataka, a mogu biti modifikatori signed (s predznakom), unsigned
(bez predznaka), long i short.Npr.Pretpostavljena vrijednost
integera je signed. Integer je unutar skupa -32768 i 32767. Primjer
127 i -127 (-127 prikazujemo kao dvojni komplement broja
127)0000000011111111 = 1271111111100000001 = -127bit za
predznak
GRANANJE U PROGRAMURelacijski
operatoriOperatorZnaenjePrimjer
>vei od5>4
>=vei od ili jednak5>=x
