SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

POSTDIPLOMSKI STUDIJ: EUROPSKE EKONOMSKE INTEGRACIJE

SEMINARSKI RAD

HRVATSKA

Predmet: Ekonomika turizma

Prof.dr.sc. Lidija Petrić

Postdiplomant:

dipl. oec. Tonči Grgičević

Split, rujan, 2008.

SADRŽAJ:

UVOD 3

1. OPĆENITO O HRVATSKOJ 5

1.1. Smještaj i položaj te prirodne i povijesne osnove Hrvatske 5

1.2. Gospodarstvo Hrvatske 6

2. RAZVITAK TURIZMA U HRVATSKOJ 9

3. ANALIZA TURISTIČKE POTRAŽNJE U HRVATSKOJ 10

4. ANALIZA TURISTIČKE PONUDE U HRVATSKOJ 22

4.1. Atraktivni prirodni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 22

4.2. Atraktivni društveni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 25

4.3. Komunikativni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 27

4.4. Receptivni elementi turističke ponude u Hrvatskoj 32

5.

ANALIZA UTJECAJA PUTOVANJA I TURIZMA NA MAKROEKONOMSKE

AGREGATE NA NACIONALNOJ, REGIONALNOJ I SVJETSKOJ RAZINI PREMA

TURISTIČKO SATELITSKOJ BILANCI

36

5.1. Agregatna turistička potražnja 36

5.2 Agregatna turistička ponuda 37

6. NACIONALNA POLITIKA TURIZMA HRVATSKE 40

ZAKLJUČAK 44

POPIS LITERATURE 46

2

Uvod

Međunarodni turizam je u svijetu u stalnom usponu. Analiza njegova kretanja u razdoblju od 1950. do

2002. godine pokazuje da se broj međunarodnih dolazaka povećao više od 28 puta, dok su prihodi od

međunarodnog turizma porasli čak nešto više od 220 puta. Prognoziranje međunarodnih turističkih

dolazaka prema svjetskim regijama pokazuje da će vodeća turistička receptivna regija biti Europa.

Konkurencija na svjetskome turističkom tržištu postaje sve oštrijom, i to ne samo među zemljama

jedne regije nego i među regijama na svjetskoj, globalnoj razini. Za turiste, radi ostvarivanja što većih

efekata, bori se veliki broj postojećih, ali i novih destinacija. Turistima je najvažnije da uz što manju

potrošnju ostvare što veći broj usluga, pa im stoga i povoljne cijene u zračnom prometu omogućuju da

prijeđu velike prostorne udaljenosti i upoznaju nove destinacije uz istu ili čak manju potrošnju. Na taj

način i najudaljenije turističke destinacije koje imaju povoljnije uvjete, bolje sadržaje i ostale

zanimljivosti, postaju ozbiljni konkurenti na svjetskom turističkom tržištu.

Hrvatska je odabrana za ovaj rad jer jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu i sve

poznatija u cijelom svijetu te ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti.

Prednosti turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe,

blaga mediteranska klima, blizina europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki

zaštićenim destinacijama. Hrvatska ima sve preduvjete za daljnji razvitak turizma - jednu od najljepših

obala s više od tisuću otoka, ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih (Plitvička jezera,

Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova prirode, kulturno i

povijesno nasljeđe sa spomenicima pod zaštitom UNESCO-a (Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi

Trogir i Dubrovnik te Eufrazijeva bazilika u Poreču i Šibenska katedrala) te blagom mediteranskom

klimom kojom privlači turiste tijekom cijele godine.

Turistička ponuda Hrvatske raznolika je i bogata - od nautičkog turizma, ronilačkog, kongresnog,

ekološkog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i

wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletničkog turizma.

Svaka od hrvatskih turističkih regija razvija svoju specifičnu ponudu, u skladu sa svjetskim

trendovima i vlastitom tradicijom, a najznačajnije su: Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik i

dubrovačko područje, Zagreb kao glavni grad i kontinentalna Hrvatska.

U prvom dijelu, sa naslovom «Općenito o Hrvatskoj» sažeto je obrađen geografski položaj i

gospodarstvo, a potom je u drugom dijelu obrađen razvitak turizma u Hrvatskoj.

3

Posebna pažnja je posvećena trećem i četvrtom dijelu u kojem se kvantitativno i kvalitativno obrađuje

turistička ponuda i potražnja, upravo zbog toga da bi se na pravi način došlo do odgovora koliko je

Hrvatskoj turizam važan faktor u razvoju gospodarstva. Dobra kvantitativna i kvalitativna analiza

turističke potražnje daje podatke o potrošnji posjetitelja, odnosno prihodu Hrvatske od turizma, potom

o porijeklu posjetitelja, svrsi posjeta i slično, a ponuda podatke o kapacitetima Hrvatske. Iako postoje

različiti modeli praćenja i mjerenja razvojnih učinaka turizma, za sada je najpopularnija metoda

turističke satelitske bilance, stoga se kao logičan nastavak obrađuje u petom dijelu rada.

Na kraju rada, posvećena je primjerena pozornost Nacionalnoj politici i programima, u koje Hrvatska

ulaže mnogo napora.

4

1. Općenito o Hrvatskoj

1.1 Smještaj i položaj te prirodne i povijesne osnove Hrvatske

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je država zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje

u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom na istoku sa Srbijom

na jugu i zapadu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom

hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog

kulturnog kruga.

Hrvatska ima prema popisu iz 2001. godine 4.437.460 stanovnika. Hrvati čine gotovo 90%

stanovništva dok su najznačajnija manjina Srbi koji čine oko 4.5% stanovništva. Ostale manjine čine

manje od 0.5% stanovništva. Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora

31.067 km². Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Zagreb je

prema širini gravitacijskog područja i jedno od makroregionalnih središta. Ostala makroregionalna

središta su prema veličini iza Zagreba, a to su Split, Rijeka i Osijek. Ukupno je u Hrvatskoj 423 općina

i 123 grada koji su grupirani u 20 županija i Grad Zagreb. Hrvatska je politički podijeljena na 21

županiju (uključujući Grad Zagreb s istim statusom) čije granice slijede kulturno i geografski.

Povijesnih regija, koje čine Hrvatsku, ima nekoliko, ali se značenjem ističu Slavonija, središnja

Hrvatska, Istra i Dalmacija

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Hrvatska je članica Ujedinjenih

naroda od 22. svibnja 1992.g. te kandidat za ulazak u EU. Pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-

u primila je 3. travnja 2008., a sam ulazak se očekuje početkom 2009. godine

Zemljopis Hrvatske vrlo je raznovrstan s krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica Panonske

nizine preko uskog područja visokih Dinarida do impresivne obale Jadranskog mora, jedne od

najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u

unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj obali. Hrvatska se polovicom svoga teritorija nalazi u

panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini

gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjavaju na moru 1185 otoka, otočića, hridi i

grebena, a na kopnu brojne uvale, prevlake, zaljevi i dva poluotoka, Pelješac i Istra.

Hrvatska se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne polutke Zemlje. Zbog takvog položaja

klimatske su prilike povoljne i umjerene bez ikakvih temperaturnih ekstrema.

Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala

omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska nema toliko

razvijene mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali u zadnje se vrijeme ondje razvija

5

zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom

jest Dinara s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.

Ukupna duljina kopnenih granica je 2028 km, a obalne crte 5835 km. Udaljenost od Savudrije do rta

Oštro iznosi 527 km, pa stoga koeficijent razvedenosti hrvatskog dijela jadranske obale iznosi vrlo

visokih 11,1, što svrstava hrvatsku obalu među najrazvedenije na svijetu. Od 1233 jadranskih otoka,

otočića, hridi i grebena njih 1185 nalazi se u Hrvatskoj. Od tolikog broja njih 718 su otoci od kojih je

66 naseljeno. Najveći otoci su Cres i Krk, oba s površinom od 405,8 km².

Hrvati su jedan od starijih naroda u Europi. Među prvima su ustrojili državu, a od početka 9. st. imaju

i svoju kraljevinu, prvi među Slavenima. Prema jeziku pripadaju indoeuropskoj, slavenskoj, točnije

južnoslavenskoj skupini naroda, a prema kulturnoj i vjerskoj odrednici, zapadnoeuropskom,

rimokatoličkom civilizacijskom krugu.

Kao poseban etnikum formirali su se već u ranom srednjem vijeku na rubnom području nekadašnjeg

Zapadnog Rimskog, odnosno kasnije Franačkog carstva. Na tom pograničnom teritoriju gdje su se

stoljećima susretale rimska i grčka kultura, Franačko i Bizantsko carstvo, Sveto Rimsko Carstvo

njemačke narodnosti i Osmanlijsko Carstvo naselili su se u početku 7. st. Hrvati, kao ratnički i već

dobro organiziran narod i tu žive sve do danas. Od crkvenog raskola u 11. st. preko toga područja

prelazi i crta razgraničenja između katoličkog Rima i pravoslavnog Bizanta, ali Hrvati oduvijek

gravitiraju katoličkom Zapadu. Od 15. st. kad počinje turska agresija, tu se preklapaju i tri ponajveće

svjetske religije: katoličanstvo, pravoslavlje i islam. Od svršetka II. svjetskog rata i sukoba s SSSR-om

je druga Jugoslavija u kojoj se nalazila i Hrvatska kao posebna republika bila također granica između

zemalja zapadne demokracije i istočnog, komunističkog svijeta, između država okupljenih u NATO-

paktu i onih u Varšavskom paktu. Od 1990. kad je proglašena Republika Hrvatska kao posebna

država, ali ovaj put kao slobodna, demokratska zemlja, opet je ostala na granici, ali i u sukobu s

prokomunističkom Srbijom koja je željela obnoviti "treću" Jugoslaviju u kojoj bi opet bila hegemon

kao i u prve dvije istoimene države.

1.2. Gospodarstvo Hrvatske

Bruto domaći proizvod je 2007. prema HNB-u iznosio 37.947 milijuna EUR ili 8.452 EUR po

stanovniku mjereno po tekućim cijenama, pri čemu je realni rast u odnosu na 2006. godinu bio 5,6%.

Prosječna neto plaća za travanj 2008. iznosila je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 5,036

kuna. BDP Hrvatske po stanovniku je dostiga 53% prosjeka BPD-a Europske unije.

6

Deficit tekućeg računa bilance je 2007. iznosio 3.226 miljuna EUR ili 8,6 BDP-a. Razlog tome je

premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2007.g. iznosila svega 2,9%. Devizne su pričuve

na kraju 2007. godine iznosile gotovo 9,3 milijarda EUR.

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do

travnja 2008. godine iznose 18 milijarda eura. Inozemni dug dosegao je na kraju 2007.godine razinu

od 33 miljardi EUR-a.

Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije,

glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je u svibnju 2008.

godine 230 000 nezaposlenih, što iznosi oko 13,2% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u

standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike

trostruko veći od prosjeka za cijelu državu.

Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2007. godini turizam je ostvario devizne prihode u iznosu

od 6.752 miljuna EUR. Fizički i financijski pokazatelji kretanja potražnje za uslugama u turizmu

potvrđuju vrlo uspješnu turističku sezonu 2007.godine. Broj noćenja odnosno dolazaka turista bio je

za 5,7%, odnosno za 7,5% veći nego u 2006., dok su prihodi od putovanja – turizma, izraženi u

eurima, zabilježeni u platnoj bilanci, nominalno porasli za 7,2%. Također, tijekom 2007. zamjetljiv je

bio i trend jačanja potražnje za turističkim uslugama izvan glavne sezone. Struktura gostiju ostala je

gotovo nepromijenjena, pri čemu se više od 90% ukupno ostvarenih i noćenja i dolazaka odnosilo na

strane goste, a svojim su se udjelima isticali gosti iz Njemačke, Slovenije, Italije, Češke i Austrije. S

obzirom na opisana kretanja i promjene u osobnoj potrošnji.

Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini

prerađivačka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u.

Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a. Distributivna trgovina zapošljava oko

15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija.1

1 Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr, Godišnje izvješće 2007

7

Slika 1. Struktura bruto dodane vrijednost, Izvor: www.hnb.hr, Godišnje izvješće 2007

Ubrzavanje rasta BDV-a svih gospodarskih djelatnosti tijekom 2007. bilo je izazvano ponajviše

snažnim rastom bruto dodane vrijednosti uslužnih djelatnosti, i to zbog jačanja osobne potrošnje i

snažne inozemne potražnje za turističkim uslugama. Pritom je doprinos uslužnih djelatnosti ukupnom

rastu BDV-a iznosio 3,7 postotnih

bodova. Dinamika BDV-a ostalih djelatnosti bila je nešto umjerenija, uglavnom zbog slabljenja

građevinske aktivnosti.

Promatrano pojedinačno, najsnažnije ubrzanje rasta BDV-a u odnosu na 2006. godinu zabilježeno je

kod hotela i restorana, financijskog posredovanja te trgovine. Također, s obzirom na velik udio

industrije u ukupnoj strukturi gospodarstva, posebice valja istaknuti snažan rast njezine dodane

vrijednosti. Kod građevinarstva je, pak, ostvareno najizrazitije usporavanje rasta BDV-a.2

2 Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr, Godišnje izvješće 2007

8

2. Razvitak turizma Hrvatske

Sredinom 19.stoljeća raste interes za odmaranjem u primorskim mjestima koja svoju popularnost

zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode. Povod za odlazak na more u to vrijeme su bile

kupke morske vode koje su se pripremale u javnim kupalištima ili hotelima. Tako se počinju razvijati

francuske i talijanske rivijere a Hrvatska svoj prve početke razvoja turizma bilježi 1844. godine, i to u

Opatiji sa izgradnjom Vile Angiolina. Opatija je 1889. godine proglašena lječilištem te postala

popularno zimovalište bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i ostatka Europe. S vremenom su i druga

mjesta poput Lovrana, Crikvenice, Kraljevice, Dubrovnika, Raba, Lošinja i Hvara dobila status

primorskih ljetnih odmarališta. U to vrijeme počinju se osnivati različita društva za uređenje i

poljepšavanje mjesta, za izgradnju kupališta i sl. U tokove masovnog turizma, koji započinje

početkom 20.stoljeća, Hrvatska se već uključuje i to već u prvoj polovici 20.stoljeća. U 1938. godini u

Hrvatskoj je bilo zabilježeno 500 tisuća turista i 3 miljuna noćenja, od čega se 61% odnosilo na

inozemni turistički promet.3 Ranih 60- godina 20. stoljeća turizam kao industrija se počinje razvijati te

Hrvatska kao turistička zemlja postaje sve značajnija na Mediteranu. Do 1980 – tih godina Hrvatska se

profilirala kao destinacija za odmor te je bila izrazito konkurentna leaderima kao što su Španjolska,

Italija, Grčka i Francuska. Glavni razlog ovakvog uspjeha leži u prirodnim i geografskima atrakcijama

Hrvatske, odnosno čistom moru, lijepoj obali, toplini i pristupačnosti lokalnog stanovništva i činjenici

da je odnos cijene i dobivenog bio privlačan. Sredinom 1980-tih potražnja za turističkim proizvodom

Hrvatske pada počinje sa usporavanjem te zbog nesposobnosti Hrvatske da se prilagodi promjenama u

potražnji za turističkim proizvodom odnosno novim i većim zahtjevima i preferencijama turista.

Ostale konkurentske destinacije prilagodbu su uspjele napraviti dok je Hrvatsku u tome najviše kočio

tadašnji komunistički režim. Shodno orijentaciji na masovni turizam, u strukturi turističke ponude

Hrvatske prevladavali su kampovi i privatni smještaj te hoteli srednje kategorije. Budući da intenzivni

turistički razvoj nije istovremeno pratila izgradnja potrebne turističke infrastrukture to je dovelo do

pada kvalitete i imagea turističke ponude mnogim hrvatskim destinacijama. U razdoblju od 1994. do

2002. godine hrvatski turizam bio je pod snažnim utjecajem ratnih događaja te poteškoćama

poslijeratnog oporavka. Stoga je, nakon 1995. godine bilo potrebno vratiti povjerenje u Hrvatsku kao

sigurnu turističku destinaciju te se prilagoditi nastaloj promjeni svjetske turističke potražnje. Kada se

zbroje noćenja šest reprezentativnih zemalja Mediterana i Hrvatske 1990. godine Hrvatska je bila

srednje razvijena turistička destinacija i imala oko 7% udjela po broju ostvarenih noćenja. No, kako

hrvatski turizam od tada gubi na konkurentnosti u posljednjem desetljeću je smanjio tržišni udio u

svjetskom turizmu kao i na tržištu Mediterana. Tako se njezin udio u 2000. godini, na istom tržištu

Mediterana, smanjio za gotovo tri puta.4

3 Petrić, L. Osnove turizma, Ekonomski fakuletet Split, 2007, interna skripta4 Hrvatska gospodarska komora, Centar za makroekonomske analize, Turizam, 2006

9

3. Analiza turističke potražnje u Hrvatskoj

Turistička potražnja se prati i mjeri prije svega zbog ekonomskih učinaka koje generira te radi

kreiranja i/ili promjena marketinške i promidžbene politike.

U turizmu potražnju čine posjetitelji, stoga se u analizi promatra broj posjetitelja, broj noćenja,

potrošnje, porijeklo i slično.

Razvoj turističkih odredišta uključuje brojne faktore: bolje mogućnosti za informiranje (Internet,

agencije, lokalne vladine institucije i slično), povezanosti prometa, različitosti turističke ponude i

potražnje, marketinga i slično. Naime, ako krenemo od pretpostavke da je turista već motiviran da

putuje, onda je prva faza traženje informacija, potom bi druga faza bila odabir sredstva putovanja (da

li sa autom, avionom, vlakom, trajektom), dok je stvaran boravak u odredištu treća faza, a povratak

kući sa pozitivnim ili negativnim mišljenjem koje se prenosi drugim poznanicima četvrta faza.

Slika 2. Informiranje o turističkoj ponudi u Hrvatskoj Izvor: Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007

Kao što je vidljvo, turisti se informiraju o turističkoj destinaciji najviše preko medija, po preporukama,

internetom ili prijašnjim boravkom.

TURISTI INDEKS NOĆENJA INDEKSUDJEL U %

2007

2006. 2007.2007/200

62006. 2007.

2007/2006

Njemačka1.544.80

11.554.79

4100,65 10.986.866

10.848.939

98,74 21,9

Slovenija 913.0721.015.37

9111,20 5.245.881 5.689.746 108,46 11,5

Italija1.235.41

31.249.34

3101,13 5.474.456 5.451.968 99,59 11,0

Češka 593.276 669.132 112,79 3.921.345 4.394.711 112,07 8,9

Austrija 790.083 839.717 106,28 4.069.302 4.244.607 104,31 8,6

Ostale strane zemlje

3.582.231

3.978.326

111,0617.324.094

.18.944.65

9109,35 38,2

UKUPNO STRANI

8.658.876

9.306.691

107,48 47.021.94449.574.63

0105,43 100

10

Slika 3. Struktura gostiju u Hrvatskoj, Izvor: Državni zavod za statistiku,www.dzs.hr, Statističke informacije 2008

Gledano prema zemljama dolazaka Njemačka je i dalje na prvom mjestu s udjelom od 22% ukupnih

stranih noćenja, a 1,6 milijuna njemačkih turista (rast od 1%) ostvarilo je 10,8 milijuna noćenja (pad

od 1% u odnosu na godinu prije). Slijedi Slovenija s 1,0 milijun turista (rast od 11%) i 5,7 milijuna

noćenja (rast od 8,5%), te Italija čijih je 1,2 milijuna turista (rast od 1%) ostvarilo 5,5 milijun noćenja

što je na razini 2006. godine

Zemlje s najvećim turističkim porastom prometa su Ukrajina (rast od 56% u dolascima i 57% u

noćenjima), Rusija (29% više dolazaka i 38% više noćenja), Španjolska (35% više dolazaka i 32%

više noćenja), Japan (33% više dolazaka i 32% više noćenja), te Kanada ( 26% više dolazaka i 27%

više noćenja).5

'Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj' - TOMAS – Ljeto 2007 jedino je kontinuirano istraživanje

različitih obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj, koje je Institut za turizam u ljeto 2007.

godine proveo uspješno po sedmi puta. Stoga ovo istraživanje osim utvrđivanja profila gostiju koji

danas posjećuju Hrvatsku, omogućava i donošenje zaključka o trendovima turističke potražnje.

Motivi dolaska turista u Hrvatsku su uglavnom pasivni odmor i opuštanje (62%), zabava (42%),

prirodna ljepota (26%), nova iskustva i doživljaji (26%), gastronomija (20%) te povoljne cijene, sport

i rekreacija, kulturne zanemenitosti i blizina (40%).6

Motiviranost zabavom i novim iskustvima i doživljajima raste kroz godine što se vidi iz donjeg

grafikona.

Slika 4. Motiviranost turista, Izvor:Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007

5 Državni zavod za statistiku,www.dzs.hr, Statističke informacije 20086 Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007

11

Turisti koji su prošle godine boravili u Hrvatskoj prosječno su dnevno trošili 55,48 eura, od čega 68

posto na izdatke za ugostiteljstvo (smještaj, hrana i piće), a 32 posto na svu dodatnu potrošnju

(kupovina, izdaci za kulturu i zabavu, sport i rekreaciju, izlete i ostalo). U usporedbi sa zadnjim

takvim istraživanjem za 2004. turisti su 2007. prosječno dnevno trošili oko 6 eura više ili oko 13 posto

više s obzirom na tekuće cijene.

Istraživanje je provedeno tijekom četiri ljetna mjeseca 2007. godine na gotovo pet tisuća domaćih i

stranih ispitanika u sedam hrvatskih primorskih županija ili u 86 turističkih mjesta, a blagi porast

dnevne turističke potrošnje objašnjen je povećanom kvalitetom hrvatske turističke ponude, posebno

smještaja.

Tijekom 2007. godine među turistima najviše su trošili Britanci (prosječno 108 eura dnevno), Rusi

(102 eura) te Francuzi (85 eura), gosti u hotelima (89 eura) i turističkim naseljima (66 eura), i to u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji (88 eura).

Rezultati pokazuju da su konkurentske prednosti hrvatskog turističkog 'proizvoda' - klima, ljepota

krajolika, sigurnost u zemlji, čemu se mogu pridružiti i ekološka očuvanost, gostoljubivost i čistoća

mjesta, a Hrvatska se ocjenjuje boljom i u kvaliteti ugostiteljske ponude.

Ostali rezultati istraživanja pokazali su da je najviše turista 2007. u Hrvatskoj (55 posto) bilo u dobi od

30 do 49 godina, a najčešće su, njih 47 posto, došli na obiteljski odmor, što je slično kao i 2004.

godine.

I dalje je najviše turista ili njih 81 posto došlo automobilom, ali porastao je broj onih koji dolaze

zrakoplovom, što znači da se Hrvatska više otvara udaljenijim tržištima.

Blagi oblik nezadovoljstva gosti su iskazali s raznolikošću kulturne, zabavne i druge vanpansionske

ponude u odredištu te prezentacijom kulturne baštine, a kako se to sve više traži, Hrvatska će se morati

još više potruditi.

Većinom elemenata gosti izrazito zadovoljniji nego u 2004. Proširila se skupina elemenata kojima su

gosti zadovoljni. Niti jednim elementom ponude gosti nisu bili izrazito nezadovoljni u 2007. I dalje

najveće prednosti hrvatskog turizma su ljepota prirode i pogodnost za provođenje obiteljskog odmora.

a najveće nezadovoljstvo elementima ponude destinacije (zabava, kultura, kupnja).

Prvi posjet bilježi 18,9% inozemnih gostiju, drugi posjet 20,7%, treći do peti posjet 33,1% a šesti i

više 27,3%. Iz učestalosti dolaska u Hrvatsku može se reći da je 60% „ vjernih“ gostiju odnosno da je

svaki peti novi gost.7

7 Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007

12

Slika 5. Trajanje boravaka, Izvor:Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007

Smanjuje se udio dužih boravaka odnosno primjetno je kontinuirano skraćivanje prosječne dužine

boravka (s 11,7 noćenja u 2004. na 9,8 noćenja u 2007.)8

UKUPAN BROJ KREVETA NOĆENJAISKORIŠTENOST KA-PACITETA U DANIMA

2006. 2007. 2006. 2007. 2006. 2007.

Hotel i aparthoteli113.43

7115.63

114.762.11

715.200.46

8130,1 131,5

Turistička naselja 55.488 52.460 4.532.352 4.173.288 81,7 79,6

Kampovi214.52

1212.75

012.904.30

813.017.21

560,2 61,2

Kućanstva - sobe, apartmani, kuće za odmor

404.561

421.378

15.381.191

17.366.389

38,0 41,2

Luke nautičkog turizma 61.998 62.089 1.210.363 1.378.439 19,5 22,2

Ostali objekti 75.877 79.768 4.216.615 4.869.693 55,6 61,0

UKUPNO OBJEKTI925.88

2944.07

653.006.94

656.005.49

257,3 59,3

Slika 6. Iskorištenost kapaciteta u Republici Hrvatskoj dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine

Iz tabele se vidi da je došlo do povećanja iskorištenosti kapaciteta u odnosu na prošlu godinu i to po

svim vrstama objekata, osim turističkih naselja, koja bilježe pad popunjenosti za oko 3%. Ukupna

iskorištenost kapaciteta 2007.godine iznosila je 59,3 dana. Najveću iskorištenost kapaciteta od 131,5

dana bilježe hoteli. Slijede turistička naselja čija je popunjenost iznosila 79,6 dana, dok kućanstva, bez

obzira na drugi po redu najveći broj ostvarenih noćenja, imaju popunjene kapacitete samo 41,2 dana.

Međutim u usporedbi s istim razdobljem prošle godine to pokazuje povećanje iskorištenosti kapaciteta

od oko 8%. Gledano prema županijama, najveću popunjenost od 68 dana bilježi Dubrovačko-

8 Institut za turizam , www.iztzg.hr, Tomas Ljeto 2007

13

neretvanska županija, a slijedi je Istarska sa 67 dana, te Splitsko-dalmatinska županija čija je prosječna

popunjenost iznosila 59 dana. 9

TURISTI INDEKS NOĆENJA INDEKS

2006. 2007. 2007./2006. 2006. 2007. 2007./2006.

UKUPNO HRVATSKA 10.384.921 11.162.406 107,49 53.006.946 56.005.492 105,66

DOMAĆI 1.726.045 1.855.715 107,51 5.985.002 6.430.862 107,45

STRANI 8.658.876 9.306.691 107,48 47.021.944 49.574.630 105,43

INDIVIDUALNI DOLASCI 6.689.121 7.327.210 109,54 32.447.348 35.086.221 108,13

ORGANIZIRANI DOLASCI 3.695.800 3.835.196 103,77 20.559.598 20.919.271 101,75Slika 7. Turistički promet u Republici Hrvatskoj, dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine

U Hrvatskoj je 2007. godine boravilo 11,2 milijuna turista ili 7,5 više nego godinu prije, a ostvareno je

56 milijuna noćenja, odnosno 5,7% više nego tijekom 2006. godine. Broj domaćih turista iznosio je

1,9 milijuna što je za 7,5% više nego godinu prije, a domaći su turisti ostvarili 6,4 milijuna noćenja ili

7,5% više nego 2006. godine. Broj stranih turista iznosio je 9,3 milijuna (rast od 7,5%), a strani su

turisti ostvarili 49,6 milijuna noćenja ili 5% više nego prethodne 2006. godine.

Gledano prema načinu dolaska broj individualnih turista iznosio je 7,3 milijuna (9,5% više nego

godinu prije), a ostvarili su 35,1 milijun noćenja što predstavlja rast od 8% u odnosu na godinu prije,

dok je organiziranih turista bilo 3,8 milijuna (4% više nego 2006. godine), a ostvarili su 20,9 milijuna

noćenja ili 2% više nego tijekom 2006. godine. Iz gore prikazanih podataka vidljivo je da broj

organiziranih dolazaka ima manji rast u odnosu na individualne. Udjel organiziranih noćenja u

ukupnom broju noćenja iznosio je 37,4%. 10

TURISTI INDEX 07./06. NOĆENJA. INDEX 07./06.

2006. 2007. 2006. 2007.

Hoteli, vile i aparthoteli 3.848.405 4.099.454 106,52 14.764.555 15.200.468 102,95

Turistička naselja 670.959 634.783 94,61 4.532.352 4.173.288 92,08

Kampovi i kampirališta 1.894.358 1.948.703 102,87 12.904.308 13.017.215 100,87

Privatne sobe 2.180.811 2.539.010 116,43 15.381.191 17.675.820 114,92

Luke nautičkog turizma 724.997 810.964 111,86 1.210.363 1.378.439 113,89

Ostali objekti 1.065.391 1.129.492 106,02 4.214.177 4.560.262 108,21

UKUPNO OBJEKTI 10.384.921 11.162.406 107,49 53.006.946 56.005.492 105,66Slika 8. Noćenja turista po vrstama smještaja, dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine

Promatrano prema vrstama objekata za smještaj najveći broj turističkih dolazaka bilježe hoteli koji su

ugostili 4,1 milijun turista (6,5% više nego 2006. godine) te uknjižili 15,2 milijuna noćenja (3% više

godinu prije), dok najveći broj noćenja bilježe privatne sobe u kojima je boravilo 2,5 milijuna turista

ili 16% više nego 2006. godine, a ostvarili su 17,7 milijuna noćenja ili 15% više nego prethodne 2006.

9 Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine10 Ibid

14

godinu.11 Kampovi su s 2 milijuna turista (rast od 3%) i 13 milijuna noćenja (rast od 1%)

zauzeli treće mjesto. Jedini pad turističkog prometa bilježe turistička naselja koja je posjetilo

635 tisuća turista ili 5% manje nego 2006. godine, a ostvareno je 4,2 milijuna noćenja,

odnosno 8% manje nego prethodne 2006. godine.

TURISTIIN-

DEKSNOĆENJA

IN-DEKS

UDJEL U % 2007.

2006. 2007. 07./06. 2006. 2007. 07./06.

Njemačka 1.544.801

1.554.794

100,65 10.986.866 10.848.939

98,74 21,9

Slovenija 913.072 1.015.379

111,20 5.245.881 5.689.746 108,46 11,5

Italija 1.235.413

1.249.343

101,13 5.474.456 5.451.968 99,59 11,0

Češka 593.276 669.132 112,79 3.921.345 4.394.711 112,07 8,9

Austrija 790.083 839.717 106,28 4.069.302 4.244.607 104,31 8,6

Ostale strane zemlje

3.582.231

3.978.326

111,06 17.324.094.

18.944.659

109,35 38,2

UKUPNO STRANI 8.658.876

9.306.691

107,48 47.021.944 49.574.630

105,43 100

Slika 9. Noćenja stranih turista po zemljama dolazaka Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turisti č kog prometa 2007. godine

Gledano prema zemljama dolazaka Njemačka je i dalje na prvom mjestu s udjelom od 22% ukupnih

stranih noćenja, a 1,6 milijuna njemačkih turista (rast od 1%) ostvarilo je 10,8 milijuna noćenja (pad

od 1% u odnosu na godinu prije). Slijedi Slovenija s 1,0 milijun turista (rast od 11%) i 5,7 milijuna

noćenja (rast od 8,5%), te Italija čijih je 1,2 milijuna turista (rast od 1%) ostvarilo 5,5milijun noćenja

što je na razini 2006. godine

Zemlje s najvećim turističkim porastom prometa su Ukrajina (rast od 56% u dolascima i 57% u

noćenjima), Rusija (29% više dolazaka i 38% više noćenja), Španjolska (35% više dolazaka i 32%

više noćenja), Japan (33% više dolazaka i 32% više noćenja), te Kanada ( 26% više dolazaka i 27%

više noćenja).

ŽUPANIJE TURISTI INDEKS NOĆENJA INDEX

2006. 2007. 07/06. 2006. 2007. 07/06.

PRIMORSKO-GORANSKA 2.149.985 2.247.788 104,55 10.741.754 11.114.744 103,47

LIČKO-SENJSKA 312.166 359.635 115,21 1.184.299 1.315.280 111,06

PRIMORJE 2.462.151 2.607.423 105,90 11.926.053 12.430.024 104,23

ZADARSKA 977.395 1.072.659 109,75 5.447.660 6.008.672 110,30

ŠIBENSKO-KNINSKA 752.081 820.312 109,07 3.749.385 3.920.068 104,55

SPLITSKO-DALMATINSKA 1.549.257 1.731.039 111,73 8.345.964 9.246.960 110,80

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 928.604 978.402 105,36 4.385.321 4.414.009 100,65

DALMACIJA 4.207.337 4.602.412 109,39 21.928.330 23.589.709 107,58

ISTRA 2.575.090 2.719.949 105,63 16.968.695 17.613.132 103,80

GRAD ZAGREB 603.857 665.398 110,19 1.018.549 1.133.172 111,25

OSTALE ŽUPANIJE 536.486 567.224 105,73 1.165.319 1.239.455 106,36

UKUPNO ŽUPNIJE 10.384.921 11.162.406 107,49 53.006.946 56.005.492 105,66

11 Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine

15

Slika 10. Noćenja stranih turista po županijama, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turisti č kog prometa 2007. godine Promatrano po županijama povećanje prometa bilježe sve „morske“ županije, a, gledano prema broju

noćenja, najveći rast imala je Splitsko-dalmatinska županija u kojoj se odmaralo 1,7 milijuna turista ili

12% više nego tijekom 2006. godine, a ostvareno je 9,2 milijuna noćenja ili 11% više nego 2006.

godine. Slijedi Zadarska županija (10% više dolazaka i 10% više noćenja), dok je na kontinentu grad

Zagreb ostvario povećanje od 10% u broju dolazaka, te 11% u broju noćenja.

Najveći turistički promet tijekom 2007. godine ostvarila je Istra gdje se odmaralo 2,7 milijuna turista

ili 6% više nego godinu prije, a ostvareno je 17,6 milijuna noćenja ili 4% više nego tijekom 2006.

godine. Istarska županija bilježi 31% svih noćenja u Republici Hrvatskoj. 12

Za 2008. godine procjenuje se daljnji rast turističkog prometa za oko 3% u dolascima i oko 2% u

noćenjima.

Ostali važni ciljevi hrvatskog turizma uključuju njegovu stabilizaciju na međunarodnom tržištu,

povećanje korištenja smještajnih kapaciteta i produženje trajanja turističke sezone kao i daljnju

afirmaciju nacionalnog turističkog brenda kao i brendova pojedinih turističkih regija.13

Slika 11. BDP i udjel turizma u ukupnom BDP-u 2007, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, BDP i prihodi od turizma u 2007

Prema procjenjenim podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP je 2007. godine iznosio 37,5

milijarde eura što, u odnosu na 2006. godinu predstavlja povećanje od oko 9,4%. Prema podacima

HNB-a prihodi od putovanja tijekom 2007. godine iznosili su 6,7 milijardi eura,što,u odnosu na 2006.

godine, predstavlja povećanje od 7,1%., a udjel turizma u ukupnom BDP-u iznosi 18%.14

12 Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Analiza turističkog prometa 2007. godine13 Ibid14 Ibid

16

Slika 12. BDP i prihodi od turizma u 2007, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, BDP i prihodi od turizma u 2007

Slika 13. Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu

17

Slika 14. Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu

Slika 15. Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu

18

Slika 16. Prosječna iskorištenost kapaciteta u danima po vrstama objekta u Republici Hrvatskoj, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu

Slika 17. Noćenja stranih turista u Hrvatskoj, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Podaci za 2007.godinu

Turisti iz svih promatrani zemalja osim Italije ostvarili su veći broj noćenja u 2007. godini u odnosu

na 2006. godinu.

19

Slika 18. Prosječna dnevna potrošnja turista u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u brojkama 2007

Slika 19. Turistički promet i prosječni broj dana boravka turista u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u brojkama 2007

Turisti iz Njemačke i Nizozemske su i 2007.godini ostvarili najduže prosječne boravke dok su isti

ostvarili i manje dolazaka i manje noćenja.

20

Slika 20. Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006

Ujedno treba istaknuti činjenicu da sezona u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim mediteranskim

zemljama, traje razmjerno kratko, odnosno da turisti u Hrvatsku dolaze većinom tijekom tri ljetna

mjeseca (slika 20). Najveći broj noćenja se ostvari srpnju i kolovozu. Tako je u ta dva mjeseca 1999.

godine ostvareno 67 posto ukupnog broja noćenja, dok je u 2006. taj broj pao na 61 posto. Ako pritom

znamo da se udio noćenja ostvarenih u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu u ukupnom broju noćenja u

promatranom razdoblju nije bitno promijenio, možemo zaključiti da je jedan dio turista, umjesto u

srpnju i kolovozu, odlučio ljetovati u lipnju i rujnu. No, sezona se još uvijek ne uspijeva produljiti na

svibanj i listopad, pa izrazita sezonalnost i dalje ostaje jedan od najvećih problema hrvatskog turizma

Nadalje, treba napomenuti da Hrvatska još nije sustigla broj noćenja turista koji je ostvarivala u

predratnom razdoblju. Najveći ukupni broj noćenja ostvaren je u 1986. kada je zabilježeno 68,2

milijuna noćenja, dok je taj broj u 2006. iznosio 53 milijuna, što je 77,8 posto broja noćenja

ostvarenog u 1986.godini. Razlozi ovakvim kretanjima, osim rata i ratom izazvanog smanjenja

smještajnih kapaciteta te gubitka nekih tržišta, možda se mogu pronaći u iščezavanju subvencioniranih

domaćih noćenja (u nekadašnjim radničkim odmaralištima) i u globalnom trendu skraćivanja duljine

trajanja godišnjeg odmora, odnosno korištenja više kraćih odmora tijekom godine15

4. Analiza turističke ponude u Hrvatskoj

15 Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006

21

U teoriji turistička ponuda se definira raznim definicija, ali u najširem smislu moglo bi se reći da

turistička ponuda podrazumijeva sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlji – destinacije koje

na direktan ili indirektan način pridonose zadovoljavanju potreba turista. Turistička ponuda može se

promatrati s empirijskog i teorijskog aspekta. Empirijski pristup određuje ponudu i njenu strukturu u

odnosu na potražnju, dok je teorijski pristup usmjeren na dva područja spoznaje, prvo na područje

objašnjenja ekonomskog ponašanja proizvodnih subjekata ili pojedinih specifičnih skupina subjekata

povodom ponude, prirodnih i proizvedenih dobara, a drugo na područje poznaje zakonitosti o samoj

strukturi i međuovisnosti dijelova koji formiraju ponudu. U ovom poglavlju nastojati će se obraditi

empirijski aspekt ponude.

Elementi turističke ponude su:

Atraktivni elementi: prirodni ili biotropni (klima, reljef, flora i fauna…) te društveni ili

atropčni ili atrakcije (kulturno povijesni spomenici, kulturne ustanove, festivali ….),

Komunikativni elementi: kompletna prometna infrastruktura kao i same vrste prijevoznih

sredstava u destinaciji,

Receptivni elementi: restauraterstvo i hotelijrstvo, tj. objekti namijenjeni prehrani i smještaju

turista.

4.1. Atraktivni elementi turističke ponude u Hrvatskoj

- Klima (posebice mediteranskog tipa): npr Hvar je poznat po 2 715 sunčanih sati godišnje, Dubrovnik

2 630, Mali Lošinj 2 448, Rab 2 479 itd, osim toga i količina vlage je jedno od mjerila ugodnosti

klime, optimalna količina se kreće od 45% do 75% a u primorju se kreće između 60% i 80% .Klima je

u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u

primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu

submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u

sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna

temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a

temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.16

16 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr Hidra, www.hidra.hr

22

- Reljef, hrvatska obala je jedna od

najrazvedenijih u Europi, obuhvaća prostor koji

se proteže od prostrane Panonske nizine preko

uskog područja Dinarskog gorja do obale

Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na

svijetu. Unutrašnjost stoga ima odlike umjerene

kontinentske klime, dok na jadranskoj obali

prevladava sredozemna klima. Hrvatska se

polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-

peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom

ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili

dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjava

1185 otoka, otočića, hridi i grebena, kao i brojne

uvale, prevlake, zaljevi i poluotoci od kojih su najveći Istra i Pelješac.

Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala

omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska nema tako brojne

razvojne mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali se uz tradicionalne djelatnosti vezane

uz tu regiju, poput šumarstva i stočarstva, u zadnje se vrijeme razvija zimski i seoski turizam. Najviša

planina Hrvatske koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest Dinara s

istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.

- Hidrografski elementi, Hrvatska ima ekološki očuvana prirodna bogatstva s osam nacionalnih

(Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit, Kornati, Mljet, Brijuni i Krka) i 10 parkova

prirode.

Hrvatska je zemlja s iznadprosječnom količinom vode po glavi stanovnika. Od ukupne raspoložive

količine vode 12,0% čine podzemne vode zadovoljavajuće kakvoće, zahvaljujući ograničenom

razvitku, slaboj naseljenosti i djelomično racionalnom upravljanju vodnim resursima.

Posebno bogatstvo čine mineralne, termalne i izvorske vode. Iskorištavanje tog prirodnog bogatstva

vrlo je malo. To se posebno odnosi na termalne vode, čiji se zdravstveni, energetski i gospodarski

potencijali koriste u zanemarivom postotku, a raspoložive količine su velike i dobro raspoređene.

Postoje svi preduvjeti i potrebno je učiniti sve, da voda na bilo koji način postane strateški izvozni

proizvod Hrvatske.

Brojni termalni izvori u kontinentalnom dijelu Hrvatske već su donekle iskorišteni kao lječilišta17.

Potencijal koji pružaju ti izvori ljekovite termalne vode je ogroman, uz izgradnju odgovarajuće

17 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr Hidra, www.hidra.hr

23

infrastrukture, dodatnih zabavnih sadržaja te adekvatno pozicioniranje na tržištu marketinškim

naporima, svoriti će se uvjeti za cjelogodišnje poslovanje i angažiranje čitavih regija.18

Obala Jadranskog mora nastala je transgresijom (izdizanjem) morske razine za gotovo 100 metara.

Tako su sinklinale (udubljenja) postale morski kanali, a antiklinale (uzvišenja) otoci. Jedinstvenost

oblika tako nastale obalne crte u kojom su otočne reljefne strukture paralelne s obalom, naziva se

stručnom terminologijom, dalmatinski tip obale.

Hrvatska je poznata po svojoj pomorskoj tradiciji koju duguje Jadranskom moru. Od svog dolaska na

ova područja Hrvati su odmah iskoristili prednosti koje je pružalo more. Hrvatska je međuostalom

poznata po svojem plavom moru, turizmu, brodogradnji, ribarstvu i pomorstvu.

Površina Jadranskog mora iznosi 135.595 km², a od toga 31.067 km² čini obalno more pod upravom

Hrvatske. Proglašavanjem Zaštičenog ekološkog ribolovnog pojasa, čije se odredbe trenutačno ne

odnose na zemlje EU Hrvatska je ostvarila upravu i nad još 21.000 km² morske površine. Dužina

Jadranskog mora iznosi 783 km, a prosječna širina 248 km.

Jadransko more se pruža paralelno sa smjerom Dinarida, tj. u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok..

Dvije trećine Jadranskog mora nije dublje od 200 metara, te predstavlja područje plićaka ili šelfa.

Prosječna dubina mu je 173 metra, a najveća dubina od 1233 m izmjerena je u južnojadranskoj zavali.

Jadransko more dijeli se u četiri podmorske cjeline:

Sjeverozapadni plićak (dubine do 50 metara)

Jabučka morska udolina (do 243 m)

Palagruški poprečni prag (do 130 m)

Duboka južnojadranska zavala (najveća dubina 1233 m)

Temperatura jadranskog mora kreće se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost je daleko veća

nego kod drugih mora, te iznosi i do 56 metara. Morske mijene su pojačane zbog plimnog vala iz

Sredozemnog mora kojem treba 12 sati da obiđe cijeli Jadran. Morske struje su slabog intenziteta i

kreću se uz grčku, albansku, crnogorsku, hrvatsku obalu, a vraćaju se uz talijansku. Na svom ulasku u

Jadran morske su struje duž hrvatske obale tople, dok su uz talijansku hladne. Slanoća ili salinitet

Jadranskog mora iznosi 38‰ što je više od svjetskog prosjeka. Jadran je bogat brojnim kemijskim

sastojcima od kojih su neki korisni (silikati, nitrati, fosfati, magnezij, kalij), a neki ekološki štetni

(deterdženti, amonijak, ulja, masnoće). Za život u moru ipak je najvažnija koncentracija kisika koja je

veća od prosjeka. Jadransko more obiluje biljnim i životinjskim svijetom. Brojne vrste riba, sisavaca,

mekušaca, planktona, algi, rakova, spužvi i brojnih drugih vrsta. Zbog svega toga Jadransko more

pruža mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.

-Flora i fauna, u Hrvatskoj postoji 15 vrsta ljekovitog blata i 14 termalnih izvora (7 termomineralnih

izvora s posebno kvalitetnom vodom) i svi se nalaze u unutrašnjosti zemlje. Flora Hrvatske broji

ukupno 4275 biljnih vrsta i 1072 podvrste (prema podacima iz 2001. godine). Prema broju vrsta po

18 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr Hidra, www.hidra.hr

24

površini Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi, što uvelike govori o florističkom bogatstvu naše

države. Oko 6,5% hrvatske flore je endemično (346 svojte). Najpoznatiji hrvatski endem svakako je

velebitska degenija. Prema pravilniku o skupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i

drugog prometa (Ministarstvo kulture; NN 100/2004) 740 biljnih svojti je zaštićeno, dok je 541 strogo

zaštićena. Tako je npr. cijela porodica orhideja zaštićena zakonom, a mnogi sigurno ne znaju da

orhideje spadaju među 15 najzastupljenijih biljnih porodica u hrvatskoj flori, sa čak 172 svojte. Prema

podacima iz Statističkog ljetopisa 32 (2000) u Hrvatskoj je u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kod

Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja upisano 8 specijalnih botaničkih rezervata ukupne

površine 197,45 ha te 28 specijalnih rezervata šumske vegetacije ukupne površine  2.608,49 ha. Sa

samo 4,7 hektara ukupne površine Botanički vrt u Zagrebu jedan je manjih u Europi. Prošle je godine,

2004., napunio svoj 115. rođendan, a u njemu se uzgaja oko 5000 domaćih i stranih biljnih svojti.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značaja za

grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je 1971. godine zakonom zaštićen kao

spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).Premda su na području Hrvatske u povijesti

djelovali mnogi poznati botaničari (Visiani, Degen, Rossi i dr.) tek je prije nekoliko godina, točnije

2002., osnovano Hrvatsko botaničko društvo (HBoD), koje danas okuplja 80-tak članova. Hrvatska je

jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37% ukupnog

teritorija. Najviši postotak šuma na jedinici površine ima gorska Hrvatska. Prema osnovnim

vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma čine bjelogorične šume ili listače (oko 80% svih

šuma), manji dio čine četinjače (oko 13% svih šuma), dok najmanji dio čine mješovite šume (oko 7%

svih šuma). U primorskoj Hrvatskoj karakterističan je degradirani šumski pokrov, pa je najvećio dio

površina pod makijom, garigom, šikarama i kamenjarom.

4.2. Atraktivni društveni elementi turističke ponude u Hrvatskoj

Hrvatska je bogata kulturno-povijesnim spomenicima iz svih vremena, zahvaljujući povijesnim

zbivanjima te miješanju različitih kultura na ovim prostorima. Utjecaji mediteranske kulture, brojni

spomenici iz vremena antike, starog Rima i ranog Srednjeg

vijeka, romaničko sakralno nasljeđe, i cijeli niz sačuvanih

karakteristično mediteranskih urbanih cjelina kulturološki

određuju obalu Hrvatske. Kontinentalni dio Hrvatske dio je

srednjeeuropskog kulturnog kruga, te ima brojna prethistorijska

nalazišta svjetske važnosti, stare gradove, tvrđave i dvorce iz

kasnog Srednjeg vijeka te kulturne spomenike i građevine iz

doba baroka.

25

Hrvatska je jedinstvena, ne samo zbog svog kristalno čistog i plavog mora, nego i zbog pravog blaga

koje leži u raznolikosti slojeva bogate kulturne baštine. Od pretpovijesti do danas, diljem zemlje nižu

se mnogobrojne spomeničke vrste, od kojih je svaka nesebično ostavila svoj povijesni trag. U

Hrvatskoj su mnogobrojna kulturna i prirodna dobra među kojima se ističu Dioklecijanova palača u

Splitu, stara jezgra Trogira, Eufrazijeva bazilika u Poreču, katedrala u Šibeniku, grad Dubrovnik,

Starigradsko polje na Hvaru, koja se nalaze na Listi svjetske baštine Unesco-a. Plitvička jezera -

najljepši i najpoznatiji hrvatski nacionalni park naše je jedino prirodno dobro koje se nalazi na toj

prestižnoj Listi.

Također treba spomenuti crkvu Sv. Križa u gradu Ninu, daleko poznatu kao najmanju katedralu na

svijetu. Za one koji vole „vremensku mašinu" Zadar je dragulj, - svako je vrijeme ostavilo

arhitektonske značajke za koje turistički vodiči kažu: „Samo je nekoliko mjesta na Zemlji gdje se

različiti utjecaji prožimaju na tako malom prostoru".

Kao dio srednje-europskog kulturnog kruga, rasprostranjena kontinentalna Hrvatska se ističe brojnim

pretpovijesnim nalazima svjetskog značenja, starim gradovima, utvrdama i dvorcima kasnog srednjeg

vijeka, kulturnim spomenicima i arhitekturom iz razdoblja baroka. Najkarakterističniji spomenik

Hrvatskog zagorja nedvojbeno su mnogobrojni dvorci, te utvrda koje su branile zapadnu Europu od

osmanlijskih prodora. Za ljubitelje arheologije Hrvatska je pravo otkriće. Ovdje su tri nezaobilazna

lokaliteta - najvažnije svjetskom bogato fosilno nalazištu kod Krapine na kojem je prikupljena

najbrojnija i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka, znanstveno poznatog kao Homo sapiens

neanderthalensis otkrivenog 1899. godine, zatim Vučedolska neolitska kultura kod Vukovara, te

Salona, najveći kompleks antičkih spomenika i metropola rimske provincije Dalmacije i još mnogo

toga. No, stvarni znalci naći će u svakom kutku Hrvatske vrijedna arheološka nalazišta

Ljetna sezona vrvi dramskim festivalima, kazalištima, klasičnom i tradicijskom glazbom. Teško da

uopće prođe koji dan bez događanja diljem obale. Proljeće i jesen su razdoblja kada kontinentalna

Hrvatska slavi - organiziraju se tada „Alternativni filmski festival" u dvorcu Veliki tabor, „Festival

animiranog filma" po kojem je Hrvatska poznata u svijetu, „Barokne večeri" i još puno toga...

Kao zemlja s razvijenim osjećajem za brigu o svojoj kulturnoj baštini, putujući Hrvatskom turisti

imaju priliku i pobliže istražiti mnogobrojne zaštićene povijesne cjeline, crkve, dvorce, kapele,

utvrde, palače, kurije... ujedno posjetiti brojne muzeje i galerije, te vidjeti i osjetiti ponovo oživljene

običaje, legende i vjerovanja, koje će svaka za sebe ispričati svoju priču iz davnina.19

19 Turistička zajednica Hrvatske, www.htz.hr

26

Slika 21. Posjećenost važnijih znamenitosti i atrakcija u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u

brojkama 2007

Porast posjećenosti bilježe gotovo sve atrakcije i znamenitosti.

4.3. Komunikativni elementi turističke ponude Hrvatske

Ovu skupinu elemenata turističke ponude obuhvaća ne samo razne vrste prijevoza nego i svu

prometnu infrastrukturu koja služi boljrm povezivanju destinacije s potencijalnim tržištem. Upravo o

razvijenosti infrastrukture (prvenstveno cestovne) uveliko ovisi i stupanj atraktivnosti pojedinog

područja odnosno zemlje.

Republika Hrvatska srednjeeuropska je, panonska i mediteranska zemlja. Ona je most u povezivanju

zapadne i srednje Europe s Crnim morem te istočne Europe i Baltika s Mediteranom, što joj daje

iznimno povoljan geostrateški prometni položaj.

Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu autocesta. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za

vrijeme Jugoslavije jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu sa hrvatskim nacionalnim

interesom. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su 2000. godine kada

27

započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1 400 kilometara

autocesta koje povezuju Zagreb sa drugim većim gradovima.

Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta A1 koja povezuje dva najveća grada Zagreb i Split.

Autocesta A2 ide od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta A3 prolazi Panonskom Hrvatskom

od Bregane do Lipovca. A4 ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv.

Slavonika povezuje Slavoniju, tj. Osijek i Baranju sa Zagrebom i Jadranom. Autocesta A6 povezuje

Zagreb i Rijeku. Autoceste A8 i A9 čine Istarski ipsilon.

Rijeka je najveća luka na Jadranu s više od 13 milijuna tona tereta u 2007. godini. Hrvatska ima sedam

zračnih luka za međunarodni promet u Zagrebu, Zadaru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli.

Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najveći i nacionalni brodarski

prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav željeznica ali zbog političkih razloga u prošlosti neki

dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput Istre i Dubrovnika. Hrvatske željeznice su državna željeznička

tvrtka.

U budućnosti se planira uvođenje prekooceanskih linija što u najvećoj mjeri ovisi o kapacitetu flote

koji je trenutno nedostatan ( četiri A-319, tri A-320, 3 ATR-a te jedan BAe-146) te isplativosti istih.

Sve ovo naravno, nije nemoguće jer se Hrvatska, kao jedna od zemalja Mediterana nalazi na zavidnom

geoprometnom položaju, križanju zračnih putova za južnu, istočnu i srednju Europu, i to može i treba

iskoristiti.

Ugovorima s kanadsko-njemačkom tvrtkom Bomabardier Transportation i s bankom Westdeutsche

Landes Bank potpisanima 22. srpnja 2003. Hrvatske željeznice kupuju osam novih nagibnih vlakova.

Vrijednost ugovora je 32,35 milijuna eura. Ti dvodijelni nagibni vlakovi od mjeseca lipnja 2004. voze

na relaciji Zagreb - Split –Zagreb.

Uređenjem gornjeg i donjeg ustroja pruga remontima , izgradnjom pruga, izgradnjom elektrovučnih

postavnica i postrojenja za sekcioniranje , telekomandom, elektrifikacijom pruga i drugim zahvatima

postigle bi se sljedeće minimalne brzine: - na koridorskim prugama 160 km/h, - na magistralnim

prugama 120 km/h, - na lokalnim prugama 80 km/h

Uz modernizaciju i nabavku mobilnih kapaciteta skratilo bi se vrijeme putovanja:

RelacijaVrijeme putovanja prije

ulaganja

Vrijeme putovanja nakon

ulaganja

Skraćenje vremena putovanja

Zagreb-Vinkovci 3 h 2,44 h 16 min

Zagreb-Osijek 4,09 h 3,06 h 1,03 h

Zagreb-Rijeka 3,42 h 2,45 h 57 min.

Zagreb-Split 7,18 h 4,55 h 2,13 h

28

Kretanje pokazatelja prometa kroz 2006, 2007 i 2008. godinu:

Kopneni prijevoz

2006 2007 2008 Jedinica

Duljina željezničkih pruga 2.726 2.722 2.722 km

Prevezeni putnici 39.842 46.212 63.131 tisuća

Putnički kilometri 1.266 1.362 1.611 miljuna

Prevezena roba 14.333 15.395 15.764 tisuća tona

Tonski kilometri 2.835 3.305 3.574 miljuna

Cestovni prijevoz

Duljina cesta km 28.436 28.788 29.039

Duljina autocesta km 792 877 959

Registrirana osobna vozila broj 1.384.699 1.435.781 1.491.127

Registrirani autobusi broj 4.851 4.914 5.043

Prevezeni putnici u javnom prijevozu 64.859 63.576 63.144 tisuća

Putnički kilometri 3.403 3.537 3.080 Miljuna

Prevezena roba 58.886 63.840 66.814 tisuća tona

Od toga u javnom prijevozu 31.599 35.047 33.591 tisuća tona

Tonski kilometri 9.328 10.175 10.502 Miljuna

Od toga u javnom prijevozu 7.289 8.012 7.944 Miljuna

Pomorski prijevoz

Prevezeni putnici 11.440 12.079 12.723 tisuća

Putničke milje 233 245 264 miljuna

Prevezena roba 29.975 31.423 32.420 tisuća tona

Tonske milje 68.069 73.971 74.230 miljunaSlika 22. Transport-vrste prijevoza, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije 2008

U 2007. godini Jadrolinija i ostali

brodari prevezli su 11 558 000 putnika

i 2 925 000 vozila. Jadrolinija raspolaže

flotom od 53 brodova (5 velikih

putničkih trajekata za dužobalnu i

međunarodne linije, 35 trajekata u

lokalnom putničkom prometu, 8

katamarana, 1 hidrobus i 4 klasičnih

brodova) ukupnog kapaciteta 3862

vozila i 27 190 putnika. Brodovi su

obavljali preko 500 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavale su se kontinuirano 24 sata.

Slika 23. Transport-vrste prijevoza, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije 2008

Ukupan promet svih vozila na svim autocestama u 2007. godini porastao je u odnosu na prethodnu

godinu za 5,9%.

Ukupni prihodi od cestarine u 2007. godini su porasli u odnosu na prethodnu godinu za 10,76 %, što je

rezultat rasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta, uvođenja novih načina plaćanja kao

i određenih korekcija cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj. .

Investicije u izgradnju novih autocesta u 2007. godini iznosile su ukupno 5.207,08 mil kuna ( 694,42

mil EUR), a investicije u dionice u prometu 716,88 mil kuna ( 95,58 mil EUR).20

Flota najvećeg nacionalnog prijevoznika „ Croatia Airlinesa“:

Slika 24. Zrakoplovna flota , Izvor: Croatia airlines, Godišnje izvješće o poslovanju 2007, www.croatiairlines.hr

20Nacionalno izvješće za 2007 godinu, Ministarstvo mora, prometa infrastrukture, www.mmpi.hr

30

Slika 25. Prometni pkazatelji , Izvor: Croatia airlines, Godišnje izvješće o poslovanju 2007, www.croatiairlines.hr

Slika 26. Granični promet putnika i vozila u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr,

Turizam u brojkama 2007

Konkurentan i pogodan pristup prijevozu- u smislu pravaca, kapaciteta, usluga, učestalosti linija i

cijenama - su odlučujuća determinanta u budućnosti potražnje za turističkim destinacijama. Povećanje

opsega kratkih dokoličarskih izleta, porast popularnosti gradskog turizma, i zahtjevi za pogodnosti i

dobrom vrijednošću (poticanom niskim troškovima prijevoza i napretkom u informacijskim i

komunikacijskim tehnologijama) sve to ukazuje na povećanu važnost pogodnog-udobnog i

konkurentnog direktnog prometnog pristupa, da bi hrvatski turizam napredovao.

31

4.4. Receptivni elementi turističke ponude Hrvatske

Slijedi kratki osvrt na kapacitet smještaja u Hrvatskoj, prema broju smještaja i soba u tim smještajima,

u slijedećoj tablici.

Slika 27. Smještajni kapaciteti u Republici Hrvatskoj, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije

2008

Kao što je vidljivo iz gornje tablice, ukupni smještajni kapaciteti se povećavaju iz godine u godinu.

32

Slika 28. Smještajni kapaciteti u Republici Hrvatskoj, Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, Statističke informacije

2008

Broj postelja u ukupnom broju raste, te gledajući pojedinačno u svim vrstama objekata osim u

turističkim naseljima.

Razina domaćih i stranih investicija u hotele i restorane nije dostatna za uklanjanje "uskih grla" poput

manjka kolektivnih smještajnih kapaciteta. Broj postelja, vezova i šatora ispod je predratne razine, a

smještajna struktura postala je nepovoljnija - povećan je broj postelja u privatnom, a stagnirao u

kolektivnom smještaju.Navedeno upozorava na kroničan problem hrvatskog turizma - izrazitu

sezonalnost i nedovoljnu popunjenost kapaciteta. Uz Grčku, Hrvatska ima najmanju popunjenost

kapaciteta na Mediteranu.

33

Slika 29. Smještajni kapaciteti u hotelima po kategorizaciji, Izvor: Ministarstvo turizma, www.mint.hr, Turizam u brojkama

2007

Pomak u smještajnim kapacitetima više kategorizacije se uočava i to kod hotela sa pet zvjezdica 9% a

sa četiri 28%, dok niže kategorizirani hoteli bilježe smanjenje broja postelja.

Nedovoljna investicijska aktivnost u ovom sektoru očitovala se u slabom rastu smještajnih kapaciteta.

Usporedba je napravljena između 1988. godine i 2006. godine. Godina 1988. je izabrana kao početna

godina jer je u njoj dosegnut maksimum smještajnih kapaciteta. Taj nam je podatak važan jer

omogućava usporedbu predratnog i poslijeratnog stanja. Drastično smanjenje smještajnih kapaciteta (u

vidu postelja, šatora i vezova) zabilježeno je u razdoblju od 1989. do 1992. zbog ratnih razaranja i

zbrinjavanja izbjeglica. Od 1993. godine prisutan je oporavak kojeg, ovisno o vrsti smještaja,

karakterizira različita dinamika. Ukupni broj postelja je rastao po stopi od 3,6 posto, ostvarivši 98

posto predratne razine. Međutim, uočava se da je za porast broja postelja zaslužan isključivo

individualni smještaj koji je rastao iznimno brzo (s prosječnom godišnjom stopom od 18 posto). S

druge strane, broj je postelja u kolektivnom smještaju stagnirao ili se smanjivao u cijelom

promatranom razdoblju, ostvarivši svega 82 posto predratne razine smještaja u 2006. Tako su

stagnacija broja postelja u kolektivnom smještaju i brz rast broja postelja u individualnom smještaju

doveli do promjene u strukturi smještaja postelja. U 1993. godini je na kolektivni smještaj otpadalo 87

posto postelja, dok se ostatak odnosio na postelje u individualnom smještaju. Nasuprot tomu, u 2006.

je svega 55 posto postelja bilo u kolektivnom smještaju, dok se ostalih 45 posto odnosilo na

individualni smještaj. Stoga je jasno da će u svrhu povećanja broja postelja u kolektivnom smještaju

biti potrebna puno veća ulaganja, kako u vidu stranih, tako i u vidu domaćih investicija. Naime, jedino

kolektivni smještaj, posebice hoteli, imaju potrebne infrastrukturne pretpostavke za cjelogodišnje

poslovanje, odnosno sadržaje na temelju kojih je moguće privući potražnju i izvan nekoliko ljetnih

mjeseci, što bi značajno produljilo sezonu, povećalo iskoristivost kapaciteta i dovelo do rasta BDV-a i

zaposlenosti u ovoj djelatnosti.21

21 Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006

34

Osim Hrvatske, i druge mediteranske zemlje s dominacijom turističkog proizvoda «sunce i more»

također bilježe velike sezonske oscilacije u turističkim noćenjima tijekom godine, odnosno slabiju

iskoristivost kapaciteta.22

Prema podacima iz 2004. godine, sezonu najviše uspjeva produljiti Malta u kojoj su kapaciteti

popunjeni preko šest mjeseci, dok najslabiju iskoristivost kapaciteta bilježi Grčka u kojoj je su

smještajni objekti puni tek 2 i pol mjeseca. turističkim noćenjima tijekom godine, odnosno slabiju

iskoristivost kapaciteta.

Uz Grčku, najlošije rezultate ima Hrvatska u kojoj godišnja popunjenost kapaciteta u prosjeku iznosi

27,5 posto, što znači da su smještajni kapaciteti popunjeni svega 3,3 mjeseca. Osim Malte, bolju

iskoristivost kapaciteta (odnosno dulje trajanje turističke sezone) imaju Cipar, Španjolska, Portugal i

Italija.23

22

23 Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006

35

5. Analiza utjecaja putovanja i turizma (Travel & Tourism) na makroekonomske

agregate na nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini prema turističko satelitskoj

bilanci

Utjecaj turizma i putovanja na makroekonomske agregate u nekoj zemlji može se lako iščitati iz

turističke satelitske bilance (tzv. The Travel & Tourism Sateliete Account-TSA) čiji je glavni smisao

detaljno analizirati sve aspekte potražnje (demand - side) i ponude (supply - side) dobara i usluga koji

se u nacionalnoj ekonomiji mogu povezati s turizmom.

TSA definira dva osnovna oblika agregatne potražnje: potrošnja posjetitelja i ukupna potražnja javnog

i privatnog sektora, te primjenom input – output modela osnovnih oblika agregatne potražnje

omogućava se računanje dva agregata ponude: turističke industrije i turističke ekonomije. Turistička

industrija izričito definira doprinos proizvodnje te industrije u usporedbi sa ostalim industrijama koje

ih indirektno opslužuju, dok turistička ekonomija definira šire ekonomske utjecaje, direktne i

indirektne u putovanjima i turizmu, te uključuju turističku industriju.

5.1. Agregatna turistička potražnja (Travel & Toursm demand)

U TSA agregatna se potražnja mjeri sumiranjem osobne, poslovne i vladine potrošnje, kapitalnih

investicija i izvoza, što je razvidno iz slijedeće tablice.

Svugdje u svijetu, 2008. godine očekuje se postići 7,892 bilijuna US $ ukupne potražnje u turizmu i do

2018.g. povećati je do 14,838 bilijuna US $.

U centralnoj i istočnoj Europi , 2008.godine očekuje se ukupna potražnja za turističkim uslugama u

visini od 384 bilijuna US $, te porast do 871 US $ u 2018. godini.

U Hrvatskoj, 2008. godine očekuje se ukupna potražnja do 91 bilijuna HRK (18 bilj. US $), te porast u

2018. godini na 231 bilj. HRK (39,0 bilj. US$).

Od izvoza od turizma u centralnoj i istočnoj Europi se očekuje u 2008. godini 9,8% od ukupnog

izvoza u 2008. godini.

Izvoz u Hrvatskoj čini veoma važan udio u BDP. Naime, od ukupnog izvoza u Hrvatskoj, u 2008.

godini, turizam generira 45,6%, odnosno 61 bilj. HRK ili 12 bilj. US $, te se očekuje u 2018. godini

rast za 43% od ukupnog BDP, odnosno 163 bilj. HRK ili 28 bilj. US $.

Turizam & putovanja je grana koja potiče kapitalne investicije, posebno u građevini i industriji. U

2008. godini, na svjetskoj razini se očekuje ulaganje u kapitalne investicije za turizam i putovanja, u

javni i privatan sektor u iznosu od 1,353 bilijuna US$, što čini 9,4% ukupnih kapitalnih investicija.

Također se procjenjuje u 2018. godini porast ulaganja na 3,146 bilijuna US$, odnosno 9,8% od

ukupnih kapitalnih investicija.

U centralnoj i istočnoj Europi ukupna kapitalna investicija u sektor turizma & putovanja, u 2008.

godini iznosi 85 bilijuna US$, dok u Hrvatskoj iznosi 2 bilijuna - US$, a, koje će se u 2018. godini

povećati na 4 bilijuna US$.24

5.2 Agregatna turistička ponuda

U TSA agregatna turistička ponuda podrazumijeva mjerenje proizvodnih računa turističkih

„industrija“ odnosno bruto društvenih proizvoda, utjecaja turizma na zaposlenost, te povezanosti s

ostalim proizvodnim aktivnostima i investicijama.

Svugdje u svijetu, 2008. godine turistička industrija bi trebala imati udio u svjetskom BDP 3,4%.

U centralnoj i istočnoj Europi iste te godine udio turističke industrije u BDP bio trebao biti približan

svjetskom, 1,7%, dok se u Hrvatskoj predviđa taj udio od 12,1%.

Sektor turizma i putovanja smatra se radno intenzivnim sektorom, jer prvenstveno kreira razne vrste

poslova, što omogućava postizanje pune zaposlenosti. U 2008. godini, na svjetskoj razini, 8,4 % ljudi

zaposleni su u ekonomskom sektoru turizma i putovanja, odnosno 80 milijuna u sektoru industrije

turizma i putovanja, a 238 milijuna u sektoru ekonomije turizma i putovanja. U potonjem procjenjuje

se porast broj zaposlenih u 2018. godini na 98 milijuna, a u posljednjem na 296 milijuna.

U centralnoj i istočnoj Europi broj zaposlenih u industriji turizma i putovanja očekuje se u 2008.

godini 2,364 tisuće (1,6% od ukupne zaposlenosti), a u ekonomiji turizma i putovanja 10,389 tisuće

(6,9 % od ukupne zaposlenosti).

U Hrvatskoj se pak procjenjuje, u 2008. godini 336 tisuće zaposlenih, odnosno 29% od ukupne

zaposlenosti), a u slijedećih deset godina procjenjuje se rast na 452 tisuća, odnosno 33 % od ukupne

zaposlenosti.25

24 The 2008 Travel & Tourism economic research - Croatia, World Travel & Tourism Council, www.wttc.travel25 The 2008 Travel & Tourism economic research - Croatia, World Travel & Tourism Council, www.wttc.travel

37

Da bi se dobilo pravu sliku o značaju prihoda od turizma za hrvatsko gospodarstvo, treba izvršiti

usporedbu s prihodima koje ostvaruju druge mediteranske zemlje s dominacijom proizvoda «sunce i

more». Osim toga, korisno je izračunati i udio prihoda od turizma u bruto domaćem proizvodu i

ukupnom izvozu roba i usluga jer ti udjeli govore o relativnoj važnosti prihoda za pojedina

gospodarstva i njihovu međunarodnu konkurentnost. U vremenskom intervalu promatranja od 1993.

godine do 2006.godine, najveće prihode ostvaruju velike zemlje poput Španjolske, Francuske, Italije i

Turske Hrvatska se nalazi u sredini ove ljestvice i ostvaruje više prihode od Cipra i Malte, a niže od

Grčke i Portugala. Međutim, ako se analiziraju udjeli koje turistički prihodi imaju u BDP-u i ukupnom

izvozu, može se zaključiti da apsolutni iznosi ostvarenih prihoda nemaju direktne veze s relativnim

značajem turizma za pojedina gospodarstva. Naime, turizam je važniji za manja i zatvorenija

gospodarstva, dok je u velikim i razvijenim gospodarstvima poput španjolskog, francuskog i

talijanskog njegov značaj manji. Posebno treba istaknuti da se u slučaju Francuske i Italije turizam

uvelike oslanja na domaću komponentu koja nema karakter izvoza, ali ima snažan utjecaj na

domaću potrošnju.

Slika 30. Prihodi od turizma u mediteranskim zemljama 2005, Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006

38

Slika 31. Prihodi od turizma u mediteranskim zemljama 2005, Sezonske oscilacije broja ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, Izvor: Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006

Ako usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama, možemo uočiti da u izabranom uzorku zemalja

hrvatski turistički sektor ima najveći značaj za ukupno gospodarstvo, posebice za izvoz. Naime,

Hrvatska ima najviši udio turističkih prihoda u BDP-u (19,4 posto) i u izvozu (čak 40,7 posto). S

obzirom da je drugi po veličini udjela turističkih prihoda u ukupnom izvozu Cipar s 22,6 posto, to

znači da je turizam za hrvatski izvoz barem dvostruko značajniji od bilo koje druge analizirane zemlje.

Razlog iznimno velike uloge turizma u izvozu nalazi se u činjenici da su drugi hrvatski izvozni sektori

relativno nerazvijeni. Naime, izvozni sektor u Hrvatskoj obuhvaća 46,5 posto BDP-a, dok prosječni

izvozni sektor deset zemalja članica koje su u Uniju ušle 2004. čini 66,2 posto. Turizam ima veliki

značaj za ukupno gospodarstvo i na Cipru i Malti, ali za razliku od Hrvatske, te dvije zemlje imaju

snažniji preostali dio izvoznog sektora, pa turizam ne ostvaruje toliko visok udio u ukupnom izvozu.

39

6. Nacionalna politika turizma Hrvatske

Fokus vladine politike u razvoju turističkog sektora je usmjeren na održivi razvoj s obzirom na porast

posjetitelja sa naglaskom na šire regionalno i sezonsko poslovanje.

Turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih građana,

bazirajući se na održivom korištenju prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala aktivno sudjelujući u

njihovom očuvanju i razvoju, stvarajući okruženje privlačno za investitore.

Strateški ciljevi hrvatskog turizma do 2010. godine:

1. Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela

2. Konkurentnost Hrvatske na međunarodnoim tržištu kapitala

3. Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu

očuvanja atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja

održivog razvoja turizma.

4. Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda

te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala.

5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu

6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u

službi turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim

pravcima i terminalima.

7. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije

8. Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i

komplementarnih, i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim

standardima

9. Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko

tržište

10. Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije i

marketinga26

Strategija turizma je polazišni dokument za realizaciju zacrtanih strateških ciljeva i kreiranje

odgovarajućih Operativnih planova na nižim razinama, čija će provedba omogućiti ostvarenje glavnog

strateškog cilja. Osim što predstavlja svodnu strategiju prilikom izrade lokalnih planova razvoja

turizma, ona je također i jedno od ključnih polazišta u procesu kreiranja nacionalne strategije

regionalnog razvoja. Implementacijom ciljeva i mjera navedenih u ovom dokumentu započet će

26 Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine – finalna verzija, 2003

nova faza repozicioniranja turizma i njegove percepcije u Hrvatskoj: od sezonske djelatnosti koja se

odigrava u nekoliko ljetnih mjeseci uz jadransku obalu, prema «industriji» koja obilježava značajan

dio života i rada svih građana Republike Hrvatske i koja začajno pridonosi gospodarskom rastu

Republike Hrvatske i blagostanju njenih građana.

Prema planu razvoja hrvatskog turizma koji bi se u sljedećih deset godina trebao globalno nametnuti

kao jedinstvena lifestyle destinacija u 2018. od turizma se očekuje 20 milijardi eura

Za deset godina Hrvatska bi trebala ugošćivati 17 milijuna gostiju, imati 76 milijuna noćenja, a 2018.

od turizma bi ubirala i gotovo 20 milijardi eura. Kako do šest milijuna turista, 20 milijuna noćenja i 13

milijardi eura više nego sada razrađeno je u radnoj verziji strateškoga marketinškog plana hrvatskog

turizma.

Sa strateškim se marketinškim planom malo požurilo i dolazi prije razvojne strategije domaćeg

turizma, ali su autori iz španjolske konzultantske kuće THR i zagrebačkoga Horwath consultinga, na

narudžbu Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, stoga ugradili i neke dodatne razvojne

smjernice. Svakako, svojevrsnoj stihiji i nekontroliranu razvitku domaćeg turizma u kojem je

Hrvatska, kako kažu neki stručnjaci, iz zimmer frei prešla u odredište apartman frei, uskoro bi trebao

doći kraj.

Za deset godina, prema viziji iz SMP-a, Hrvatska bi morala postati jedno od pet europskih odredišta

specijaliziranih za iskustvena putovanja i trebala bi se globalno nametnuti kao jedinstvena destinacija

life style. Putovanje u Hrvatsku bilo bi dio životnog stila, a naši bi gosti bili svjetski trendseteri.

Veliki će se zaokret prvo vidjeti u restrukturiranju kapaciteta. S obzirom na ukupan broj (danas

hrvatski turizam može u jednom danu ugostiti oko devetsto tisuća turista) velikih promjena ne bi

trebalo biti. Tako bi, prema planu iz SMP-a, za deset godina hrvatski turizam umjesto sadašnjih

114.000 trebao imati 220.000 hotelskih postelja, što je jedan od prvih preduvjeta za sezonu dulju od tri

mjeseca. Broj postelja u privatnom smještaju pao bi sa sadašnjih 430.000 na 350.000. I to, vjeruju

autori strateškoga marketinškog plana, tako što će oko deset tisuća postelja prerasti u male obiteljske

hotele, oko 30.000 nestat će preuređivanjima i spajanjem u veće sobe, otprilike će ih se 20.000 ugasiti,

a još toliko nestati s tržišta jer će kuće u kojima su kupiti stranci za vikendice.

Past će i kapacitet kampova s 213.000 na 140.000 mjesta. Put je ovakav: oko 30.000 mjesta u

kampovima progutat će budući resorti, toliko će ih ispasti iz posla jer neće biti konkurentni, a 13.000

mjesta utopit će se u preuređivanjima, proširenju parcela i dizanju kvalitete. Odmorišni resorti jedini

su kapaciteti uz hotele kojima će brojnost u idućem desetljeću rasti. I to sa sadašnje 52.000 postelja na

čak 130.000. Zamišljeni su i neki novi resorti, prenamjene postojećih objekata, ali i povratak nekih,

poput Haludova u Malinskoj.

41

Uz drukčiju strukturu domaći bi turizam u toj bliskoj budućnosti nudio i osjetno višu kvalitetu, a

osjetno bi više i zarađivao. Umjesto sadašnjih 120 eura po glavi turista u danu, za deset bi godina

hrvatski gosti u dvadeset i četiri sata boravka u Hrvatskoj ostavljali po 221 euro. Trend skraćivanja

turističkih boravaka nastavit će se (s 5,1 na 4,7 dana), ali putovanja će i dalje biti sve češća. Tome će,

pak, u Hrvatskoj uz novu kvalitetu pridonijeti i raznolikost turističkih proizvoda i njihova nadogradnja

različitim doživljajima.

Autori strateškoga marketinškog plana, koji je predstavljen u ljeto 2008. godine u Umagu tijekom

ATP turnira, okvirno su, za ovo svojevrsno prijelazno razdoblje zacrtali i šest ključnih turističkih

proizvoda. Sunce i more na prvom su mjestu. Slijedi nautika te turizam u ruralnim, kontinentalnim

područjima kao smjernica za visoko treće mjesto prioriteta. Kultura i turing zaseban su turistički

proizvod, kao i vino i gastronomija te poslovni turizam. Novih će se proizvoda naknadno

iskristalizirati i više, s tim da je uvijek, kako smatraju stručnjaci iz THR-a i zagrebačkog Horwatha,

naglasak na iskustvu, doživljaju.

U prijedlogu strateškoga marketinškog plana stoji i da je nužno tzv. pametno poslovno okruženje, koje

podrazumijeva povoljnije poslovne uvjete za turistička poduzeća, nove marketinške modele i

profesionalno upravljanje odredištima. Jedna je od preporuka strateškoga marketinškog plana i

snažnija on line prisutnost hrvatskoga turizma. Potvrđuje se, naime, da se kompjutora laćaju, kad su

posrijedi godišnji odmori i izbor odredišta, čak i oni koji se inače ne služe internetom i nisu mu vični.

Konkretna je korist već i to što se Glavni ured Hrvatske turističke zajednice prihvatio analize vlastita

web-portala i u suradnji s internetskim znalcima analizira kako ući u turističku 2009., a u pripremi je i

osnivanje posebnog odjela za e-marketing.

U strateškome je marketinškom planu predviđen i dalje vrlo snažan utjecaj turizma na gospodarstvo,

ne onako kako je to danas kada je prihod od turizma više od 20 posto društvenog bruto proizvoda.

Jasno je, naime, da to manje govori o snazi hrvatskog turizma, a više o slabosti gospodarstva. Željenih

20, odnosno točnije 19,8 milijardi eura direktnog prihoda u 2018. godini (prema metodologiji HNB-

a), mogu činiti i samo pet posto BDP-a, a da za desetljeće Hrvatska svejedno bude stabilnija i snažnija

te zahvaljujući turizmu bogatija nego sada.

Prema riječima naručitelja i direktora Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, Nike Bulića, cilj

je definitivno da turizam bude čimbenik koji će i Hrvatsku i njezino gospodarstvo činiti uspješnijima.

42

Autori iz španjolskog THR-a i Horwath consultinga taj su posao, inače, dobili natječajem. Ocijenjen je

najpotpunijom i financijski najpovoljnijom ponudom, a rade ga otprije godinu dana za nepuna tri

milijuna kuna.27

27 The impact of travel & tourism on jbs and economy - Croatia, World Travel & Tourism Council, www.wttc.travel Večernji list, 2008 Ministarstvo turizma, www.mint.hr Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010.; McKinsey, 2003 Strategija turizma za Hrvatsku, DEG 2002 Turizam i razvoj Hrvatske-Strategija razvitka Republike Hrvatske,Institut za turizam, 2002

43

Zaključak

Hrvatska je očito zemlja, kojoj turizam je važna stavaka u izvozu, BDP-u i zaposlenosti, kao glavnim

determinantama makroekonomskih pokazatelja, te se očekuje da će na njih i dalje pozitivno utjecati.

Dakle, očekuju se, prema TSA, veći prihodi od turizma, koji će pojačati stavku kapitalnih investicija.

Glasoviti svjetski izdavač turističkih vodiča „Lonely Planet“ Hrvatsku je proglasio najpopularnijom

destinacijom na svijetu u 2005. godini. Hrvatska je osvojila prvo mjesto, nakon nje slijedi Kina,

Argentina, SAD, Italija i Costa Rica.

- Renomirani svjetski izdavač turističkih vodiča, karata i atlasa „Michelin“ na naslovnicu najnovijeg

izdanja atlasa Europe, objavljenog potkraj ožujka 2005. godine stavio je kartu Hrvatske.

- USTOA (Udruženje američkih turoperatora) je za 2006. godinu izabrala Dubrovnik kao domaćina

godišnje konferencije.

- 17. srpnja 2005 godine „New York Times“ objavio je veliku reportažu o Hrvatskoj „U Hrvatskoj se

rađa nova rivijera“.

- Hrvatska je bila najdraža „last minute“ destinacija njemačkih turista u ljetu 2005. godine, pokazalo je

istraživanje koje je proveo Europski Institut za Turizam (ETI).

- Časopis National Geographic Adventure proglasio je Hrvatsku kao najpoželjniju „Vruću pustolovnu

destinaciju“ u 2006. godini.

Hrvatska je tradicionalno turistički orijentirana zemlja. Rast turističkog prometa posljednjih godina

potvrđuje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi

se povećale ekonomske koristi od turizma, neophodno je usvojiti i implementirati strategiju turizma

usmjerenu na održivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma koji će stvarati koristi svim

sudionicima. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je

praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike,

područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Posljednjih godina na tržištu potražnje raste

preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Povijesna baština, predivna priroda i ugodna klima

okvir su koji će uz razvoj visokokvalitetnog smještaja, bogate ponude sadržaja i zabave te vrhunske

usluge omogućiti Hrvatskoj da bude privlačna za suvremene turiste.

Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal,

što je dragocjena ostavština koju se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju

turizma. Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada

bio marginaliziran.

Postojeći model razvoja hrvatskog turizma konkurentno nije održiv. Hrvatska sustavnim mjerama

ekonomske politike mora povećavati konkurentnost nacionalne turističke industrije. U tom kontekstu

spomenuta su iskustva drugih zemalja sa snažnim turizmom, u kojima razvoj nacionalne turističke

industrije operativno vodi središnje državno tijelo, najčešće u tu svrhu posebno oformljene agencije.

Primjeri dobre prakse upućuju kako se turizam u svim danas atraktivnim destinacijama razvio i uz

pomoć državnih poticaja te smislenog planiranja.

Za daljnji razvoj hrvatskog turizma potrebna je i snažna politička volja, ali i interdisciplinarni pristup

koji bi omogućio daljnji razvoj te za Hrvatsku izuzetno bitne gospodarske grane imajući na umu sve

jaču konkurencija niza novih turističkih i zemalja i odredišta.

Potrebna su sve veća ulaganja u hotelske i "resort" smještajne kapacitete koji će ostvarivati znatno

veću dodanu vrijednost i stoga imati snažniji pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo.

Prema podacima Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska se nalazi među prvih 20 zemalja svijeta po

kvaliteti prirodnog okružja, otvorenosti prema turizmu, pristupu pitkoj vodi, prisutnosti rent-a-car

kompanija dok je izuzetno nisko pozicionirana u odnosu na regulativu vezanu za strana ulaganja,

financijskim potporama u turizmu i međunarodnoj mreži zračnog prijevoza.

Hrvatska se mora razvijati u smjeru destinacije visoke vrijednosti, a istovremeno i očuvati svoje

nacionalne, prirodne i kulturne vrijednosti. Strateški je cilj postati jedna od pet vodećih europskih

destinacija specijaliziranih na području "turizma doživljaja", a istovremeno i učiniti dodatne napore i

ulaganja za podizanje razine atraktivnosti na području poslovnih putovanja i kongresnog turizma.

Potrebno je restrukturirati hrvatske smještajne kapacitete što znači udvostručiti udio hotela visoke

kvalitete (4 i 5 *) i turističkih resorta te shodno tome premjeriti kapacitete kampova i privatnog

smještaja uz istovremenu snažnu potporu razvoju malih hotela.

Turizam je bez sumnje najjača «industrija» svijeta, za mnoge zemlje značajan izvozni proizvod te

generator zapošljavanja. Obuhvaća široki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turističkog

putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki, socijalni te kulturni

aspekt života. U strukturnim analizama i dugoročnim projekcijama turizam se ocjenjuje kao jedna od

najdinamičnijih pojava s gotovo neprocjenjivom važnošću za razvitak svjetskog gospodarstva.

Usprkos oscilacijama u svjetskoj ekonomiji i raznim događajima koji narušavaju globalnu stabilnost,

turizam pokazuje fascinantnu otpornost na promjene u ekonomskom i društvenom okruženju, što

dokazuje činjenica da dosad nisu zabilježene negativne stope rasta.

45

Popis literature

1. Strategija razvoja hrvatskog turizma 2010.; McKinsey, 2003

2. Strategija turizma za Hrvatsku, DEG 2002

3. Turizam i razvoj Hrvatske-Strategija razvitka Republike Hrvatske,

Institut za turizam, 2002

4. Incentives Für Touristische Investitionen – eine vergleichende Analyse,

Bearing point, DEG, 2003

5. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine – finalna verzija, 2003

6. Hidra, http://www.hidra.hr/rh/rhhrvatska.htm

7. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

8. HNB, www.hnb.hr

9. HGK, http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13294.pdf

10. Poslovni informator, www.poslovni-informator.com/index.php?option=com_

11. Poslovni.hr, http://www.poslovni.hr/2002.aspx

2. The impact of travel & tourism on jbs and economy - Croatia, World Travel & Tourism Council,

www.wttc.travel

13. Večernji list, 2008

14. Ministarstvo turizma, www.mint.hr

15. The 2008 Travel & Tourism economic research - Croatia, World Travel & Tourism Council,

www.wttc.travel

16. HGK, http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=366

17. Analiza odrednica hrvatskog turističkog sektora, Maruša Vizek, Ekonomski institut Zagreb, 2006,

http://www.eizg.hr/AdminLite/FCKeditor/UserFiles/File/PKIEP114-vizek-1(1).pdf

18. Petrić, L. Osnove turizma, Ekonomski fakuletet Split, 2007, interna skripta

46