Upload
buinga
View
237
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
CARINSKI MENADŽMENT I CARINSKE POLITIKE
- predavanja -
NASTAVNIK: Doc.dr Sanel Jakupović
Banja Luka, 2011/2012
3/19/2012 2
Carina, Carinska politika, Carinska unija, Carinski sistem, Carinski sistem BiH, Carinski sistem EU, Upravljanje rizikom u carini, Slobodna trgovina,
KLJUČNE RIJEČI
3/19/2012 3
SADRŽAJ PREDAVANJA
- EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE -dat je prikaz osnovnih elemenata spoljnotrgovinskih odnosa, navedeni su razlozi uvođenja slobodne trgovine, s jedne strane, kao i razlozi uvođenja zaštite (protekcionizma), s druge strane. Obrađena je zaštitna politika u međunarodnim ekonomskim odnosima i carinska politika kao dio zaštitne politike. Zatim su prikazani instrumenti carinske zaštite, instrumenti vancarinske zaštite (netarifne mjere), i institucionalni karakter međunarodnih ekonomskih odnosa i integracija.
3/19/2012 4
SADRŽAJ PREDAVANJA
- OPŠTA RAZMATRANJA TEORIJE CARINSKOG SISTEMA -obrađuje definisanje i objašnjenje pojmova sistem i carinski sistem. Zatim se daje model opšte definicije carinskog sistema primjenom sistemskog pristupa sa sadržajnim elementima procesnog modela carinskog sistema.
- ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA LEGISLATIVE CARINSKOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE I IZVORA CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA KOJI SE PRIMJENJUJU U EVROPSKOJ UNIJI - detaljno se analizira pravni okvir carinskog sistema BiH, prikazan u tzv."osnovnoj legislativi" carinskog sistema BiH, tj. u okviru Zakona o carinskoj politici BiH, Zakona o carinskoj tarifi BiH i Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje. Također, u ovome dijelu su predstavljene najznačajnije karakteristike osnovnih instituta carinskog sistema - carinske tarife, carinske vrijednosti i porijekla robe. Na kraju je dat i sažet prikaz izvora carinskog i trgovinskog prava koji se primjenjuju u Evropskoj uniji; obrađeni su svjetsko trgovinsko pravo, međunarodno carinsko pravo, evropsko pravo i nacionalna prava država članica Evropske unije.
3/19/2012 5
SADRŽAJ PREDAVANJA
ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA CARINSKE SLUŽBEBOSNE I HERCEGOVINE. Najprije je analizirana organizacija Uprave zaindirektno oporezivanje, tj. njena organizaciona struktura, pravna osnova,misija i osnovne nadležnosti. Zatim je istražena organizacija i radcarinske službe Bosne i Hercegovine u okviru Uprave za indirektnooporezivanje, tj. u prvom redu kadrovska popunjenost Sektora za carine,opis poslova i radnih zadataka u Sektoru za carine, naplata prihoda ucarinskom postupku, obim spoljno-trgovinskog poslovanja, obim carinskihprijava po vrstama carinskih postupaka, kao i integrisani informacionisistem UIO.
- OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESA INTEGRACIJA BOSNE IHERCEGOVINE U EVROPSKU UNIJU I CARINSKA POLITIKAEVROPSKE UNIJE - prikazane su osnovne informacije o Evropskoj uniji,njena kratka istorija nastanka, razumijevanje proširenja EU, processtabilizacije i pridruživanja i u okviru toga dat je sublimirana prikazSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključen između BiH i EU. Udrugom dijelu ovog poglavlja date su informacije o carinskoj politiciEvropske unije i direkciji za poreznu i carinsku politiku Evropske komisije(DG TAXUD), a na kraju se daju osnovne informacije o napretku Bosne iHercegovine u procesu stabilizacije i pridruživanja u oblasti carine.
3/19/2012 6
SADRŽAJ PREDAVANJA
- PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE U PROCESU INTEGRACIJA U EVROPSKU UNIJU - analiziraju se pojmovi strategije i strateškog menadžmenta-strateškog planiranja, implementacije strategije, kao i sistema strateške kontrole, predstavlja se model WCO za primjenu koncepta strateškog menadžmenta u izgradnji kapaciteta carinske službe, kao i WCO - Okvir standarda za osiguranje i olakšanje globalne trgovine. Detaljno se analizira primjena koncepta strateškog menadžmenta putem uspostavljenih smjernica za oblast carine koja su data od Evropske komisije (customs blueprints), kao i uloga carinskih loboratorija u izgradnji savremene carine (model WCO). Također, date su i preporuke Svjetske banke za upravljanje rizikom u carini. Na kraju se daje prijedlog modela strateškog plana razvoja određenih elemenata carinskog sistema BiH za period 2009. -2011.godina.
3/19/2012 7
SPOLJNOTRGOVINSKI ODNOSI Međunarodne ekonomske odnose čine
međunarodno kretanje: robe (i usluga), kapitala, i ljudi.
Ukupni spoljnotrgovinski odnosi neke zemlje predstavljaju:
integralni dio privrednog sistema i ekonomske politike,
regulisani su uzajamno povezanim i usklađenim podsistemima i politikama kojima se regulišu carinsko, spoljnotrgovinsko, devizno poslovanje, a posredno i poreskim sistemom i poreskom politikom.
3/19/2012 8
EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE
Zahtjevi za neograničenom trgovinom -slobodnom trgovinom – u suprotnosti su sa zahtjevima za uvođenjem carina i drugim trgovinskim ograničenjima –protekcionizmom.
SLOBODNA TRGOVINA ≠ PROTEKCIONIZAM (ZAŠTITA)
3/19/2012 9
RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINEi. Argument poboljšane alokacije proizvodnje
putem međunarodne podjele rada,ii. Argument specijalističkih prednosti putem
međunarodne podjele rada,iii. Argument povećanja efikasnosti putem
svjetske konkurencije,iv. Argument većeg izbora proizvoda i manjih
cijena,v. Argument političke stabilnosti,vi. Argument jačanja međunarodne pozicije,
3/19/2012 10
RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINEvii. Argument nižih troškova transakcija i
informacija,viii. Argument povećanja tržišta prodaje,ix. Argument domaćeg rasta,x. Argument komparativnih prednosti u
troškovima.
Apsolutna slobodna trgovina nije izvodiva(Adam Smith: To je“utopija”)
3/19/2012 11
LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA
Regionalni trgovinski sporazumi
Udio izvoza trgovinskih blokova na svjetski izvoz u procentima
∆ Udio izvoza unutar trgovinskih blokova na njihove ukupne izvoze u procentima
∆ EU-15 Evropska Unija 60,6 37,9
NAFTA Sjevernoamerička zona slobodne trgovine 56,7 17,2
ASEAN Savez jugoistočno-azijskih nacija 23,7 6,3 MERCOSUR Zajedničko tržište Južne Amerike 11,6 1,4 Andean Group Grupa Andskih zemalja 9,5 0,8 SADC Južnoafrička razvojna zajednica 9,3 0,7 CACM Zajedničko tržište Srednje Amerike 11,1 0,4
COMESA Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku 6,4 0,4
CARICOM Karibijska zajednica i zajedničko tržište 12,5 0,2
CEMAC Privredna i monetarna unija centralne Afrike 1,5 0,1
UEMOA Zapadnoafrička privredna i monetarna unija 12,3 0,1
Izvor: Glania/Matthes, Institut der deutschen Wirtschaft Koeln, 2005.
3/19/2012 12
LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA
Regionalni trgovinski sporazumi: Poželjni oblik saradnje Sporazumi koji su prijavljeni i važeći kod WTO
Trgovinski sporazumi: po godinama stupanja na snagu Stanje: novembar 2004; izvor podataka: WTO
3/19/2012 13
RAZLOZI UVOĐENJA ZAŠTITE (PROTEKCIONIZMA)
i. Argument zaštite domaćih privrednih grana
ii. Argument zaštite novih privrednih grana (tzv.”odgojne carine”) – Fridrich List, J.Stuart Mill
iii. Argument vlastitog opskrbljivanja u vremenu krize (tzv.”Autarkie argument”)
3/19/2012 14
ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA
Sastavni dio EKONOMSKOG i POLITIČKOG SISTEMA svake države.
Zasniva se na definisanim oblicima: CARINSKE ,I NECARINSKE ZAŠTITE.
Primarni efekat zaštitne politike: POTPUNO, ILI ODREĐENO
OGRANIČAVANJE MEĐUNARODNE ROBNE RAZMJENE
3/19/2012 15
ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA
OSNOVNI CILJEVI ZAŠTITNE POLITIKE:
zaštita strukture nacionalnog dohotka,
supstitucija izvoza i uvoza robe i faktora proizvodnje,
dugoročno povećanje stepena efikasnosti nacionalne proizvodnje.
ss
3/19/2012 16
CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE Integralni element ukupne ekonomske
politike države Sastavni dio nacionalne zaštitne politike u
međunarodnim ekonomskim odnosima.
Definicija (Stanković M.):“Pod carinskom politikom jedne zemlje treba podrazumijevati svjesno usmjeravanje od strane društva instrumenata i instituta u vezi sa carinskom zaštitom, razvoja domaće proizvodnje i drugim vitalnim pitanjima koja su od interesa za privredu jedne zemlje”
3/19/2012 16
3/19/2012 17
CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE
Definicija (Jakupović S.): Opšta definicija carinske politike proizilazi iz utvrđenih ciljeva i strategije razvoja određene državne zajednice (unije) u posmatranom vremenskom periodu."Carinska politika određene države (unije) predstavlja efikasno korištenje njenih definisanih elemenata u cilju unapređenja ukupnog stepena razvoja privrednog sistema države, prije svega u zaštiti domaće proizvodnje, osiguranju uslova za ostvarivanje prihoda državnog budžeta po osnovu indirektnih poreza koji nastaju kao rezultat spoljnotrgovinske robne razmjene, kao i zadovoljavanju i drugih potreba i zahtjeva u okviru definisanih uslova datog društveno-ekonomskog sistema i međunarodnih standarda, u posmatranom vremenskom periodu."
3/19/2012 17
3/19/2012 18
INSTRUMENTI CARINSKE POLITIKE
OSNOVNI (dugoročni): Carinske stope, Carinska osnovica, i Carinski preferencijali.
POMOĆNI (kratkoročni): Carinski kontigenti-kvote, Antidampiške carine, Sezonske carinske stope, Itd.
3/19/2012 18
3/19/2012 19
INSTRUMENTI CARINSKE ZAŠTITE CARINE SU KLASIČNI INSTRUMENT
PROTEKCIONIZMA (ZAŠTITE), kojim jedna zemlja ostvaruje prednost na teret druge zemlje.
Označava se i kao “TARIFNA ZAŠTITA”.
Carina je instrument pasivne i aktivne zaštite: Pasivno dejstvo: opterećenje cijene uvoza (najčešći
oblik), Aktivno dejstvo: uticaj na formiranje izvoznih cijena i
količinu izvoza.
3/19/2012 19
3/19/2012 20
DEFINICIJA POJMA “CARINE”
3/19/2012 20
Riječ "carina" dolazi od izraza "careva dažbina", koja je prvobitno naplaćivana u korist cara (vladara) (Popović, M.)
Carinom se, prije svega, u savremenom smislu riječi, smatra dažbina (indirektan porez) koja se u vidu novčanog iznosa i to, prije svega, u domaćoj valuti naplaćuje na robu po unaprijed utvrđenim kriterijumima i po utvrđenim carinskim stopama u carinskoj tarifi, najčešće od strane države uvoznice, bilo u cilju zaštite domaće privrede ili iz fisklalnih, političkih, socijalnih i drugih ciljeva. (Stanković, M.)
Carine su vrsta posrednog poreza na uvoz ili izvoz proizvoda kojim se opterećuje proizvod koji prelazi carinsku granicu.(Čenić, J.G.)
Carina je dažbina koja se naplaćuje na stranu robu koja se uvozi na carinsko područje određene zemlje, ili se sa tog područja izvozi. To je iznos davanja uvoznika robe u domaćoj valuti po osnovu uvoza, odnosno prelaska robe preko carinske linije jedne države, odnosno prelaska preko granice. (Todorović,T.)
3/19/2012 21
DEFINICIJA POJMA “CARINE”
“Carine i ostale uvozne dažbine naplaćuju se na robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko područje Bosne i Hercegovine, po stopama određenim u Carinskoj tarifi BiH, koja je sastavni dio ovog zakona, osim gdje međunarodni ugovori BiH i zakoni BiH nalažu drugačije” (Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, od 03.02.1998.,"Službeni glasnik BiH", broj 1/98, čl.1.st.1 .)
3/19/2012 21
3/19/2012 22
ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE Stari Rimljani – stationes (carinske stanice) – fiskalna
uloga; Stara Grčka (5.vijek prije Hrista)-cestarine, mostarine,
trošarine (fiskalna uloga); Feudalizam – tranzitne carine u unutrašnjem prometu
(fisklana uloga); Merkantilizam – zaštita domaće proizvodnje od
inostrane konkurencije (zaštitna i fisklana uloga); Liberalizam – razvoj nove industrije (“argument infant
industrije”) – zaštitna i fisklana uloga; Do Svjetske privredne krize 1929.godine - carina
jedini instrument zaštite domaće proizvodnje; Nakon drugog svjetskog rata (1945.) – carine
prepreka slobodnoj međunarodnoj robnoj razmjeni –smanjivanje carina u okviru GATT-a i WTO-a
3/19/2012 22
3/19/2012 23
ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI I HERCEGOVINI VIII vijek – srednjovijekovne države Južnih Slovena; Otomansko carstvo – carina pod nazivom “đumruk”; Austro-Ugarska monarhija – sporazum o carinama
između Austrije i Ugarske, prihod od carina služio za finansiranje troškova zajedničkih poslova.
SAVREMENA CARINA:
PRVI PERIOD: CARINSKI SISTEM SFRJ (1945. –1992.),
DRUGI PERIOD: CARINSKI SISTEM BIH (od 1995.godine do danas).
3/19/2012 23
3/19/2012 24
ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI I HERCEGOVINI
U skladu sa USTAVOM BiH (Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma) – oblast CARINSKE POLITIKE na nivou državnih institucija BiH,
1998.godine na državne institucije BiH prenesena zakonodavna nadležnost (Zakon o carinskoj tarifi BiH),
2004.godine na institucije BiH prenesena upravna nadležnost (Zakon o carinskoj politici BiH).
3/19/2012 24
3/19/2012 25
VRSTE CARINA
A. S obzirom na smjer kretanja robe:1. Uvozne carine 2. Izvozne carine 3. Provozne ili tranzitne carine – ukinute su
Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine.
B. S obzirom na svrhu carine:1. Zaštitne carine 2. Fiskalne carine 3. Prohibitivne carine
3/19/2012 25
3/19/2012 26
VRSTE CARINA
C. S obzirom na osnovicu za obračun carine:1. Carine na vrijednost uvezene robe („ad valorem") 2. Specifične carine3. Kombinovane carine
D. S obzirom na subjekte odlučivanja:1. Autonomne ili samostalne carine2. Ugovorne ili konvencionalne carine
E. S obzirom na uravnoteženje domaćih i inostranih carina:
1. Antidampinške carine 2. Konsolidovane carine
3/19/2012 26
3/19/2012 27
EFEKTI CARINA
EKONOMSKI EFEKTI instrumenata protekcionističke politike neke zemlje podrazumijevaju promjene u vrijednostima parametara i promjeni odnosa koje primjena instrumenata izaziva u nacionalnoj ekonomiji i u drugim zemljama, učesnicima robne razmjene(Čenić, J.G.)
Efekti carina po J.E.Meade – u: Primarni efekti: obuhvataju promjene u dohotku i
cijenama, Sekundarni efekti: odnose se na supstituciju, Tercijarni efekti: obuhvataju sve promjene u cilju
uravnoteženja platnog bilansa.
3/19/2012 27
3/19/2012 28
EFEKTI CARINA
Prema C. Weert-u, najznačajniji efekti carine su:1. uticaj na cijene,2. uticaj na preraspodjelu (gubitak efikasnosti i
blagostanja),3. fisklani uticaj za ubiranje državnih prihoda,4. argument za carinske pregovore (Evropske
zajednice),5. odbrana od zaštitnih mjera drugih država
(retorzione ili kaznene carine),6. odbrana od dampinga drugih država
(antidampinške mjere).
3/19/2012 28
3/19/2012 29
EFEKTI CARINA – PREDNOSTI I NEDOSTACIPREDNOSTI: Optimalna carinska zaštita nacionalne privrede, Uticaj na ravnotežu trgovinskog bilansa.
NEDOSTACI: Smanjenje prihoda državnog budžeta, Smanjenje obima svjetske trgovine, Redistribucija dohotka od potrošača prema proizvođačima, Prelijevanje prihoda od proizvođača na svjetskom nivou
prema nerentabilnim proizvođačima unutar nacionalne ekonomije,
Povećanje cijena, Smanjivanje ličnog blagostanja svakog pojedinca.
3/19/2012 29
3/19/2012 30
EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENECARINA UTIČE NA POVEĆANJE CIJENA NA
DOMAĆEM TRŽIŠTU: tačno za iznos carine (proizvodnja i
potrošnja zavise od uvoza, a troškovi proizvodnje su konstantni),
za manji iznos od carine (troškovi proizvodnje nisu konstantni, povećanje produktivnosti snižava troškove),
za veći iznos od carine (rast tražnje na domaćem tržištu, nedovoljna ponuda iz uvoza).
3/19/2012 30
3/19/2012 31
EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE
CARINA NE UTIČE NA CIJENE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU U SLUČAJU:
Kada postoji dovoljna domaća proizvodnja po stabilnim cijenama,
Kada ne postoji dovoljna količina domaćih proizvoda – ako inostrani prodavac snizi prodajnu cijenu za iznos carine (efekat prevaljivanja carine sa kupca na prodavca).
3/19/2012 31
3/19/2012 32
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ Odražava se na povećanje prihoda države po osnovu
uvođenja carina u međunarodni robni promet (Čenić, J.G.),
Fiskalni efekat carina predstavlja samo sekundarni efekat koji ona ispoljava kao snažno sredstvo prihoda države (M.Stanković),
Značajan element finansiranja državnog budžeta u siromašnim i zemljama u razvoju koje imaju izražene probleme prilikom prikupljanja poreza,
U EU ne postoji sistem prikupljanja carina isključivo za finansiranje budžeta (tzv. finansijska carina) i taj sistem je zabranjen između država članica EU (član 25., stav 2. Uredbe o EZ).
3/19/2012 32
3/19/2012 33
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Fisklani efekat carinskih dažbina u BiH - još uvijek
relativno značajan izvor prihoda državnog budžeta,
U 2008.god. UIO naplatila 4,926 mlrd KM indirektnih poreza u neto iznosu po odbitku povrata od PDV-a i ostalih indirektnih poreza ili 6,13% više nego u 2007.g.
Prihod od carina 642.917.958,26 KM, ili 16,07% ukupnih prihoda od indirektnih poreza
3/19/2012 33
3/19/2012 34
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Kretanje u naplati indirektnih poreza u BiH (2002. - 2008.)
Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009.
3/19/2012 34
3/19/2012 35
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Godišnje promjene u naplati indirektnih poreza u BiH (2003. - 2008.)
Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009.
3/19/2012 35
3/19/2012 36
EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Promjena u naplati carina usljed primjene SSP (2007 / 2008)
Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009.
3/19/2012 36
3/19/2012 37
EFEKTI CARINA – TRGOVINSKI DEFICIT Izvoz i uvoz BiH u periodu 2003 - 2008
Izvor: Agencija za statistiku BiH, 2009.
Uvoz Izvoz Saldo Stopa
pokrivenosti
2003 8365183 2428234 -
5936949 29,03%
2004 9422969 3012763 -
6410206 31,97%
2005 11180797 3783199 -
7397598 33,84%
2006 11388783 5164295 -
6224488 45,35%
2007 13898242 5936583 -
7961659 42,71%
2008 16287044 6714302 -
9572742 41,22%
3/19/2012 37
3/19/2012 38
EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE PRIVREDE NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I UKUPNA
CARINSKA ZAŠTITA:
Nominalna carinska zaštita – svaka država reguliše nominalnu carinsku politiku na nacionalnom nivou, kojom su definisane opšte granice zaštite nacionalne privrede. To nisu precizni, konkretni pokazatelji u smislu visine carinskog opterećenja, ali se preciziraju proizvodnja i proizvodi koji su bitni za ukupni privredni razvoj.
Efektivna carinska zaštita – za razliku od nominalne zaštite, efektivna zaštita ogleda se kroz konkretne zaštitne odredbe, njihovu visinu i primjenu, a realizuju se kroz carinsku tarifu, uvozne i izvozne kvote, zabrane uvoza i izvoza i sl.
3/19/2012 38
3/19/2012 39
EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE PRIVREDE NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I
UKUPNA CARINSKA ZAŠTITA:
Neto efektivna carinska zaštita – je ustvari efektivna zaštita korigovana promjenom kursa nacionalne valute.Pad kursa domaće valute poskupljuje uvoz, što utiče na uvozne cijene, a posredno i na samu količinu uvoza
Ukupna zaštita – određenog sektora privrede izračunava se na način da se stopi efektivne zaštite doda i zaštita uslovljena promjenom kursa, odnosno promjena kursa domaće valute utiče na stepen zaštite.
3/19/2012 39
3/19/2012 40
CARINSKA STOPA Carinska stopa je brojčano izražena visina carine
koja se naplaćuje za jednu vrstu robe. Ona se u carinskoj tarifi može pojaviti u vidu procenta (ako se naplata carine vrši po vrijednosti robe) ili u određenom fiksnom novčanom iznosu (ukoliko se carina naplaćuje po jedinici mjere robe). (Bogićević, T.)
Carinska stopa d se određuje putem carinskog tarifnog svrstavanja u Carinskoj tarifi (c, customs classification) i zavisi od zemlje porijekla (o, origin)i vremenskog perioda podnošenja carinske prijave (ti, time). (Weerth, C.)
d = co, ti
3/19/2012 40
3/19/2012 41
PRORAČUN VISINE CARINSKIH DAŽBINA Visina carinskih dažbina (t, tariff) se proračunava
uz pomoć tri varijable (Weerth, C.): Carinske vrijednosti (v, value), Stope carine (d, duty), i Količine (q, quantity).
Formula: Proračun visine carinskih dažbina:
t = v*d*q, (u novčanim jedinicama).q = 1 (kod “ad valorem” stopa),v = 1 ( kod specifičnih car.stopa).
3/19/2012 41
3/19/2012 42
VRSTE CARINSKIH STOPAA. S OBZIROM NA NAČIN IZRAŽAVANJA CARINSKE
STOPE:1) Carinske stope u postotku – primjenjuju se kod „ad
valorem“ carina 2) Carina u apsolutnom iznosu – primjenjuje se kod
specifičnih carina
B. S OBZIROM NA RASPON:1. Minimalne,2. Maksimalne,3. U rasponu od min. do max.
C. S OBZIROM NA SAMOSTALNOST ODLUČIVANJA:1. Samostalne ili autonomne carinske stope2. Konvencionalne carinske stope
3/19/2012 42
3/19/2012 43
CARINSKE STOPE U CARINSKOJ TARIFI BIH Carinska tarifa BiH za 2009.godinu sadrži više
kolona carinskih stopa: Nominalnu (autonomnu) stopu carine, Konvencionalne stope carine (SSP, CEFTA,
Turska).
Visina carinske stope u Carinskoj tarifi BiH: Min. 0%, Max. 15%.
3/19/2012 43
3/19/2012 44
NECARINSKA ZAŠTITA –“NETARIFNE MJERE” (NTM) NTM – eng. “Non - tariff – measures”
Definicija: “Netarifne mjere predstavljaju sve državne mjere koje vrše preoblikovanje međunarodne trgovine robe i usluga po obimu, sastavu robe ili regionalnim obavezama“. (Hasenpflug, H.).
Definicija: Netarifne mjere predstavljaju sva trgovinska ograničenja koja nastaju pored carine, ali i mjere koje unaprjeđuju trgovinu (npr.,subvencije).
3/19/2012 44
3/19/2012 45
NETARIFNE MJERE - OBLICI
Kontigenti i kvote (Kvantitativno ograničenje uvoza ili izvoza)
Dobrovoljno ograničenje izvoza
Otvaranje tržišta pregovorima
Sanitarne, fitosanitarne i tehničke prepreke trgovini
3/19/2012 45
3/19/2012 46
NETARIFNE MJERE - OBLICIZabrane i ograničenja u Evropskoj uniji - grafikon
Trgovačko političke mjere privredne vrste (član 1.tačka 7.UPCK-a)
Zaštitne mjere neprivredne vrste(član 58. stav 2.UPCK-a)
u okviru međunarodnih
sporazuma
autonomne mjere u slučaju nužde
kvote nadzorne mjere
za provođenje/u okviru međunarodnih
sporazumaautonomne zaštitne
mjere
zabrane sa/bez mogućnosti oslobađanja
Moraju se ispuniti ograničenja, odnosno
određeni uslovi
Izvor: Lux, M.: Das Zollrecht der EG, Bundesanzeiger, Köln, 2004
3/19/2012 46
3/19/2012 47
OLAKŠICE U TRGOVINI
Definicija: Pod pojmom "olakšice u trgovini" podrazumijeva se unaprijeđenje privrednog i političkog okruženja u kojem se obavljaju transakcije, uključujući, ali ne ograničavajući se na usklađivanje i pojednostavljivanje carinskih procedura, veću transparentnost propisa i postupaka, upotrebu IT tehnologija, kao i reformu i koordinaciju aktivnosti institucija koje su angažirane na implementaciji uvođenja olakšica u trgovini.
3/19/2012 47
3/19/2012 48
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE Opšti sporazum o carinama i trgovini – GATT
(1947.) i Revidirani GATT (1994.)
Svjetska trgovinska organizacija – 1994. (World Trade Organisation-WTO) – Ženeva,
Savjet za carinsku saradnju (CCC) – 1952.god., Svjetska carinska organizacija - 1994. (World Customs Organisation-WCO) – Brisel,
Ekonomska komisija za Evropu (Economic Commission for Europe – ECE), regionalni forum Ujedinjenih naroda (UN) – Ženeva,
3/19/2012 48
3/19/2012 49
OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT GATT 1947. - Multilateralni trgovinski sporazum
između autonomnih ekonomskih subjekata (nijeograničeno na države, npr. carinska teritorija) kojiima za cilj povećanje međunarodne trgovine kaonačin za povećanje blagostanja u svijetu.
GATT 1994. - Predstavlja glavnu reviziju Opštegsporazuma o carinama i trgovini. Nastao je upregovorima Urugvajske runde u periodu 1986. -1994. i predstavlja kamen temeljac WTO pravila otrgovinskim odnosima u području roba i carina. GATT 1994 je priložen kao aneks WTO Sporazumu i sadrži poziv na GATT 1947.
3/19/2012 49
3/19/2012 50
OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT Glavni princip GATT - PRINCIP NAJPOVLAŠTENIJE
NACIJE (ČLAN 1.):
"MFN - Most-favoured-nation treatment MFN –Tretman najpovlaštenije nacije. Obaveza države da tretman koji daje svojima najpovlaštenijim trgovinskim partnerima proširi na sve svoje trgovinske partnere. Naprimjer, ukoliko Bosna i Hercegovina uvede 2% carinuna uvoz jabuka iz Poljske, MFN tretman bi zahtijevao da isti tretman proširi na uvoz jabuka iz drugih članicaWTO-a. Zajedno sa Nacionalnim tretmanom, MFNpredstavlja jezgro principa nediskriminacije koji jesadržan u “srcu” trgovinskog prava."
3/19/2012 50
3/19/2012 51
OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT MULTILATERALNI PREGOVORI (RUNDE) U OKVIRU
GATT-a:Runde Prosječno smanjenje
prema carinskoj tarifi (%)
Prosječno smanjenje svih
carina (%)
Razdovlje prije GATT-a (1934.-1947.) 44,0 32,2 I runda: Ženeva 1947. 35,0 21,1 II runda: Annecy 1949. 35,1 1,9 IIIrunda: Torquay 1950. 26,0 3,0 IV runda: Ženeva 1955.-1956. 15,6 3,5 V (Dillon) runda: Ženeva 1961.-1962. 12,0 2,4 VI (Kenedijeva) runda: 1964.-1967. 45,5 36,0 VII (Tokijevska) runda: 1973.-1979. - 29,6 VIII (Urugvajska) runda: 1986.-1994. Prosječno smanjenje carina na industrijske
proizvode za 40% NEUSPJEŠNE RUNDE: SEATTLE (1999.) i DOHA (2001. – 2006.)
3/19/2012 51
3/19/2012 52
SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA - WTO WTO 1995. - jedinstveni institucionalni okvir koji
obuhvata Opšti sporazum o carinama i trgovini (GATT) i sve sporazume i pravne instrumente koji su dogovoreni Urugvajskom rundom. (MVT i EO)
WTO sačinjava zajednički institucionalni okvir za trgovačke odnose između zemalja i carinskih područja čije su vanjskotrgovinske veze potpuno autonomno konstituisane.(Lux, M.)
Termini “GATT” i “WTO” označavaju i organizaciju i multilateralni sporazum koji uređuje međunarodnu trgovinu.
3/19/2012 52
3/19/2012 53
SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA - WTO WTO PRINCIPI:
Primjena klauzule najpovlaštenije nacije – preuzet iz GATT-a,
Princip nacionalnog tretmana – preuzet iz GATT-a, Princip slobodnog tržišta – u širem smislu podrazumjeva
cjelokupan proces liberalizacije trgovine u državama članicama,
Princip unaprjeđenja poštene konkurencije – izražava namjeru WTO-a da se bori protiv svih oblika nelojalne konkurencije u području razmjene roba, usluga i intelektualnog vlasništva,
Princip poticanja razvoja i ekonomskih reformi –prvenstveno je usmjeren državama u razvoju i prema tranzicijskim ekonomijama, na način da razvijene države liberalizuju uvoz iz tih država.
3/19/2012 53
3/19/2012 54
REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJENAJZNAČAJNIJI OBLICI:
Preferencijalno grupisanje, Asocijativni sporazum, Zona slobodne trgovine, Carinska unija, Zajedničko tržište, Ekonomska unija (npr., EU).
3/19/2012 54
3/19/2012 55
REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE – CARINSKA UNIJA Definicija (prema GATT-u): “Pod carinskom unijom
podrazumijeva se zamjena dvaju ili više carinskih područja jednim carinskim područjem kada ta zamjena ima za poljedicu:
Da se carina i druga trgovinska ograničenja ukidaju za najveći dio trgovinske razmjene između područja koja sačinjavaju uniju, ili bar najveći dio razmjene proizvoda porijeklom sa tih područja,
Da carine i druga ograničenja koje članovi unije primjenjuju na trgovinu sa državama van unije budu u suštini identične.”
3/19/2012 55
3/19/2012 56
EFEKTI CARINSKE UNIJE
Razni autori uglavnom spominju tri simultana efekta (Kandžija, V.):
EFEKAT STVARANJA TRGOVINE – rezultira iz zamjene manje efikasnih nacionalnih proizvođača uvozom uz niže troškove, porijeklom iz države partnera,
EFEKAT POTROŠNJE – pripisuju se smanjenju cijena, a koje dovodi do povećanja potrošnje i porasta ukupnog uvoza,
EFEKAT SKRETANJA TRGOVINE – sastoji se u gubitku dijela tržišta trećih država u korist uvoza država partnera.
3/19/2012 56
3/19/2012 57
EFEKTI CARINSKE UNIJEPODJELA EFEKATA CARINSKE UNIJE NA STATIČKE I DINAMIČKE (Strahinja, D.):
1. STATIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE:i. efekti na trgovinu – efekt stvaranja trgovine i efekt skretanja trgovine,ii. efekat supstitucije proizvoda – slično kao i efekat potrošnje,iii. efekat na relokaciju proizvodnje – bescarinska trgovina unutar carinske
unije potiče proces relokacije resursa i porizvodnje od porizvođača s višim troškovima prema proizvođačima s nižim troškovima,
iv. efekti na uslove razmjene – ukidanjem međusobnih carina mijenja se i odnos njihovih cijena, zavisno o prethodnoj visini carinskog opterećenja, a o visini efekta naročito je bitan odnos elastičnosti između ponude i potražnje.
2. DINAMIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE:i. efekat povećanja konkurencije – proširivanjem tržišta država članica
povećava se i konkurentnost, a smanjuju monopolističke tendencije,ii. efekat na ekonomiju obima – makroekonomski efekti ekonomije obima
rezultiraju iz proširenja nacionalnih u integralno tržište,iii. efekat na investicije – povećanjem tržišta povećava se i ukupna potražnja,
kao i kupovna moć stanovništva, a što stvara preduslove za intenziviranje novih investicija.
3/19/2012 57
3/19/2012 58
SVJETSKA CARINSKA ORGANIZACIJA - WCO MISIJA: Svjetska carinska organizacija (WCO) je
nezavisno međuvladino tijelo, čija je misija poboljšanje efektivnosti i efikasnosti carinskih uprava u svijetu i olakšavanje procedura trgovine, transporta roba i putovanja ljudi širom svijeta.
1952. – Savjet za carinsku saradnju (CCC), 1994. – Svjetska carinska organizacija (WCO), 2009. – Broj članova: 174; BiH najmlađa članica
(4.7.2008.), WCO – izvršavanje i nadzor nad 98% međunarodne
trgovine Sjedište WCO u Briselu, Rukovođenje WCO – generalni sekretar (Mikuryia,K. –
Japan) i komiteti
3/19/2012 58
3/19/2012 59
SVJETSKA CARINSKA ORGANIZACIJA - WCOGLAVNI KOMITETI WCO:
Komitet za istrage i borbu protiv krijumčarenja Stalni tehnički komitet Potkomitet za informacioni menadžment
Tehnički komitet za pravila o porijeklu Tehnički komitet za vrijednost Komitet za Harmonizirani sistem Potkomitet za reviziju Harmoniziranog sistema Naučni potkomitet
Komitet za finansije
3/19/2012 59
3/19/2012 60
INSTRUMENTI WCO –KONVENCIJE I PREPORUKE Konvencija o harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih
oznaka roba Okvirni standardi za bezbjednost i olakšice u međunarodnoj
trgovini Carinska konvencija o privremenom uvozu ambalaže Carinska konvencija o privremenom uvozu profesionalne
opreme ( kao i Aneks A, Aneks B i Aneks C) Carinska konvencija o privremenom uvozu robe na osnovu
ATA karneta Carinska konvencija o materijalu za razonodu pomoraca Međunarodna konvencija o uprošćavanju i usklađivanju
carinskih procedura ( kao i Aneks G1, Aneks G2 i Aneks G3) Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa carinskim
tehničkim pitanjima koja se rješavaju na međunarodnom planu
3/19/2012 60
3/19/2012 61
INSTRUMENTI WCO –KONVENCIJE I PREPORUKE Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o olakšavanju
privremenog izvoza robe koja se šalje iz jedne zemlje u drugu radi prerade, dorade ili opravke
Preporuke Savjeta za carinsku saradnju o povraćaju ili naknadi carinskih dažbina na robu koju je uvoznik odbio da primi pošto ne odgovara uslovima ugovora
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o otvaranju prodavnica neocarinjene robe (tax-free shops)
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju za brže dostavljanje pošiljaka pomoci u slučajevima katastrofa
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o uzorcima koje treba smatrati od neznatne vrijednosti u smislu međunarodne Konvencije za olakšavanje uvoza trgovačkih uzoraka i reklamnog materijala
Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa korišćenjem privremenih uvoznih dokumenata za reportažna kola
Preporuka u vezi sa supstancama koje nagrizaju ozonski omotač
3/19/2012 61
3/19/2012 62
TEORIJA CARINSKOG SISTEMA Definicija pojma sistem: "Pod pojmom 'sistem' podrazumijevamo
bilo koju relativno izolovanu cjelinu zasnovanu na konceptu sistemskog mišljenja, koja se sastoji od onolikog broja elemenata, povezanih međusobnim relacijama, koliko je potrebno da se obezbijedi kontinuirano funkcionisanje datog sistema u odnosu na ispunjavanje njegovih utvrđenih ciljeva prema ukupnom okruženju."(Jakupović, S.)
RELATIVNO IZOLOVANA
CJELINA
KRITERIJI RELACIJE
ELEMENTI
CILJEVI
SISTEMSISTEM
RELATIVNO IZOLOVANA
CJELINA
KRITERIJI RELACIJE
ELEMENTI
CILJEVI
SISTEMSISTEM
Slika-Uslovi označavanja pojave kao sistem
3/19/2012 62
3/19/2012 63
MODELIRANJE OPŠTE DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA Primjena koncepta sistemskog pristupa iz Opšte teorije
sistema.
DEFINICIJA: "Carinski sistem države predstavlja relativno izolovanu cjelinu (podsistem) u okviru njenog sistemskog okruženja, sastavljen od strukture koja, u posmatranom vremenskom periodu, funkcioniše u skladu sa postavljenim kriterijima i sinergijski upravlja tokovima robe, ljudi, kapitala, ideja i informacija koje su neophodne za ostvarivanja utvrđenih ciljeva datog carinskog sistema, kao i ciljeva ukupnog sistemskog okruženja.“ (JAKUPOVIĆ, S.)
3/19/2012 63
3/19/2012 64
MODELIRANJE OPŠTE DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA Kategorije sadržajnih faktora koje su obuhvaćene u definiciji
“carinskog sistema” S.Jakupovića:
1. Granice carinskog sistema kao relativno izolovane cjeline, kao i sistemsko okruženje carinskog sistema,
2. Ciljevi carinskog sistema i njegovog sistemskog okruženja,
3. Struktura carinskog sistema, koju sačinjvaju elementi i međusobne relacije između njih,
4. Kriteriji za obavljanje funkcije carinskog sistema, i
5. Dimenzija vremenskog posmatranja carinskog sistema.3/19/2012 64
3/19/2012 65
Država
Društveno-ekonomski sistem
Privredni sistem
Socijalni sistem
Zdravstveni sistem
...... sistem
Poreski sistem
Sistem međ. ekonomskih
odnosa
Sistem cijena
...... sistem
SPOLJNO- TRGOVINSKI
SISTEM
DEVIZNI SISTEM
...... sistem
CARINSKI SISTEM
CILJEVI
ELEMENTI
RELACIJE
KRITERIJI
Granica sistemskog okruženja carinskog sistema
Granica carinskog sistema kao relativno
izolovane cjeline
Grafički prikaz - Model carinskog sistema kao relativno izolovane cjeline u odnosu na sistemsko okruženje (S.Jakupović)
3/19/2012 65
3/19/2012 66
Grafički prikaz – Opšti procesni model carinskog sistema (S.Jakupović)
Procesi P= f(K,C)
Upravljački podsistem (Carinska uprava)
Ulazne veličine (Xu):
- ljudi, - roba, - novac, - ideje, - informacije
Izlazne veličine (Yi): -usluge, -ljudi, -roba, -novac, -ideje, - informacije
Tokovi informacija, ideja, robe,
ljudi, kapitala T (Tin, Tid, Tr, Tlj, Tk)
Ulazna okolina (Ou): -ekonomski operatori, -vlada, -vladine agencije, -parlament, -međunarodni subjekti, -financijske institucije, -lokalna zajednica (građani/javnost), -akademska zajednica, -nevladine organizacije, itd.
Izlazna okolina (Oi): -ekonomski operatori, -vlada, -vladine agencije, -parlament, -međunarodni subjekti, -financijske institucije, -lokalna zajednica (građani/javnost), -akademska zajednica, -nevladine organizacije, itd.
P=f(K,C), gdje su K-kriteriji, a C-ciljevi Kriteriji su: -osnovna legislativa carinskog sistema ("carinsko zakonodavstvo":carinski zakon, zakon o carinskoj tarifi, zakon o carinskoj upravi, međunarodni izvori prava), -ostala relevantna legislativa, -druga definisana pravila unutrašnje i vanjske okoline.
T T
T
3/19/2012 66
3/19/2012 67
OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH(A) Nacionalni izvori carinskog prava:
(I) zakoni:
1. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,2. Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, i3. Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje;
(II) podzakonski akti:
1. Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,
2. Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife Bosne i Hercegovine.
3/19/2012 67
3/19/2012 68
OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH(B) Međunarodni izvori carinskog i trgovinskog prava:
1. Bilateralni sporazumi o:i. slobodnoj trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je Bosna
i Hercegovina zaključila sa: Turskom;ii. carinskoj saradnji koje je BiH zaključila sa: Hrvatskom,
Srbijom, Crnom Gorom, Turskom i Slovenijom
2. Multilateralni sporazumi o:(a) trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je BiH zaključila u
okviru: Sporazuma CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom (SSP);
(b) carinskih konvencija (WCO) koje je ratifikovala BiH:(i) Konvencija o uspostavi Vijeća za carinsku saradnju.
3/19/2012 68
3/19/2012 69
OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH U ZNAČAJNOJ MJERI USKLAĐENA I/ILI
ZASNOVANA SA/NA:
a) svjetskom trgovačkom pravu (WTO multilateralni sporazumi -konvencije: npr., GATT - sporazum),
b) međunarodnom carinskom pravu (WCO multilateralni sporazumi -konvencije: npr., Konvencija o HS-u, "Kyoto konvencija"), i
c) (carinskom) pravu Evropske unije – tzv. pravna stečevina / acquis communautaire (npr., Carinski kodeks EZ, Kombinovana nomenklatura Evropske unije).
3/19/2012 69
3/19/2012 70
ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH -SADRŽAJ1. DIO: OPŠTE ODREDBE obuhvataju: Djelokrug i osnovne definicije -
Glava I (članovi 1. - 4.), Opšte odredbe koje se odnose koje se odnose na prava i obaveze lica u pogledu carinskih propisa - Glava II (članovi 5. - 16.);
2. DIO: ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH SE PRIMJENJUJU UVOZNE ILI IZVOZNE DAŽBINE I DRUGE MJERE PROPISANE ZA TRGOVINU ROBOM obuhvataju: Carinsku tarifu BiH i tarifno razvrstavanje robe -Glava I (članovi 17. i 18.), Porijeklo robe - Glava II (članovi 19. - 24.), Vrijednost robe za carinske svrhe - Glava III (članovi 25. - 33.);
3. DIO: ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU UNIJETU U CARINSKO PODRUČJE BIH DOK JOJ SE NE ODREDI CARINSKO ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA obuhvataju: Ulazak robe u carinsko područje BiH -Glava I (članovi 34. - 36.), Pokazivanje robe carini - Glava II (članovi 37. - 39.), Zbirna prijava i istovar robe pokazane carini - Glava III (članovi 40. - 44.), Obaveza da se robi pokazanoj carini odredi carinski odobreni postupak ili upotreba - Glava IV (članovi 45. i 46.), Privremeni smještaj robe - Glava V (članovi 47. - 50.), Odredbe koje se primjenjuju na robu koja nije BH roba, a koja se kretala po postupku provoza - Glava VI (članovi 51. i 52.), Ostale odredbe - Glava VII (članovi 53. i 54.);
3/19/2012 70
3/19/2012 71
ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH -SADRŽAJ4. DIO: CARINSKO ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA
obuhvataju: Opšte odredbe - Glava I (član 55.), Carinske postupke -Glava II (članovi 56. - 158.), Druge vrste carinski odobrenih postupanja ili upotreba - Glava III (članovi 159. - 174.);
5. DIO: ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE BIH obuhvataodredbe člana 175. (Roba koja napušta carinsko područje BiH);
6. DIO: POVLAŠTENI POSTUPCI obuhvataju: Oslobađanja o plaćanja dažbine - Glava I (član 176.), Vraćanje izvezene robe - Glava II (članovi 177. - 179.), Proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz mora - Glava III (član 180.);
7. DIO: CARINSKI DUG obuhvataju: Garanciju za pokriće carinskog duga -Glava I (članovi 181. - 192.), Nastanak carinskog duga - Glava II (članovi 193. - 209.), Naplata iznosa carinskog duga - Glava III (članovi 210. -225.), Otpis carinskog duga - Glava IV (članovi 226. i 227.), Povrat i odustajanje od naplate dažbina - Glava V (članovi 228. - 235.);
8. DIO: ŽALBE obuhvataju odredbe članova 236. i 237., i9. DIO: ZAVRŠNE ODREDBE obuhvataju odredbe članova 238. i 239.
3/19/2012 71
3/19/2012 72
CARINSKA TARIFA - POJAM DEFINICIJA: CARINSKA TARIFA je propisom utvrđen
sistematizovani spisak robe koja podliježe naplati carine, sa naznačenim carinskim stopama, kao i odredbama o načinu utvrđivanja carinske vrijednosti, oslobađanjima od plaćanja carine, fleksibilnim carinskim instrumentima i drugim odredbama u vezi naplate carine.
CARINSKA TARIFA U ŠIREM SMISLU - sastoji se iz dva dijela:
popisa robe sa naznačenim carinskim stopama i dijela koji sadrži normativne odredbe značajne za naplatu carine i
primjenu drugih mjera ekonomske i drugih politika države.
CARINSKA TARIFA U UŽEM SMISLU (spisak proizvoda sa carinskim stopama) - sastoji se od :
tarifnih oznaka, naimenovanja robe i stopa carine.
3/19/2012 72
3/19/2012 73
VRSTE CARINSKIH TARIFA a) Prema pravcu kretanja robe:
1. Uvozne CT – prema njima naplaćuje se carina na robu koja se uvozi,2. Izvozne CT – uvode se za zaštitu domaćih resursa i malobrojne su,3. Provozne CT – na osnovu kojih se naplaćuje carina na robu koja se
provozi, ukinute su Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine.
b) Prema broju stopa carine:
1. Jednokolone CT – sadrže jednu kolonu i jednu stopu carine,2. Dvokolone CT – u jednoj koloni sadrže minimalne stope carine koje se
primjenjuju prema državama s kojima postoji ugovor o primjeni povlašetnih stopa carine, a u drugoj koloni sadrže najviše stope carine koje se primjenjuju prema drugim državama,
3. Višekolone CT – nastale su kao kombinacija autonomnih i ugovornih tarifa i Carinska tarifa BiH je višekolona.
3/19/2012 73
3/19/2012 74
VRSTE CARINSKIH TARIFA c) Prema načinu donošenja:
1. Autonomne CT – donose ih pojedine države samostalno,2. Ugovorne ili konvencionalne CT – donose se temeljem međunarodnih
ugovora, a mogu biti bilateralne (ugovor između dvije države) i multilateralne (ugovor između više država).
d) Prema načinu određivanja, odnosno obračunavanja carine:
1. CT prema vrijednosti ili „ad valorem“- kod njih se carina naplaćuje u procentu od vrijednosti robe
2. Specifične CT – carina se naplaćuje po mjernoj jedinici, odnosno količini robe (kilogram, litar, komad i sl.)
3. Kombinovane CT - predstavljaju kombinaciju CT prema vrijednosti i specifične CT, te imaju prednost obiju vrsta CT, a uklanjaju njihove nedostatke.
3/19/2012 74
3/19/2012 75
VRSTE CARINSKIH TARIFA e) Prema carinskim obveznicima na koje se odnosi:
1. Opšte CT – odnose se na sve uvoznike i izvoznike,2. Posebne ili specifične CT – na osnovu kojih se obavlja naplata za
svu robu koju uvoze/izvoze samo određeni uvoznici ili izvoznici.
f) Prema vrsti robe na koju se tarifa primjenjuje:
1. Opšta CT – primjenjuje se na svu robu,2. Djelomična ili parcijalna CT – primjenjuje se samo na neke vrste
robe kada je uvoze svi uvoznici.
g) Prema broju stopa:
1. Uniformne CT – imaju jednu stopu carine za svu robu,2. Specijalizirane CT – imaju različite stope carine za različitu robu.
3/19/2012 75
3/19/2012 76
HARMONIZOVANI SISTEM – (HS) Harmonizovani sistem sastoji se od jedinstvenog seta tarifnih
brojeva i podbrojeva, koji zajedno sa Osnovnim pravilima za primjenjivanje HS-a i napomenama uz odjeljke, glave i tarifne podbrojeve, predstavlja osnov za sistematično i jednoobrazno svrstavanje svih roba koje su predmet međunarodne trgovinske razmjene.
Konvencija o Harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe (čiji je sastavni dio i Harmonizovana nomenklatura) jeste međunarodni multilateralni pismeni ugovor kojim su regulisani uvođenje, stupanje na snagu i primjena Harmonizovane nomenklature.
Ovaj multilateralni ugovor je potpisan 14.juna 1983.godine, a stupio je na snagu 1.januara 1988.godine.
HS primjenjuje više od 200 država, područja, ekonomskih i carinskih unija
U Evropi, jedino Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije o HS-u, iako je u potpunosti u svoju legislativu ugradila HS nomenklaturu
3/19/2012 76
3/19/2012 77
HARMONIZOVANI SISTEM – (HS) Izgradnja nomenklature HS-a raščlanjena je prema sljedećoj sistematici:
Odjeljci (označeni rimskim brojevima I do XXI) (npr., tekstil -Odjeljak XI)
Glave (označene arapskim brojevima 01 do 76 i 78 do 97), u datom slučaju i razdjeli (npr., odjeća od tekstila - Glava 62.)
o Tarifni brojevi (označeni četverocifrenim arapskim brojevima) (npr., ženski mantili - tarifni broj 6202)
Tarifni podbrojevi (označeni šesterocifrenim arapskim brojevima) (npr., ženski mantili od vune
– tarifni podbroj 6202 11).
3/19/2012 77
3/19/2012 78
KOMBINOVANA NOMENKLATURA EVROPSKE UNIJE - (KN EU)
Kombinovana nomenklatura Evropske unije (KN EU)predstavlja sistemski popis robnih oznaka koji je zasnovan na Harmonizovanom sistemu i koji služi za primjenu Carinske tarife Zajednice, vanjskotrgovinske statistike i mjere trgovinske politike (član 1. Uredbe (EEZ) br. 2658/87, „Službeni list EU“ br. L 256/1987, str. 1)
Uredba o Kombinovanoj nomenklaturi sastoji se od 17 članova i prilogom koji ustvari sadrži nomenklaturu robe.
Objavljuje se u Službenom glasniku Evropske unije (vrste L), svake nove godine, najkasnije do 31.oktobra za sljedeću kalendarsku godinu, kompletna zajedno sa stopama carine,
koje mjere su i utvrđene od Vijeća ili Komisije.
3/19/2012 78
3/19/2012 79
KOMBINOVANA NOMENKLATURA EVROPSKE UNIJE - (KN EU) U skladu sa članom 1., stav 2. Uredbe o KN,
Kombinovana nomenklatura obuhvata:
a) nomenklaturu HS-a (nivo 6 cifara),
b) podpodjele nomenklature na nivou Zajednice, tzv. "podbrojevi KN", ukoliko im je dodijeljena stopa carine (nivo 8 cifara),
c) uvodni propisi, dodatne napomene uz Odjeljke i glave i fus-note koje se odnose na tarifne podbrojeve.
3/19/2012 79
3/19/2012 80
ZAKON O CARINSKOJ TARIFI BIH Zakon sačinjen iz dva dijela:1. Tekst zakona sa 13 članova,2. Carinska tarifa BiH
Vijeće ministara BiH donosi Carinsku tarifu BiH za svaku kalendarsku godinu putem Odluke o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BiH
Carinska tarifa BiH - zasnovana na:a) Harmonizovanom sistemu (HS) i b) Kombinovanoj nomenklaturi Evropske unije (CN EU)
(čl.17.tačka 4. pod a) Zakona o carinskoj politici BiH)
Prema odredbama člana 18., stav 2. SSP-a (BiH i EU), u klasifikaciji roba u trgovini između strana primjenjivati će se Kombinovana nomenklatura (KN EU).
3/19/2012 80
3/19/2012 81
ZAKON O UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJEZAKONOM JE REGULISANA:
nadležnost, organizacija, rukovođenje Upravom za indirektno oporezivanje (UIO), prava i dužnosti njenih zaposlenih, upravljanje ljudskim potencijalima i ostala pitanja.
UIO - samostalna upravna organizacija i ima status pravnog lica. UIO za svoj rad putem Upravnog odbora odgovara Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine. UIO – rukovodi direktor Sjedište UIO je u Banja Luci. UIO - ovlaštena za primjenu i sprovođenje zakonskih propisa o
indirektnom oporezivanju
3/19/2012 81
3/19/2012 82
IZVORI CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA U EVROPSKOJ UNIJIA. SVJETSKO TRGOVINSKOG PRAVO:
1. GATT 1947. i GATT 1994.2. WTO multilateralni ugovor (runde)
B. MEĐUNARODNO CARINSKO PRAVO:1. Svjetska carinska organizacija (WCO) – 1994.2. Konvencije WCO-a (npr., Kyoto konvencija)
C. EVROPSKO PRAVO:1. Primarno pravo: Ugovori o osnivanju: EZ, EEZ, EURATOM,
EZUČ i EU2. Sekundarno pravo: Pravni akti – npr., Uredba o vanjskoj
trovini, Zajednički carinski kodeks EZ, Uredba o statističkoj i carinsko-tarifnoj nomenklaturi i dr.
D. NACIONALNO PRAVO DRŽAVA ČLANICA EU:1. Formalni pravni okvir – upravna struktura i upravne radnje2. Princip subsidijariteta
3/19/2012 82
3/19/2012 83
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH - MISIJA
Uprava za indirektno oporezivanje je samostalna upravna organizacija koja
provodi zakonske i druge propise o indirektnom oporezivanju i vrši naplatu i
raspodjelu indirektnih poreza (carina, PDV-a, akciza i putarine) na teritoriji BiH.
3/19/2012 83
3/19/2012 84
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH - ISTORIJAT
29.12.2003. – usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja – pravni okvir za formiranje UIO
2004. – spajanje bivših carinskih uprava entiteta i Distrikta Brčko u jedinstvenu carinskuadministraciju BiH u okviru UIO
01.01.2005. – UIO počela stvarno funkcionisati kao jedinstvena cjelina na teritoriji BiH
3/19/2012 84
3/19/2012 85
UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH – PRAVNA OSNOVAKljučni zakoni na kojima se zasniva rad UIO su:
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH („Sl.Glasnik BiH“ br. 44/03, 52/04),
Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje („Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05), Zakon o postupku indirektnog oporezivanja(„Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05), Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza („Sl.Glasnik BiH“
br. 89/05), Zakon o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BiH“ broj 57/04 i 51/06), Zakon o carinskim prekršajima BiH („Sl.Glasnik BiH“ br. 88/09), Zakon o carinskoj tarifi BiH („Sl.glasnik BiH“ broj 1/98, 5/98, 7/98, 22/98,
31/02, 32/04, 11/05, 48/05, 76/06, 80/07 i 9/09) Zakon o porezu na dodatnu vrijednost („Sl. glasnik BiH“ broj 9/05, 35/05,
i 100/08), Zakon o akcizama („Sl. glasnik BiH“ broj 62/04 i 48/05), i Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Sl.Glasnik
BiH“ br. 55/04).
3/19/2012 85
3/19/2012 86
STRUKTURA FISKALNOG SISTEMA BIH -ORGANIGRAM
3/19/2012 86
3/19/2012 87
ORGANIGRAM SREDIŠNJEG UREDA UIODIREKTOR
UIO
SEKTOR ZA CARINE
SEKTOR ZA POREZE
SEKTOR ZAPOSLOVNE
USLUGE
SEKTOR ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
SEKTOR ZAPOŠTIVANJE
PROPISA
KABINET DIREKTORA
ODJELJENJE ZAPRAVNE
POSLOVE
ODJELJENJE ZAINTERNUREVIZIJU
ODJELJENJE ZAKOMUNIKACIJE
Odsjek zatarifu i vrijednost
Odsjek zaprocedure
Odsjek zakontrolu
Odsjek za pružanjeusluga poreskim
obveznicima
Odsjek za reviziju iInternu kontrolu
Odsjek za kontroluvelikih poreskih
obveznika
Odsjek za administrativne
poslove
Odsjek za upravljanjeljudskim
potencijalima
Odsjek zaupravljanje dugom
Odsjek za održavanjei razvoj IT
Odsjek zaobavještavanje
Odsjek za obraduporeskih prijava
Odsjek za financijskoupravljanje
Odsjek za stručnuobuku
Odsjek zavanjsku podršku IT
Odsjek zainternu podršku IT
Odsjek zasuzbijanje
krijumčarenja
Odsjek zaistrage
Odsjek zacentr.obavještavanje
i saradnju
(Stanje:22.04.2009.)
3/19/2012 87
3/19/2012 88
ORGANIGRAM UIO U REGIONALNIM CENTRIMA(Stanje:22.04.2009.)DIREKTOR
UIO
SEKTOR ZA CARINE
SEKTOR ZA POREZE
SEKTOR ZAPOSLOVNE
USLUGE
SEKTOR ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
SEKTOR ZAPOŠTIVANJE
PROPISA
Odsjek za poreze uRegionalnom centru
Odsjek za poslovne usluge u
Regionalnom centru
Grupa za ITu Regionalnom
centru
Odsjek zapoštivanje propisa uRegionalnom centru
Odsjek za carine u Regionalnom centru
Grupa za tarifui vrijednost
Grupa za procedure
Grupa za kontrolu
Grupa za pružanjeusluga poreskim
obveznicima
Grupa za reviziju i kontrolu
Grupa za kontrolu velikih poreskih
obveznika
Grupa za obraduporeznih prijava
Grupa zaprinudnu naplatu
Carinske ispostave
Carinski referati naGraničnim prelazima
Grupa zaobavještavanje
Grupa za suzbijanjekrijumčarenja
Grupa za istrage
Odjeljenje za Internu reviziju
Grupa za internu reviziju u RC-u
Odjeljenje zapravne poslove
Grupa za pravneposlove u RC-u
3/19/2012 88
3/19/2012 89
CARINSKA SLUŽBA BIH (SEKTOR ZA CARINE UIO) - ORGANIGRAM
SEKTOR ZA CARINE
Odsjek za carinsku tarifu i vrijednost
Odsjek za carinskeprocedure
Odsjek za naknadnukontrolu
Odsjek za carine uRegionalnom
centru
Grupa za tarifu i vrijednost
Grupa za kontrolu
Grupa za procedure
Carinske ispostave
Carinski referatina graničnim
prelazima
3/19/2012 89
3/19/2012 90
REGIONALNA ORGANIZACIJA CARINSKE SLUŽBE BIH
3/19/2012 90
3/19/2012 91
SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA SLUŽBA BIH) - NADLEŽNOSTI Stvaranje osnove za prikupljanje indirektnih poreza, Carinska kontrola i nadzor, te provođenje carinskih
postupaka u vezi robe koja je predmet prekograničnog prometa, što uključuje i kontrolu roba pod posebnim režimima uvoza/izvoza,
Carinska tarifa, carinska vrijednost i porijeklo robe, Postupci proizvodnje (unutrašnja/vanjska obrada,itd) Naknadna kontrola provedenih carinskih postupaka, Izrada prijedloga odgovarajućih zakona i
podzakonskih akata , Sprečavanje i otkrivanje carinskih prekršaja i drugih
nezakonitih radnji u carinskom postupku.
3/19/2012 91
3/19/2012 92
PODACI O GRANICI I GRANIČNIM PRELAZIMA U BIH
Dužina granice: 1463.2 km- Vodena: 813.8 km- Kopnena: 649.4 km
GRANIČNI PRELAZI:
Vrsta graničnog prelazaKoličina
Robni Putnički1. Drumski* 24 162. Željeznički 83. Vazdušni 44. Vodeni
* Podgrupe drumskih graničnih prelaza:- Međunarodni za robni promet
- Međunarodni za putnički promet
3/19/2012 92
3/19/2012 93
SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA SLUŽBA BIH) – BROJ LOKACIJA 30 CARINSKIH ISPOSTAVA
4 SLOBODNE ZONE
59 CARINSKIH REFERATA NA GRANIČNIM PRELAZIMA:
25 CR za robni promet, 15 CR za putnički promet 8 za međunarodni željeznički saobraćaj, 4 za međunarodni vazdušni saobraćaj, 3 za međunarodni poštanski saobraćaj.
3/19/2012 93
3/19/2012 94
PROCEDURA I KONTROLA NA GRANIČNIM PRELAZIMA
1. Ubrzanje i olakšanje trgovine i transporta2. Kontrola3. Analiza rizika i selektivitet4. Razmjena relevantnih podataka na horizontalnom i vertikalnom principu unutar carine5. Saradnja i razmjena podataka između carinskih
službi zemalja u okruženjua) Saradnja na centralnom nivoub) Saradnja na regionalnom nivouc) Saradnja na lokalnom nivou (granični prelazi)
3/19/2012 94
3/19/2012 95
CARINSKA SLUŽBA BIH – PREGLED BROJA ZAPOSLENIH (31.12.2008.)
R/B
Organizaciona jedinica UIO
SISTEMATIZOVANO
RADNIH MJESTA
POPUNJENO
RADNIH MJESTA
1.
SREDIŠNJI URED- Sektor za carine
72 43
2.
RC BANJA LUKA-Odsjek za carine
365 386
3.
RC SARAJEVO- Odsjek za carine
185 230
4.
RC TUZLA- Odsjek za carine 300 305
5.
RC MOSTAR- Odsjek za carine
308 317
UKUPNO:
1.230 1.281
3/19/2012 95
3/19/2012 96
OBIM SPOLJNOTRGOVINSKOG PROMETA PO REGIONALNIM CENTRIMA UIO (2008.godina)
R/B
Regionalni
centar
Uvoz
Izvoz
Ukupno
1. Banja
Luka
4.963.196.315,43 1.745.362.408,22 6.708.558.723,65
2. Tuzla 3.771.465.050,59 1.754.104.946,54 5.525.569.997,13
3. Sarajevo 3.728.877.875,46 1.797.132.953,14 5.526.007.828,60
4. Mostar 3.469.009.412,51 1.550.724.238,45 5.019.733.650,96
UKUPNO : 15.932.545.653,99 6.847.324.546,35 22.779.870.200,20
3/19/2012 96
3/19/2012 97
NAPLATA PRIHODA IZ CARINSKOG POSTUPKA PO REGIONALNIM CENTRIMA UIO (2008.godina)
Regionalni centar
Naplaćeni iznos (KM)
%
Banja Luka 1.312.659.449,80 30,67
Tuzla 906.064.576,05 21,17
Sarajevo 958.279.918,11 22,39
Mostar 1.102.942.093,95 25,77
3/19/2012 97
3/19/2012 98
NAPLATA PRIHODA PO ZAPOSLENOM CARINSKOM RADNIKU (2004. - 2008.)
Naplaćeni prihodi Godina
Broj
zaposlenih ukupno po zaposlenom
Indeks
po zaposlenom
u odnosu na 2004.god.
2004. 2.227 1.591.040.611,84 714.432,25
2005. 1.208 1.811.513.336,43 1.499.597,13 209,90
2006. 1189 3.273.488.558,35 2.753.144,29 385,36
2007. 1247 3.869.403.245,17 3.102.969,72 434,33
2008. 1280 4.279.946.037,91 3.343.707,84 468,02
3/19/2012 98
3/19/2012 99
OBIM CARINSKIH PRIJAVA PO VRSTAMA CARINSKIH POSTUPAKA (2006. - 2008.)
INDEKS
VRSTE CARINSKIH
PRIJAVA
2006.god.
2007.god.
2008.god.
2006/7 2007/8
JCI za uvoz (IM 0-9) 558.644 630.624 681.790 112,88 108,11
JCI za izvoz (EX 1-3) 209.630 227.363 225.817 108,46 99,32
UKUPNO :
768.274
857.987
907.637
111,68
105,77
3/19/2012 99
3/19/2012 100
INFORMACIONI SISTEM UIO ISIP(2006) –
Integrisani sistem indirektnog oporezivanja integriše informacije iz:
1) ASYCUDA – Carinski podsistem
2) ALICE – PDV podsistem
3) Podsistem ostalih prihoda
4) CABase podsistem
5) IT sistem Centralne banke BiH
3/19/2012 100
3/19/2012 101
INFRASTRUKTURA NA GRANIČNIM PRELAZIMA U BiH - (GP“KARAKAJ”)
3/19/2012 101
3/19/2012 102
KODEKS PONAŠANJA SLUŽBENIKA UIO
Direktor UIO BiH 26.06.2006.godine potpisao KODEKSPONAŠANJA.
Kodeks ponašanja je zasnovan napreporukama iz “ARUSHADEKLARACIJE” i Izmjenjene ARUSHA deklaracije.
3/19/2012 102
103
PROCES PRIDRUŽIVANJA U EVROPSKU UNIJU - KRITERIJI
KRITERIJI IZ KOPENHAGENA 1993. I MADRIDA 1995.:
Politički: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, poštovanje ljudska prava i prava i
zaštitu manjina; Ekonomski: funkcionalna tržišna ekonomija i kapaciteti
koji su sposobni da se izbore sa konkurancijom i uslovima koji vladaju na tržištu EU-a;
Sposobnost da se preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva, uključujući posvećenost političkim, ekonomskim i monetarnim ciljevima Unije;
Usvajanje Acquis Communautaire (cjelokupna evropska legislativa) i njegova djelotvorna provedba kroz odgovarajuće administrativne i pravosudne strukture.
3/19/2012 103
3/19/2012 104
DRŽAVE ČLANICE EEZ-a i EZ-a od osnivanja EEZ-a 1968.
Godina Države članice Proširenje država članica
1958 BE, NE , LU, DE, IT, FR (EEZ- 6) -
1973 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK (EEZ- 9) GB, IE, DK
1981 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR (EEZ-
10)
GR
1986 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT
(EEZ- 12)
ES. PT
1995 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT,
AT, SE, FI (EEZ- 15)
AT, SE, FI
2004 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT,
AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK,
CZ (EEZ- 25)
EE, LT, LV, PL, HU, CZ,
MT, SI, SK, CZ
2007 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT,
AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK,
CZ, BG, RO (EEZ- 27)
BG, RO
3/19/2012 104
3/19/2012 105
SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU (SSP) BiH i EU
SSP - potpisan 16. juna 2008. godine u Luksemburgu Od 1. jula 2008. godine na snazi Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima SSP – podijeljen u 10 poglavlja:
1) Opći principi;2) Politički dijalog;3) Regionalna saradnja;4) Slobodno kretanje robe;5) Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje
usluga, kretanje kapitala;6) Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila
konkurencije;7) Pravda, sloboda i sigurnost;8) Politike saradnje;9) Finansijska saradnja;10) Institucionalne, opće i završne odredbe.
3/19/2012 105
3/19/2012 106
SSP BiH i EU – POGLAVLJE IV (SLOBODNO KRETANJE ROBE)
BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKA UNIJA POSTEPENO ĆE, U PERIODU OD PET GODINA I U SKLADU S ODREDBAMA OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI IZ 1994.(GATT 1994.) I SVJETSKE TRGOVAČKE ORGANIZACIJE (WTO), USPOSTAVITI OBLAST SLOBODNE TRGOVINE.
U NAVEDENOM PERIODU OBJE STRANE UKINUT ĆE CARINE I KOLIČINSKA OGRANIČENJA NA MEĐUSOBNI UVOZ ROBE.
3/19/2012 106
3/19/2012 107
Carinska unija – temelj EU i suštinski element u funkcionisanju zajedničkog tržišta EU
Carinsko područje Zajednice obuhvata 27 teritorijalnih područja zemalja članica + Monako, Kanarska ostrva i ostrvo Man
Carinski i spoljno-trgovinski propisi su u nadležnosti Zajednice
PRIMARNE FUNKCIJE CARINE U EU:1. Zaštita industrije i poljoprivrede od jeftinih inostranih
proizvoda (zaštitne carine)
2. Ostvarivanja prihoda za vlade (fisklane carine)U budžetu EU – udio carina 20%
CARINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE
3/19/2012 107
3/19/2012 108
DIREKCIJA ZA POREZNU I CARINSKU UNIJU EVROPSKE KOMISIJE
3/19/2012 108
3/19/2012 109
BIH OSTVARILA NAPREDAK I RADI NA PRIORITETIMA (kao npr.):
Porijeklo robe – UIO jedini organ u BiH ovlašten za izdavanje EUR.1 za trgovinu sa EU i CEFTA,
Nomenklatura Carinske tarife BiH – usklađena sa KN EU, Nastavak usklađivanja BH propisa sa acquis communautaire Ukinuta carinska evidencija od 1%, Ukinuta orjentaciona lista carinske vrijednosti i izdata
uputstva za procjenu vrijednosti u skladu sa GATT, UIO uključena u zajedničke operacije protiv organizovanog
kriminala, Razvoj strategije UIO – u skladu sa smjernicama EU, Razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, BiH postala članica WCO (4.7.2008.), itd.
NAPREDAK BIH U PROCESU PRIDRUŽIVANJA U OBLASTI CARINE
3/19/2012 109
3/19/2012 110
PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG SISTEMA BIH U PROCESU INTEGRACIJA U EU:
CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE (CUSTOMS BLUEPRINTS),
PREPORUKE WCO ZA RAZVOJ IZGRADNJE KAPACITETA,
OKVIR STANDARDA WCO ZA OSIGURANJE I OLAKŠANJE GLOBALNE TRGOVINE
PRIRUČNIK SVJETSKE BANKE ZA MODERNIZACIJU I REFORMU CARINE
PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA
3/19/2012 110
3/19/2012 111
GLAVNI KORACI U PROCESU STRATEŠKOG MENADŽMENTA
Korak 1:
Analiza sredine - interne - eksterne
Korak 2:
Usmjeravanje organizacije - misija - ciljevi
Korak 3:
Formulisanje strategije
Korak 4:
Implementacija strategije
Korak 5:
Strateška kontrola
Izvor: Certo, S.C. and Peter, P.: Strategic management, Concepts and Applications, McGraw Hill, 1991.
3/19/2012 111
3/19/2012 112
STRATEŠKI ZAHTJEVI ZA MODERNE CARINE:
1. Transparentnost,
2. Minimalne smetnje,
3. Sigurnost,
4. Partnerstvo, i
5. Profesionalnost.
KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO
3/19/2012 112
3/19/2012 113
RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI CARINE:
1. Jasni ciljevi,2. Tačni podaci,3. Efektivna organizacijska struktura,4. Upravljački informacioni sistem5. Savremene tehnike upravljanja6. Savremene infomacione tehnologije i
komunikacije7. Zalaganje za potrebu partnerstva8. Redovna vanjska revizija
KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO
3/19/2012 113
3/19/2012 114
KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO
Efektivni trgovinski menadžment i efektivna zaštita društva i sigurnosti i
prikupljanje tačnih privrednih podataka
vode do
Rasta prikupljanja prihoda
Razvoj sposobnosti carine
3/19/2012 114
3/19/2012 115
KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO
Četiri glavne uloge carine
Prioriteti vlade Organizaciona struktura + =
Trgovinski menadžment
Prikupljanje prihoda
Zaštita društva/sigurnosti
Statističke informacije
3/19/2012 115
3/19/2012 116
MISIJA, VIZIJA I STRATEGIJA:
Misija je izjava o osnovnim vrijednostima koje izražavaju ulogu organizacije, predstavlja srž identiteta organizacije i određuje šta pokreće organizaciju: Misija izražava organizacijski identitet.
Vizija daje sliku željenog stanja organizacije, ne kao krajnjeg stajališta, već kao stremljenja ka tome: Vizija izražava gdje organizacija želi da bude.
Strategija pruža sveukupni organizacijski plan koji će pretvoriti viziju organizacije u stvarnost: Strategija pokazuje put kojim se treba kretati organizacija.
KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO
3/19/2012 116
3/19/2012 117
Strateški
menadžment
Funkcije Središnjeg ureda
politika legislative, itd
Međunarodni
uticaj
Strateška znanja
Specijalistička znanja poslovne
zajednice
Regionalni
uticaj
Strateške informacije
Carinska specijalistička
znanja
Podrška HR, IT, logistika
financije, obuka, itd
Usklađenost olakšavanje
prikupljanja prihoda
Istrage zaštita sigurnosti i
društva
Javnost Trgovina
V l a d a
financije, unutrašnji poslovi, trgovina
(poljoprivreda, zdravstvo, itd)
Slika carine u 21.vijeku –Ključni pokazatelji upravljanja na zalaganju i rezultatima
3/19/2012 117
3/19/2012 118
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAMODEL BALANCED SCORECARD - BSC
Provođenje propisa
Područja rezultata
Kontrola procesa Mišljenja učesnika
Učenje i rast
3/19/2012 118
3/19/2012 119
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAANALIZA UČESNIKA (THE STAKEHOLDER ANALYSIS) –MODEL ZA MAPIRANJE UČESNIKA
Stepen interesa
Nizak Visok
Niska snaga
Visoka snaga
A
Minimalni napor
B
Biti informisan
C
Imati satisfakciju
D
Ključni igrači
3/19/2012 119
3/19/2012 120
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTASWOT ANALIZA
Ext.
Int.
Mogućnosti
Prijetnje
Snage
Da li nam ove snage omogućavaju
korištenje ovih šansi
Da li nam ove snage omugućavaju
izbjegavanje ovih prijetnji
Slabosti
Da li nas ove slabosti sprečavaju u
korištenju ovih mogućnosti
Da li nas ove slabosti sprečavaju
od izbjegavanja ovih prijetnji
3/19/2012 120
3/19/2012 121
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAMODEL UZROKA I POSLJEDICA – STABLO PROBLEMA
Nerazvijene elektronske informacije
Nije primijenjeno upravljanje
rizikom
Ne postoji kompjuterizovani
sistem obrade carinskih prijava
Nedostatak pravne
infrastrukture
Nedostatak resursa
(Ljudskih i budžetskih)
U carini nema pravnih
eksperata
Nema treninga za obuku carinskih
službenika na računarima
Budžet je ograničen i kompjuteri nemogu biti nabavljeni
Ključni problem
Zašto?
Zbog
Zašto?
Zbog
Zašto?
Zbog
Uzroci
Posljedice
3/19/2012 121
3/19/2012 122
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAThe 7’s model
Zajedničke vrijednosti
Sistemi Struktura
Strategija
Stil Znanja
Osoblje
3/19/2012 122
3/19/2012 123
ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAMODEL LOGIČKOG OKVIRA – LOGICAL FRAMEWORK (LFW)
Implementacija Evaluacija
Logički okvir
Planiranje
3/19/2012 123
3/19/2012 124
CARINSKE SMJERNICE EU ZA REFORMU CARINE -KOROSNICI:
Države kandidatkinje za pristupanje EU , Potencijalne države konadidatkinje EU, Države partneri Evropske susjedske politike, Države koja izgrađuju područje slobodne trgovine ili
carinsku uniju, Države koje se pripremaju za pristupanje WTO-u ili za
provođenje zahtjeva WTO, Države u svim regijama svijeta koje provode reformu
carine ili podsticanja trgovine
CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE
3/19/2012 124
3/19/2012 125
22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA:
1. Zakonodavstvo2. Organizacija i upravljanje3. Upravljanje ljudskim potencijalima4. Carinska etika5. Unutrašnja revizijja6. Obuka7. Olakšavanje trgovine i odnosi s poslovnim subjektima8. Odnosi s javnošću i komunikacije9. Carinska saradnja10. Prikupljanje prihoda11. Upravljanje rizikom12. Zajednička poljoprivredna politika: kontrole izvoza
CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE
3/19/2012 125
3/19/2012 126
22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA:
13.Kontrola na granici i u unutrašnjosti14.Provoz i kretanje robe15.Određivanje carinske vrijednosti16.Naknadne kontrole i revizija17.Istraga i provođenje propisa18.Provođenje carinskih propisa o pravima intelektualnog vlasništva (IPR)19.Sigurnost lanca nabave20.Infrastruktura i oprema21.Carinska laboratorija22.Informaciona i komunikaciona tehnologija
CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE
3/19/2012 126
3/19/2012 127
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
3/19/2012 127
3/19/2012 128
Izjava o zajedničkoj misiji EU glasi: "Carina je odgovorna za zaštitu društva i olakšanje međunarodne trgovine putem upravljanja vanjskim granicama i omogućavanjem sigurnog lanca nabave. Obavezujemo se da ćemo omogućiti sigurnost i zaštitu građana, zaštitu financijskih interesa Zajednice i njenih država članica, zaštitu Zajednice od nefer i nelegalne trgovine, te, u isto vrijeme, obavezujemo se da ćemo podržavati legitimne poslovne aktivnosti, povećanje konkurentnosti evropskog biznisa putem savremenih radnih metoda, podržanih sa uspješnim okruženjem. Da bi ostvarili ove ciljeve, sarađivaćemo na nacionalnom i međunarodnom nivou sa drugim organima, posebno sa drugim agencijama za provođenje zakona, u spriječavanju prevara, organizovanog kriminala i terorizama . Naš cilj je da radimo sa integritetom i da pružamo najveći mogući stepen usluge."
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
3/19/2012 128
3/19/2012 129
VIZIJA AUSTRIJSKE CARINE:
“Želimo da budemo prepoznati kao partner austrijske ekonomije i faktor kreiranja Austrije kao poslovne lokacije. Našim ekspertizama i kontrolama podržavamo i štitimo austrijsku ekonomiju, zajedničko tržište i građane Evropske Unije protiv konzekvenca od iliegalne trgovine i, u isto vrijeme, štitimo i podržavamo sigurnost, zdravlje i okolinu. Naš cilj: Mi, austrijska carinska administracija, želimo da postavimo i razvijemo našu vrijednost kao jedna od najboljih administracija u Evropi. Želimo se pripremiti za izazove brzorastućih tehnoloških promjena i globalizacije ekonomije i odgovoriti aktivno na iste. Naš cilj predstavlja sredstvo za postizanje svrhe: Interes Austrije i Evropske Unije".
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
3/19/2012 129
3/19/2012 130
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
Vision
IT
strategijaPoslovna
strategija
Organizaciona
strategija
3/19/2012 130
3/19/2012 131
STRATEŠKI PRAVCI AUSTRIJSKE CARINE - PRIMJER:
"Želimo da, na bazi selektiviteta orjentisanog na riziku, minimizujemo naše kontrole legealne trgovine i spriječimo iliegalnu trgovinu sa svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Korištenjem najmodernijih tehnologija koje se koriste za razvoj i IT rješenja želimo da povećamo kvalitet naših proizvoda i promovišemo Austriju kao poslovnu lokaciju. Kao građani blizu uslužne administracije želimo da smanjimo birokraciju i uvećamo kompetentnost za rješavanje problema građana. Povećanjem stepena međunarodne saradnje želimo da učestvujemo u očuvanju vanjskih granica Unije. Također želimo da našem osoblju omogućimo razvoj ljudskih resursa u kontekstu njihovih aktivnosti i pri tome da ih podržavamo. Efikasna i fleksibilna raspodjela posla između različitih ureda trebala bi da promoviše optimalno korištenje resursa i snažnu identifikaciju sa našom administracijom".
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
3/19/2012 131
3/19/2012 132
SADRŽAJ PLANA UPRAVLJANJA POSLOVNIM PROMJENAMA (BCMP):
Faza poslovne implementacije (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za poslovni dio i organizaciju),
Faza implementacije IT-a (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za I T),
Faza obuke (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za obuke),
Operativna faza (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za poslovni dio, IT i organizaciju).
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE
3/19/2012 132
3/19/2012 133
PREDUSLOVI ZA CARINSKU REFORMU:
1. Snažno obavezivanje i podršku top menadžmenta carinske uprave za promjenama,
2. Razumijevanje ukupnog procesa (prednosti i nedostaci),
3. Odgovarajuća organizacija i ljudski resursi (interni projektni menadžer),
4. Uključenost, razumijevanje procesa i obavezivanje svih odgovornih učesnika/ključnih linijskih menadžera.
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE
3/19/2012 133
3/19/2012 134
METODOLOGIJA GAP ANALIZE
1. Definisati proces GAP analize i postaviti ga u kontekstu sa drugim predpristupnim aktivnostima Carine Slovenije,
2. Predstaviti alate GAP analize i objasniti njihovo korištenje, i 3. Pripremiti nacrt GAP analize u odabranim područjima.
TEHNIČKI DIO GAP ANALIZE:
1. Formalni radni okvir kojim se analiziraju pravila/regulative, organizacija,procedure i politike, te
2. Alate, tj. Opremu, infrastrukturu i informacione tehnologije, dok dio analize koji se bavi pitanjima ponašanja obuhvata: praksu, navike, aktivnosti, znanja, sposobnosti, sklonosti, i sl.
PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE
3/19/2012 134
3/19/2012 135
PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)Logika projekta Objektivni mjerljivi
indikatori uspjeha
Pokazatelji Uticaj Ostali korisnici
STRATEŠKI CILJ Zaštititi i razvijati državu Bosnu i Hercegovinu, usmjeravajući pažnju na zaštitu trgovine, sigurnosti i društva
Trenutni statistički pokazatelji u pogledu međunarodne trgovine i stranih investicija u BiH su održani i unaprijeđeni Trenutni statistički pokazatelji u pogledu suzbijanja prekograničnog kriminala u BiH pokazuju unapređenje
Upoređivanje godišnjih statističkih podataka BiH Razmatranje trgovačkih trendova i mišljenja javnosti u BiH
Ostvarivanje ovoga cilja utiče na stratešku politiku Vijeća ministara BiH Ne postoji značajna promjena u politici Vijeća ministara BiH Nastaviti trenutne trendove u razvoju trgovine
Članovi odjela Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, kao i odjela za ekonomiju i sigurnost Ekonomski operatori Javnost
3/19/2012 135
3/19/2012 136
PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)KRATKORČNICILJRazviti carinskuslužbu Bosne iHercegovineunutar UIO kaoservis zaefektivnoprikupljanjeprihoda iupravljanjegranicom
Održan ili unaprijeđen nivo prikupljanja prihoda u skladu sa inflacijomSmanjivanje mogućnosti korištenja kontrolisane/zabranjene robeJavno mnijenje prepoznaje unapređenje rada
Redovni nadzor statistike prikupljanja prihoda (UIO, Zavod za statistiku)Nadzor cijena i mogućnosti korištenjaRazmatranje javnog mišljenja
Tarifna politika BiH ostaje konzistentnaStope PDV-a i akcize u BiH, u osnovi, ostaju nepromijenjene.Zabrane i organičenja uvoza/izvoza, u osnovi, ostaju nepromijenjene i u nadležnosti su carinske službe BiH
Sektor za poreze UIOUvoznici/izvoznici, špediteri, logistika, prevoznici, banke, itd.PutniciMeđunarodne organizacijeČlanice Evropske unije, WCO i WTO
3/19/2012 136
3/19/2012 137
PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)OČEKIVANIREZULTATI /UČINCICarinska službakoja je usklađenasa Carinskimsmjernicama EU,KyotoKonvencijom iWCO okviromstandarda SAFE
Vrednovanje u skladu sa standardima EU, Kyoto konvencijom i Okvirom standarda SAFE
Redovni nadzor i pregled od strane programskog menadžmenta UIO, EU, WCO-a i drugih međunarodnih organizacija
Preporuke dijagnostičkih misija Evropske komisije i WCO-a su prihvaćene i primjenjene
Ekonomski operatori
3/19/2012 137
3/19/2012 138
AKTIVNOSTI Troškovi Resursi Preduslovi
Provođenje carinskih radnji i operacijaProvođenje trenutnog planaPonovno utvrđivanje pristupaRazvoj poslovnih obavještenjaRazvoj srednjeg menadžmentaRazvoj i implementacija:-Politike i procesa efektivnog strateškog menadžmenta, uključujući menadžment upravljanja rizikom-Organizacione strukture koja će pružati punu podršku-Razvoj budžeta i plana njegovog izvršenja-Strategije komunikacija i promocijeIspitivanje i implementacija:-Nove organizacione strukture-Novih procedura-Legislative koja podržava strateški razvoj-Novih kompjuterskih sistema-Nove opreme-Programa za razvoj ljudskih resursaOblici praktične saradnje sa:-Sektorom za poreze UIO i drugim agencijama za prikupljanje prihoda-Ostalim vladinim agencijama i odjelima-Ekonomskim operatorima-Regionalnim i međunarodnim partnerima
Troškovi će biti procijenjeni i utvrđeni u toku faze procjene obima programa
Resursi će biti procijenjeni i utvrđeni u toku faze procjene obima programa
U najširem smislu riječi, prihvatanje strateške svrhe i rezultata ovog programa od strane Vijeća ministara BiH (i entitetskih vlada)Raspodijeljen je razvoj realnog budžetaUtvrđena je realna vremenska dinamika programaU carinskoj službi BiH stavljeni su u funkciju mehanizmi programskog menadžmentaOsnovni podaci na osnovu kojih se može vršiti nadzor i evaluacija projekta u cilju njegovog uspješnog završetka
3/19/2012 138
3/19/2012 139
1) ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE,2) USKLAĐIVANJE CARINSKIH PROPISA,3) ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE LJUDSKIM RESURSIMA,4) PRIKUPLJANJE PRIHODA,5) UPRAVLJANJE RIZIKOM,6) OLAKŠAVANJE TRGOVINE I ODNOSI SA POSLOVNIM
SUBJEKTIMA,7) UTVRĐIVANJE CARINSKE VRIJEDNOSTI,8) NAKNADNA CARINSKA KONTROLA,9) PROVOĐENJE PROPISA O PRAVIMA INTELEKTUALNOG
VLASNIŠTVA,10) INFRASTRUKTURA I OPREMA,11) CARINSKA LABORATORIJA,12) INFORMACIONA I KOMUNIKACIONA TEHNOLOGIJA,13) CARINSKA SARADNJA .
MODEL RAZVOJA STRATEŠKIH CILJEVA CARINSKE SLUŽBE BIH - (2009-2011)
3/19/2012 139
3/19/2012 140
HVALA ZA VAŠU PAŽNJU !
3/19/2012 141
Ime i prezime Doc.dr Sanel Jakupović Adresa: Panevropski univerzitet Apeiron
Banja Luka
Članstvo: INCU-International network of customs universities
Mobitel ++387 (0)62 349 379 E-mail [email protected]
KONTAKT PODACI
3/19/2012 141