8/10/2019 Crtez i dijete

1/5

CRTEznaajno sredstvo djejeg izraavanja

Krajem 19. i poetkom 20. stoljea istraivai su poeli opisivati karakteristike

razvojnih stadija likovne ekspresije kod djece. Dakle, s razvojem djeje psihologije

razvija se i interes za djeji crte. Pored govora pomou koga dijete izraava svoja

osjeanja i doivljaje, uspostavlja odnose s ljudima, crtanje je jedno od najiskrenijihnaina njegovog izraavanja.

Crtanje za dijete nije umjetnost, nego nain izraavanja.

Dijete je u svojim crteima iskreno, ono stvara crtee neposredno, s oduevljenjem.

Njegova sredstva izraavanja su jednostavna, naivna, ali uvjerljiva usprkos tome to su

dana bez posebne spretnosti. Pomou boja i linija dijete prikazuje i izraava ono to ne

zna rijeima. Djeji crtei su zato jedna od tehnika prikazivanja objektivnog realnog

djejegsvijeta i zbog toga su zainteresirali djeje psihologe, pedagoge i psihijatre. Oniu

svome dijagnostikom, terapeutsko-korektivnom i savjetodavnom radu s uspjehom

upotrebljavaju djeje crtee, kao jedan od metoda za bolje upoznavanje linostidjeteta,

motorike zrelosti, koordinacije i snalaenja u prostoru.

Razvojni aspekti djejeg crtea

Djeca u razvoju likovnih sposobnosti prolaze oekivane progresivne promjene,

karakteristine za svaku dobnu grupu, univerzalne za svu normalnu djecu svijeta.

Crtei su odraz elje svakog normalnog djeteta za komunikaciju s okolinom. Poecirazvoja crtanja javljaju se od djece izmeu 2. i 3. godine u doba intenzivnog razvoja

govora. Mada dijete poinje da crta imitirajui odrasle vano je da mu jo ranije damo

olovku i papir. Ovo za dijete znai igru.

Formalni i sadrajni razvoj djejeg crtanja vezan je za razvoj djeje motorike,

percepcije za stvaranje i razumijevanje pojmova, emocija i jo nekih psihikih, fizikih

i socijalnih funkcija djejeg opeg razvoja.

Prema mentalnoj i kronolokoj zrelosti i realizaciji crtea moemo promatrati djeju

likovnu ekspresiju kroz tri perioda.

Period krabanja (2-3 godine)

krabanje je kod djeteta kaotino, jer ono nije ovladalo motorikom i prostorom. Crte

koje povlai po papiru su centripetalne i centrifugalne ili imaju oblik nepravilnih

koncentrinih krugova. Olovku dri nesigurno zbog ega dolazi do nesigurnih i

nekoordiniranih pokreta. Ovaj razvojni stupanj djejeg crtanja u stvari je motorika

igra. Sadraj nema znaenje ve je samo vanjski produkt motorike djelatnosti, pri

emu dijete doivljava veliko zadovoljstvo. (Ne smijemo dijete siliti da crte povlai

sistematski jer bi to bilo isto kao da dijete u govornoj fazi neartikuliranih glasova silimo

da govori reenice.

8/10/2019 Crtez i dijete

2/5

Period simbolikog izraavanja (4-8 godina)

U 3. godini ivota psihiki normalno razvijeno dijete otkriva da likovnim prikazivanjem

moe neto i da izrazi. Ovaj nivo u razvoju crtanja odgovara stjecanju simbola u

razvoju govora. Dijete u ovom periodu ne crta predmete u realistinom izgledu, nego ih

crta prema onome to o njima zna. U poetnom periodu simbolikog crtanja dijete crta

ljude ee nego predmete. U stvari, crta ono to je za njega najznaajnije. Najprije crta

ljude, zatim ivotinje, kue, automobile, oblake, drvee, itd.

U periodu izmeu 4. i 7. godine djeji crtei se poinju diferencirati, dijete prikazuje

stvarnost (shematski crtei). Ono crta po sjeanju, odnosno onako kako zamilja

ovjeka ili predmet. Ljudska figura sastoji se od nepotpune glave (krug), zajedno sa

dvije noge (dvije linije povuene iz kruga), rjee dvije ruke (dvije linije na suprotnim

stranama kruga). esto ovu formu likovnog izraza nazivamo punoglavac. Kue ili

neki drugi predmeti na djejim crteima u ovom periodu su esto providni (rendgen

slike).

Krajem ovog perioda dolazi do otkria povezanosti bojei crtanog objekta. Ljudska

figura koju je ranije predstavljao punoglavac sada je potpuno zamijenjena figurom

koja ima glavu i trup, kao i dodatne detalje. Radovi djece u ovoj dobi puni su boja i

esto armantni odraslom promatrau zbog slobode izraavanja i kreativnosti.

Period realistikog izraavanja (9-11 godina)

Ovaj period traje od 9. do 11. godine. Djeca ele postii to realniji dojam o crtaimlikovima i predmetima i prilagoavaju ih stvarnom svijetu. Raste kompleksnost

upotrebe linija, oblika, detalja i poinju prvi pokuaji crtanja u perspektivi. Istanava se

upotreba boja, a ljudska figura poprima detaljnije i raznolikije elemente posebno s

obzirom na spol djeteta.

Emocionalni razvoj i crtanje

Dijete doivljava razne emocije: veselo je, tuno, alosno, uznemireno, ljuto, uzbueno,nezadovoljno. Sva ova stanja su normalna. Ako dijete ivi u stabilnom porodinom

okruenju gdje su pored fiziolokih zadovoljene i njegove emocionalne potrebe (ljubav,

naklonost i toplina roditelja), ono se osjeasigurno i sretno, ali ako u sredini u kojoj ivi

ne nailazi na zadovoljavanje ovih potreba, ono se ne osjea dobro. Afektivne doivljaje i

elje kroz crte dijete izraava individualnim simbolima, koji su vijek u neposrednoj

vezi sa ivotom, to znai dadijete u crte unosi svoje elje, tenje, matanja, razna

osjeanja, kao to su ljubav, prijateljstvo, mrnja, zavist,razdraljivost, potitenost.

U slobodno crtanje dijete uvijek unosi ono to ga najvie emocionalno privlai ili odbija.Ono to ga privlai stavlja u prvi plan, crte boji svijetlim bojama, a ono prema emu

osjea antipatiju obino crta maleno i tamnim bojama. Impulzivna i energina djeca

crtaju smjelo, dok plaljiva, povlae tanke nesigurne linije, uokviruju crte ili ga crtaju

8/10/2019 Crtez i dijete

3/5

u uglu papira. U mnogim djejim crteima pojavljuje se sunce. Neki autori smatraju da

ta djeca ne pokazuju emocionalne tekoe.

Ometanje djejegstvaralatva

Zbog nepoznavanja i nerazumijevanja uloge i funkcije djejeg stvaralatva u razvoju

djece moe doi do njegovog ometanja. To se najee dogaa zbog elje okoline danaui dijete kako neto nacrtati, naslikati i napraviti. Time se postie obrnut uinak,

umjesto razvoja i interesa djeteta za rad, dijete obino odustane od svojih oblika i

prelazi na vie ili manje uspjeno oponaanje danih uzoraka.

Naini na koji se moe ometati kreativnost moemo podijeliti na dvije grupe. Prvu ine

svi oblici direktnog interveniranja u djeje radove:

Crtanje djeci

Ovo je najdrastiniji primjer negativnog upletanja u razvoj djejih likovnih

sposobnosti. Nacrtane oblike djeca u biti ne razumiju, ali zbog autoriteta odraslih ona ih

pokuavaju oponaati. Time se prekida prirodni nain opaanja, shvaanja i stvaranja

oblika u djece i navikavaju se na pasivnost.

Ispravljanje djejih oblika

Svako poduavanje djece kako da neto nacrtaju, naslikaju ili naprave naruava vlastita

vienja djece i stvara kod njih nepovjerenje u vlastite oblike, te u njima budi osjeaj

nemoi i nesigurnosti.

Slikovnice za bojenje

Jednostavni oblici u slikovnicama se lako urezuju u djeje pamenje i vraaju se iz

njega kad god im zatreba slian oblik. Suprotno tome, ispunjavanjem naturalistikih

oblika dijete postaje svjesno njihove sloenosti i realistinosti koja je njemu

nedostupna, iz ega ono moe zakljuiti da nije sposobno za likovni rad.

Izlaganje djejih radova

esto izlaganje djejih radova i primjera na svim mjestima i stalna prisutnost u

njihovoj okolini nesvjesno im se nameu i zastiru njihova vlastita vienja i oblike.

irenje shematskih oblika meu djecom dovodi do masovne pojave uniformnih,

neinventivnih i praznih oblika u likovnim radovima djece odnosno spreavanja razvojajednog dijela njihovih sposobnosti i duha.

8/10/2019 Crtez i dijete

4/5

Drugu grupu ine neki odgojni postupci i stavovi :

Vrednovanje i procjenj ivanje li kovnih radova djece

Svako ocjenjivanje ili usporeivanje likovnih radova djece pred njima samima blokira

njihov osjeaj slobode, a time i spontanost, odnosno sposobnost stvaralatva. Ako je

neki djetetov rad dobro ocijenjen, ono e se dobro osjeati i imati elju da nastavi, ali

ako je sljedei rad loije ocijenjen, djetetovo zadovoljstvo e opadati i ono e se sve vie

povlaiti i odustajati od likovnog rada.

Komenti ranje i prigovaranje

Jednako kao i ocjenjivanje, svaki komentar ili prigovor, pokazano ili prikriveno

nezadovoljstvo izaziva nesigurnost kod djeteta i remeti njegovu sposobnost za rad.

Prenaglaavanjevri jednosti

Pretjerana pohvala takoer ima negativan utjecaj i umjesto da je djetetu cilj njegovog

rada uivanje u svom stvaralatvu, njegov primarni cilj postaje pohvala, to posebno u

grupi djece rezultira nezdravim odnosima.

Urednost i preciznost

Insistiranje na urednosti i istoi radova obino rezultira suprotnim uinkom, precizno

crtanje samo po sebi nije nikakva vrijednost, a sluajne mrlje ne umanjuju vrijednost

rada, ve su njegov cilj unutranji procesi koje je taj rad potaknuo u djetetu.

Ekspresivna vrijednost boje u djejem crteu

U okviru stepena svog psihofizikog razvoja djeca postepeno otkrivaju boje kao osobine

stvari. Djeji crtei u boji su spontana projekcija njegove unutranjosti. Same boje nam

otkrivaju djeji emocionalni ivot, linije i figure nam otkrivaju stepen samokontrole,

prostorne dimenzije otkrivaju nam utjecaj okoline na djeji karakter.

*Djeca koja preteno crtaju toplim bojama (crvena, uta i naranasta) posjeduju

spontanu iskrenu osjeajnost i prijateljstvo prema drugima. Vole da uestvuju u igri i u

svojim osjeanjima su veoma zavisna od drugih.

* Djeca koja preteno crtaju hladnim bojama (plava,zelena, smeai crna) otkrivaju

kontrolirano ponaanje, ne nameu se drugima, rado se igraju sama, racionalnih su

interesa, upravljaju se prema vlastitim mislima. Kod nekih se moe uoiti agresivnost i

osvetoljubivost.

8/10/2019 Crtez i dijete

5/5

*Pretjerana upotreba crveneboje moe da izraava pretjerano afektivnu ili ak

agresivnu prirodu. Pretjerana upotreba ute boje izraava infantilno, spontano i

osjeajno bie. Pretjerana upotreba smee boje prevladava u crteima djece koja su

odrasla u okolini s pretjeranim higijenskim zahtjevima.

*Pretena upotreba crne boje uvijek znai pomanjkanje osjeanja ili neugodnog

ivotnog stanja, koje dijetene moe da prevazie. Takva djeca potiskuju svoja osjeanja

i strah, realistiki su usmjerena, istiu intelektualne interese, esto su usamljenici,

najradije se igraju sami, a ako upotrebljavaju povrinski crnu boju znai da su se nali

u osjeajnoj krizi.

Likovna ekspresija pomae djetetu da se oslobodi psihike napetosti da razvija

sposobnost opaanja, predstavljanja, samosvijest, istrajnost, radnu disciplinu, smisao za

kulturnu zabavu i estetska doivljavanja. Likovni izraz treba da bude odraz djetetovog

gledanja i opaanja, a ne da izvire iz nauenih ablona. Djetetu je dovoljno dati u ruke

olovku, papir i bojice i diskretno usmjeravati njegov rad (poeljno je oduzeti gumicu,

koja je simbol nesigurnosti pri crtanju). Sve to dijete ostvari treba da primamo s

pohvalama i oduevljenjem, kao njegov uspjeh.

Negativno kritiziranje djejeg crtea je nedopustivo, jer time potiemo

bojaljivost i neodlunost, a u kolskom periodu otpor prema stvaralatvu.