Vjebanje mudrostiAntiki svijet

Svakodnevno se uzdii u visine! Barem na trenutak; moe biti kratko, ali samo ako je intenzivno. Svaki dan jednu vjebu duha - sam ili s nekim drugim koji eli biti bolji. Duhovne vjebe. Izii iz trajanja. Truditi se stresti vlastite strasti i ispraznosti kao i podraaj buke ovo vlastitoga imena (koji te s vremena na vrijeme zasvrbi kao kronina bolest) Bjeati od ogovaranja. Otresti suut i mrnju. Ljubiti sve slobodne ljude. Ovjekovjeiti se prerastanjem sebe. Samodiscipliniranje je nuno, ova ambicija - opravdana. Mnogo je onih koji potpuno nestaju u politikoj borbi, u pripremi socijalne revolucije. Rijetki, jako rijetki su oni koji se, da bi pripremili revoluciju, ele uiniti dostojnima revolucije. G. Friedmann

Tekst nalii Aurelijevu, kao da dolazi iz rimske tradicije Duhovne vjebe - misaone, etike vjebe? Zahvaaju cjelokupni duhovni ivot Pojedinac je gurnut prema ivotu objektivnoga duha, u perspektivu cjeline Duhovne vjebe (kranske) - kranski oblik grko-rimske tradicije duhovnih vjebi? exercitium spirituale - askesis Askesis = duhovne vjebe

Uiti ivjeti

Stoici: filozofija je vjeba

Filozofija nije apstraktni nauk niti razlaganje teksta

Filozofija je umijee ivljenja, konkretno dranje, utvreni stil ivota i odnosi se na cjelokupnu egzistenciju

Filozofsko djelovanje se ne odnosi samo na znanje, nego na cijelu osobu i opstojanje.

Filozofija je proces, rast u kojem rastemo i postajemo bolji.

Filozofija je obraenje koje mijenja cijeli ivot i koje mijenja sr onoga tko vjeba.

Filozofija vodi iz stanja nesvjesnoga, neautentinoga ivota izmuena brigama u stanje istinskoga ivota u kojem ovjek dospijeva do svijesti o samome sebi i pronalazi istinski pogled na svijet, mir i nutarnju slobodu.

Prepreke

- strasti

- prekomjerne udnje

- pretjerani strahovi

stvaraju:

- patnju

- rastronost i ispraznost

- nesvjesnost

Vladavina brige ne doputa istinski ivot.

Filozofija je terapija strasti.

kole imaju svoje razliite metode iscjeljenja.

Stoici suprotnosti rjeavaju suprotnostima.

Pitagorejci doputaju kuati strasti vrkom prstiju

Sokrat je homeopat jer duu iz zemaljske ljepote izvodi k vjenoj

Svaka kola terapiju povezuje s dubokim promjenama miljenja i postojanja.

Duhovne vjebe ele upravo to: duboku promjenu pogleda na ivot i promjenu ivota samoga.

Stoici

Nesrea dolazi iz elje za dobrima koja se ne mklgu postii ili iz elje za izbjegavanjem zala koja se ne mogu izbjei.

Filozofija odgaja ovjeka da eli samo to moe postii i izbjegava zla koja moe izbjei.

To je mogue samo ako dobra i zla stoje u ljudskoj volji. Dakle, moralno dobro i moralno zlo.

Sve drugo to nije u naoj volji treba promatrati ravnoduno.

Spada u sudbinu, a sudbinom upravlja priroda.

Stoici

Nije lako postii takav pogled na ivot i prirodu.

Potrebne vjebe da bi se postigla promjena stava.

Vjebe, tehnika, duhovne vjebe.

Liste vjebi

Filon Aleksandrijski donosi dva popisa vjebi. Prvi popis:

istraivanje (zetesis),

temeljno propitivanje (skepsis),

itanje,

sluanje,

budnost (prosohe),

samovladavina (enkrateia),

ravnodunost prema ravnodunim stvarima

Drugi popis:

itanje, meditacijske vjebe,

terapija strasti,

sjeanje na ono to je dobro,

samovladavina,

izvravanje dunosti

Budnost

temeljno dranje duha

stalna pozornost i prisutnost duha

budna svijest o samome sebi

napetost duha

Napetost (tonos) je temeljni stoiki ton (epikurejcima je obratno anesis - oputenost temeljni ton)

Filozof u svakom trenutku zna i hoe ono to u tom trenutku ini.

Budnost - temeljno pravilo

Temeljno ivotno pravilo: razlikovati to stoji od onoga to ne stoji u naoj moi

Temeljni princip treba biti: jasan, razumljiv, izreciv u malo rijei.

Treba da se lako pamti i da ga se svaki as moe dozvati iz pamenja.

Treba ga moi lako primijeniti na razliite konkretne ivotne situacije.

Budnost = sabranost na sadanji trenutak.

Marko Aurelije

Uvijek je i svugdje u tvojoj moi biti pobono zadovoljan sadanjou, ophoditi se s blinjima u duhu pravednosti, usavravati se u sadanjim mislima kako se u njih ne bi potkralo neto neprovjereno razumom.

Samomu sebi, VII, 54

Pozornost

Tajna duhovnih vjebi je u pozornosti.

Ona oslobaa od strasti.

Strasti se probuuju ili prolim iskustvima ili buduim oekivanjima.

Prolost i budunost nisu u naim rukama.

U naim je rukama samo sadanjost.

Sabranost na sadanji trenutak - kozmika dimenzija.

Sabranost

Sabranost na trenutak i na temeljno pravilo.

Vjeba primjene temeljnog pravila na svaku situaciju.

Time se postie oblikovanje osobnosti.

U vjebu valja ukljuiti i matu i osjeaje.

Valja se sluiti retorikim sredstvima uvjeravanja i metodom intenziviranja.

Valja samom sebi formulirati temeljno pravilo na najivlji i najkonkretniji mogui nain.

Mneme

Mneme - pamenje, memorija - vjebe primjene temeljnog pravila.

Melete - meditacija - vjeba, trud davanja prostora u vlastitoj dui jednoj ideji, pojmu ili principu.

Praemeditatio malorum - vjebanje u potekoama koje bi mogle doi: siromatvo, patnja, smrt.

Valja im gledati u lice, posvijestiti da nisu nikakva zla koja ovise o nama, dobro upamtiti maksime koje e nam pomoi kada doe vrijeme prihvatiti ovakve dogaaje koji su zapisani u prirodi.

epilegein

Pridodati situaciji u kojoj jesmo unutarnji govor.

Nutarnji govor mijenja pojedinca

Maksime

trebaju biti na dohvat ruke kada zatrebaju

trebaju biti uvjerljive i dobro utemeljene kako bi u tekim trenucima napada straha, bijesa ili tuge bile vrst oslonac.

Ujutro valja unaprijed promisliti to nas eka preko dana i vrsto se odluiti za principe djelovanja.

Uveer se valja ispitati, vidjeti pogreke i napretke kako bi se postigao napredak.

Valja propitati i snove. (Snovi su znak napretka kada iz njih nestane sramote zbog pogreaka ili pritiska strasti)

Meditacija

cilja gospodstvu nad nutarnjim razgovorom sa samim sobom

utemeljena je na temeljnom principu.

Razgovor sa samim sobom, razgovor s drugima, pisanje pomau:

napretku,

discipliniranju miljenja,

promjeni pogleda na svijet,

promijeni emotivnog stanja,

promjeni ponaanja

Terapija

Meditacija, razgovor, pisanje - kriju u sebi terapeutsku snagu govora/jezika.

Hrana

Meditacijske vjebe i memoriranje trebaju hranu.

Tu pomau intelektualne vjebe:

itanje

sluanje

istraivanje

temeljito propitivanje

itanje

Meditacija ivi od itanja pjesnikih i filozofskih sentenci.

itanje moe biti i izlaganje filozofskih tekstova, djela koja su napisali vodei lanovi kole.

itanje se dogaa i u okviru filozofskih predavanja.

Predavanja slue da se temeljni princip osvijetli sa svih strana: fizika, logika istraivanja...

Istraivanje

Istraivanje i temelj o propitivanje duhovno razrauju nastavu.

Praktine vjebe

Cilj: stvorit navike.

Nutarnje (stvorit i uvati stav duha)

Izvanjske (drutvene) samovladanje, izvravanje dunosti

Filozofirati = vjebati ivot

Filozofirati = svjesno i slobodno vjebati ivot.

Svjesno: probiti individualne granice i smjestiti se u kozmosu kao njegov dio, biti svjestan pripadnosti Sverazumu.

Slobodno: odrei se udnje za neim to nije u naoj moi, htjeti samo ono to je u naoj moi, djelovati u skladu s razumom.

Duhovne vjebe

Stoicizam je filozofija sastavljena od duhovnih vjebi.

Epikureizam praktinim duhovnim vjebama takoer posveuje veliku pozornost.

Epikur

Filozofija je terapija.

Na jedini trud bi trebalo biti iscjeljenje.

Iscjeljenje: izvesti duu iz ivotnih briga i dovesti je jednostavnom radovanju na bitku.

Nesrea lei u strahu od stvari od kojih se ne bi trebalo bojati i u udnji za stvarima koje su nepotrebne.

ivot se troi u brizi oko neutemeljenih strahova i nezadovoljenih pouda.

Strahovi

Epikurejska fizika eli osloboditi od strahova pokazivanjem kako bogovi nemaju utjecaja na ljudski ivot i kako smrt, koja znai potpuno ugasnue, nije dio ivota.

udnje

naravne i nune (zadovoljiti)

naravne, ali nenune (po mogunosti odrei se)

nenaravne i nenune (odrei se)

udnje

Tijelo udi za tim da ne osjea glad, e i hladnou. Tko se moe radovati takvom stanju i radovati mu se i u budunosti - moe se u srei natjecati sa Zeusom.

Hvala sretnoj Prirodi koja je svijet tako uredila da je nune stvari lako nabaviti, a da nam one koje je teko nabaviti nisu nune.

Epikur

Zdravlje due

Da vi se iscijelilo duu potrebne su duhovne vjebe.

Dan i no meditirati kratke sentence koje omoguuju uvrenje temeljne dogme.

Tetrafarmakos:

Boga se ne treba bojati,

pred smru ne treba stajati sa strahom,

dobro je lako ostvariti,

zlo je lako podnijeti.

Oputenost

Za razliku od stoika koji duu vjebaju da bude stalno napeta, epikurejci trae oputenost due.

Umjesto spremanja due na budua mogua zla, valja pogled odvratiti od loih stvari i usmjeriti ga prema radostima.

Prole radosti valja ivjeti u sjeanjima, a sadanje uivati i priznati im koliko su velike i vane.

Umjesto neprestane budnosti valja uvijek iznova birati oputenost, radost i povezati ih sa zahvalnou prirodi i ivotu.

Carpe diem

ovjek se raa samo jednom. Drugi put mu nije doputeno roditi se.

Na ivot nije vjean.

Ti nisi gospodar sutranjega dana. Kako moe dogaati radost za sutra?

Horacije: Carpe diem

Egzistenciju valja najprije shvatiti kao isti sluaj da bi je nakon toga mogli doivjeti kao jedincato udo. Neponovljivost ivota nas mora pogoditi u svojoj neumoljivosti da bi ga kasnije mogli slaviti u svojoj nezamjenjivosti i dragocjenosti.

Radost

Epikurejcima je radost vjeba duha:

intelektualna radost u promatranju prirode

sjeanje na prole radosti

radost prijateljstva

Prijateljstvo je takoer vjeba duha:

priznanje pogreaka, bratska opomena, ispit savjesti

Prijateljstvo

Svatko treba teiti za tim da stvori ozraje u kojem je srcima dobro. Nadasve valja biti sretan, gajiti meusobnu naklonost i povjerenje, na koje se meusobno moemo osloniti, jer to vie doprinosi srei od bilo ega drugoga.

Uiti razgovarati

Praksa duhovnih vjebi

Izvor valja traiti u tradicijama ivotnih pravila i narodnih opomena.

Vjebe o kojima je rije pokazuju jaku tendenciju duhovne, razumske kontrole.

Sokrat - probudio potrebu za racionalnom kontrolom zapadne svijesti.

Ujedno i snani poziv na budnost moralne svijesti.

Sve povezano s dijalokom formom.

Dijalog

Sokratovski dijalog = zajednika vjeba duha koja poziva na unutarnju duhovnu vjebu, na ispit savjesti, budnost prema samom sebi, prema :

Spoznaj samoga sebe!

Odnos ja - ja

Temelj svake vjebe duha

Spoznati sebe - kao nekog tko ne zna (ne sofos, nego filo-sofos), svoj pravi bitak, svoj istinski ja, spozanti sebe u stikom stanju, ispitivati savjest...

Sokrat

majstor dijaloga s drugima

majstor dijaloga sa samim sobom

obdaren iznimnom duhovnom sabranou

razgovor sa samim sobom - meditacija - obljubljena meu Sokratovim uenicima

Filozofija - korist jer osposobljava za ophoenje sa samim sobom

Samo tko je sposoban razgovarati sam sa sobom sposoban je za razgovor s drugim.

Razgovor s drugima mogu samo ako smo u stanju biti prisutni samima sebi.

Razgovor

Odnos sa sugovornikom vaan. Ne radi se o iznoenju nekog nauka, nego o stvaranju odreenog stava duha.

Stav razgovora kao duhovne vjebe: spremnost promijeniti svoj stav, miljenje, uvjerenje. (Moda drugi zna vie. Moda je drugi u pravu.)

Razgovarati sam sa sobom = boriti se sam sa sobom.

Nije dovoljno spoznati i iznijeti istinu.

Valja ovladati umijeem privlaenja due.

Retorika nije dovoljna.

Potrebna je dijalektika: umijee davanja suglasnosti sugovorniku u svakom potrebnom trenutku.

Dijalektika: umijee dovoenja sugovornika do otkria vlastitih proturjeja.

Cilj razgovora

Cilj nije rjeenje pojedinanog problema.

Cilj je put kojega valja proi da bi se dolo do rjeenja.

Put i nain, metoda, vaniji od konkretnog rjeenja.

Dijalog proizvodi promjenu duha.

Priprema na smrt

Postoji tajni odnos jezika i smrti.

Jezik je odnos prema Logosu, a logos je univerzalna racionalnost koja izmie nastajanju i izmjenama udnji pojedinanog tjelesnoga ivota.

Tko ostaje vjeran Logosu riskira ivot.

Sokrat je umro iz vjernosti prema Logosu.

Sokratova smrt

Platonova filozofija je ukorijenjena u Sokratovoj smrti.

Temelj svega to jest, svakoga bia i temelj bitka = dobro.

Sokratova smrt

Ako svako bie postoji na temelju Dobra i ako sudjeluje u Dobru, onda prvo Dobro nuno nadilazi bitak. Najbolji znak za to je slejdee: vrijedne due preziru bitak iz odnosa prema Dobru svaki put kada se izlau opasnosti za domovinu, prijatelje ili krepost.

Salustios, O bogovima i svijetu

Sokratova smrt

Sokrat je radije umro nego li da se odrekne zahtjeva savjesti.

udno bi bilo moje ponaanje, Atenjani, ako bih - kao to su me neko postavili u bojni red kod Potideje, Amfipola i Dela vojskovoe koje ste izabrali da mi zapovijedaju; tamo sam ustrajao na svom poloaju i izloio svoj ivot opasnosti, kao i mnogi drugi - sad, iz straha od smrti ili neeg takvoga, zanemario dunost da provodim ivot u filozofiji i propitkivanju sebe i drugih, koju mi je, kako sam saznao i uvjerio se, naloio bog. To bi bilo strano!

Platon. Obrana Sokratova, 28 e

Sokratova smrt

Sokrat je izabrao Dobro, a ne bitak, savjest i miljenje, a ne tjelesni ivot.

Vjebe se odnose na krajnju mogunost smrti.

Smrt je mjerilo ozbiljnosti filozofskog naina ivota.

Vjebe su osloboenje pogleda na svijet i samoga sebe iz perspektive tijela i strasti u univerzalni pogled miljenja podvrgavajui se zahtjevima Logosa i normama Dobra.

Priprema na smrt

Priprema na smrt: vjebati umiranje samom sebi i svojim strastima kako bi se stvari mogle vidjeti iz univerzalne i objektivne perspektive.

Potrebno vjebati:

- sabranost miljenja

- meditaciju

- nutarnji dijalog

Tiranija pouda u snovima

- ini mi se da nismo dovoljno raspravili o poudama

- A koje to poude misli?

- One koje se bude za sna, naime onda, kada ostali dio due, koji je razuman, pitom i gospodar onome, spava, a zvjerski i divlji dio, ojaan jelom ili pilom, skae, strese san sa sbe, razbudi se, te nastoji zasititi svoje strasti. Zna, da se taj dio u takav as usuuje sve initi, osloboen i rastavljen od svega srama i razuma. Jer nieg se ne ustruava, te misli skrvniti s majkom, bilo s kojimgod drugim ovjekom, bogom i ivotinjom, ne aca se ubijati ni ustezati se ni od kakva jela; jednom rijeju, nema takve bezumnosti i besramnosti, koje on ne bi inio.

- Veli ivu istinu.

Platon, Drava, 571 b-d

Zdravlje i trijeznost

- A drugo je, mislim, kad je tko u sebi zdrav i trijezan; kada tko na poinak ide tako, da razumnost svoju probudi i nahrani je lijepim govorima i razmatranjima, te tako postade svjestan sama sebe. On poudnosti ne daje ni premalo ni prepuno, samo da bi poivala i ne bi radou ili alou smetala najboljemu dijelu, te da bi ga ostavila sama za se ista, da gleda, trai i opaa ono, to ne zna ili neto iz prolosti ili sadanjosti ili budunosti; kada tko jednako tako ublai i volju, te ne zaspi uzrujana srca, kad se na nekog rasrdio, nego kada spomenuta dva dijela umiri a trei, u kojemu nastaju misli, razbudi, pa onda tako poiva - zna, da u takav as najvie dosee istinu i da se tada najmanje ukazuju u snu bezakone prikaze.

- Posve tako mislim.

Platon, Drava, 571 c - 572 a

Smrt i vjebe

U sunce i u smrt se ne moe gledati a da se ne promijenimo. La Rochefoucauld, Maksime 26

Filozofi se izlau smrti zbog - jasnoe pogleda.

Tko je kuao besmrtnost miljenja ne moe ivjeti u strahu od smrti.

Epikurejcima je misao na smrt svijest o ogranienosti ivota i svakom trenutku podaruje beskonanu vrijednost. Svaki trenutak ivota iz ovih misli izlazi obogaen.

Promatraj svaki novi dan koji ti svie kao da ti je posljednji: usreit e te onda svaki sat koji se pojavi protiv svake nade.

Horacije

Anticipacija smrti

M. Heidegger u Bitku i vremenu smrti daje sredinju vanost za mogunost autentinoga ivota.

Vjebanje umiranja

Duhovna vjeba: cilj - promijeniti perspektivu.

Osobnu i strastvenu u univerzalnu i objektivnu.

To se moe samo cijelom duom.

Mir u nesreama

- Zakon veli, da je najljepe pokazivati to veu mirnou u nesreama i ne uzrujavati se. Jer niti je oito, to je u takvim zgodama dobro i zlo, niti ima kakva poboljanja za onoga koji se ljuti, niti ikoja ljudska stvar vrijedi da se ovjek oko nje suvie mui, a alost smeta onome, to nam treba u tim prilikama najbre dolaziti. - to to? - Treba - rekoh - svatko o nezgodi promiljati, pa, kao kod bacanja kocke, prema onome to je palo, ureivati svoje stvari onako, kako razum kae da bi bilo najbolje, a da ne bi, kad postrada, kao djeca drao se udarena mjesta i dugo vikao, nego da bi uvijek privikavao duu, da to bre ide na lijeenje i popravljanje onoga, to padne i oboli, i da bi lijeenjem uklanjao kuknjavu.

Mir u nesreama

- Svakako bi bilo najbolje, da se svatko u nezgodama tako vlada. - to ne, velimo, najbolji dio hoe sluati razum? - Ta oito. - A zar neemo rei, da je nerazuman, mlitav i kukavtini sklon onaj dio, koji se ne moe otrgnuti od sjeanja na nesreu i od naricanja, te je toga nesit?

Platon, Drava, 604 c - d

Vjebanje i priroda

Svi koji vjebaju mudrost trae ivot mira bez svaa kao izvrsni promatrai prirode i svih njezinih dijelova, zemlje, mora, zraka, neba i onoga to je u njima za istraivanje, sa suncem i mjesecom i kretanjima drugih nebeskih tijela, planeta i nepominih zvijezda, istovremeno se kreu u mislima tako da samo tijelom stoje dolje na zemlji, a svojoj dui dodjeljuju krila kako bi se uzdigli u nebesa i tamo mogli tono promatrati postojee moi kako i prilii istinskim graanima svijeta koji svijet promatraju kao svoju domovinu a za svoje sugraane smatraju pripadnike mudrosti jer je takvima pravo povjerilo krepost upravljanja zajednikom sudbinom. Bogati krepou, navikli prezirati tjelesne boli i izvanjska dobra raduju se s pravom krepostima i cijeli svoj ivot provode kao sveanost.

Filon Aleksandrijski

Vjebanje i kozmos

Dua posjeduje sreu koju ovjek moe postii u svoj savrenosti i punini kada se, gazei nogama svako zlo, uzdie u visine i prodire u najintimniji dio prirode. Kada se kree usred zvijezda, svia joj se tada ismijati podni mozaik bogataa

Ona odozgor moe baciti pogled na malenost kruga zemaljskoga i rei sama sebi: da li je to toka koja je podijeljena izmeu naroda s toliko vatre i maeva? Kako su smijene granice smrtnika!

Seneka

Uiti itati

Brzi pregled antikih vjebi

Postoji veliki broj vjebi

razliitosti

praktine vjebe kako bi se postigle moralne navike (ethismoi)

jaka sabranost duha (meditacije, kontemplacija kozmosa i prirode)

vjebe koje ciljaju na preobrazbu osobnosti

temeljni emotivni ton i temeljna pojmovna struktura - razlike u kolama

Razlike

Stoici: mobilizacija energije i suglasja sa sudbinom

Epikurejci: oputenost i radost

Platonici: duhovna sabranost i odreknue osjetilnoga

Zajedniko

Retorike i dijalektike tehnike uvjeravanja, naina postignua nutarnjega mira, duhovne sabranosti

Cilj: oplemenjenost due i ostvarenje osobnosti (ja, sebstvo)

Prije filozofskog obraenja ovjek je u:

mraku, nesretnom nemiru, rtva je briga i strasti, rastrgan je iznutra, ivotari, otuen je samom sebi.

Vjebe su odgoj i oblikovanje (paideia) ivota prema prirodi i razumu.

Paralelizam tijela i due

Sloboda volje - pretpostavka za promjene sebe.

Vjebe duha vidjeti analogno vjebama tijela.

Filozof - atleta

Gimnazija - vjebalite tijela i vjebalite duha.

Trening

Gimnastika uma

Klesanje due

Povuci se u sebe i gledaj: ako jo uvijek ne vidi da si lijep, uini kao to ini kipar s kipom koji eli uiniti lijepim: on odbacuje, strue, brusi, glaa, sve dok se na kipu ne pojavi lijepo lice. Poput njega odbaci sve to je suvino, ispravi sve to je nakrivljeno, oisti sve to je mrano i uini ga svijetlim, i nemoj prestati klesati svoj vlastiti kip dok ti ne zablista boanski sjaj vrline, dok ne ugleda razboritost kako sjedi na svojem svetom tronu Jesi li to postao? Jesi li to vidio? Ako vidi da si to postao, tada, postavi sam vizija, vjeruj u sebe, uzdignuvi se ve gore, premda si dolje, nemajui vie potrebu za vodiem, irom otvori oi i gledaj!

Plotin, Eneade, I. 6, 9, 7.

Klesanje due

Nemoj prestati klesati svoj vlastiti kip! (Plotin)

Kiparstvo je umijee oduzimanja (za razliku od slikarstva koje je umijee dodavanja)

ovjek je nesretan jer je rob strasti.

Srea je u neovisnosti, slobodi i autonomiji, u povratku bitnome.

Duhovna vjeba je povratak sebi iz otuenja koje se dogodilo brigama, strastima i udnjama.

Kako itati antike filozofe?

Pojaana pozornost na egzistencijalno dranje

Dolaze iz kole koja je imala zadatak oblikovati uenike

Djela zrcale pedagoki, iscjeljujui i metodoloki cilj kole