Citiranje, Parafraziranje i Upucivanje Na Izvore_ver4

7/25/2019 Citiranje, Parafraziranje i Upucivanje Na Izvore_ver4

1/23

Sveuilite u ZagrebuCentar za Hrvatske studije

Tomislav Janovi

Citiranje, parafraziranje i upuivanjena izvore u akademskim tekstovima

nastavni materijal za kolegij Akademska pismenost

Zagreb, 200!0


2/23

Sadraj

0! "vodne na#omene!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!2

! $snovni #ojmovi!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!%

2! &zravno navo'enje ()itiranje*!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!+

%! eizravno navo'enje (#ara-raziranje*!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!.

+! /isanje bibliogra-ski jedini)a (sastavljanje #o#isa literature*!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!0

1! o#unska literatura!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!22


3/23

0. Uvodne napomene

&zravno i neizravno navo'enje ()itiranje*, u#uivanje (re-eriranje* na izvore te#isanje bibliogra-ije (literature* standardni su #ostu#)i bez koji je nezamislivo#isanje, ali i itanje i razumijevanje akademski radova 3 od seminarski izavrni radova do struni i znanstveni! Stoga je za svakog lana akademskezajedni)e va4no da to br4e i to us#jenije ovlada tim vjetinama!

5ada je rije o )itiranju i #ara-raziranju, dva su kljuna zatjeva koja se#ostavljaju #red #is)a akademskog rada6 da vjerodostojno #renese sadr4aj koji)itira ili #ara-razira te da na to jasniji nain u#uti itatelja na izvore s koji je tesadr4aje #reuzeo!

a4alost, u akademskom svijetu jo uvijek ne #ostoji jedinstveni nain

u#uivanja na izvore odnosno njiova bilje4enja! ak, u #osljednja dva desetljeakao najraireniji nain nametnuo se tzv! 7Harvardski bibliogra-ski stil8 (HarvardBibliographic Style*! $snovu te metode ini #ostu#ak umetanja u#ute nabibliogra-ski izvor u sam tekst, to je mogue bli4e mjestu izravnog ili neizravnognavoda! "#uta na izvor slu4i kaopoveznica s cjelovitim bibliografskim zapisomkoji se navodi u literaturi na kraju teksta! $va se metoda #okazala jednostavnijom i

#raktinijom od alternativni metoda u#uivanja na izvore! $no to je zajednikoveini ti alternativni, danas uglavnom zastarjeli metoda je navo'enje

bibliogra-ske u#ute (re-eren)e* u bilje)i na kraju strani)e (7-usnoti8* ili na kraju

teksta!$vaj nastavni materijal temelji se na Harvardskom sustavu re-eriranja i

bilje4enja bibliogra-ski izvora! o, valja na#omenuti da ni taj sustav nije #ot#unoujednaen, to znai da #ostoje njegove razliite inai)e (varija)ije*, ovisno oinstitu)iji odnosno autoru9:i)i koja ga #rimjenjuje! etaljni #odat)i o Harvardskom

bibliogra-skom sustavu mogu se nai na nekoj od mnogobrojni internetskistrani)a #osveenim tom sustavi ili znanstvenim bibliogra-ijama o#enito!

a#ut)i koji slijede sastoje se od de-ini)ije osnovni #ojmova, na#utaka zaizravno navo'enje ()itiranje*, na#utaka za neizravno navo'enje te na#utaka za

#isanje bibliogra-ski jedini)a, tj! za sastavljanje #o#isa literature! Svi #ostu#)i,#ravila i #re#oruke ilustrirani su #rimjerimakoji se bojom razlikuju od ostatkateksta!

;idi #osljednju strani)u ovog nastavnog materijala!

2


4/23

1. Osnovni pojmovi

Informacijski sadraj6 in-orma)ije utjelovljene u bilo kojem -izikomsustavu 3 od najjednostavnijeg (kao to je zraka svjetlosti* do najslo4eniji (kao to

je &nternet ili ljudski mozak*!

Informacijski izvor6 bilo koji sustav s kojega je mogue #reuzeti (#oku#iti*neki in-orma)ijski sadr4aj!

Medij6 bilo koji sustav koji mo4e #oslu4iti za #oranu, #reuzimanje i#rijenos (re#roduk)iju* in-orma)ijski sadr4aja!

Tekst: in-orma)ijski sadr4aj, izra4en u nekom jeziku (#rirodnom, umjetnom,glazbenom, slikovnom itd!* i #oranjen na nekom trajnijemmediju (ruko#isnom,tiskanom, elektromagnetskom, elektronikom itd!*, te koji ini znaenjsku i

prostorno-vremensku cjelinu!Zatieni informacijski sadraj6 ideja, otkrie, teorija, objanjenje,

i#oteza, argument, dokaz, inter#reta)ija, metoda, ali i bilo koje drugo originalanopostignue znanstvene, ali i uo#e intelektualne aktivnosti, koje najee (ali neuvijek


5/23

2. Izravno navoenje (citiranje)

&zravno navo'enje ili )itiranje 3 umetanje drugog teksta (tu'eg ili vlastitog* uakademski tekst 3 jedan je od najuobiajeniji i najva4niji #ostu#aka uakademskom #isanju! Tekst koji se umee, a koji se naziva navod ili citat, mora

biti istaknutkako bi se jasno razlikovao od matinog teksta! &sti)anje se #osti4e nadva naina6 (a* stavljanjem )itiranog teksta u navodnike, ili (b* izdvajanjem)itiranog teksta u zaseban odlomak, zatim uvlaenjem tog odlomka #rema desnojmargini (u #ravilu do 2 )m u odnosu na matini tekst* te smanjivanjem veliineslovnog znaka (fonta*!

/rvi #ostu#ak isti)anja #rimjenjuje se ako je )itirani tekst krai od tri do petredaka! =ko je du4i od tri do #et redaka, #rimjenjuje se drugi #ostu#ak! ! oba se

sluajaobaveznonavodiuputa "referenca# na izvor citata!

"#uta ili re-eren)a na izvor )itata navodi se u samom tekstu, ne#osrednois#red ili ne#osredno iza )itiranog teksta, ovisno o vrsti )itata, ali i strukturi teksta,tj! ovisno o tome gdje je autoru naj#rikladnije s#omenuti #rezime )itiranog autora!"#uta ili re-eren)a sadr4i tri elementa6 (a* #rezime )itiranog autora ili )itiraneautori)e odnosno #rezimena )itirani autora ili autori)a%, zatim (b* godinuizdavanja#ublika)ije iz koje je #reuzet )itat (odnosno, za netiskani izvor, godinaili neka druga identi-ika)ijska oznaka*, te ()* broj stranice ili stranica$s koje (ili skoji* je )itat #reuzet (ako je rije o tiskanom izvoru*! >lement (a* i (b* su odvojeni

zagradom ili zarezom, a elementi (b* i ()* dvotokom! ?udui da se #rezime (a#onekad i ime* )itiranog autora obino s#ominje u tekstu koji #retodi )itatu,godina izdavanja (objave* i broj strani)e se navode u zagradi uz njegovo prezime!/onekad se, ovisno o nainu )itiranja, sva tri navedena elementa navode u zagradi!1

" sluaju da se u akademskom tekstu )itiraju dva teksta (ili vie nji* istogautora i iste godine izdavanja(to znai da su #rva dva elementa u#ute na izvoridentina*, u#uti se uz godinu izdavanja dodaje jo i malo slovo abe)ede, i to

#rema abe)ednom redu za svaki novo)itirani tekst (n#r! za #rvo)itirani tekst6'(()a, za drugo)itirani tekst6 '(()b, itd!*!

" sluaju da se )itira tekst dvoje ili troje autora, u u#uti (re-eren)i* na izvortog teksta navode se #rezimenasvih autora, i to redoslijedom kojim su navedeni uizvoru! " sluaju da je rije o vie od troje autora, u u#uti se navodisamo prezime

prvog autora iza ega slijedi oznaka 7et a*8@, dok se #rezimena svi autoranavode u odgovarajuoj bibliogra-skoj jedini)i na kraju akademskog teksta!

2" sluaju da se i unutar samog )itiranog teksta #ojavljuju navodni)i, ti navodni)i moraju biti drugaiji odnavodnika koji oznaavaju )itat!

%" daljnjem tekstu izraz 7autor8 u#otrebljava se tako kao da se odnosi na oba roda (muki i 4enski* i na oba broja(jedninu i mno4inu*! akle, rije 7autor8 treba itati kao da #ie 7autor ili autori)a odnosno autori ili autori)e8!

+" daljnjem tekstu izraz 7broj strani)e8 u#otrebljava se tako kao da se odnosi i na jedninu i na mno4inu, tj! kao

da #ie 7broj strani)e ili brojevi strani)a8!1ekada su se ti #odat)i navodili u tzv! #ozivnoj bilje)i (7-usnoti8* koja se umetala na dno strani)e ili na kraj

teksta! " Harvardskom bibliogra-skom sustavu ta se metoda izbjegava zbog njezine ne#raktinosti za itatelja!@Skraeni)a za 7et alia8, to na latinskom znai 7i drugi8!

+


6/23

%eferenci "uputi# uz svaki pojedinani citat& u popisu literature na kraju

teksta pridru'uje se odgovarajua bibliografska jedinica koja sadr'i cjelovite

podatke o izvoru citata( aravno, ako se vie #uta #ozivamo na isti izvor (tj!navodimo vie re-eren)i na isti izvor*, u literaturi za taj izvor navodimo jednu

bibliogra-sku jedini)u!" sluaju da se )itirani tekst )itira #rema 7nematinom8 izvoru, tj! ako se

#reuzima od autora koji nije autor dotinog teksta (nego ga je i sam )itirao*, tada seu zagradi navode #rezimena obaju autora6 i #rezime )itiranog autora i #rezimeautora #ublika)ije #rema kojoj je tekst )itiran, s time da se is#red #rezimena

#otonjeg autora dodaje oznaka 7prema8 s dvotokom (a iza #rezimena o#etgodina objave i broj strani)e*! Sukladno tome, u #o#isu literature navode se dvije

bibliogra-ske jedini)e (biljeke*6 jedna za #ublika)iju )itiranog autora, a druga za#ublika)iju autora #rema kojoj je tekst )itiran! Slijede #rimjeri!

+rimjer : ozna-avanje citata navodnicima

/rema ennettovom (AA6 20.* svaanju, 7sam je ljudski um arte-akt kojinastaje kada memi #reustroje ljudski mozak kako bi od njega uinili bolje staniteza meme8!

+rimjer ': ozna-avanje citata izdvajanjem u zaseban odomak

;ea #rivlanost gradski 4ivotni navika i ideja (gradski 7mema8* od oniseoski mo4e se ovako objasniti6

5ada gradski ljudi odu na selo, zbog manje gustoe naseljenosti oni sreu manjeseoski ljudi, te #reuzimaju manje ruralni mema zato to i manje i #ostojiB no kadaseoski ljudi odu u grad, oni susreu mnogo gradski ljudi i mnogo novi ideja!/osljedi)a je memetiki #ritisak za 4ivotom u gradu! (?la)kmore, 20016 2@+*

+rimjer .: citiranje navodnicima prema nemati-noj pubikaciji

e-ini)ija etike koju daje =lbert S)eitzer (A2A!*, vi)arski lijenik i jedan odnajvei dobrotvora #rolog stoljea, glasi6 7>tika DEF se sastoji u tome da jas#oznajem nu4nost DEF jednakog strao#otovanja #red svakom voljom za

4ivotom kao i #red svojom vlastitom! Time ve imam #otrebno temeljno naelomoralnosti! obro je odr4avati i njegovati 4ivotB zlo je unitavati i s#rjeavati4ivot!8 (#rema6 Singer, 20026 22*!

Citirani tekst ne mora biti kontinuirano (ne#rekinuto* )itiran! /rema #otrebiga se mo4eprekidati6 bilo umetanjem jedne ili nekoliko rijei u )itat (ak i unutariste reeni)e* bilo is#utanjem dijela )itranog teksta (jedne ili vie rijei, itavereeni)e ili vie nji*! "mjesto is#utenog dijela teksta umeu se tri toke u

zagradama $***%, a dijelovi ne)itiranog (dodanog* teksta unutar )itata stavljaju se uzagradu! &s#uteni tekst mo4e se nalaziti na bilo kojem mjestu u )itiranoj reeni)i!

=ko se nalazi na samom kraju reeni)e, onda nakon tri toke u zagradama o#etslijedi toka (za kraj reeni)e*!

1


7/23

" sluaju da se u )itiranom tekstu 4eli istaknuti neka rije ili vie nji, ta serije odnosno te se rijei #iu kurzivom(uko)enim slovima*, a na kraju )itata se uzagradi, iza godine i broja strani)e, dodaje na#omena 7moje isticanje8 ili 7kurzivdodan8, ime se itatelju daje na znanje da istaknute dijelove )itata nije istaknuo

njiov autor, ve autor koji i je )itirao! Slijede #rimjeri!+rimjer /: isprekidani citat s umetanjem vastito! teksta

Jedan od najvei teoretiara bioloke evolu)ije u 20! stoljeu, >rnst Gar (AI%a6%2@*, smatra da se istra4ivai koji 7#okuavaDjuF utvrditi je li Dneko obilje4jeF

#roizvod #rirodnog odabiranja ili sluaja D!!!F suoavaju s e#istemolokomdvojbom!8 vojba #roizlazi iz injeni)e to bi 7DsFkoro bilo koja #romjena tijekomevolu)ije mogla biti #roizvod sluaja8! 7Go4e li se to ikada dokazati8, #ita seGar, te #okazuje da ne mo4e! $no to se, #rema njemu, mo4e #okazati je 7kako

bi #osjedovanje D!!!F osobine moglo imati selek)ijski #ovoljan uinak!8+rimjer 0: isprekidani citat s vastitim isticanjem $dodavanjem kurziva%

avedimo jo jedan )itat koji je #o miljenju mnogi #ovjesniara znanostinajbli4i #rin)i#u iner)ije6

Salviati6 e izgleda mi da je ovo #ravo vrijeme za is#itivanje uzroka ubrzanjaprirodnog gibanja o kome su razni -ilozo-i davali razna miljenja! DEF Sve ovefantazije, a i neke druge, trebalo bi razmotriti, ali na to zaista ne vrijedi tro)iti vrijeme!" ovom trenutku je )ilj naeg autora samo da is#ituje i doka4e neke osobine ubrzanoggibanja Dma kakav bio uzrok ubrzanjaF DEF! ()itirano #rema6 Gla'enovi, AI@6 %1,

kurziv dodan*!

5ao to se vidi iz svi #et #rimjera, navod ()itat* ne umee se u matini tekstbez #retodne najave! Kitatelja je na )itat #otrebno #ri#remiti! To se #osti4e takoda navodu #retodi jedna ili vie reeni)a, ili barem nekoliko rijei, koje imaju za)ilj us#ostaviti smislenu vezu izme'u )itata i matinog teksta, ime se #osti4eretoriki e-ekt, ali i olakava razumijevanje )itata!

@


8/23

3. Neizravno navoenje (parafraziranje)

Za razliku od izravnog navo'enja ili )itiranja 3 doslovnog #reuzimanja nekogteksta 3 neizravnim navo'enjem ili #ara-raziranjem se vlastitim rijeima #renosi

ideja, otkrie, teorija, objanjenje, i#oteza, argument, dokaz, inter#reta)ija nekogdrugog autora, #rimjenjuje neka tu'a metoda, ili se o#enito u akademskom tekstuna relevantan nain koristi tu'i in-orma)ijski sadr4aj! ?udui da je taj sadr4aj u

#ravilu zatien, njegova re#roduk)ija ne #odlije4e samo obvezi u#uivanja(re-eriranja* na izvor, nego i obvezi vjerodostojnog preno)enja njegovainformacijskog sadr'aja! Ge'utim, za razliku od #renoenja teksta (reeni)a idijelova reeni)a*, #renoenje in-orma)ijskog sadr4aja teksta, tako da se na jasannain zadovolji zatjev vjerodostojnosti, nije uvijek lak zadatak! =utori se estosuoavaju s o#tu4bama da su 7#ogreno #rikazali8 neije stajalite, neiji argument

ili neiju teoriju, da su 7iskrivili8 neije rijei, da su neije tvrdnje #rotumaili na7subjektivan nain8 i sl!

Tu'i akademski tekst je najti#iniji i najei izvor zatienogin-orma)ijskog sadr4aja u akademskom #isanju! 5ada #re#riavamo tu'i tekst nije

#resudno oemo li #ot#uno vjerno re#rodu)irati strukturu samog teksta, odreeni)e do reeni)e, nego je va4no to oemo li vjerno #renijeti logiki sadr'ajutjelovljen u tekstu! &sto se odnosi i na bilo koji drugi izvor kojim se slu4imo #ri

#ara-raziranju! Logiki sadr4aj tu'i misli #otrebno je #renijeti jasno ivjerodostojno, ali vlastitim rijeima i vlastitim stilistikim sredstvima& u skladu s

ciljem vlastitog teksta(

Ti#ian je sluaj da se misli nekog autora #ara-raziraju kako bi se njima#ojasnilo stajalite tog autora o nekom #itanju ili kako bi se to stajalite kritiziralo!&majui to u vidu, jasno je da #ara-razirani tekst ne mora biti jednake du4ine kaoizvorni tekstB njegova e du4ina ovisiti o )ilju #ara-raziranja! =ko je )ilj detaljnokomentirati ili kritizirati izvorni tekst, onda #ara-raza mo4e biti i du4a od izvornogteksta! =ko je )ilj sa4eto #rikazati neije stajalite ili neiji argument, onda e onau #ravilu biti kraa od izvornog teksta!

Kest je sluaj da se izravno i neizravno navo'enje kombiniraju6 jedan dio#reuzetog teksta se izravno )itira, a drugi dio tog teksta se #ara-razira!

5ao i kod izravnog )itiranja, #ri svakom neizravnom )itiranju(#ara-raziranju* navodi se u#uta (re-eren)a* na izvor iji se sadr4aj #ara-razira! *o

se ini na potpuno isti nain kao i pri izravnom citiranju6 #ri #rvom s#ominjanju#rezimena autora iji se misaoni sadr4aj #renosi u vlastiti tekst, navodi se godinaobjave#ublika)ije (ili bilo kojeg drugog izvora kojim smo se slu4ili*, a iza brojagodine, odvojen dvotokom, broj straniceu izvoru (ako #ostoji*! Ti se #odat)i u

#ravilu navode u zagradama uz ime autora, ali se mogu navesti i u bilje)i na dnu

strani)e (7-usnoti8*! =ko se #ara-razira misaoni sadr4aj nekog autoraprema izvorukoji ne potjee od tog istog autora, tada se u u#uti (re-eren)i*, navodi i #rezimeautora ijim izvorom smo se slu4ili, a is#red #rezimena naznaka 7vidi8 ili

.


9/23

7usporedi8.! (akon #rezimena autora slijede uobiajeni #odat)i6 godinaizdavanja i broj strani)e 3 naravno, ako je rije o izvoru za koji ti #odat)i #ostoje!*

+ao i u sluaju izravnog citiranja& potpuni podatci o izvoru kojim smo se slu'ili u

parafraziranju nalaze se u literaturi na kraju akademskog teksta& tako da svakoj

uputi "referenci# danoj u tekstu ili u bilje)ci odgovara neka bibliografska jedinicau literaturi( (Mazliitim u#utama na isti izvorodgovara uvijek ista bibliogra-skajedini)a!*

/rilikom #renoenja tu'eg sadr4aja #otrebno je osobitu #a4nju obratiti na toda itatelju u svakom trenutku bude jasno je li odlomak akademskog teksta kojitrenutno ita na#isan sa stajali)ta autora matinog teksta ili se u tom odlomku

prepriava tu,i tekst odnosno tu,i misaoni sadr'aj! To je va4no zato jer, za razlikuod izravnog )itiranog teksta koji je (navodni)ima ili uvlaenjem* grafikiodvojenod matinog teksta, neizravno )itirani (#ara-razirani* tekst nije mogue vizualno

odvojiti od ostatka teksta! Stoga, gdje god #ostoji o#asnost da do'e do zabune oko#ers#ektive iz koje je neki dio akademskog teksta na#isan, #otrebno je tu#ers#ektivu jasno naznaiti! rugim rijeima, kao i izravan navod, i neizravannavod je #otrebno pripremiti odnosno najaviti6 #ara-raziranom tekstu treba

#retoditi jedna ili vie reeni)a, ili barem nekoliko rijei, koje imaju za )iljus#ostaviti logiku i retoriku vezu izme'u dijela teksta u kojem se #re#riava tu'imisaoni sadr4aj i dijela teksta koji ovome #retodi! /ostoji razliiti naini da se to

#ostigne, a najjednostavniji je nain da se u jednoj reeni)i, koja slu4i kao najavaparafraze, itatelja upozori da e u tekstu koji slijedi biti #re#rian neki tu'i

misaoni sadr4aj! " toj e reeni)i ti#ino stajati ime autora tog sadr4aja te naznakao kojem se sadr4aju radi 3 s#omenut e se teorija koja se kani izlo4iti, navest e setvrdnja koja se kani kritizirati (ili braniti*, kratko e se o#isati argument koji se 4elianalizirati, dat e se izvor #odataka koji se kane komentirati i sl! " #ravilu, tareeni)a e sadr4avati (u zagradi ili u bilje)i na dnu strani)e* uputu nabibliografski izvor teksta ili sadr4aja koji se #ara-razira! Slijede dva #rimjera

#ara-raziranja u akademskom tekstu

+rimjer ): saetak knji!e dru!o! autora u jednom odomku

5njiga Birokracija Ludiga von Gisesa obra'uje na zanimljiv nain i danasaktualnu #roblematiku iako je #rolo vie od #ola stoljea od #rvoga izdanja teknjige! " knjizi autor istie #robleme koji su doveli do neravnote4e izme'u javneu#rave i #rivatnoga #oduzetnitva, a rezultat su rasta birokratiza)ije i sve veegau#litanja dr4ave, uz istovremeni nedostatak dovoljne kritike takvoga sustava ineznanje javnosti o osnovnim ekonomskim teorijama, to to bi joj omoguiloargumentiranu ras#ravu! /rema Gisesu, #ostoje dva naina na koji se moguustrojiti odnosi me'u ljudima 3 to su #ro-itni i birokratski menad4ment!$bjanjavanjem razlika izme'u djelovanja #roNtnog i birokratskog menad4menta

na slobodnome tr4itu i njiove uloge i uz #omo brojni #rimjera, autor itateljuobjanjava da je u svakoj dr4avi #otrebno #ostojanje -ormalne i birokratske javne

."mjesto 7usporedi8 mo4e stajati skraeni)a 7usp*8!

I


10/23

u#rave i da to nijednom re-ormom nije mogue rijeiti! Zato, autor zakljuuje da jebeskorisno i ne#ravedno o#tu4ivati birokra)iju za s#orost i tromost, jer jebirokra)iju nemogue izbjei! Stvarni je #roblem #reveliko u#litanje dr4ave,#ogotovo u #rivatno #oduzetnitvo!I

+rimjer 1: parafraziranje $prepri-avanje% tu"e! teksta s uputom na izvor ubijeci na dnu teksta

" drugoj reeni)i svog metodolokog uvoda u s#is du)i =ristotel ka4e da je#oznavanje due korisno za s#oznaju o#enito, a #onajvema za s#oznaju #rirode,ime jasno smjeta s#is du)i u okvir -ilozo-ije #rirode!akon toga slijediglavno metodoloko #itanje6 kako sustavno obraditi duu =ristotel odgovara da

duu treba obraditi tako da se objasni njena bit ba kao i njene glavne znaajke!rugim rijeima, #otrebno je objasniti ne samo to dua jest, nego i to sve onaomoguuje 4ivome biu!

;idi tako'er.e partibus animalium &! @+a A3b0! " oba s#isa =ristotel na#ominje da -ilozo-u#rirode kao takvom mo4da nije zadaa istra4ivati sve vidove due, budui da jedan vid ljudske due O umO nije #rin)i# nikakve #romjene! &znimna kratkoa i ski)oznost #oglavlja#osveeni umu u s#isu du)imo4da je jedna od naznaka da je taj s#is zamiljen #rvenstveno kao do#rinos istra4ivanju #rirode!A

I$dlomak #reuzet iz6 Slije#evi, Sunana6 PLudig von Gises6BirokracijaQ,/konomski pregled, 1. (:2*,200@6 .:.I!

A$dlomak #reuzet iz6 Rregori, /avel6 7=ristotel o diobi due8,0rolegomena, sv! . (2*, 200I6 %%:1!

A


11/23

. !isanje "i"#io$rafs%i& jedinica (sastav#janje popisa#iterat're)

/o#is literature navodi se na kraju teksta i sadr4i bibliogra-ske jedini)e na koje

#retodno u#uuju re-eren)e u tekstu! Jedini)e se navode abecednim redom& premaprezimenu prvog autora& a za izvore bez autora prema prvom slovu naslova! Zaizvore istog autora naj#rije se navode bibliogra-ske jedini)e ranije godineizdavanja (objavljivanja*, a u sluaju da je rije o izvorima istog autora i istegodine izdavanja (objavljivanja*, naj#rije se navode oni koji su ranije )itirani, tj!oni ijoj godini izdanja (objavljivanja* je #ridru4eno slovo bli4e #oetku abe)ede!

" nastavku slijedi #o#is elemenata bibliogra-ske jedini)e (biljeke* zanajee vrste izvorakoji se #ojavljuju u akademskim tekstovima! Za svaki od tiizvora dan je #o jedan #rimjer! " #rimjerima treba obratiti #a4nu na6 (* standardan

nain navo'enja elemenata u bibliogra-skoj jedini)i, (2* redoslijed ti elemenataunutar bibliogra-ske jedini)e, (%* nain gra-ikog isti)anja #ojedini elemenata(kurziv, navodni)i*, (+* iner#unk)ijske znakove kojima su elementi odvojeni jedanod drugoga (toka, zarez, dvotoka, toka:zarez itd!*!

Kesto se doga'a da #oneki element ne #ostoji (ili nije naveden* u izvorukojim se autor slu4io #ri #isanju rada, tako da se ne mo4e navesti ni u

bibliogra-skoj jedini)i u #o#isu literature! ak, kada su u #itanju kljuni elementibibliogra-ske jedini)e (#rezime autora, naslov rada odnosno knjige, godina i mjestoobjave, svezak aso#isa*, to se doga'a relativno rijetko! =ko se i#ak dogodi, u

bibliogra-skoj jedini)i se navode #ostojei elementi, i to #ro#isanim redoslijedom!a kraju, valja naglasiti da tiskani izvori (knjige, aso#isi i slini izvori* u

#ravilu slu4e kao bibliogra-ski #redlo4ak za elektronike izvore! To znai dabibliogra-ska jedini)a za knjigu ili aso#is u elektronikom obliku uglavnom sadr4iiste kljune elemente kao i bibliogra-ska jedini)a za knjigu ili aso#is u tiskanomobliku! Jedina s#e)i-inost elektronikog izvora je adresa internetske strani)e kaokljuan element identi-ika)ije takvog izvora! =ko autor ima dilemu treba li navestitiskani ili elektroniki izvor istog teksta, tiskani izvor ima #rednost!

0


12/23

?ibliogra-ska jedini)a za knji!u sadr4i sljedee elemente6

#rezime i #rvo slovo imena autora ili urednika (ur**0

godina izdavanja knjige naslov i #odnaslov knjige (kurziv


13/23

?ibliogra-ska jedini)a za po!avje ii -anak u knjizi sadr4i sljedee elemente6

#rezime i #rvo slovo imena autora

godina izdavanja knjige naslov i #odnaslov #oglavlja ili lanka u knjizi (navodni)i


14/23

?ibliogra-ska jedini)a za rad u zborniku radova sadr4i sljedee elemente6

#rezime i #rvo slovo imena autora godina izdavanja zbornika

naslov i #odnaslov rada u zborniku (navodni)i


15/23

?ibliogra-ska jedini)a za encikopedijski -anak sadr4i sljedee elemente6

#rezime i #rvo slovo imena autora godina izdavanja en)iklo#edije

naslov lanka, tj! en)iklo#edijske jedini)e (navodni)i


16/23

?ibliogra-ska jedini)a za rad u -asopisu sadr4i sljedee elemente6


godina objave aso#isa naslov i #odnaslov rada (navodni)i


17/23

?ibliogra-ska jedini)a za novinski -anak sadr4i sljedee elemente6


godina objavljivanja novine naslov i #odnaslov lanka (navodni)i


18/23

?ibliogra-ska jedini)a za kvaifikacijski rad (#rvostu#niki, di#lomski,magistarski, doktorski* sadr4i sljedee elemente6


godina obrane rada naslov i #odnaslov rada (navodni)i


19/23

?ibliogra-ska jedini)a za tekst na internetskoj stranici sadr4i sljedee elemente6

#rezime i #rvo slovo imena autora godina objave teksta (ili godina #ostavljanja teksta na internetsku strani)u* naslov i #odnaslov teksta (kurzivili navodni)i


20/23

?ibliogra-ska jedini)a za tekst na internetskoj stranici sadr4i sljedee elemente6

#rezime i #rvo slovo imena autora godina objave teksta (ili godina #ostavljanja teksta na internetsku strani)u* naslov i #odnaslov teksta (kurzivili navodni)i


21/23

?ibliogra-ska jedini)a za rad u eektroni-kom -asopisu sadr4i sljedee elemente6


godina objave aso#isa naslov i #odnaslov rada (navodni)i


22/23

+rimjer 2: Cjeovita bibio!rafija na kraju akademsko! rada

Literatura

rankena, Y! 5! (AAI!*/tika! Zagreb6 5ruzak! Jurii, J!B 5ani4aj, &!B Joko, &!B Jane, SB Juri, J! (200.!* 7Gani#ula)ija

itateljima: #rikriveno oglaavanje u rvatskim novinama8,0olitika misao,++(*6 .:%1!

5otler, /! (AA.!* !pravljanje marketingom, Zagreb6 Gate!

Gartinovi, Gaja (200.!* 7>tika u marketingu s #osebnim osvrtom na etiku uoglaavanju8, u6 5rka, 5! (ur!* !vod u poslovnu etiku i korporacijskudru)tvenu odgovornost, Zagreb6 Gate i Z>G!

Zakon o medijima (200+!*8arodne novine, br! 1A, 0! svibnja 200%!

Zakon o elektronikim medijima (200%!*8arodne novine, br! 22, %0! sr#nja200%!

Rrbi, Rordana (200@!* 7ovinarsko vijee asti6 5ako krimo kodeks asti8,8ovinar, br! 92, str! I:A!

7/rikriveno oglaavanje8, 9ikipedia, tt#699r!iki#edia!org9iki9/rikrivenoWoglasavanje(strani)a #osjeena6 A! kolovoza 200I!*!

7$glaavanje8,9ikipedia, tt#699r!iki#edia!org9iki9$glaavanje(strani)a #osjeena6 A! kolovoza 200I!*!

?ibliogra-ija #reuzeta iz6 ?lakovi, /etra6 7>tika u marketingu6 /rikriveno oglaavanje8, zavrni #rvostu#nikirad, Sveuilite u Zadru, Zadar, 200I!

2
http://hr.wikipedia.org/wiki/%20Prikriveno_oglasavanjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%20Prikriveno_oglasavanjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ogla%C5%A1avanjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%20Prikriveno_oglasavanjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/%20Prikriveno_oglasavanjehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ogla%C5%A1avanje


23/23

. op'ns%a #iterat'ra

6iting : %eferencing ;uide1 Harvard Style(200I!* "niversit College,London, tt#699!im#erial!a)!uk9Librar9#d-9HarvardWre-eren)ing!#d-!

unleav, /! (2001!*)o, "! (AI+!* 75ako se #ie di#lomska radnja8,0itanja, 1:@!

oler, M!H!, =aron, J!>! (200A!* *he 7ittle& Bro=n Handbook, ! izdanje,/earson Longman, e [ork!

Harvard System of %eferencing ;uide(200I!* =nglia Muskin "niversti,Cambridge \ Celms-ord, tt#699libeb!anglia!a)!uk9re-eren)ing9arvard!tm!

Janovi, T! (200A!* Pilozo-ija znanostiQ, u6 5! 5rka (ur!* !vod u filozofiju,Zagreb6 G=T>3Z>G, str! I:0!

5elle, ! (AA0!* *he Art of %easoning, e [ork \ London6 Y!Y!orton!

%eferences4Bibliography Harvard Style Based on Style 5anual for Authors&

/ditors and 0rinters(200@!* "niversit o- Uueensland,tt#699!librar!uV!edu!au9training9)itation9arvardW@!#d-!

Sekuli, ! (200!*8eformalna logika, skri#ta, Zagreb6 Hrvatski studijiSveuilita u Zagrebu!

Silobri, ;! (200%!* +ako sastaviti& objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, 1!izdanje, Zagreb6 Gedi)inska naklada!

;ujevi, G! (200@!* !vo,enje u znanstveni rad u podruju dru)tvenih znanosti ,.! do#unjeno izdanje, Zagreb6 kolska knjiga!

Zelenika, M! (2000!*5etodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunogdjela&+! izdanje, Mijeka6 >konomski -akultet 9 Ljubljana6 >konomska -akulteta"niverze!
http://www.imperial.ac.uk/Library/pdf/Harvard_referencing.pdfhttp://libweb.anglia.ac.uk/referencing/harvard.htmhttp://www.library.uq.edu.au/training/citation/harvard_6.pdfhttp://www.imperial.ac.uk/Library/pdf/Harvard_referencing.pdfhttp://libweb.anglia.ac.uk/referencing/harvard.htmhttp://www.library.uq.edu.au/training/citation/harvard_6.pdf

Documents

Citiranje, Parafraziranje i Upucivanje Na Izvore_ver4