23
Cestovni prijevoz u logističkom sustavu

cestovni prijevoz u logističkom sustavu prezentacija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

cestovni prijevoz

Citation preview

Cestovni prijevoz u logistikom sustavu

Cestovni prijevoz u logistikom sustavuLogistikaLogistika je djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje trokove.

Logistiki sustav Logistiki sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi s ciljem optimizacije tokova materijala, roba, informacija, energije i ljudi na odreenom zemljopisnom podruju radi ostvarenja najveih ekonomskih efekata.

Elementi logistikog sustavanarudba i isporukaskladitenjeupravljanje zalihamamanipulacijaprijevozinformacijski logistiki sustav

PrijevozSa stajalita poslovne logistike pod prijevozom se podrazumijeva djelatnost koja je istodobno i element logistikog sustava, kojim se omoguava premjetanje (tok) dobara kroz logistiki i distribucijski sustav.Prijevoz se moe obavljati u sklopu razliitih grana prometa.Prijevozna djelatnost ima vrlo vanu ulogu u svim logistikim procesima jer omoguuju cirkulaciju robe na svim razinama gospodarstva i drutva.

Vrste prijevozaPet je osnovnih vrsta prijevozatereta:zranicestovnicjevovodnieljeznikivodeniSvaka od ovih vrsta ima razliite karakteristike koje joj daju prednosti nad ostalim sredstvima. Koja vrsta je najbolja ovisi o teretu koji se prevozi, trokovima, brzini, pouzdanosti, sposobnosti, kapacitetu, duini tereta i fleksibilnosti.

Cestovni prijevoz

Cestovni promet je proces premjetanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari vonjom po ulicama tj. cestama. Cestovni prijevoz predstavlja najznaajniji dio prijevoza, koji se vie od 400 milijuna putnikih automobila i 120 milijuna teretnih kamiona i autobusa omoguuje najmasovniji oblik prijevoza putnika i roba.Povijest cestovnog prijevozaPrve ceste javljaju se prilino rano. Njihova pojava datira iz starog vijeka u Babilonu jo prije gotovo 5.000 godina. Osobito su ih u starom vijeku razvili Rimljani.

Prva autocesta je izgraena kraj Berlina 1921. godine u duini od 10 km.

SAD i Europa raspolau s glavninom svjetskih cesta sa suvremenim kolnikim zastorima. U Europi ih ima oko 4.000.000 km, a u SAD 3.633.520 km (1994.g.).Razvoj cestovnog prijevoza u HrvatskojPrve poznate ceste na teritoriju Hrvatske datiraju iz rimskog perioda. Dolaskom Slavena, stare rimske ceste gotovo potpuno propadaju. Tek od 12. stoljea poinju se spominjati prvi srednjovjekovni putevi. Prve modernije ceste izgraene su u toku 18. i 19. stoljea, najprije u naim sjeverozapadnim krajevima, zbog narasle potrebe povezivanja unutranjosti s primorjem, odnosno lukama. U Hrvatskoj se preteom modernih cestovnih komunikacija smatra cesta izmeu Karlovca i Bakra koja je sagraena 1726. god. To je Karolinka cesta. Ve 1779. godine izgraena je cesta od Karlovca za Senj - Jozefinska cesta, a 1811. god. sagraena je Lujzijanska cesta, najljepa cesta Europe u to vrijeme.

Prednosti cestovnog prijevozacijene su nie na kraim i srednjim relacijama nego kod eljeznikog i zrakoplovnog prijevozaraspolae se specijalnim vrstama vozila za prijevoz pojedinih vrsta robe te se tedi na njihovom pakiranjuzbog rasprostranjenosti isporuka robe je bra i nije potrebno njezino prekrcavanje u druga prijevozna sredstva to je sluaj s drugim vrstama prijevoza

Slabosti cestovnog prijevozarelativno vea potronja goriva po jedinici prevezenog teretavie je ovisan o vremenskim i drugim uvjetima u prometu

vie zagauju okoli od eljeznikog i pomorskog prijevoza cijene prijevoza mogu biti vie u odnosu na druge vrste prijevoza ako se roba alje na dalje relacijeKlasifikacija cestovnog prijevozanamjeni (javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe)teritorijalnim obiljejima (unutarnji i meunarodni prijevoz)nainu organizacije (linijski i slobodni prijevoz)

Cestovna mreaU cestovnom prijevozu cestovna mrea predstavlja neophodno sredstvo za rad. Ono omoguuje kretanje sredstava i savladavanje prostornih udaljenosti.

Poznato je da zemlja s dobrom cestovnom mreom imaju bolje mogunosti za razvoj nacionalnog gospodarstva. Razina razvoja cestovne infrastrukture razliita je od drave do drave, od regije do regije to se odraava na prijevozu roba i uope na razvitku gospodarstva.

Najrazvijenije zemlje koje predstavljaju istinske lidere u globalnim ekonomskim odnosima, imaju razvijenu cestovnu infrastrukturu . To se prije svega odnosi na SAD, Japan i zemlje EU.Vrste cestaautoceste su posebno izraene ceste namijenjene iskljuivo prometu motornih vozila, imaju po dva odvojena fizika traka za promet iz suprotnih smjerovalokalne ceste su prometnice koje povezuju naselja na podruju opina ili gradova

dravne ceste su prometnice koje povezuju teritorij jedne drave s mreom europskih cesta, a imaju najmanje dva prometna traka irine ne manja od 3 metra

Cestovna vozilaCestovna vozila su vozila za prijevoz putnika i robe na kopnu ali ne po tranicama. Za prijevoz se koriste ve izgraenim prometnicama.

Sredstva prijevoza mogu biti: teretna, radna, putnika, kombinirana, specijalna, vuna i vojna. Za potrebe logistike uglavnom se koriste teretna i radna vozila.

Teretna vozilaNamijenjena su prijevozu razliitog tereta. Mogu biti poluprikolice, prikolice i druga prikljuna vozila. Prikolica je teretno vozilo s etiri kotaa, bez motora, pa je prikljuena ipkom za vuno vozilo ili traktor.

Poluprikolica je vrsta prikolice koja je zglobno prikljuena na motornu jedinicu ili traktor pa predstavlja sastavni dio zglobnog vozila.

Teretna vozila prema obliku karoserije:Vozila s tradicionalnim tipom karoserije Vozila s karoserijom koja se pokriva atorskim pokrivaem Dambo vozila Kombi vozila CisterneKiperiVozila-kontejneri Kombibusi

Radna vozilaRadno vozilo je motorno ili prikljuno vozilo na koje su ugraeni ureaji ili oprema za obavljanje radova i kojem je najvea doputena masa izjednaena s masom vozila a prema osobinama i karakteristikama spada u jednu od kategorija ili vrsta motornih ili prikljunih vozila.

Tu spadaju bageri, rovokopai, pokretne dizalice i sl.

Uinkovitost cestovnog prometnog sustava u dobroj mjeri ovisi o organizaciji i procesa prijevoza robe. Organizacijom transporta nastoji se osigurati prijevoz tereta po najkraim pravcima, to veoj brzinom i kraim rokovima.

O izboru pravca kretanja ovisi broj moguih vonji, iskoritenost kapaciteta vozila, vrijeme vonje, koliina prevezenog tereta i drugi elementi vezani za transport. U praksi se primjenjuju razliiti organizacijski sustavi transporta. Susreemo ih pod nazivom kao to su: Ponavljajui sustav Radijalni sustav Prstenasti sustav Kombinirani sustav

Izradile:Martina uaSara DikliNina MilovanoviHVALA NA PANJI!