Crkva u Hrvatskoj 2010

PrigodnoUpoznajmo nae biskUpije i njihove pastire

Crkva u Hrvatskoj 2010.

Pie: Tanja Popec Foto: Mihael Sokol

U

spostave novih biskupija i imenovanja novih biskupa u Hrvatskoj prilino su promijenili sliku hijerarhije i preoblikovali kartu i granice pojedinih biskupija. U ovom prilogu elimo na jednome mjestu prikazati sve (nad)biskupije i ostale crkvene i administrativne jedinice u Hrvatskoj. Nije nam elja ulaziti u dublje povijesne analize, nego itatelju vjerniku dati temeljne informacije, da na jednostavan nain stekne osnovnu sliku o svim naim (nad)biskupijama i (nad)biskupima. Katolika crkva u Hrvatskoj je teritorijalno podijeljena u pet nadbiskupija i 12 biskupija. One tvore etiri metropolije: Zagrebaku, Splitsku, akovako-osjeku i Rijeku, te samostalnu Zadarsku nadbiskupiju i Vojni ordinarijat. TERMINOLOGIJA Biskupija ili dijeceza Prema Zakoniku kanonskog prava, "biskupija je dio Bojega naroda koji se povjerava na pastoralnu brigu biskupu u suradnji s prezbiterijem" (kan. 369). Biskupija je podijeljena u upe. Podrijetlom grka rije, dioikesis gospodarstvo, kuanstvo; upravljanje, u Rimskom carstvu to je bila administrativna jedinica, a u crkvenoj terminologiji znai biskupiju. Pojam biskup prijevod je grkoga episkopos nadglednik. Za biskupa pojedine biskupije koristi se i izraz mjesni ordinarij osoba koja stoji na elu neke partikularne Crkve. Ordinarijat je naziv za sjedite ureda mjesnog biskupa. Biskupi se nazivaju dijecezanski ako im je povjerena briga za neku biskupiju; ostali se nazivaju naslovni (kan. 376).

Nadbiskupija ili arhidijeceza Odreena biskupija moe postati nadbiskupijom iz povijesnih ili organizacijskih razloga. Nadbiskupija je i sjedite metropolije, a time nadbiskup postaje metropolit. No, postoje i nadbiskupije koje nisu u sastavu odreene metropolije, ve su izravno pod vlau Svete Stolice (npr. Zadarska nadbiskupija). Metropolija Sa svrhom promicanja zajednike pastoralne djelatnosti razliitih susjednih biskupija i zbog unaprjeenja meusobnih odnosa dijecezanskih biskupa, susjedne se biskupije zdruuju u crkvene pokrajine omeene odreenim podrujem, u metropolije (usp. kan. 431). Na elu joj je metropolit, nadbiskup nadbiskupije koja je u sastavu metropolije. Biskupi drugih biskupija u metropoliji su sufragani. Sufragan i sufraganska biskupija Biskupija u sastavu metropolije: pojam sufragan podrijetlo vue iz latinskog jezika (suffragari glasovati). U naem kontekstu znai biskupa koji je podreen nadbiskupu. Vojni ordinarijat Dok su mjesne, tj. partikularne Crkve vezane uz odreeno podruje, Vojni ordinarijat pripada u tzv. personalne biskupije. Njegove granice nisu teritorijalne, ve se odnose na osobe koje pripadaju ovoj crkvenoj zajednici. To konkretno znai pastoralnu skrb za pripadnike oruanih snaga u nekoj dravi. Vojni ordinarijat u kanonskome pravu izjednauje se s biskupijom; na elu ima biskupa, vojnoga ordinarija.

ZAGREBAKA METROPOLIJA 1. Zagrebaka nadbiskupija (Archidioecesis Zagrebiensis) U rimsko doba na podruju dananje Zagrebake nadbiskupije prostirala se pokrajina Pannonia Savia sa sreditem u Sisciji (danas grad Sisak). Na tom se podruju kranstvo poelo iriti ve tijekom III. stoljea. Nakon pada Sirmiuma 441. godine Siscia se pridruila metropoliji u Saloni (Solin). Tijekom seobe naroda (VI./VII. st.) ta se biskupija gasi, a nastojanja da se obnovi na I. splitskom saboru godine 925., za vrijeme kralja Tomislava, nisu uspjela. Maarski kralj Ladislav, odijelivi na crkvenom polju Posavsku Hrvatsku od metropolije u Splitu i ostalih dijelova Hrvatske, utemeljio je godine 1094. Zagrebaku biskupiju, prvi biskup bio je Duh, a biskupija kao sufraganska podvrgnuta metropoliji u Ostrogonu u Maarskoj. Godine 1180. Zagrebaka biskupija ula je u Kaloku metropoliju, u kojoj je ostala sve do 11. prosinca 1852. godine, kad ju je papa Pio IX. uzdigao na razinu nadbiskupije i metropolije. Bilo je to

Kardinal Josip Bozani, zagrebaki nadbiskup

VERITAS - GLASNIK SVETOG ANTUNA PADOVANSKOGA - LIPANj 2010.

11

PRIGODNO Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik, te zagrebaki nadbiskupi bl. Alojzije Stepinac, Franjo eper i Franjo Kuhari. Teritorij Zagrebake nadbiskupije smanjen je nakon osnivanja Bjelovarsko-krievake biskupije i ponovne uspostave Sisake biskupije. Trenutno ima milijun i 100 tisua vjernika, 203 upe, 264 sveenika i isto toliko redovnika, te 40 sveenika drugih biskupija.Mons. dr. Valentin Pozai, zagrebaki pomoni biskup

2. Varadinska biskupija (Dioecesis Varasdinesis) Varadinsku biskupiju papa Ivan Pavao II. utemeljio je 5. srpnja 1997. godine, a prvim biskupom imenovao je mons. Marka Culeja. Sjedite biskupije je u Varadinu, gdje se nalazi i katedrala posveena Uznesenju BDM na nebo. Zatitnik biskupije je sv. Marko Krievanin, koji se slavi 7. rujna, a suzatitnik bl. Alojzije Stepinac, iji je blagdan 10. veljae. Biskupija ima 104 upe, oko 130 dijecezanskih sveenika, na njezinu podruju djeluje i 25 redovnikih sveenika, nekoliko brae redovnika i oko 130 redovnica.

Mons. dr. Vlado Koi, sisaki biskup

vrijeme probuene nacionalne svijesti, kada je Hrvatski sabor, unato protivljenju Maara, ustrajao na osamostaljenju. Prvi nadbiskup i metropolit zagrebaki bio je Juraj Haulik. Sadanji nadbiskup kardinal Josip Bozani

4. Bjelovarsko-krievaka biskupija (Dioecesis Bellovariensis-Crisiensis) Ovo je najmlaa biskupija u Hrvatskoj, utemeljena 5. prosinca 2009. godine. U 56 upa ivi oko 185.000 katolika, za koje se brine 55 sveenika. Sjedite biskupije je u Bjelovaru, u kojem je i Katedrala sv. Terezije Avilske, dok je konkatedralno sjedite u Krievcima, a konkatedrala dosadanja crkva sv. Kria. Zatitnik biskupije je sv. Marko Krievanin.

Mons. dr. Ivan ako, zagrebaki pomoni biskup

76. je nadbiskup zagrebaki. Katedrala na zagrebakom Kaptolu posveena je Uznesenju BDM na nebo, a suzatitnik je sv. Stjepan, kralj. U njoj se nalazi grobnica sa zemnim ostacima hrvatskih velikana: hrvatski muenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan,

Mons. Josip Mrzljak, varadinski biskup

Mons. dr. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-krievaki biskup

3. Sisaka biskupija (Dioecesis Sisciensis) Papa Benedikt XVI. 5. prosinca 2009. godine ponovno je uspostavio Sisaku biskupiju. Sisakim biskupom imenovan je mons. Vlado Koi, ranije zagrebaki pomoni biskup. Sv. Kvirin zatitnik je Biskupije i grada Siska. Katedrala je posveena Uzvienju Svetog Kria. Sisaka biskupija ima 58 upa, 55 sveenika dijecezanskih i redovnikih. Broji oko 180 tisua vjernika.

5. Krievaka biskupija (Dioecesis Crisiensis Graeci ritus Catholicorum) - za vjernike grkokatolikog obreda Krievakoj biskupiji pripadaju vjernici istonoga, bizantskog obreda grkokatolici. Ova biskupija obuhvaa grkokatolike koji, osim u Hrvatskoj, ive u grkokatolikim upama u BiH i Sloveniji. Danas, kao sufragan, pripada Zagrebakoj metropoliji. Povijesno, Krievaka biskupija nastavlja se na Maransku biskupiju. Grkokatoliku Crkvu u Hrvatskoj organizirali su oni

Mons. Mijo Gorski, zagrebaki pomoni biskup

12


PRIGODNO 2000. odlukom pape Ivana Pavla II., diobom tadanje Rijeko-senjske nadbiskupije na Rijeku nadbiskupiju i Gospiko-senjsku biskupiju. Sjedite nadbiskupije je u Rijeci, gdje je i katedrala sv. Vida, zatitnika nadbiskupije. Blagdan sv. Vida slavi se 15. lipnja. Na podruju nadbiskupije ivi oko 214.000 katolika. Nadbiskupija je podijeljena u 90 upa. U njima djeluje oko 120 sveenika, 76 dijecezanskih i 44 redovnika.Mons. Nikola Keki, krievaki biskup (vladika)

dine Krka biskupija postala joj je sufraganskom. Zatitnik biskupije je sv. Kvirin, biskup sisaki i muenik, a suzatitnici sv. Gaudencije, biskup osorski iz XI. st., i sv. Kristofor, starokranski muenik. Katedrala sv. Kvirina nalazi se u gradu Krku. Krka biskupija je otoka i ima 51 upu, 63 sveenika i oko 37.000 katolika. 8. Gospiko-senjska biskupija (Dioecesis Gospiciensis-Seniensis) Papa Ivan Pavao II. utemeljio je ovu biskupiju 25. svibnja 2000. godine. Njezino podruje danas pripada u najslabije naseljene dijelove nae zemlje. Neko su na ovom prostoru bila etiri biskupska sjedita: Senj, Krbava, Modru i Otoac, kao i brojni samostani. Katedralna crkva nalazi se u Gospiu i posveena je Navjetenju BDM. Biskupija je podijeljena u 85 upa, pripada joj 37 sveenika i ima oko 75.000 katolika.

krani grko-slavenskog obreda koji su u XVI. i XVII. stoljeu ostavili svoja sela u Dalmaciji i Bosni te prebjegli pred Turcima u slobodne krajeve hrvatske Vojne krajine. Sredita grkokatolikoga crkvenog ivota bila su Mara, kao prvo sjedite biskupa od 1611. godine nakon sklapanje unije s Rimom, Pribi kraj umberka te Krievci, gdje je 1777. ustanovljena Krievaka biskupija za vjernike istonog obreda. Prvi biskup (vladika) bio je Simeon Vratanja, koji je u studenom 1611. krenuo u Rim i pred kardinalom sv. Robertom Belarminom ispovjedio katoliku vjeru i prihvatio rimskoga papu za vrhovnoga glavara Crkve, kako je to bilo i prije crkvenog raskola 1054. godine. Papa Pavao V. imenovao je Simeona za biskupa katolika grkog obreda u Hrvatskoj, Slavoniji i umberku sa sjeditem u Mari. Danas Krievaka biskupija ima oko 21.000 vjernika, najvei dio njih je u Hrvatskoj. Po narodnosti, to su Rusini, Hrvati i Ukrajinci. Biskupija ima 32 upe i 22 aktivna sveenika. Katedralna crkva Presvete Trojice nalazi se u Krievcima, a konkatedrala na zagrebakom Gornjem Gradu posveena je slavenskim apostolima, irilu i Metodu. Od godine 1966. sjedite biskupije je u Zagrebu. Ovdje je i grkokatoliko sjemenite, najstarija institucija eparhije, koje je izgraeno u drugoj polovici XVII. stoljea. RIJEKA METROPOLIJA 6. Rijeka nadbiskupija (Archidioecesis Fluminensis) Rijeka nadbiskupija u sadanjim je razmjerima nastala 25. svibnja

Mons. dr. Ivan Devi, rijeki nadbiskup

7. Krka biskupija (Dioecesis Vegliensis) U prvim stoljeima kranstva na Jadranu su nastajala biskupska sjedita. Meu njima je i Krka biskupija sa sjeditem u gradu Krku. Na Kvarneru su postojale i Osorska i Rapska biskupija, koje su 1828. godine ukinute i pripojene Krkoj biskupiji. Tijekom povijesti na teritoriju biskupije vie puta dogaala se reorganizacija zbog promjena dravno-politikih odnosa. Od 1933. Krka biskupija bila je izravno podreena Svetoj Stolici. Osnivanjem Rijeke metropolije 1969. go-

Mons. dr. Mile Bogovi, gospiko-senjski biskup

9. Poreka i Pulska biskupija (Dioecesis Parentina et Polensis) Crkveno-administrativno ureenje Istre u povijesti susreemo jo 524. godine, kada su ozakonjene biskupije Pore, Pula, Pian, Novigrad, Kopar i Trst, te vjerojatno Cissa i Sipar. Poreka biskupija najstarija je i prva u Istri, a njezin prvi biskup bio je sv. Mavro, muenik. Pulska biskupija neto je mlaa. Papa Pavao VI. trajno je ujedinio hrvatski dio Istre 1977. godine. Godinu dana kasnije slavi se "Istarska Crkva jedna". Katedrala u Poreu, Eufrazijeva bazilika, pripada spomenicima najvie kategorije u svijetu. Sveti Mavro je zatitnik grada i biskupije 13

Mons. Valter upan, krki biskup


PRIGODNO Pore, koja je danas ujedinjena s biskupijom Pule. Poreka i Pulska biskupija ima 134 upe, 87 biskupijskih sveenika u biskupiji i 12 koji djeluju izvan biskupije.

Varadinska biskupija ZaGreBaKa naDBiSKuPija rijeKa naDBiSKuPija Poreka i Pulska biskupija6 9Pore Krk Rijeka Sisak Zagreb Varadin

2

5Krievci Bjelovar

1

3

Mons. Ivan Milovan, poreki i pulski biskup

Pula

7

8

Sisaka biskupija Gospikosenjska biskupija

Krka biskupija

Gospi

Zadar

18 13ibenik

Mons. Antun Bogeti, poreki i pulski umirovljeni biskup

ZaDarSKa naDBiSKuPijatlu. Nasljednica je starokranske Salone (304. godine). Meu najznaajnije dogaaje novije povijesti svakako se ubraja posjet pape Ivana Pavla II. Splitu, 4. listopada 1998., kada je na splitskom njanu predvodio misno slavlje i pohodio Svetite Gospe od otoka u Solinu. Katedralna crkva na-

SPLITSKA METROPOLIJA 10. Splitsko-makarska nadbiskupija (Archidioecesis Spalatensis-Macarscensis) Splitsko - makarska nadbiskupija najstarija je biskupija na hrvatskom

10

ibenska biskupija Hvarska biskupija

Split

12Hvar

lazi se u sreditu Splita, posveena je sv. Dujmu, zatitniku grada i nadbiskupije. Ima 186 upa, 230 dijecezanskih sveenika i 462.000 vjernika. 11. Dubrovaka biskupija (Dioecesis Ragusiensis) Dubrovaka je biskupija nasljednica biskupije starog Epidaura. Pretpostavlja se da kranstvo u ove krajeve

Mons. Marin Barii, splitsko-makarski nadbiskup

Mons. Ante Juri, splitsko-makarski umirovljeni nadbiskup

14


PRIGODNO nadbiskupija do 1828. godine, kada s pridruenim teritorijem stonske i korulanske biskupije ulazi u sastav Splitsko-makarske metropolije. Za vrijeme Domovinskog rata gotovo pola biskupije bilo je okupirano, a krajem '91. teko je stradao i sam Dubrovnik. Dubrovaka biskupija danas ima 61 upu, 53 inkardinirana sveenika (i 32 redovnika, no nisu svi u pastoralu), te oko 76.000 vjernika. Zatitnik biskupije je sveti Vlaho, koji se u Du-

Bjelovarsko-krievaka biskupija

4 16Poega Osijek

Mons. Slobodan tambuk, hvarski biskup

15\akovo

13. ibenska biskupija (Dioecesis Sibenicensis)Srijemska Mitrovica

Poeka biskupija \aKoVaKo-oSjeKa naDBiSKuPija

17

Srijemska biskupijabrovniku slavi od 972. godine viednevnom manifestacijom pod nazivom "Festa sv. Vlaha". Od 2009. godine ova Festa je i na Unescovom popisu zatiene svjetske nematerijalne batine. Katedralna crkva posveena je Uznesenju BDM na nebo. Nakon to je 20 godina bio dubrovaki biskup, mons. dr. elimir Pulji od 24. travnja 2010. preuzeo je Zadarsku nadbiskupiju. No, po odluci pape Benedikta XVI. od toga dana je i apostolski upravitelj Dubrovake biskupije. 12. Hvarska biskupija (Dioecesis Pharensis)

ibenska biskupija ustanovljena je 1298. godine, a prvi biskup bio je fra Martin Rabljanin, gvardijan samostana sv. Frane. Godine 1828. u biskupiju je ukljuen i teritorij tada ukinute Skradinske i dio Trogirske biskupije. Katedralna crkva posveena je sv. Jakovu, a zatitnik biskupije i grada je sv. Mihovil. Prije Domovinskog rata, za vrijeme kojega je doivjela razaranja, progon stanovnika (oko 25.000) i pogibiju, imala je oko 120.000 katolika. ibenska biskupija danas je organizirana u 74 upe, u kojima djeluju i redovnici i biskupijski sveenici. ibenska biskupija ima 40 dijecezanskih sveenika i 50-ak redovnika.

SPlitSKo-maKarSKa naDBiSKuPija

Hvarska biskupija utemeljena je 1147. godine. U poetku su biskuDubrovnik piji pripadali otoci Mljet i Korula te Makarsko primorje. Danas su Kotor u njezinu sastavu Hvar, Bra, Dubrovaka Vis, edro i manji otoci. biskupija Sjedite biskupije je u Hvaru, gdje se nalazi katedrala sv. Stjepana, pape Kotorska i muenika koja potjee biskupija iz XII. stoljea. On je i zadolazi u vrijeme kada je sveti Pavao titnik grada i biskupije. poslao uenika Tita u Dalmaciju. U Biskupija ima 33 sveenika, 46 upa poetku je ovdje bila biskupija, potom i oko 28.000 vjernika. 14

11

Mons. Ante Ivas, ibenski biskup

14. Kotorska biskupija (Dioecesis Cattarensis) Kotorska biskupija sufraganska je Splitskoj metropoliji, a nalazi se u Crnoj Gori. Kranstvo je na ove prostore stiglo vrlo rano, a prvi kotorski biskup Paulus spominje se kao sudionik 15


PRIGODNO Kalcedonskog sabora 451. godine. Ova je biskupija poznata i pod nazivom Zaljev svetaca, biskupija hrvatskih svetaca, jer iz nje potjeu: sv. Leopold Bogdan Mandia (+1942.), kapucin iz Herceg Novog, bl. Gracija (+1508) iz Mula, kojega nazivaju i svecem euharistije, bl. Ozana (+1565) rodom iz Crne Gore, te Boja slubenica Ana Marija Marovi (+1887), utemeljiteljica Drube zadovoljtine Srca Isusova i Srca Marijina u Veneciji. Katedrala zatitnika Kotora i biskupije, sv. Tripuna, nalazi se u staroj jezgri grada Kotora. Biskupija ima oko 10.000 vjernika, 15 inkardiniranih sveenika i 24 upe. padne Slavonije, dijelu Podravine i Posavine. Zatitnik biskupije je sv. Lovro, a katedrala je posveena sv. Tereziji Avilskoj. Biskupija pripada akovakoosjekoj metropoliji. Ima oko 300.000 vjernika, 95 upa i 130 sveenika. 17. Srijemska biskupija (Dioecesis Sirmiensis) Srijemska biskupija sufraganska je akovako-osjekoj metropoliji, a nalazi se na podruju Vojvodine i Srbije. Srijemsku biskupiju, koja je postojala u prva kranska vremena, poharali su Huni i Avari. Ugaena je 885. godine smru biskupa sv. Metoda. Ponovno je osnovana 1231., a 1773. ujedinjena s akovakom biskupijom. Ponovno je 2008. godine osamostaljena odlukom pape Benedikta XVI.. Prema papinoj odluci, srijemski biskup nije lan Hrvatske biskupske konferencije, ve Meunarodne biskupske konferencije sv. irila i Metoda sa sjeditem u Beogradu. Srijemska biskupija ima 29 upa i 19 sveenika. Katedrala se nalazi u Srijemskoj Mitrovici, a posveena je sv. Dimitriju.

Mons. dr. Marin Sraki, akovako-osjeki nadbiskup Predsjednik HBK

biskupiju. akovako-osjeka nadbiskupija ima oko 450.000 vjernika, 244 sveenika i 152 upe. Katedralna crkva posveena sv. Petru nalazi se u akovu, a zatitnik nadbiskupije je sv. Ilija, prorok.

Mons. Ilija Janji, kotorski biskup

AKOVAKO-OSJEKA METROPOLIJA 15. akovako-osjeka nadbiskupija (Archidioecesis Diacovensis) akovako-osjeka nadbiskupija obuhvaa Slavoniju. irenjem kranstva u Panoniji i ovdje je organiziran ivot Crkve, te je za ovaj kraj osnovana Bosanska biskupija, koja se prvi put spominje 1088. godine, a oko 1250. biskup ima sjedite u akovu. Nakon to je srijemski dio osloboen od Turaka, Crkva se reorganizira i na tom podruju, te 1773. godine nastaje Bosansko-srijemska biskupija sa sjeditem u akovu. Od 1963. godine biskupija je nosila ime akovaka i Srijemska, a sufraganska je bila Zagrebakoj metropoliji. U lipnju 2008. godine papa Benedikt XVI. utemeljio je novu akovako-osjeku metropoliju te uzdigao biskupiju akovakoosjeku na metropolitansko sjedite i u rang nadbiskupije. Kao sufranske dodijelio joj je Srijemsku i Poeku 16Mons. dr. uro Hrani, akovako-osjeki pomoni biskup

16. Poeka biskupija (Dioecesis Posegana) Poeka biskupija osnovana je 5. srpnja 1997. godine na teritoriju koji je do tada pripadao Zagrebakoj nadbiskupiji. Prostire se na podruju Za-

Mons. uro Gaparovi, srijemski biskup

SAMOSTALNA NADBISKUPIJA I VOJNI ORDINARIJAT (izravno podreeni Svetoj Stolici) 18. Zadarska nadbiskupija (Archidioecesis Iadrensis) Zadarska biskupija spominje se u VI. stoljeu. Meu prvim zapaenim biskupima svakako se istie ime svetog biskupa Donata, koji je dao izgraditi crkvu Svetog Trojstva u Zadru. Ona se, prema njemu, danas naziva sv. Donat.

Mons. dr. Antun kvorevi, poeki biskup


PRIGODNO na u svojim starim granicama. Danas je samostalna nadbiskupija, izravno podreena Svetoj Stolici, a njezin nadbiskup lan je HBK. Zadarska nadbiskupija ima 117 upa, 79 nadbiskupijskih i 16 redovnikih sveenika, te oko 160.000 vjernika. 19. Vojni ordinarijat (Ordinariatum militare in Croatia) Na temelju Ugovora o duobrinitvu katolikih vjernika, pripadnika oruanih snaga i redarstvenih slubi Republike Hrvatske, koji su Sveta Stolica i Republika Hrvatska potpisali u Zagrebu 19. prosinca 1996., Sveta Stolica je 25. travnja 1997. osnovala Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj. Vojnoj biskupiji pripadaju: vojnici i pripadnici redarstvenih slubi te druge osobe stalno zaposlene u oruanim snagama i redarstvenim slubama Republike Hrvatske; lanovi njihovih obitelji, tj. brani drugovi i njihova djeca; kadeti vojnih kola i kola redarstvenih slubi, kao i oni koji obavljaju slubu u vojnim ustanovama ili ustanovama redarstvenih slubi; svi vjernici, mukarci i ene pa bili i lanovi neke redovnike ustanove, koji stalno obavljaju slubu koju im je povjerio Vojni ordinarij ili im je za nju dao svoju suglasnost. Vojna biskupija sastoji se od vojno-redarstvenih kapelanija, u kojima rade sveenici-vojni kapelani, koji imaju prava i dunosti upnika ili upskih vikara. Od 29 kapelanija, nakon preustroja HV-a, danas ih ima 22. Isto toliko kapelanija je i u policiji. Vojna biskupija ima 30 sveenika. Zatitnica je BDM Gospa Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta, a njezin se blagdan slavi 5. kolovoza. Sjedite Vojnog ordinarijata je na zagrebakom Ksaveru.

Mons. dr. elimir Pulji, zadarski nadbiskup

Ovaj biskup u Zadar je iz Carigrada donio i moi sv. Stoije (Anastazije), koja je zatitnica katedrale i nadbiskupije. Prvotno biskupija, na rang nadbiskupije i metropolije uzdignuta je 1154. godine. Godine 1828., kada se dogodila reorganizacija Crkve u Dalmaciji, Zadar je potvren kao metropolija, a Zadarskoj nadbiskupiji pripojena je i Ninska biskupija. No, 1920. godine, nakon Rapalskog ugovora, Zadar je pripao Italiji. Dio nadbiskupije koji je bio slobodan, povjeren je ibenskom biskupu. Nakon tekih stradanja u Drugome svjetskom ratu, 1948. godine Zadarska je nadbiskupija obnovlje-

Mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij

POPIS (NAD)BISKUPIJA I NJIHOVIH PASTIRA CRKVE U HRVATSKOJ (stanje 2010.)NAZIV (NAD)BISKUPIJE IME (NAD)BISKUPA NAZIV (NAD)BISKUPIJE IME (NAD)BISKUPA ZAGREBAKA METROPOLIJA Kardinal Josip Bozani, nadbiskup Zagrebaka nadbiskupija Mons. dr. Valentin Pozai, pomoni biskup Mons. dr. Ivan ako, pomoni biskup Mons. Mijo Gorski, pomoni biskup Varadinska biskupija Sisaka biskupija Bjelovarsko-krievaka biskupija Krievaka biskupija za vjernike grkokatolikog obreda Mons. Josip Mrzljak, biskup Mons. dr. Vlado Koi, biskup Mons. dr. Vjekoslav Huzjak, biskup Mons. Nikola Keki, biskup (vladika) Mons. Slavomir Miklov, umirovljeni vladika Hvarska biskupija ibenska biskupija Kotorska biskupija SPLITSKA METROPOLIJA Splitsko-makarska nadbiskupija Dubrovaka biskupija Mons. Marin Barii, nadbiskup Mons. Ante Juri, umirovljeni nadbiskup Mons. dr. elimir Pulji, apostolski upravitelj Mons. Slobodan tambuk, biskup Mons. Ante Ivas, biskup Mons. Ilija Janji, biskup

AKOVAKO-OSJEKA METROPOLIJA akovako-osjeka nadbiskupija Poeka biskupija Srijemska biskupija Mons. dr. Marin Sraki, nadbiskup Mons. dr. uro Hrani, pomoni biskup Mons. dr. Antun kvorevi, biskup Mons. uro Gaparovi, biskup

RIJEKA METROPOLIJA Rijeka nadbiskupija Krka biskupija Gospiko-senjska biskupija Poreka i Pulska biskupija Mons. dr. Ivan Devi, nadbiskup Mons. Valter upan, biskup Mons. dr. Mile Bogovi, biskup Mons. Ivan Milovan, biskup Mons. Antun Bogeti, umirovljeni biskup

SAMOSTALNA NADBISKUPIJA I VOJNI ORDINARIJAT Zadarska nadbiskupija Vojni ordinarijat Mons. dr. elimir Pulji, nadbiskup Mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij


17

Documents

Crkva u Hrvatskoj 2010