SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVISEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT

PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM

AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U TAKO DA MOŽETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA. NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOŽETE GA SKINUTI I UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOŽETE DOBITI NA NAŠEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE, PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.

SADRŽAJ

UVOD............................................................................................................................................4

1.0 Cost – Benefit analiza..............................................................................................................5

2.0 Primjer računanja....................................................................................................................7

3.0 Neki primjeri za procjenu vrijednosno nemjerljivih koristi i troškova.....................................8

3.1 Ocjene nemjerljivih uticaja na okoliš.....................................................................................10

4.0 Primjeri..................................................................................................................................11

4.1 Primjer 1:...............................................................................................................................11

4.2 Primjer 2:...............................................................................................................................12

4.3 Primjer 3:...............................................................................................................................13

ZAKLJUČAK..................................................................................................................................16

Literatura....................................................................................................................................17

2

UVOD

Najprije treba reći da je to već relativno stari postupak ekonomske znanosti koji

se već davno primjenjuje u praksi razvijenih zapadnih zemalja pri ocjeni međusobno

različitih projekata, a i u našoj literaturi pojavio se kao pojam već 30.-tih godina prošlog

stoljeća, iako se takve analize nisu baš često radile.

Njena primjena koristila se prije svega kod ulaganja u javne i infrastrukturne

objekte, ali se sve češće koristi i kod ostalih projekata u slučaju postojanja znatnije

društvene koristi i štete.

Analiza koristi i troškova (cost-benefit analiza) općenito je postupak (alat)

kojim se prosuđuju društvene koristi i društvene štete, koje će se predvidivo

pojaviti ostvarenjem nekog projekta.

Cost benefit analiza češće se primjenjuje pri ocjeni učinaka javnih

infrastrukturnih projekata: ceste, škole, bolnice, odlagališta smeća, zaštita okoliša i sl.,

budući da su u njima, za razliku od poduzetničkih projekata, prihodi, a osobito koristi

posredni i dugoročni i imaju učinke na druge sektore, pa i poduzetnički.

3

1.0 Cost – Benefit analiza

Cost-benefit analiza (engl. cost-benefit analysis, njem. Kosten-Nutzen-Analyse)

je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve prednosti i svi

nedostaci nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi

(benefit).

Cost benefit analiza je posebna financijska tehnika, odnosno računski postupak

posljedica ulaganja u neki poduzetnički ili infrastrukturni pothvat. S jedne strane

zbrajaju se svi prihodi i koristi pothvata, a s druge strane svi troškovi i gubitci pothvata.

Svi prihodi i koristi, troškovi i gubitci moraju biti kvantificirani i svedeni na jednako

mjerljivu jedinicu, najčešće ipak novac. Ukoliko je omjer prihoda i koristi i troškova i

gubitaka, odnosno koeficijent veći od jedan, dakle ukoliko prihodi i koristi nadmašuju

troškove i gubitke, riječ je o financijski isplativom pothvatu. Naravno, vrijedi i obratno.

Važna je za donošenje ispravne odluke i za korekciju projekata. U turizmu se

pored klasične analize kvantitativnim pokazateljima troškova i koristi ta metoda

primjenjuje i na analizu kvalitativnih varijabli troškova i koristi od razvoja turizma u

nekom kraju, posebno tamo gdje se turizam počinje razvijati izvana, tj. ulaganjima

stranog kapitala i znanja. Pritom se vrši usporedba ekonomskih i sociokulturnih troškova

te ekonomskih i sociokulturnih koristi koje nastaju u destinacijama gdje su kulturne

norme i stupanj ekonomskog razvoja različiti od modela turizma koji se počinje

razvijati.

Troškovi i gubitci koji su posljedica ulaganja u neki poduzetnički ili

infrastrukturni pothvat su jednokratni i izvjesni, dok su prihodi i koristi dugoročni i

neizvjesni. To komplicira postupak cost-benefit analize, posebice kad se suočavamo

samo s koristima koje su posredne i koje pridonose učincima korisnika primjerice cesta,

vodoopskrbnih objekata i sl.

4

Primjerice, jednostavno je utvrditi troškove i gubitke izgradnje neke auto-ceste,

ali nimalo nije jednostavno utvrditi ekonomske koristi za brojne korisnike te autoceste

koji proizlaze iz poboljšanih prometnih veza. A čak je i nemoguće i ne treba

kvantificirati troškove i gubitke koji proizlaze iz devastacije okoliša auto-ceste niti

prihode i koristi koji proizlaze iz bržeg i jednostavnijeg prijevoza.

Pokazalo se da je u industrijski nerazvijenim zemljama razvoj određenog tipa

masovnog turizma iniciranog izvana preko stranih turoperatora i agencija polučio

izuzetno puno sociokulturnih a i ekonomskih šteta za lokalnu zajednicu, te je bilanca

troškova i koristi bila negativna.

Filozofiju cost-benefit analize možda najbolje definira tzv. "Paretov

napredak"nazvan prema talijanskom ekonomistu Vilfredu Paretu.

Načelo Paretovog napretka zasniva se na pretpostavci da u današnjem

suvremenom društvu nije moguće realizirati bilo kakav projekt koji nikome neće nanijeti

štetu. Stoga su ekonomisti za projekte koji su bili predmet cost-benefit analize, a

uglavnom ih je provodila vlada, uveli pojam potencijalnog Paretovog napretka prema

kojem se isplati ulagati u svaki projekt kod kojeg su koristi onima koji ih uživaju veće

od troškova onih kojima su ti troškovi prouzrokovani.

Za projekte koji ostvaruju koristi i kompenziraju troškove koje uzrokuju

može se reći da su ostvarili potpuni Paretov napredak.

Ti se troškovi i koristi mogu opisati kao ona vrsta koristi i troškova koji terete

širu ili užu društvenu zajednicu, pa i buduće generacije.

To se može smatrati prvom definicijom tzv."Održivog razvitka".

U tom kontekstu analiza koristi i troškova važan je dio procesa procjene utjecaja

na okoliš i to na razini pojedinačnih projekata i neophodna podrška odlučivanju u

postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš.

5

2.0 Primjer računanja

U procjeni utjecaja na okoliš razvila su se, uglavnom dva osnovna načina

ocjenjivanja troškova okoliša kroz analizu koristi i troškova odnosno costbenefit analizu:

preko određivanja mjerljivih koristi i troškova okoliša izraženih u novčanim

jedinicama i,

pomoću tzv. nemjerljivih troškova i koristi okoliša kroz različite ljestvice

uspoređivanja vrijednosti utjecaja

Postoje određena neslaganja unutar struke oko ekonomske (vrijednosne)

procjene koristi i troškova obzirom da se neke koristi i štete vezane za okoliš ne mogu

iskazati vrijednosno.

U primjeni i jednog i drugog načina javljaju se pitanja koje je nužno rješavati

ispravnim metodološkim pristupom.

Zagovornici vrijednosne ocjene smatraju da je prednost ove metode jer:

omogućava usporedbu količine i razmjera različitih vrsta utjecaja na okoliš,

omogućava da se različite vrste utjecaja iskazuju u istim mjernim jedinicama,

omogućava da se ukupne koristi usporede s ukupnim štetama za društvo i okoliš,

omogućava usporedbu i daje mogućnost rangiranja raznih varijanti zahvata

obzirom na ukupan iznos prepoznatih utjecaja na okoliš,

omogućava jedinstveni kriterij za odlučivanje o prihvatljivosti zahvata i sl.

Kritičari vrijednosne ocjene koristi i troškova glavnim nedostatkom smatraju

činjenicu da se jedan dio prikupljenih sredstva u obliku koristi koja se osiguravaju

radom zahvata ne koriste u potpunosti za zaštitu okoliša.

3.0 Neki primjeri za procjenu vrijednosno nemjerljivih

koristi i troškova

6

Određivanje nemjerljivih koristi i troškova ima svoju metodološkupozadinu.

Najčešće, se za tu svrhu koriste različite "ljestvice" kojima se u biti izražavaju odnosi

inače nepoznatih (pravih) koristi i troškova.

Ekspertne metode u rudarstvu, iako su uglavnom namijenjene za odlučivanje, tj,

usporedbu i izbor varijanti, mogu poslužiti i kao metode za određivanje novčano

nemjerljivih troškova okoliša i provođenje cost-benefit analize.

Ta se mogućnost temelji na sličnosti višekriterijalnih metoda za odlučivanje i

cost – benefit analize, koje povezuje isti obrazac prikladnog vrednovanja,

(utilitarnog),odnosno maksimizacije ukupne koristi. Metode sadrže opis nominalnih

varijabli te način agregacije i ocjene rezultata. Polazne osnove sastoje se od definiranja

nominalnih i ordinalnih varijabli (ljestvica). Najvažnije ljestvice u primjeni u zaštiti

okoliša u zahvatima eksploatacije mineralnih sirovina su ordinalne, nominalne,

intervalne i omjerne ljestvice. Intervalne i omjerne ljestvice nazivaju se i kardinalnim

ljestvicama.

Ljestvica Svojstva ljestviceDopustive

matematičkeoperacije

Dopustivastatističkaprocedura

NominalnaKlasifikacija

troškova i koristi,-

Informacijskastatistika,

Lingvistička Iskazuje se u Operacije neizrazite Neizrazita

7

terminima udjela aritmetike statistika

Ordinalna

Rangiranje uterminimavažnosti,

izražavanje uterminima udjela

Relacijeekvivalencije s

drugim monotonimrastućim ili

padajućim nizovima,

Neparametarskastatistika

Intervalna

Rangiranje uterminima

jednakih razlikaljestvice

Lineararnetransformacije

Parametarskastatistika

Racionalna

(omjerna)

Rangiranje uterminima

jednakih omjera

Množenje i dijeljenjes konstantama ili s

drugim vrijednostimaiz ljestvice

Parametarskastatistika

Ordinalna ljestvica, koja se zasad najviše koristi u postojećim metodama

odlučivanja u zaštiti okoliša, može se transformirati u kardinalnu ljestvicu na kojoj se

mogu provoditi aritmetičke operacije. Transformaciju treba promatrati kao važan uvjet

za kvantifikaciju ordinalnih ljestvica. Transformacija je također uvjet za određivanje i

konstrukciju lingvističkih varijabli te prijenosa rezultata iz metoda koje se koriste

ordinalnim ljestvicama. Predloženi izrazi za linearnu transformaciju ordinalne ljestvice,

(prema Hastie et al.2001,str.456), su:

gdje je:

i; vrijednost ordinalne ljestvice,

M; gornja vrijednost ljestvice.

3.1 Ocjene nemjerljivih uticaja na okoliš

Utjecaj aktivnosti Intenzitetutjecaja

Vrijednostiprema

Bodovanje

8

pravilnicima

Pozitivan

Vrlo slab 0 - 2

Umjeren 3 - 5

Značajan 6 - 8

Vrlo jak 9 – i više

Negativan

Vrlo slabDo

preporučenih0 - 2

UmjerenIzmeđu

preporučenih igraničnih

3 - 5

ZnačajanIznad graničnih

6 - 8

Vrlo jak 9 – i više

4.0 Primjeri

9

4.1 Primjer 1:

Ako se radi o izgradnji jedne suvremene ceste (obične, nenaplatne ceste) kao

zamjena za staru cestu neprikladnu za povećani promet, treba sagledati koliko će iznositi

neposredni troškovi izgradnje te ceste, ali i koliko će “šteta” i “koristi” za društvo

izazvati izgradnja nove ceste.

Kao “štete” uslijed izgradnje ceste mogu se smatrati:

a) troškovi izgradnje ceste,

b) troškovi održavanja ceste,

c) gubitak u šumarskoj i/ili poljoprivrednoj djelatnosti zbog toga što će se stanovite

površine šuma i/ili poljoprivrednog zemljišta morati prenamjenit u cestu,

d) ako nova cesta neće više prolaztiti kroz neka mjesta, doći će do smanjenja

prihoda trgovine, ugostiteljstva i drugoh djelatnosti u tim mjestima, jer će ih

promet putnika zaobići,

e) ekološke posljedice do kojih će doći na prostoru kroz koje će prolaziti nova cesta

izazvane bukom, ispušnim plinovima, zagađivanjem otpadom koji će putnici

ostavljati za sobom, itd.,

f) nezadovoljstvo dijela stanovništva kroz čije će područje prolaziti nova cesta zbog

narušavanja njihovog mira, ali, također, i nezadovoljstvo stanovništva uz staru

cestu, jer će se sada osjećati napuštenima i zapostavljenima.

Kao “koristi” od nove ceste javit će se:

a) ušteda na vremenu putnika zbog većih brzina vožnje koje će nova cesta dozvoliti

u usporedbi sa starom cestom,

b) ušteda na gorivu, gumama i troškovima održavanja vozila zbog bolje kvalitete

nove ceste,

c) manje štete na vozilima u prometnim udesima zbog boljih prometnih

karakteristika nove ceste i veće sigurnosti vožnje,

10

d) manji broj ozlijeđenih u prometnim nesrećama a stim u vezi i manji troškovi

liječanja (iz razloga kao pod c),

e) manji broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama (iz razloga kao pod c),

f) povećani prihodi gospodarstva i stanovništva u mjestima kroz koja će ili blizu

kojih će prolaziti nova cesta,

g) posredne koristi od zapošljavanja većeg broja ljudi na održavanju nove ceste

zbog čega dolazi do povećanja kupovne moći stanovništva kraja kroz koji prolazi

nova cesta,

4.2 Primjer 2:

Šef prodaje neke hotelske kuće odlučio se za poboljšanje produktivnosti i

učinaka svojega odjela, što nije moguće bez implementacije novog prodajnog

informacijskog sustava, odnosno informatičko-komunikacijske tehnologije.

Procjenjeni trošak implementacije novog informacijskog sustava /računala,

printeri, software, instalacija, obuka i sl./ iznosi 114.000 EUR.

Procjenjene koristi /poboljšanje marketinških, komunikacijskih, uslužnih i

stručnih vještina i znanja prodajnog osoblja/ iznose 180.000 EUR na godišnjoj razini.

Iz navedenog, doduše vrlo jednostavnog primjera proizlazi da je riječ o

financijski isplativom poduzetničkom pothvatu, jer su koristi znatno veće od troškova

/66.000 EUR/, a cost-benefit koeficijent iznosi 1,578947 (180.000/114.000).

Vrijeme povrata ulaganja za spomenuti poduzetnički pothvat iznosi oko 8

mjeseci (114.000 EUR / 180.000 EUR = 0,63), što znači da se točka pokrića dostiže za 8

mjeseci.

11

4.3 Primjer 3:

Cost – Benefit analiza ROCKWOOLA – Godišnja šteta najmanje 3 milijuna

Eura

U ovom primjeru čemo za primjer uzeti jednu veče preduzeče da bi jasnije vidjeli

Cost i Benefit njene analize jer se radi o mnogo večim ciframa pa je i lakše uočiti

razlike.

Svaki zahvat u prostoru (okolišu) i njegova prenamjena moraju

biti društveno opravdani (isplativi) zato se za svaki zahvat prema

zakonu mora napraviti analiza opravdanosti ili Cost-benefit analiza

(CBA).

U sklopu studije utjecaja na okoliš pićanske tvornice Rockwool Adriatic

napravljena je i ta analiza, koju su trebale 'prokomentirat' državne institucije koje su

prihvatile investiciju.

Cost  je šteta koju Rockwool donosi društvenoj zajednici u užem i širem smislu,

a odnosi se na umanjenje vrijednosti nekretnina zbog oštećenja okoliša i na štetu koju će

društvo imati zbog povećanja bolesti za liječenje ljudi i na kraju povećane smrtnosti

stanovništva. Tu je i šteta od uništavanja poljoprivrednog zemljišta kao neobnovljivog

prirodnog resursa.

Studija procjenuje štetu jedino kroz emisiju štetnih stvari u zrak i to: NOx 2925

€/t, čestice 4800 €/t, SO2 3513 €/t, CO2 4,8 €/t

Ukupno šteta x tona = 5.074.602 eura na godinu

Iako brojka djeluje šokantno treba dodati i ovo. Potpuno je zanemaren utjecaj

svjetla i buke što se još može i prihvatiti, ali zašto je zanemaren utjecaj na vode i zemlju.

12

Činjenica je da Rockwool leži na bazenu vode iz kojeg se opskrbljuje Labinština i

Pula, a tvrditi da Rockwool neće utjecati na njih je van svake pameti - a kamo idu

njihove otpadne vode. Kolika je šteta od krutog otpada, 'by the way' za kojeg se još

točno ni ne zna kamo će se odlagati. U pitanje je i iznos šteta po toni polutanta. Na

cijenu utiče dosadašnja vrijednost prostora i gustoća naseljenosti, a sve u zavisnosti o

udaljenosti od mjesta zahvata u prostor. Budući da je u studiji navedeno da se radi "o

slabo naseljenom području, sa najbližim naseljem na oko 3 km", a u stvarnosti unutar tih

3 km živi oko 3.000 do 4.000 stanovnika, onda možemo samo špekulirati koliko je ta

šteta realno procijenjena.

Zbog izostavljanja procjene svih ostalih utjecaja (osim zraka) a i upitne procjene

štete preko ispuštanja u atmosferu, može se zaključit da je Ekonerg pokušao prikazati

manju štetu iako se ona može slobodno procijenit na preko 6,5 milijuna eura na godinu.

 

Benefit  je korist koju će društvena zajednica imati od izgradnje Rockwoola.

Studija kalkulira sa slijedećim koristima: prihodi zaposlenih (210 ljudi) 2.688.000

€/god, komunalna naknada općini Pićan 3.600.000 €/god, ušteda na emisiji CO2

1.300.147 €/god

Ukupno 7.588.147 eura na godinu

Ali pogledajmo kalkulaciju detaljnije: Ako je 125 zaposlenih kao sada onda su

prihodi zaposlenih 1.600.000 €/god. Komunalna naknada koju zaračunava općina Pićan

je 220.000 €/god, a to je najveća koju dopušta zakon. Ušteda u emisiji CO2 je jako

upitna i može se izostaviti ako se gleda do razine regije (Istre). Stavka predviđa grijanje

fosilnim gorivima – a što ako se grijem na struju iz hidroelektrane ili Krškog, proizvod

se ugrađuje svugdje samo ne u Istri, pa tako štede Talijani, Slovenci i drugi, i na kraju ne

može biti (nova) korist nešto što već imam.

Istina, ovo je grubo spuštanje 'napuhane' kalkulacije od 7,5 milijuna na 1.820.000

eura na godinu, ali nije daleko od istine. Želio sam samo pokazati kako je Ekonerg

13

manipulirao podacima da ljude dovede u zabludu, a oni koji su to trebali vidjeti su

valjda po prirodi u zabludi.

Realno, s uključenim indirektnim koristima, ekološka renta na ispušteni CO2 i

(nakon 10 godina) porez na dobit i vjerojatno bi došli na 3,5 milijuna eura na godinu.

Kalkulacija pokazuje da uža zajednica većim djelom i šira manjim, trpi godišnju štetu od

Rockwoola najmanje 3.000.000 eura na godinu, a to je više od bruto plaća svih

zaposlenih, pa čak i onih kalkuliranih 210.

14

ZAKLJUČAK

Cost - Benefit analiza je uvedena sa ciljem da se smanje gubitci budučeg

projekta, odnosno projekta u koji kompanija namjerava da uđe, a naravno i da se što

bliže procjeni šta i koliko ta kompanija dobija datim projektom.

Svaka analiza ima grešaka pa tako i ova, ali to ne mora značiti da ovaj vid

analize nije bitan, i tekako je bitan za veče kompanije isključivo. Ali sve veča pojava je i

da manje poduzetnici koriste Cost – Benefit analizu jer svi mi želimo unaprijed da

znamo otprilike koliko dobijamo po jednom projektu.

15

Literatura

http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-c/web/cost-benefit-analiza/

http://en.wikipedia.org/wiki/Cost-benefit_analysis

Stevanović, N., Malinić, D., Milićević, B,: Upavljačko računovodstvo, CID Ekonomskog

fakulteta, Beograd, 2009.

16