CREN - Croatian Real Estate Newsletter · Jure Radić, Petar Đukan, Davor Rajčić, Jelena Bleiziffer, Slavko Dakić, Stipan Matoš i Dubravka Bjegović. Konferencija je okupila

- CREN -

Croatian Real Estate Newsletter

Broj 23, veljača 2008.

POKROVITELJI CREN-a

SADRŽAJ 1. INTERVJU Tomislav Matić, direktor,QUAESTUS PRIVATE EQUITY d.o.o. .............................2 2. NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO Trigranit - Direktor Arena Centra.. ...............................6 3. DOGAĐAJI Konferencija "Razvitak Grada", Seminar ''POSREDOVANJE U PROMETU NEKRETNINA'' 7

4. OBJAVA Zakup Poslovnog Parka Zagreb uspješno se nastavlja!............................................. 12 5. STATISTIKA ...........................................................................................................12

5.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – veljača 2008..............................12 5.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područja......................13 građevinarstva..........................................................................................................13

6. PRESSCLIPING... ....................................................................................................14 7. ODRŽALO SE….......................................................................................................16 8. NE PROPUSTITE… .................................................................................................17

TEMA BROJA:

OSNIVANJE NOVOG FONDA ZA NEKRETNINE, QUAESTUS NEKRETNINE d.d., U HRVATSKOJ

Tomislav Matić, direktor, QUAESTUS PRIVATE EQUITY d.o.o.

CREN - Croatian Real Estate Newsletter / veljača 2008. 2/20

1. INTERVJU

Tomislav Matić,

direktor, QUAESTUS INVEST

d.o.o.

OSNIVANJE NOVOG FONDA ZA NEKRETNINE, QUAESTUS

NEKRETNINE d.d., U HRVATSKOJ Predstavite nam sebe i kompaniju u kojoj radite.

Quaestus Invest d.o.o. je društvo za upravljanje investicijskim fondovima osnovano u svibnju prošle godine. U siječnju ove godine HANFA je odobrila osnivanje nekretninskog fonda naziva Quaestus Nekretnine d.d., kojim će upravljati Quaestus Invest. Quaestus Invest je dio vodeće hrvatske grupacije za upravljanje alternativnim ulaganjima i pružanje usluga financijskog savjetovanja. Upravljanje alternativnim ulaganjima sadrži fond rizičnog kapitala i nekretninski fond. Quaestus je započeo s radom 2003. godine kao prvo hrvatsko društvo za upravljanje rizičnim kapitalom u iznosu od 35 milijuna eura koje su mu povjerile vodeće hrvatske tvrtke. Usluge financijskog savjetovanja uključuju savjetovanja kod spajanja i pripajanja (M&A), prikupljanja kapitala, te financijskog restrukturiranja tvrtki.

Osnovali ste zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine Quaestus Nekretnine d.d., Kolika je nominalna vrijednost dionica? S kolikim temeljnim kapitalom raspolaže fond?

Quaestus Nekretnine je najveći nekretninski fond u Hrvatskoj čiji je cilj realizirati stabilan dugoročan rast kapitala kroz uravnoteženi portfelj ulaganja u velike nekretninske projekte na hrvatskom i susjednim tržištima. Javna ponuda dionica trajala je 11 radnih dana, od 22. siječnja do 05. veljače 2008., pri čemu je prikupljeno 225 milijuna kuna temeljnog kapitala. Investitori su odlična kombinacija velikih privatnih ulagatelja, mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, banaka i stotina srednjih i malih ulagatelja. Treba napomenuti da je naš cilj da prikupimo milijardu kuna kapitala kroz 3-4 izdanja dionica. Kada se pogleda iznos ulaganja potreban za projekte koje imamo u planu, a radi se o iznosima od 15 milijuna eura na više, jasno je zašto to smatramo optimalnom veličinom fonda. Međutim, već nakon ove prve faze postali smo najveći nekretninski fond u Hrvatskoj. Nominalnu cijenu dionice postavili smo na 100 kuna, kako bismo pružili priliku i malim investitorima, koji nemaju značajnu financijsku moć, da sudjeluju u izdanju i time indirektno ulažu u nekretnine.


S obzirom na trenutnu situaciju na tržištima kapitala u Hrvatskoj i svijetu, iznos temeljnog kapitala koji smo prikupili smatramo velikim uspjehom. Zadana veličina prve tranše od 200 milijuna kuna premašena je 10 posto. Veličina fonda omogućit će nam sudjelovanje u velikim projektima koji se naziru u bliskoj budućnosti, što je dosad bilo isključivo u domeni stranih fondova. Smatramo da je naše poznavanje domaćih prilika značajna komparativna prednost, obzirom da je implementacija nekretninskih projekata u Hrvatskoj iznimno kompleksna. Kakve projekte smatrate zanimljivim za Vaš fond? Vrste ulaganja obuhvaćene strategijom našeg fonda su sljedeće: kupnja i najam postojećih nekretnina (stambeni, poslovni, zabavni sadržaji), kupnja zemljišta, sudjelovanje u novim nekretninskim projektima, ulaganje u tvrtke koje baziraju svoje poslovanje na nekretninama kao platformi za realizaciju poslovne strategije, te ulaganje u nekretnine u sklopu infrastrukturnih projekata. Mi u Quaestusu duže smo vrijeme razmišljali o osnivanju nekretninskog fonda. Trenutno smo fokusirani na nekoliko projekata koji su u različitim fazama i na kojima već neko vrijeme radimo, a nismo ih uspjeli realizirati kroz naš private equity fond iz različitih razloga. Najveći razlog je vrijeme potrebno za realizaciju takvih projekata, obzirom da private equity fond ima ograničen rok trajanja, a većina tih projekata zahtijeva mnogo vremena za pregovore i obavljanje svih potrebnih pravnih radnji, te implementaciju. Projekti o kojima govorim su oni koje smo predstavili prilikom osnivanja fonda, a uključuju između ostalog ulaganje u poslovnu

zonu, vodeni park, golf resort, vjetrolektrane, te revitalizaciju jedne jadranske luke. Treba napomenuti da je većina ovih projekata na dobrom putu da budu realizirani, međutim mi ne možemo garantirati da će se ući upravo u te projekte. Otkad smo prikupili temeljni kapital fonda, dobivamo svakodnevne ponude sa različitih strana. Većina ljudi nam nudi zemljišta na prodaju. U svakom slučaju, iz mnoštva raznolikih projekata, izabrat ćemo onih nekoliko za koje vjerujemo da mogu donijeti najveći povrat našim investitorima.

Koliko fondova za nekretnine postoji trenutno u Hrvatskoj? Da li se fond koji ste osnovali razlikuje od trenutnih fondova za nekretnine prisutnih na tržištu? Trenutno u Hrvatskoj, uz Quaestus Nekretnine, postoji još 5 nekretninskih fondova. Osnivanjem Quaestus Nekretnina, tržište nekretninskih fondova je značajno povećano. Ukupni iznos kapitala nekretninskih fondova povećan je sa cca 350 milijuna kuna na cca 575 milijuna kuna, što je povećanje od 65%. U našim planiranim projektima vidi se da je naš fokus puno širi od onoga na što ljudi obično odmah pomisle kad se spomene ulaganje u nekretnine, a to je kupnja zemljišta i stambenih objekata. Glavni razlog što smo si postavili za cilj prikupiti milijardu kuna kapitala jest da bismo mogli realizirati neke velike projekte kojih u Hrvatskoj očito nedostaje, kao npr. golf resort ili vodeni park, a mi smatramo da za njih ima prostora. Primjera radi, jedna Austrija ima oko 150 golf terena, a Češka oko 70 dok Hrvatska nema niti jedan kompletan golf resort.


Zbog toga se nadamo da je ovo tek početak i želja nam je da fond u budućnosti bude još veći. Mi smo i prije samog osnivanja fonda dobivali brojne ponude za ulaganje u nekretnine. Mislim da je velika prednost Quaestusa to što smo u svom dosadašnjem poslovanju, kroz private equity fond, pokazali da znamo upravljati novcem i pronaći potencijalno dobre investicije, i što je također vrlo važno, uspostaviti partnerstva s kvalitetnim ljudima. Aktivna suradnja s vodećim igračima na tržištu olakšava nam pronalaženje i implementaciju projekata. Osim toga, mislim da smo prikazali kvalitetnu bazu planiranih projekata, od koji su neki u visokom stupnju dovršenosti. Struktura Quaestus grupe daje nam priliku i za ostvarivanje sinergijskih efekata s ostalim aspektima našeg poslovanja. Iznos prikupljenog kapitala, u ovakvim uvjetima na tržištima kapitala, govori nam da su investitori prepoznali Quaestus kao brand na domaćem investicijskom tržištu. Hrvatski fondovi za nekretnine su do sada pretežno ulagali u kupnju zemljišta, što smatrate da je razlog tome? Svako društvo za upravljanje ima različitu strategiju ulaganja. S jedne strane, kupnja zemljišta bila je vrlo profitabilan posao prethodnih godina, zbog stalnog rasta cijena, osobito na atraktivnim lokacijama. Trend rasta cijena zemljišta pojavio se kao posljedica oskudnosti zemljišta prilagođenih za gradnju. Osim toga, s obzirom na veličinu kapitala postojećih fondova, teško je bilo za očekivati da netko od njih sam realizira projekt značajnije veličine. Velika je razlika u cijeni između kupnje zemljišta i kupnje gotove nekretnine,

npr. poslovne zgrade koja već ostvaruje nekakav stabilan prihod. Fondovi za nekretnine ne smiju biti investitori, izvođači niti drugi sudionici u gradnji u smislu Zakona o gradnji. Fond može biti samo vlasnik i suvlasnik nekretnine s pripadajućim pravima. Smatrate li da takve odrednice zakona koče razvoj fondova? U Europi i ostatku svijeta je sasvim normalna stvar da nekretninski fondovi ulažu u razvojne projekte, obzirom da tu i leži najveći potencijal, ali to naravno podrazumijeva i transparentnost poslovanja i upoznavanje potencijalnih investitora s pripadajućim rizicima. Očekujem da će se, s nastavkom približavanja Hrvatske EU i razvoja tržišta kapitala, zakonska regulativa vezana uz nekretninske fondove također prilagođavati, kako bi investitori i dalje ostali zaštićeni, uz istovremenu mogućnost za ostvarivanje što većeg povrata. Što biste preporučili građanima i tvrtkama zašto da ulažu u fondove za nekretnine. Koja je njihova prednost u odnosu na drugu vrstu ulaganja? Koje je prinose realno očekivati? Postoji nekoliko razloga za ulaganje u nekretninske fondove. Ulaganje u nekretnine prirodna je zaštita od inflacije i volatilnosti tržišnih ciklusa. Pored toga, niska korelacija s ostalim vrstama ulaganja omogućuje kvalitetnu diversifikaciju rizika portfelja. Za ulagače koji su neskloni riziku, ovakav tip ulaganja predstavlja superioran odnos rizika i prinosa. Nekretninski fondovi po rizičnosti pripadaju između ulaganja u obveznice, kao najmanje rizičan vid ulaganja, i ulaganja u dionice, kao


najrizičniji vid ulaganja. Prema tome, i očekivani prinos bi trebao biti negdje između. Što se tiče očekivanog prinosa, nažalost ne mogu govoriti o brojkama, ali s obzirom na upravo navedene karakteristike nekretninskih fondova, može se očekivati stabilna dugoročna stopa povrata. Nekretninski indeksi su u posljednjih pet godina u svijetu po prinosu dominirali nad dioničkim i obvezničkim indeksima, a isti trend vidljiv je i puno dužem roku, tj. posljednjih 30 godina. Posljednjih tjedana, pa i mjeseci, vidjeli smo kako negativne posljedice po investitore mogu imati volatilna ulaganja u dionice na burzama.

Treba spomenuti i neke od rizika koji su tipični za ulaganja u nekretninski fond, a to su sljedeći: Obzirom da su dionice fonda izlistane na burzi, fond nije potpuno imun na stanje na tržištu kapitala, iako bi oscilacije trebale biti osjetno manje. Nekretninski projekti su dugoročni i postoji određena neizvjesnost oko brzine realizacije projekata. Osim toga, ne postoji izravan nadzor nad nekretninama, već samo nadzor nad poslovanjem fonda. No, kad se sve uzme u obzir, smatram da bi svaki investitor trebao alocirati jedan manji dio svog portfelja za ulaganje u nekretnine kako bi se postigao optimalniji odnos rizika i zarade.

CREN - Croatian Real Estate Newsletter / veljača 2008.

6 / 20

2. NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO..

Trigranit razvija veliki trgovački centar Arena Centar u Zagrebu, na području Laništa.

Za potrebe razvoja Arena Centra, Trigranit raspisuje:

NATJEČAJ za radno mjesto

Direktor Arena Centra

Od kandidata očekujemo ispunjavanje sljedećih uvjeta:

• VSS ekonomskog ili drugog primjerenog usmjerenja; • Aktivno znanje engleskog jezika;

• Izvrsno poznavanje MS-Office-a;

• Vozačka dozvola B kategorije;

• Radno iskustvo na poslovima razvoja upravljanja i poslovanja trgovačkih centara;

• Managerske sposobnosti za samostalno vođenje svih faza projekata i vođenje poslovnog

tima;

• Kvalitetne komunikacijske sposobnosti;

• Poznavanje građevinsko-tehničke regulative.

Radno mjesto uključuje sljedeće aktivnosti i zadatke;

• Priprema i predlaganje godišnjeg budžeta za Arena Centar • Dnevne kontrole stanja objekta i održavanja zajedničih prostorija Centra radi brige za klijente,

za njihovu udobnost i općenito za sigurnost u Centru • Odgovornost za natječaje za izvođenje svih većih ugovornih radova koji se moraju obaviti, a

povezani su s Arena Centrom ili su dio njega

• Poslovna suradnja s najmoprimcima Arena Centra

• Odnosi sa zaposlenima Arena Centra

• Provođenje programa marketinga i upravljanje oglasnim prostorom


7 / 20

• Općenito obavljanje svih menadžerskih djelatnosti koje su povezane s kontinuiranim

nadzorom nad upravljanjem Centrom

• Svakodnevne priprema korespodencije te svih ostalih oblika komunikacije s ugovornim djelatnicima, najmoprimcima, državnim tijelima te sa svim drugim privatnim ili javnim subjektima

• Obavljanje svih drugih potrebnih poslova koji po prirodi stvari obavlja direktor trgovačkog

centra

Ponude se primaju u pisanom obliku na mail : [email protected]

ili na adresu Trigranit Tomašićeva 8 10 000 Zagreb

Croatia Sve molbe moraju biti na engleskom jeziku.

3. DOGAĐAJI...

3.1. KONFERENCIJA „Razvitak Zagreba“ Zagreb, 1. i 2. veljače 2008. godine

Dana 1. i 2. veljače 2008. godine u organizaciji Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i Hrvatskog inženjerskog saveza održana je u prostorima Stare gradske vijećnice u Zagrebu konferencija pod nazivom „Razvitak Zagreba“. Suorganizatori su bili Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, SECON HDGK i Sveučilište u Zagrebu, a Izvršni organizatori su bili Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada i SECON HDGK. Članovi programskog odbora su bili Milan Bandić, Ivo Jelušić, Slavko Dakić, Slobodan Ljubičić, Mirko Zelić, Zlatko Kniedwald, Jure Radić, Aleksa Bjeliš, Zdravko Kapović, Vladimir Kramberger, Velimir Neidhartdt i Mladen Radjuković. Članovi Organizacijskog odbora su bili

Jure Radić, Petar Đukan, Davor Rajčić, Jelena Bleiziffer, Slavko Dakić, Stipan Matoš i Dubravka Bjegović. Konferencija je okupila impresivno veliki broj predavača i sudionika. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Sanader otvorio je Konferenciju. Uvodna izlaganja održali su Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, prof.dr.sc. Jure Radić, predsjednik Hrvatskoj inženjerskog saveza i mr.sc. Slavko Dakić, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Grad Zagreb. Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je dvodnevna konferencija na kojoj su paralelno izlagani stručni radovi u dvije dvorane. Ukupno je izloženo 87 stručnih radova.


8 / 20

Stručni radovi su podijeljeni u 10 tematskih cjelina: 1. Nasljeđe i budući razvitak; 2. Temelji održivog razvitka; 3. Urbanistički razvitak i izgradnja; 4. Prometna povezanost s regijom; 5. Gradske prometnice; 6. Metro ili…; 7. Revitalizacija prostora uz Savu; 8. Prijelazi preko Save; 9. Energetska infrastruktura; 10. Komunalna infrastruktura. Održana su dva okrugla stola: Prometni razvitak, energetika i komunalna infrastruktura i Prostorno uređenje, urbanizam, izgradnja i geodetski poslovi. Svi stručni radovi objavljeni su u Zborniku radova konferencije „Razvitak Zagreba“, čiji urednik je prof.dr.sc. Jure Radić. U Zborniku je objavljeno 87 stručnih radova na 677 stranica. Ovo impresivno izdanje, po kvaliteti i kvantiteti, ističe se među zbornicima radova konferencija. Neupitan je doprinos ove Konferencije i Zbornika za daljnji razvitak Grada Zagreba. Obrađeni su svi segmenti neophodni za uspješan razvoja glavnog grada Republike Hrvatske. U stručnim radovima izložene su vizije i smjernice za strateško planiranje razvoja Zagreba te konkretna rješenja za sva pitanja bitna za razvoj grada, od prometa preko svih vrsta infrastrukture, prostornog uređenja, urbanizma, projektiranja, geodezije i građenja. Ovaj zbornik bit će osnova i pomoć za sve stručnjake koji se bave i sudjeluju u razvoju Zagreba jer su na jednom mjestu obrađene sve teme važne za razvoj Zagreba. Konferenciju je otvorio premijer Vlade Republike Hrvatske, dr.sc. Ivo Sanader. On je u svom govoru istaknuo da Vlada želi ravnomjeran razvoj cijele države, a kao glavnu

orijentaciju budućeg razvoja Zagreba naveo je projekt Zagreba na Savi. Gradonačelnik Milan Bandić u uvodnom izlaganju „Vizija Zagreba u 21. stoljeću naglašava da „vizija razvitka Zagreba nije sadržana samo u zbiru projekata, već u osmišljavanju i provedbi upravljačkog, gospodarskog, socijalnog i urbanističkog preporoda Zagreba, te u razvoju svih oblika zagrebačke izvrsnosti.„ Gradonačelnik se u svom izlaganju osvrnuo na trgovačka društva u vlasništvu Grada, mjesnu samoupravu, socijalno obzirno upravljanje gradskim proračunom, komunalne programe i gospodarenje prostorom i gradskom imovinom, urbanizam i zaštitu okoliša, otvorena razvojna pitanja, gospodarski razvitak, socijalnu skrb, stanovanje, promet i komunalnu infrastrukturu, kulturni i umjetnički identitet Zagreba, međunarodni identitet Zagreba, Zagreb u Hrvatskoj, Zagreb i njegov regionalni prostor, znanstvena i stručna zajednica Zagreba u strategiji razvitka Zagreba i informatizaciju Zagreba. Drugo uvodno izlaganje održao je prof.dr.sc. Jure Radić pod nazivom „Veliki projekti za poticaj razvitka Zagreba“. „U radu se daju razmišljanja o nekoliko velikih projekata za poticaj razvitka Zagreba: o zagrebačkim prometnim krugovima, željezničkom prometu, metrou te uređenju Save. Autor je uvjeren da dvojba: metro ili…? ne bi trebala postojati. Promet u središnjem dijelu garda moguće je riješiti samo spuštanjem pod zemlju.“ U ovom radu sintetizirani su svi oblici prometa u Zagrebu i njegovo prometno povezivanje s regijom i šire. Treće uvodno izlaganje je od autora Slavka Dakića pod naslovom „Strateška pitanja i izazovi razvitka Zagreba“, Autor se prvenstveno referira na dokument „Vizija Zagreba


9 / 20

21. stoljeća iz 2005. godine“ koji „ je koncept nove modernizacije Zagreba u posve novim uvjetima koje se sumarno nazivaju tranzicijom“. Autor na kraju svog rada piše: „Svoje razvojne nedostatke Zagreb treba nadoknađivati nastavljajući suradnju s Vladom RH i privatnim sektorom, a među njima kao prioritete obnova i uređenje povijesnog središta, cjelovito uređenje Trnja i „Zagrebačke osovine“, Medvednica, Kongresni centar, Zračna luka, revitalizacija Zagrebačkog velesajma, dugoročni projekt koji se mora sustavno provoditi „Zagreb na Savi“ sa harmonizacijom svih segmenata uređenja i korištenja, sustavna gradnja

prometne mreže, novih mostova /Jarun, Bundek/ i novoga kvalitetnoga sustava javnog prometa uz poboljšanje postojećeg, te rješavanje zbrinjavanja komunalnog i opasnog otpada koji je višedesetljetno „naslijeđe“ grada.“ U iznimno velikom broju stručnih radova koji su objavljeni u Zborniku Konferencije dana su mišljenja i vizije različitih stručnjaka: arhitekata, urbanista, ekonomista, inženjera građevine, geografa, inženjera prometa, geodeta, geologa i drugih struka, a svi u cilju boljeg Zagreba, glavnog grada Hrvatske i glavnog gospodarskog pokretača.

Slika 1. – Konferencija „Razvitak Zagreba“: premijer vlade Republike Hrvatske dr.sc.

Ivo Sanader, Marina Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba (izvor: www.vlada.hr)


10 / 20

Slika 2. – Konferencija „Razvitak Zagreba“: U prvom redu: Ivan Šuker, ministar gospodarstva, dr.sc. Ivo Sanader, premijer Vlade Republike Hrvatske, Marina

Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba i mr.sc. Tatjana Holjevac, predsjednica Skupštine

Grada Zagreba (izvor: www.vlada.hr)

Slika 3. – Konferencija „Razvitak Zagreba“: Milan Bandić, gradonačelnik Grada

Zagreba, mr.sc. Slavko Dakić, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, prof.dr.sc. Jure Radić, predsjednik Hrvatskoj inženjerskog saveza (izvor:

www.vlada.hr)

3.2. SAVJETOVANJE ''POSREDOVANJE U PROMETU NEKRETNINA''

Utorak, 26. veljače 2008. godine

U utorak, 26. veljače 2008. godine održano je savjetovanje ''Posredovanje u prometu nekretnina''. Savjetovanje je organizirao Novi informator u prostorijama hotela Sheraton Zagreb. Na savjetovanju se okupilo oko stotinu zainteresiranih iz svih dijelova Hrvatske. Savjetovanje je uvodnim riječima otvorila gospođa Davorka Forentić, glavna urednica u Novom informatoru.

Problematiku ugovora o posredovanju prema Zakonu o obveznim odnosima i Prema novijem Zakonu o posredovanju u prometu nekretnina iznijela je gospođa Renata Šantek, sutkinja Županijskoga suda u Zagrebu. Gospođa Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini, održala je predavanje teme Posrednici u prometu nekretnina (uvjeti, ovlasti, upis kod HGK-a – pregled novog zakona).


11 / 20

Temu Promet nekretnina i povjerenje u zemljišne knjige (problem bračne stečevine, odgoda povjerenja na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu) obradili su dr. sc. Jadranko Crnić, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske u mirovini i Ana – Marija Končić, voditeljica Zemljišno – knjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama. Profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu Hrvoje Kačer obradio je problematiku odgovornosti posrednika za štetu prema Zakonu o obveznim odnosima i prema novom Zakonu o posredovanju u prometu nekretnina. Đuro Sessa, predsjednik Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu,

govorio je o ugovoru o najmu i zakupu nekretnina. Iznio je temeljne razlike između ova dva pravna instituta kao i obveze posrednika. Promet nekretnina sa stajališta legaliteta objekata bila je tema koju je prezentirao Damir Kontrec, zamjenik predsjednika Županijskog suda u Varaždinu. Gospođa Koraljka Bumči, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, izlagala je problematiku prekršajnih i kaznenopravnih aspekata zakona o posredovanju u prometu nekretnina. Konferencija je zaključena pitanjima upućenim predavačima i konstruktivnom raspravom predavača i sudionika.

4. OBJAVA...

Zakup Poslovnog Parka Zagreb uspješno se nastavlja!

25.000m2 skladišnog i uredskog prostora u Poslovnom Parku Zagreb zakupljeno je prije završetka radova. King Sturge, ekskluzivni agent za zakup, potvrđuje kako postoji velik interes za zakupom preostalih 30.000m2 iz prve faze projekta.

Među zakupnicima koji su do sada potpisali ugovor o zakupu ističu se Kuhne + Nagel, jedna od vodećih međunarodnih logističkih tvrtki i


12 / 20

Sportina Group, vodeći trgovac u maloprodaji i veleprodaji odjeće visoke mode s trgovinama diljem Europe. Poslovni Park Zagreb jedini je međunarodni logistički park u Hrvatskoj. Smješten je na izvrsnoj lokaciji uz autocestu Zagreb – Ljubljana u neposrednoj blizini čvorišta Sveta Nedelja udaljenog 5 km od zagrebačke obilaznice. Skladišni prostori u Poslovnom Parku Zagreb izgrađeni su prema najvišim europskim standardima sa svijetlom korisnom visinom 12 m, prostranim ukrcajnim rampama i suvremenim uredskim prostorima.

Već krajem ove godine započet će se sa izgradnjom druge faze projekta, kojom će se ponuditi dodatnih 45.000 m2 skladišnog prostora.

5.STATISTIKA

5.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – veljača 2008.

prosječna cijena EUR/m²

raspon cijena EUR/m²

ZAGREB stambeni prostor stanovi 2.274 817 - 5.000 kuće 1.940 562 - 5.733 poslovni prostor uredi 1.904 840 - 3.500

lokali

1.967 668 - 8.663 poslovne zgrade 1.280 618 - 1.692 OBALA stambeni prostor stanovi 2.052 503 - 4.642 kuće 1.807 263 - 11.600 poslovni prostor 1.573 555 - 4.605 turistički objekti 2.811 750 - 9.537

Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o. koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com


13 / 20

5.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područja građevinarstva

5.2.1. Izdane građevinske dozvole u prosincu 2007.

U prosincu 2007. izdano je 1.436 građevinskih dozvola, što je za 22,8% više u odnosu na prosinac 2006. Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u razdoblju od siječnja do prosinca 2007. manji je za 5,7% u usporedbi s istim razdobljem 2006. U prosincu 2007.:

- prema vrstama građevina, 89,3% dozvola izdano je za zgrade, a 10,7% za ostale građevine - prema vrsti gradnje, 79,5% dozvola izdano je za novogradnju, a 20,5% za rekonstrukcije. Prema izdanim građevinskim dozvolama u prosincu 2007., predviđena je gradnja 3.389 stanova s prosječnom površinom 83,4 m2.

Priopćenje: Izdane građevinske dozvole u prosincu 2007., Državni zavod za Statistiku, Zagreb, 2007.


14 / 20

6. PRESSCLIPING... Zagrebački komunalni vjesnik, 13.02.2008.,

Neboderi za mlade biznismene

Trend stanovanja na višim katovima odnosno neboderima, koji se pojavio prije dvadesetak godina, kao da se ponovo vraća i istiskuje urbane vile – napominje pročelnik Zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek. Ponovo se vraća i trend stanovanja u urbanim naseljima koja mogu funkcionirati kao urbane samostalne izdvojene cjeline. No najvišu vrijednost dobivaju stanovi izgrađeni u blizini prometnica koje brzo i jednostavno povezuju stanove sa sjedištem grada. Ne treba zaboraviti ni trend odlaska iz grada u njegovu okolicu, što zbog jeftinije cijene gradnje, što zbog trenda povratka prirodi. No, stanovanje će obilježiti urbanistički propisi i detaljni planovi. To znači da u Zagrebu ne postoji ujednačena stambena izgradnja, jer propisi negdje nalažu višu, a negdje nižu izgradnju. Istina, nakon dvadesetak godina ponovo će se u Zagrebu graditi stambeno-poslovni neboderi od tridesetak katova. No to ne znači da će to postati trend stanovanja, jer će tih stambeno-poslovnih nebodera biti malo, a namjenjeni su za stanovanje mladih i poslovnih ljudi. Većina građana i dalje će stanovati u zgradama do devet katova. 35 nadzemnih etaža U Podbrežju se planira graditi 11 stambenih zgrada, koje će imati prizemlje i osam katova. Ovdje će niknuti i jedan od najviših tornjeva u Hrvatskoj, a predviđa se gradnja nebodera u visini do maksimalnih 35 nadzemnih etaža. Zanimljivo je da

Urbanistički plan uređenja susjednog novozagrebačkog naselja Odra I. i Botinec, predviđa sasvim drukčiju vrstu gradnje. U Odru će se doseliti oni koji vole stanovati u prizemnicama jer je maksimalno dopuštena gradnja kuća s podrumom, jednom etažom i potkrovljem. A pomoćne građevine mogu imati najviše jednu etažu s mogućnosti gradnje kosog krovišta. Atraktivno naselje u Središću uz novouređeni Bundek imat će veću izgrađenost nego što je itko očekivao – naći će se stanovi i na osmom katu. Stambeni neboderi ne bi trebali imati koeficijent iskoristivosti nadzemno veći od 2,5 od površine građevne čestice. No, veći neboderi se dopuštaju na zemljištu Zagrepčanke, na osi Vukovarska, Heinzelova i Držićeva. Nešto, pak, bliže središtu grada u Koturaškoj ulici, gradit će se četiri zgrade s po šest i osam katova. Plan Martinovka – Zapad predviđa još osam novih zgrada visine sedam i osam katova. Uobičajeno je da, u stambeno-poslovnim zgradama, prizemlja budu namijenjena poslovnom prostoru, a ostale etaže za stanove. Ostanemo li još uvijek s ove strane željezničke pruge, vidjet ćemo kako su Stari Trnjani izgubili bitku s urbanistima, a naselje poprima urbani štih. Tamo će se graditi do jednokatnica do peterokatnica te poslovne zgrade od sedam do devet etaža. Na križanju Kruga i Vukovarske gradit će se neboder visok 21 kat. U Gajnicama vidjet ćemo da nastaje novo naselje između prometnica Dubravica i Karažnik. U naselju će se


15 / 20

graditi stambeni blokovi od tri do šest katova. Na prostoru bivše tvornice Tekstilnog kombinata Zagreb izgradit će se 600 stanova i 26 katova nebodera na 4,48 hektara. Podsljemenska zona Atraktivno naselje uz Jarun Petrine – Županici najveću izgradnju ima do svega četiri etaže, dok su susjedni Vrbani nešto viši. Ne zaboravimo ponovo otići na istok, na područje bivše tvornice Munja na Žitnjaku, gdje će izgradivost iznositi i do devet etaža, dok će, primjerice, u Sesvetskom

Kraljevcu niknuti 25 stambenih zgrada visine prizemlje i tri etaže. I na kraju Podsljemenska zona: Podsused, Dubravica, Perjavica, Gornje Vrapče, Donje Vrapče, Bijenik, Fraterščica, Vrhovec – Jelenovec, Šestine, Gračanska, Mirogoj – Remetska, Donje Prekrižje i Kraljevac, Mlinovi, Remete, Bukovac, Požarinje, Jazbina, Štefanovec, Miroševec, Orehovečki Brijeg, Dankovec, Degidovec, Granešinski Novaki, Slanovec, Branovec, Oporovec gdje se dopušta gradnja podruma, dviju etaža te potkrovlja.

www.mzopu.hr – Ministarstvo zaštite okoliša. prostornog uređenja i graditeljstva

11.02.2008. - Veliki gradovi i županije dužni su osnovati povjerenstvo za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obvezalo je županije i velike gradove da osnuju povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta tzv. povjerenstvo za ljepotu.

Novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji koji je izradilo Ministarstvo, a koji je stupio na snagu 01.10.2007. propisano je da su poglavarstva županija, odnosno velikih gradova dužna imenovati povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta. Povjerenstva u velikim gradovima trebaju biti uključena u izdavanje lokacijskih dozvola za sve objekte, a povjerenstva županija u izdavanje lokacijskih dozvola za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od 5 ha.

Što znači da mišljenje povjerenstva nije potrebno za izgradnju obiteljske kuće jer se za njenu gradnju ne izdaje lokacijska dozvola nego rješenje o uvjetima gradnje. Mišljenje je obavezno kada se radi o složenijim gradnjama kao što su stambene zgrade, škole, hoteli i slično za čiju gradnju je potrebno pribaviti lokacijsku dozvolu te potvrdu na glavni projekt.

Mišljenje povjerenstva nije obavezno za izdavanje lokacijskih dozvola za projekti izrađen na temelju prethodno provedenog natječaj. U tom slučaju imenuje se povjerenstvo za provođenje natječaja.

Povjerenstvo daje mišljenje o idejnom projektu koji je sastavni dio lokacijske dozvole. Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se određuju vanjski gabariti i izgled objekta te njegov smještaj na građevnoj čestici.


16 / 20

Zakonom je propisano da članovi povjerenstva trebaju biti birani iz redova predstavnika stručnih i javnih institucija te drugih osoba afirmiranih u području arhitekture i prostornog uređenja. Ministarstvo je ovime htjelo potaknuti gradove i županije da se u odlučivanje o važnijim i većim projektima koji bitno utječu na budući izgled prostora uključi što veći broj

stručnjaka jer je to garancija iznalaženja najkvalitetnijih rješenja za prostor.

Neki gradovi i županije već su ispunili zakonsku obvezu i osnovali povjerenstva, a od onih koji to do sada nisu učinili Ministarstvo očekuje da će svoju obvezu ispuniti u najskorijem roku.

7. ODRŽALO SE…

datum Naziv mjesto web stranica

15. - 17.11.2007.

MAPIC

Cannes, Francuska www.mapic.com

27. - 28. 11.2007. New Europe GRI 07 Istanbul, Turska

www.globalrealestate.org

13.-14.12.2007

The Cyprus Business and Investment Summit

Limassd, Cipar www.euroconventio.co

25.01.2008

4th Annual Real Estate Conference for CEE

Prag, Češka

www.easteurolink.co.uk

1. - 2. 2008.

Konferencija „ Razvitak

Zagreba“

Zagreb, Hrvatska www.grad.hr/zagreb

27.02.2008

5th CEE Real Estate Quality Awards

Varšava, Poljska www.ceeqa.com


17 / 20

8. NE PROPUSTITE…

datum naziv mjesto web stranica

11. – 14. 03.2008

MIPIM – Property talks

2008

Cannes, Francuska www.mipim.com

8.- 12.4.2008

SIMA 2008 Madrid, Španjolska www.simaexpo.com

23 – 24.4.2008

Investments. Construction.

Development in Russian and CIS

Moskva, Rusija www.rpi-inc.ru

06. – 07.05.2008.

Immobilienwirtschaft

2008.

Berlin, Njemačka www.immobilien-forum.com

27-29.05.2008

REAL VIENNA

Beč, Austria

www.realvienna.at

01. – 03.06.2008

Retail City 2008 - Bringing Together Retailers & Malls In Emerging Markets

Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati

www.retailcity.ae

10. – 13.06.2008.

The Italian Real Estate

Event

Milano, Italija www.italiarealestate.it/eire/en

g


18 / 20

PROMO

UTOPLITE DOM U SEDAM KORAKA

Pročitajte u novom broju magazina Nekretnine www.centarnekretnina.net/index.php?a=28&b=148


19 / 20

UTOPLITE DOM U SEDAM KORAKA Iako je veljača nešto kraći mjesec nego ostali, ne propustite priliku u svakom njegovom danu maksimalno uživati. Dok se priroda polako budi, još uvijek se ne može reći da je toplo pa stoga pogledajte deset načina kako „utopliti“ vaš dom i učiniti ga čak i više udobnim nego što je.

1. Omekšajte oštre rubove

Ukoliko imate hladan stakleni stol u dnevnoj sobi ili blagovaonici, prekrijte ga diskretnim stolnjakom. Za potpuno zagrijavanje izaberite stolnjak toplih boja, poput bordo ili narančaste, a od materijala pamuk. Dodatno omekšavanje prostora ćete postići jastučićima, prekrivačima, tepisima i bujnim zastorima.

2. Ako imate kamin Ukoliko imate kamin ili peć, a ne koristite ih, sada je pravo vrijeme za to. Učinite svoj kamin pristupačnim i upotrebljavajte ga često. Večerajte pored kamina ili postavite udobne stolce ispred kako biste mogli uživati i upijati što više topline. Nabavite zgodnu kutiju za drva i pribor za loženje kako biste pripremu vatrene idile učinili što jednostavnijom.

3. Zagrijte krevet Krevet je vjerojatno najudobnije i toplije mjesto svakoga doma, no pojačajte još više njegov šarm. Dodajte ekstra prekrivač ili udobnu deku na vaše utočište za odmor. Stavite pamučne plahte za topliji dojam. Ukoliko ste u prilici, isprobajte i električnu deku.

4. Ukrasite prekrivačima Iako u prvi tren mogu zvučati kao zastarjeli način dekoriranja, pažljivim odabirom teksture, materijala i boja nećete narušiti moderan stil svojega doma. Za luksuznu toplinu izaberite prekrivače od kašmira, a vuna i flis će također zagrijati svaku prostoriju. Ostavite nemarno prekrivač preko stolca, fotelje ili na vašem trosjedu, a osim estetskih ubrzo ćete otkriti i funkcionalne karakteristike prekrivača.

5. Okružite se toplim bojama Crvena, žuta i narančasta su boje koje mogu zagrijati svaki prostor tijekom cijele godine. Izbjegnite zelene, ljubičaste ili plave dodatke tijekom zimskih mjeseci. Pospremite takve ručnike, krpe, zavjese i postavite one toplih boja. Tijekom zimskih mjeseci istaknite ukrase koji u sebi imaju tonove zlatne boje, koristite topliju posteljinu, odaberite prekrivače u živim bojama.


20 / 20

6. Napravite mjesta za čitanje Mnogi će na pomisao čitanja dobre knjige zavaljeni u fotelji u zimsko poslijepodne osjetiti toplinu oko srca. No, često zbog neadekvatnog prostora ovo iskustvo ostaje zanemareno. Stoga priredite mjesto za čitanje. Postavite udoban stolac ili fotelju u blizini police s knjigama, pripremite knjigu i dekicu i uskočite čim nađete vremena.

7. Ne zaboravite tepih Ukoliko i niste ljubitelj tepiha, za zimske dane ih ipak postavite. Tepih je idealan način za utopliti hladne podove i omekšati atmosferu unutar prostorije. Većina nas nema tepihe u kuhinji, no zima je idealno vrijeme za isprobavanje manjeg tepiha na tom području. Na tržištu se nalaze manji pristupačni tepisi koje dolaskom ljetnih mjeseci lako pospremite. Ovu i druge zanimljive teme iz svijeta nekretnina, prateće industrije i kulture stanovanja pročitajte u besplatnom online magazinu Nekretnine.

IZDAVAČ: Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. Trg bana Josipa Jelačića 3/V 10000 Zagreb – Hrvatska Tel: +385 1 481 69 69 Fax:. +385 1 483 80 60 e-mail: [email protected] Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za posredovanje i dr. Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na [email protected] kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina. Redakcija: urednik Vladimir Filipović, Petra Grgurić, Marija Noršić, Petra Škevin i Natalija Vulić.

Documents

CREN - Croatian Real Estate Newsletter · Jure Radić, Petar Đukan, Davor Rajčić, Jelena Bleiziffer, Slavko Dakić, Stipan Matoš i Dubravka Bjegović. Konferencija je okupila