Upload
dinhcong
View
218
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DARIJA VLADIĆ
Projekt revitalizacije ruralnog prostora
– Seoski turizam - Obiteljsko izletište „Novak“
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2012.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA
– Seoski turizam - Obiteljsko izletište „NOVAK“
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment
Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić
Ime i prezime: Darija Vladić
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081085500
Rijeka, listopad, 2012.
KAZALO
Stranica
1. UVOD............................................................................................................................1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja...................................................................1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze.......................................................................2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja......................................................................................3
1.4. Znanstvene metode.................................................................................................3
1.5. Struktura rada.........................................................................................................4
2. PROJEKT I OSNOVE PROJEKTNOG MENADŽMENTA.......................................6
2.1. Pojmovno obilježje projekta..................................................................................6
2.2. Projektni menadžment i projektni menadžer..........................................................7
2.3. Organizacija projekta..............................................................................................8
2.4. Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta.....................................9
2.5. Faze životnog ciklusa projekta.............................................................................11
2.5.1. Inicijacija.......................................................................................................12
2.5.2. Planiranje.......................................................................................................14
2.5.3. Izvedba projekta............................................................................................17
2.5.4. Nadzor i kontrola projekta.............................................................................19
2.5.5. Zatvaranje projekta........................................................................................21
3. PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA.....................................22
3.1. Projektna ideja.......................................................................................................22
3.2. Projektni proizvod – Seosko imanje – Izletište „Novak“......................................23
3.3. Opis djelatnosti i lokacija projekta Izletište „Novak“..........................................26
3.4. Organizacija projekta i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta..............29
3.5. Projektna povelja...................................................................................................30
3.6. Upravljanje projektom Izletište „Novak“..............................................................31
3.7. Mogući rizici u realizaciji projekta........................................................................35
3.8. Analiza troškova projekta......................................................................................36
3.9. Procjena ostvarenja prihoda i projekcija Računa dobiti i gubitka.........................37
3.10. Ulaganje kapitala i isplativost projekta...............................................................38
3.11. Ugovaranje i izbor dobavljača.............................................................................40
3.12. SWOT analiza projekta.......................................................................................40
3.13. Financijski parametri projekta i Završni izvještaj o provedbi projekta...............42
4. BUDUĆNOST SEOSKOG TURIZMA......................................................................47
4.1. Mogućnosti seoskog turizma.................................................................................47
4.2. Državne i poticajne mjere koje se odnose na seoski turizam................................48
4.3. Mjere unapreñenja projekta Izletište „Novak“......................................................48
5. ZAKLJUČAK..............................................................................................................51
LITERATURA
POPIS TABLICA
POPIS SHEMA
POPIS GRAFIKONA
1
1. UVOD
Ruralni prostori globalno ali i u Republici Hrvatskoj doživljavaju transformaciju.
Regionalne raznolikosti i nejednakosti tog procesa su na globalnoj razini ogromne.
Ruralni turizam u Hrvatskoj i turizam na seljačkim gospodarstvima je u početnoj fazi.
Posljedica je to još uvijek pretežite usmjerenosti hrvatskog turizma na jadranske
prostore, ali i desetljećima dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora i seljačkih
gospodarstava. Promjene društveno-ekonomskog sustava početkom devedestih godina
20-tog stoljeća bile su poticaj razvoju ove vrste turizma u Hrvatskoj. Turizam je jedna
od djelatnosti koja može imati značajan utjecaj na ekonomsku, socijalnu i funkcionalnu
strukturu ruralnog prostora. Uloga turizma kao pokretača i transformatora u
revitalizaciji ruralnog prostora dokazana je u brojnim europskim državama. Turizam je
djelatnost koja će imati sve zapaženiju ulogu u stvaranju nacionalnog dohotka u 21.
stoljeću.
U radu je prikazan projekt - Revitalizacije ruralnog prostora - seoski turizam Izletište
„Novak“. Primjer projekta se odnosi na seosko imanje sa pet dvokrevetnih soba prve
kategorije, s pratećim prostorijama, koje bi se godišnje iznajmljivale 200 dana.
Profitabilnost bi se mogla povećati većim brojem dana korištenja. U sklopu imanja su i
ostali zabavni i rekreacijski sadržaji koji posjetitelji mogu isprobati i tako uživati u
aktivnom odmoru. Moguća su i organiziranja raznih svečanosti, od vjenčanja, krstitki,
poslovnih ručaka, do izleta, organiziranja sportskih aktivnosti i sl.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Projekti su rasprostranjeni. Doista, danas je to često spominjana riječ koja se čuje na
televiziji, u novinamama, na Internetu, od strane poslovnih ljudi, političara, nevladinih
organizacija,... Spominju projekte u različitim kontekstima od istraživanja i razvoja,
kapitalnih investicija ili akcijskih planova. A što se dogaña u praksi? Često neuspjesi na
putu do provedbe! Zašto? Zato jer nedostaju praktična znanja o tome što je projekt,
kako uspostaviti tim koji će dati najbolje rezultate, kako projekt voditi a da se zadovolje
sve zainteresirane strane i sudionici projekta, te što činiti da se zadovolje svi ciljevi na
2
učinkoviti način. U izradi diplomskog rada definiran je problem istraživanja: kako
uspješno realizirati projekt - Kako osmisliti i realizirati projekt seoskog turizma koji će
privlačiti goste i tako stvarati prihode vlasniku imanja bavljenjem djelatnošću ove vrste
turizma. Projekt je jedinstven pothvat koji ima svoj početak i kraj, i njime se žele
ostvariti projektni ciljevi unutar zadanih troškova, vremenskog slijeda i kvalitete, te ima
za cilj stvaranje projektnog proizvoda ili usluge.
Tako postavljen problem istraživanja determinira i predmet istraživanja: utvrditi
pojam projekta i projektnog menadžera (menadžmenta) kao nositelja aktivnosti
realizacije projekta, njegove poslove i zadatke, istražiti odrednice projekta te važnost
uspjeha realizacije projekta i isporuke projektnog proizvoda klijentu. Predmet
istraživanja ovog rada je oblikovanje seoskog Izletišta „Novak“ koje će se baviti
seoskim turizmom, te prikazati isplativost ulaganja u projekt, te na kraju uspjeh samog
projekta. A vodeću ulogu u samom uspjehu projekta ima njegov menadžer koji je
zadužen za njegovu realizaciju. Sukladno problemu i predmetu istraživanja ovog rada
objekt istraživanja se odnosi na seosko imanje „Novak“ i njegovu financijsku
isplativost otvaranja u mjestu Cepidlak kraj Sv. Ivana Žabno.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE.
Iz predmeta istraživanja ovog rada proizlazi radna hioteza: konzistentnim spoznajama
o projektu i projektnom menadžmentu moguće je utvrditi da projektni menadžer ima
važnu ulogu u realizaciji samog projekta Izletište „Novak“ i isporuci projektnog
proizvoda klijentu na korištenje.
Radna hipoteza je implicirala više pomoćnih hipoteza:
1. Konzistentnim spoznajama o projektu i projektnom menadžmentu moguće je
definirati pojam projekta i projektnog menadžmenta, koji su njegovi ciljevi,
obilježja, definirati projektnu ideju, projektni proizvod, okolinu te interesno-
utjecajne skupine realizacije pojedinog projekta, pa tako i projekta revitalizacije
ruralnog prostora na obiteljskom izletištu „Novak“.
3
2. Samo sagledavanjem prilika, tj. prijetnji iz okoline uz korištenje snaga i
eliminiranjem slabosti u datom okruženju mogu se uspješno realizirati projektni
ciljevi. Okolina djeluje na realizaciju samog projekta.
3. Upravljanje projektom se provodi kroz nekoliko faza životnog ciklusa projekta,
a njihovo uspješno provoñenje determinira uspješnost (neuspješnost) realizacije
projekta.
4. Financijska analiza isplativosti ulaganja dokazala je rentabilnost projekta u
ekonomskom smislu.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha istraživanja je da se objasni projekt Revitalizacije ruralnog postora na obiteljskom
izletištu „Novak“ – stvaranje nove turističke ponude na području mjesta Cepidlak te
prikaže važnost uloge projektnog menadžera u realizaciji samog projekta. Ciljevi
istraživanja koji se žele postići je razumjeti projekt, tj. razumjeti poslove menadžera
kojima će uspješno (ili neuspješno) realizirati projekt te isporučiti projektni proizvod
klijentu na korištenje.
1.4. ZNANSTVENE METODE
U obradi tematike korištene su ove znanstveno-istraživačke metode: induktivna i
deduktivna metoda, metoda analize i sinteze i metoda kompilacije.
Metodologija izrade projekta provedena je u nekoliko faza. Analiza trenutnog stanja
turizma na području sjeverozapadne Hrvatske i definiranje prirodnih i ruralnih resursa
za izradu strategije seoskog turizma te procjena njihovog stanja i potencijala kao
turističkog proizvoda.
Detaljnom analizom trenutnog stanja promatranog područja utvrñuju se ključne
karakteristike te u skladu s njima izvršava procjena potencijala razvoja turističke
ponude. Analiza je zasnovana na sekundarnom istraživanju (razne publikacije, izvještaji
i literature analizirane od strane projektnog tima). Provedena je i SWOT analiza
4
područja s prepoznatim prilikama, prijetnjama, prednostima i slabostima te izdvojenim
kritičnim točkama. Identifikacija i izdvajanje resursa koji mogu biti potencijal za
oblikovanje turističkog proizvoda je važan korak u ovoj fazi. U ovoj fazi je takoñer
prisutna metoda sekundarnog istraživanja (analiza stručne literature) te i rad stručnjaka
na terenu, poput ispitivanja i analize iskustava i primjera najbolje prakse. Komunikacija
s interesnim skupinama je važan dio faze u kojoj će se definirati turistički proizvod. Na
temelju svih nalaza prethodnih aktivnosti i analiza izrañen je plan i projekt kojim će se
isporučiti turistički projektni proizvod.
1.5. STRUKTURA RADA
Rad je koncipiran u pet meñusobno povezanih poglavlja.
U prvom poglavlju, UVODU, prikazan je problem istraživanja, predmet i objekt
istraživanja, postavljena je radna hipoteza i pomoćne hipoteze. Navedeni su svrha i
ciljevi istraživanja, znanstvene metode i struktura rada.
U drugom poglavlju pod naslovom PROJEKT I OSNOVE PROJEKTNOG
MENADŽMENTA, sastoji se od teorijskog dijela gradiva i objašnjenja: što je to
projekt, projektni menadžment i projektni menadžer, projektna ideja, organizacija
projekta te okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta.
U trećem poglavlju koji nosi naziv UPRAVLJANJE PROJEKTOM opisan je životni
ciklus projekta, tj. faze kroz koje prolazi projekt da bi se na kraju realizirao i isporučio
projektni proizvod ili usluga. Faze životnog ciklusa projekta su: inicijacija, planiranje,
izvedba, nadzor i kontrola te zatvaranje projekta.
U četvrtom poglavlju rada pod naslovom SEOSKI TURIZAM opisan je pojam seoskog
turizma, minimalni uvjeti koje mora ispuniti svako seosko imanje te državne i
županijske poticajne mjere koje se odnose na seoski turizam, te kako poboljšati uspjeh
projekta Izletište „Novak“.
5
Zadnje poglavlje je ZAKLJUČAK koji predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima
su dokazivane postavljene radna hipoteza i pomoćne hipoteze, te izložen popis korištene
literature.
6
2. PROJEKT I OSNOVE PROJEKTNOG MENADŽMENTA
Projekt i projektni menadžment su veoma kompleksni pojmovi. Osnovne osobine
projekta su da je to privremeni napor tj., proces poduzet kako bi se kreirao neki
projektni jedinstveni proizvod ili usluga te se isporučio njegovom korisniku. U ovom
poglavlju je ukratko objašnjen pojam projekta, projektnog menadžmenta, organizacije
projekta, te okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta. Objašnjene su i
faze životnog ciklusa projekta, tj. upravljanje projektom.
2.1. Pojmovno obilježje projekta
Postoje razne definicije projekta i projektnog menadžmenta. Od raznih autora koji
definiraju projekt može se zaključiti da je projekt pothvat s početkom i završetkom.
Buble definira projekt kao (2010, p. 2.) pothvat koji ima početak i kraj, te kojim se
izvršavaju postavljeni ciljevi unutar zadanih troškova, vremenskog redoslijeda i
kvalitete. Jedna od definicija glasi: Projekti su jednokratni ciljno usmjereni i vremenski
ograničeni procesi inoviranja i razvoja, nakon čijeg završetka kontinuirani procesi
neodreñeno vrijeme eksploatiraju projektno razvijene proizvode ili usluge. (Zekić, 2010,
p.8). Cilj projekta je stvaranje novog jedinstvenog projektnog proizvoda ili usluge.
Da bi se pothvat smatrao projektom takoñer mora ispunjavati neka obilježja: (Buble,
2010, p. 2)
- cilj – moguće je odrediti cilj koji treba postići ostvarenjem tog pothvata,
- nerepetitivnost – to nije pothvat koji se ponavlja od vremena do vremen,.
- vremenska ograničenost – on mora biti izvršen od onog roka koji je unaprijed utvrñen,
- životni ciklus – početak i kraj s brojnim različitim fazama izmeñu početka i kraja,
- koordinirani napor – izvoñenje pothvata zahtijeva suradnju više službi u poduzeću,
- resursi – ljudski i materijalni resursi koji se angažiraju u ograničenom vremenu,
- budžet – predviñeni iznos novca koji se smije utrošiti za odreñene aktivnosti projekta,
- rizik – izvoñenje pothvata povezano je s izvjesnim rizikom,
- jedna točka odgovornosti – projektni menadžer.
7
Projekt ima početak, kraj i namjenu, a za rezultat ima jedinstven proizvod, što znači da
podrazumijeva izradu nečega što do sad nije bilo načinjeno i zato je projekt jedinstven.
Jedno od obilježja projekta je i privremenost, što znači da projekt ima prethodno
definiran početak i završetak, a može završiti kada su postignuti njegovi ciljevi ili se
uvidi da ti ciljevi neće moći izvršiti.
Projekt će rezultirati odgovarajućom koristi. Meñutim, da bi se projekt upješno izveo
potrebno je njime upravljati, a što od nositelja projekta, tj. projektnog menadžera,
zahtjeva odreñena znanja i osobine. Projekt je pothvat koji nosi sa sobom odreñeni rizik.
Projektni menadžer stoga mora biti osoba koja riskira, koja je sposobna i ima odreñena
znanja i vještine. Projekt vode projektni menadžeri i projektni tim prema postavljenim
ciljevima.
Osnovne karakteristike ciljeva projekta su izvedivost (da je projekt izveden u što
kraćem roku, uz što jeftinije troškove i da je kvaliteta projektnog proizvoda na najvišoj
razini) i prilagodljivost (da je projekt izvršen po planu vremena i po proračunu
projekta). Projekt mora biti instrument za ostvarivanje konkurentske prednosti.
Poslovna efikasnost i operacijska djelotvornost postaju standard tržišnog natjecanja.
2.2. Projektni menadžment i projektni menadžer
Postoje takoñer brojne definicije projektnog menadžmenta i projektnog menadžera.
Jednostavna definicija kaže: Projektni menadžment obuhvaća planiranje, organiziranje,
praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih ljudi za
postizanje projektnih ciljeva. (http://bs.scribd.com/doc/48038724/Projektni-
Menadzment-Upravljanje-projektima) Iz pojma projektnog menadžmenta vidljivo je da
je to sustav nekoliko funkcija projektnog menadžmenta (odlučivanje, planiranje,
organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima, voñenje, kontroliranje i upravljanje
promjenama) koje trebaju biti usklañene kako bi projekt bio uspješan.
Projektni menadžer je osoba koja je odgovorna za realizaciju i uspješno obavljanje svih
poslova i aktivnosti u projektu. Projektni menadžer mora imati potrebna znanja (stručna,
organizacijska i administrativna znanja) i vještine (voñenje, planiranje, procjena
projekta, pregovaranje, komunikacija, rješavanje problema, etičnost...) On bi trebao biti
8
inicijativan, odlučan, organizator, samouvjeren, motivator, graditelj tima, prilagodljiv, i
znati kada treba riskirati. Njegovi zadaci su imenovanje suradnika, koordinacija tima i
sudjelovanje kod kreiranja tima te izrada izvještaja o stanju projekta, te ima i
odgovornosti poput nadzora nad troškovima, rješavanja nastalih problema, pripreme i
provoñenje sastanaka...
Projektni tim je stručna skupina osoba zadužena za izvedbu projekta, a sastoji se od
voditelja projekta ili projektnog menadžera (osoba pod čijim se vodstvom projekt
izvodi) i projektanta (stručnjak koji neposredno izvodi zadatke). Projektni tim je radna
skupina osoba koji u interakciji i meñusobnoj koordinaciji posvećeni zajedničkoj misiji
postižu odreñeni cilj. Pronaći prave osobe za rad u učinkovitom timu je takoñer veliki
izazov za projektnog menadžera. Dolazak do studije izvodivosti je formalizacija
projekta pomoću povelje projekta koja skicira svrhu projekta i ono što se misli izvršiti.
(Buble, 2010., p.23.)
Izgradnja učinkovitog projektnog tima postavlja mnoga pitanja i temelj je za uspješnu
realizaciju projekta. Kod oblikovanja projektnog tima, menadžer mora unaprijed znati
odgovore na neka pitanja, poput svrhe, cilja, koja su jasna očekivanja, kakva je
predanost timu, mogućnosti, da li je tim kreativan, kakva je suradnja i komunikacija,
kontrola i koordinacija u timu,...Shvaćaju li članovi tima da su baš oni dio tog tima koji
će realizirati projekt? Jesu li stekli odgovornost u ostvarenju cilja? Rade li članovi tima
zajedno efikasno? Kako i koliko komuniciraju? Tko je u timu odgovoran za kontrolu
projekta? Sva ova pitanja trebaju biti pozitivna kako bi se projekt uspješno realizirao.
Tim mora raditi zajedno, odgovorno i efikasno na ostvarenju projektnog cilja, tj. uz
timski rad do uspješne realizacije projekta te isporuke projektnog proizvoda.
2.3. Organizacija projekta
U svrhu postizanja odreñenog cilja projekta, skupina osoba se treba organizirati na taj
način da koordiniranim radom zajednički doñu do cilja. Stoga se uz projekt veže i
projektna organizacija. Takva organizacijska struktura (projektna organizacija) redovito
je privremenog karaktera, tj. traje dok za njom postoji potreba – do zaključivanja
projekta. Stožernu ulogu u takvoj organizaciji imaju projektni menadžer, čiji je formalni
9
zadatak upravljanje svim područjima – aspektima projekta, te projektni tim, koji će
obavljati sve predviñene aktivnosti na projektu (Pavičić, J., i suradnici, 2006, p. 294.).
Projektna organizacijska struktura predstavlja dodatnu organizacijsku strukturu jer
zahtjeva odreñene promjene u postojećoj organizacijskoj strukturi, potrebne za izradu
odreñenog projekta. Struktura je organizirana na zadatke koji se uglavnom javljaju prvi
puta. Projekt se tretira kao cjelina, a izvodi se po utvrñenim fazama s ograničenošću
trajanja i resursa uz timski rad. U organizaciji treba definirati ključni rezultat, zadatke
kojima će se doći do tog rezultata, odrediti osobe kojima treba dodijeliti te zadatke te ih
posložiti u logičan redoslijed kako bi projekt na vrijeme i uz što manje troškove, a uz
što bolju kvalitetu, proizveo kvalitetan i uspješan projektni proizvod.
2.4. Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta
Projektni menadžment suočava se s posebnim faktorima koji utječu na samu realizaciju
projekta. Samo sagledavanjem prilika, tj. prijetnji iz okoline uz korištenje snaga i
eliminiranjem slabosti u datom okruženju mogu se realizirati projektni ciljevi. Projekti
se realiziraju u datom okruženju s oblikovanom organizacijskom strukturom,
organizacijskom kulturom te posebnim stilom voñenja. Što su više ti čimbenici
prilagodljiviji, to je veća prilika za uspjeh samog projekta.
Okolina bitno utječe na projekt te joj se projektni menadžment mora prilagoditi.
Znanstveno-tehnološko, gospodarsko, institucionalno i socio-kulturno okruženje
značajno definiraju input projektnog menadžmenta, tj. projektni proizvod.
Projektni menadžment mora od početka realizacije projekta identificirati zainteresirane
strane i njihova očekivanja od realizacije projekta kako bi u zadanom kontekstu,
izbjegavanjem prijetnji i korištenjem prilika, razvojem optimalne organizacijske
strukture i poduzetničke organizacijske kulture s raspoloživim organizacijskim
resursima uspješno realizirao primarne ciljeve glavnih interesno-utjecajnih skupina
projekta, zadovoljavajući i očekivanja posredno zainteresiranih skupina projektne
realizacije. (Zekić, 2010., p 45) Projekt stoga karakterizira kompleksnost i rizičnost.
Okruženje kao i interesno-utjecajne skupne bitno utječu na samu realizaciju i uspjeh
projekta.
10
Uspješni projektni menadžeri su oni koji mogu upotrijebiti vlastitu reputaciju, moć i
utjecaj kako bi uspostavili dobre odnose s važnim ljudima i grupama (interesnim
stranama) te osigurali neophodne resurse za glatko prihvaćanje rezultata projekta od
strane klijenta. (Omazić, Baljkas, 2005., p.62.) Menadžer mora imati sposobnost znati
komunicirati i voditi projektni tim k ostvarenju projektnog cilja kako bi zajedničkim
snagama uspješno realizirali projekt.
Vještina, sposobnost i znanje djelatnika interni je resurs koji može predstavljati jakost
ako je razvijen ili slabost ako je nedovoljno razvijen. (Grbac, 2006., p.352.)
Intelektualni kapital je osnova uspjeha projekta jer samo znanjem i racionalnim
upravljanjem resursima je moguće uspjeti i realizirati projekt.
Utjecaji okoline kao mjere politike i države utječu na dostupnost i cijene potrebnih
resursa pa tako i determiniraju uspješnost realizacije projekta. Sustavi vjerovanja,
običaja i obrazovanja kreiraju radnu etiku a tako i ponašanje eksternih interesno-
utjecajnih skupina. Svi ti faktori odlučujući su za projekt.
Interesno-utjecajne skupine (stakeholders) jesu pojedinci i organizacije koji su direktno
ili indirektno uključeni u projekt, čiji bi interesi mogli pozitivno ili negativno utjecati na
realizaciju projekta. (Zekić, 2010., p.51.) Sve te osobe imaju odreñena očekivanja od
projekta, i stoga je identifikacija tih skupina značajna za realizaciju projekta. To su:
projektni menadžment, projektni klijenti, projektni izvoñač i projektni sponzor. Uz njih
su i druge skupine kao dobavljači materijalnih resursa, banke i financijske institucije,
lokalne i državne vlasti, lobisti koji pomažu (ili otežavaju) realizaciju projekta, kao i
mediji koji djeluju pogodnije (ili nepogodnije) na realizaciju projekta. Različite interese
i očekivanja svih tih sudionika treba usmjeravati u pravcu uspješnog ostvarenja
primarnih ciljeva projektnog sponzora, tj. klijenta i izvoñača samog projekta. Projektni
klijent ili korisnik je osoba ili organizacija za koju se projektni proizvod realizira.
Strukture i sredstva upravljanja projektom su različita i mnogobrojna, a ovise o vrsti,
složenosti, veličini i području samog projekta. Upravljanje projektom obuhvaća sve
organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene prema realizaciji projekta i
ostvarenju njegovog cilja. Upravljanje se provodi kroz nekoliko faza životnog ciklusa
projekta, a koje su objašnjene u nastavku rada.
11
2.5. Faze životnog ciklusa projekta
Sve ima svoj početak i svoj završetak. Svaki oblik projektnog rada/djelovanja počinje s
idejom o nezadovoljenim potrebama odreñene ciljne skupine – (potencijalnih) korisnika
projekta, te se kreće kroz logične faze sve do završetka „života“projekta. (Pavičić, J., i
suradnici, 2006., p.295.) Životni ciklus projekta podrazumijeva faze u izvoñenju
projekta koje povezuju početak i završetak jednog projekta.
Postoji pet faza upravljanja projektom, a to su: inicijacija, planiranje, izvedba, nadzor i
kontrola te zatvaranje projekta. Učinkovitost projekta ovisi o svakoj fazi životnog
ciklusa projekta.
Inicijacija je takva faza u kojoj se generiraju, evaluiraju i odobravaju ideje za razradu, te
osiguravaju resursi za njezino izvoñenje. Planiranjem se utvrñuju sve aktivnosti na
izvedbi projekta, te redoslijed, vrijeme i troškovi te izvedbe. Izvedba je proces
izvoñenja svih planskih aktivnosti kako bi se ostvarile sve planske isporuke. Kontrola i
nadzor su procesi kojima je prati izvedba kako bi se pravovremeno uočili potencijalni
problemi i poduzele odgovarajuće mjere. Zatvaranje projekta je faza životnog ciklusa
upravljanja projektom u kojoj su sve projektne aktivnosti i zadaci završeni i kada
naručitelj projekta prihvati isporuke. (Buble, 2010., p.11.)
U nastavku je prikazana korelacija brojnosti projektnih aktivnosti i vremena (žuta
krivulja) te korelacija ukupnih troškova i vremena (roza krivulja) kroz životnih ciklus
projekta. Točkice na krivuljama prikazuju pet faza životnog ciklusa projekta. U
grafičkom prikazu je vidljivo da razina aktivnosti varira kroz vrijeme. Relativno je niska
razina aktivnosti u početnoj fazi – fazi inicijacije projekta, te je porasla u fazi provedbe
tj. realizacije projekta, dok ponovno pada u završnoj fazi, tj. fazi zatvaranja projekta.
Vidljivo je na grafičkom prikazu i da troškovi variraju kroz vrijeme. Troškovi su niži u
ranoj fazi, tj. fazi inicijacije projekta, ali dalje rastu u fazi izvedbe projekta. Početna faza
je važna za uspjeh projekta jer u toj fazi članovi tima mogu najviše dobiti od samog
projekta i osigurati da se pouke (dobre ili loše) upotrijebe u budućnosti i daljnjim
projektima.
12
Grafikon 1. Korelacija vremena i projektnih aktivnosti, te korelacija vremena i ukupnih
troškova projekta
0
5
10
15
20
25
30
35
vrijeme
vrijeme
troškovi
projektne
aktivnosti
Izvor: autor
2.5.1. Inicijacija
Inicijacija je najvažnija faza u cijelom životnom ciklusu jer se u njoj donosi odluka o
prihvaćanju i izvoñenju samog projekta. U toj fazi je značajno definiranje projekta,
oblikovanje projektnog tima, izrada studije izvodivosti, i selekcija projekta. U ovoj fazi
treba inicirati ideju, definirati poslovni problem, što se treba napraviti, koji su potrebni
ljudski i materijalni i financijski resursi, i koja će biti očekivana korist od projektnog
proizvoda.
Definirati projekt znači utvrditi sve ono što treba napraviti kako bi se započelo s radom
na projektu i uključivši rizike izvoñenja samog projekta. Treba odrediti ciljeve koji se
trebaju postići te resurse koji će se pri tome cilju koristiti. Uz to potrebno je uspostaviti
projektnu izjavu koja objašnjava koji će biti krajni rezultat, koje su vremenske etape i
koliki je potreban budžet. Izrada inicijalne procjene troškova i izrada strukture
raščlambe rada (WBS) takoñer je važan dio te faze koji je potrebno kvalitetno odraditi.
Bez ljudskih resursa nezamislivo je započeti projekt, stoga je taj dio faze i definiranja
potrebnih ljudskih resursa osobito važan, jer samo kvalitetan tim i timski rad će odraditi
uspješan projekt. Izrada strukture raščlambe poslova je aktivnost tokom faze inicijacije
13
projekta. Koristi se kako bi se utvrdio rad koji se treba izvršiti na razini pojedinačnih
zadataka koje treba jedna osoba (ili tim) izvršiti. Ideja je te strukure da se počinje na
najvišoj razini aktivnosti, te se svaka aktivnost dalje dijeli na niže razine sve do najniže.
Shema 1. Ciljevi upravljanja projektom
Izvor: autor
Shema 2. pokazuje četiri cilja projekta – projektni proizvod, kvaliteta, vrijeme i
troškovi. Projekt je uspješan ako zadovolji i ostvari projektni cilj i njegove zahtjeve.
Svaki projekt se odvija uz odreñena ograničenja, pa tako postoje interna (poput pitanja
raspoloživost financijskih, materijalnih ili ljudskih resursa, tehnologije izvedbe projekta,
da li će biti ostvaren standard kvalitete, koji su sve rizici izvoñenja projekta, ...) i
eksterna ograničenja (kao razni utjecaji poslovne okoline – klijenti, dobavljači,
konkurenti, kreditori, vladine i državne organizacije, te opće okoline – faktori prirodne,
znanstveno-tehnološke, socijalno-kulturne, demografske, ekonomske i političko-pravne
okoline). Sva ova ograničenja kod izvedbe projekta treba uzeti u obzir i vidjeti koji je
njihov utjecaj na sam projekt i njegov konačan proizvod, te procijeniti da li utjecaj tih
KVALITETA
TROŠKOVI
VRIJEME
projektni rezultat
PROIZVOD
CILJEVI
upravljanja projektom
14
čimbenika za projekt predstavlja priliku ili prijetnju. Može li se projekt brže završiti od
predviñenog? Može li se budžet smanjiti? Kako pravilno rasporediti resurse? Vrijeme,
trošak, kvaliteta, resursi – su ključna pitanja svakog projekta. Slijedi selekcija projekta
kojom se vrednuje projekt te izbor onog koji najbolje ispunjava ciljeve poduzeća. Kod
selekcije projekta postoje brojne metode i kriteriji. Navedene su neke od njih.
Metoda otplatnog razdoblja je takva metoda u kojoj se utvrñuje vrijeme koje je potrebno
da bi projekt vratio uloženu investiciju. U tu se svrhu u meñusobni odnos stavlja iznos
investicije u projekt sa procijenjenim priljevom novca u razdoblju poslovanja projekta:
tp=I /Pi (Buble, 2010., p.37.)
Npr, ako je u projekt uloženo 300.000,00 kn, a godišnji je povrat od projekta
100.000,00 kn, tada je period povrata 300 000/100 000 je tri godine. To je zapravo
vremenski period u kojem se vraća uložena investicija.
Metoda prosječne stope povrata je omjer prosječnog profita nakon oporezivanja i
investicije u projekt. Npr, ako je godišnji profit nakon oporezivanja 55.000,00 kn, a
investicija vrijedna 300.000,00 kn, onda je prosječna stopa povrata 0,18.
Indeks profitabilnosti je takoñer jedan od pokazatelja prihvatljivosti projekta, gdje je
omjer korisnost/trošak, tj. neto sadašnja vrijednost budućih primitaka/ulaganje.
Prihvatljiviji je onaj projekt čiji je indeks veći od 1, što znači da će se svaka uložena
kuna vratiti uvećana za odreñeni faktor.
2.5.2. Planiranje
Planiranje je faza u kojoj se odreñuje što se mora napraviti, tko će što uraditi, kada, gdje
i na koji način. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje od njega te
točno odrediti obuhvat projekta. Opseg (obuhvat) projekta, ukupno raspoloživo vrijeme
i resursi čine vrhove trokuta koji ilustrira mogućnosti i kompromise koje treba napraviti
izmeñu zadovoljavanja potreba korisnika (ciljne skupine) projekta definiranih opsegom
projekta nasuprot raspoloživom vremenu i resursima (Pavičić, J., i suradnici, 2006.,
p.296.). Navedeno je prikazano na shemi 2.
15
Shema 2. Meñuodnos opsega, vremena i troškova izvoñenja projekta
KOMPROMIS??!
KOMPROMIS??!!
Izvor: autor
Realizacija projekta ovisit će o ovim čimbenicima, tj. troškovima, vremenu i opsegu
projekta. Kompromis?! Pitanje je kako naći sredinu i tako uskladiti sve zahtjeve
projekta – vrijeme, opseg, troškovi, kvaliteta – da bi se realizirao projekt i ostvario
projektni cilj te isporučio projektni proizvod korisniku. Projektni ciljevi odreñuju
željeno stanje projekta na samom završetku – Da li je projekt završen na vrijeme? U
okvirima planiranog budžeta i zacrtane kvalitete? Definiranjem projektnog obuhvata
definira se posao koji je potrebno obaviti kako bi se isporučio projektni proizvod. To je
ključni proces projektnog planiranja i važan čimbenik uspjeha svakog projektnog
proizvoda. Projektni tim dalje izrañuje dva dokumenta kao osnovice za donošenje
odluka o pokretanju i realizacije projekta, a to su: Izjava o opsegu projekta i Plan
projekta. Plan projekta je kompleksni dokument koji se sastoji od niza planova, kao što
su plan opsega poslova, plan aktivnosti, trajanja i realizacije u vremenu, plan troškova,
plan kvalitete, plan ljudskih resursa, plan komunikacija, plan upravljanja rizikom i plan
nabave. Da bi se isporučio projektni proizvod a tako i pratile sve aktivnosti na projektu,
potrebno je definirati opseg projekta, tj. izraditi strukturu raščlambe poslova pod kojom
se podrazumijeva hijerarhijsko raščlanjivanje poslova koje projektni tim treba izvršiti.
Iz nje su vidljivi svi planovi koji se moraju slijediti i rasporedi rada kao i delegiranje
odgovornosti odreñenim pojednicima u projektu.
vrijeme
opseg
troškovi
16
Planiranje vremena izvoñenja projekta je postupak utvrñivanja vremena trajanja i
rokova izvršenja svake pojedine aktivnosti na temelju strukture raščlambe rada. Na
temelju tog plana se stvaraju temelji za kontrolu vremenskog odvijanja projekta.
Utvrñivanje potrebnog vremena provodi se raznim tehnikama, a najpoznatije su tehnike
mrežnog dijagrama – CPM (metoda kritičnog puta) i PERT (metoda evaluacijske
procjene projekta) tehnike. Tom metodom se grafički prikazuje odvijanje projekta, gdje
su brojevima tj. kružićima označeni dogañaji, a strelicama su označene aktivnosti u
pravcu vremenskog odvijanja posla.
Planiranje resursa - Predvidjeti vrstu i količinu resursa potrebnih za realizaciju samog
projekta izričito je važan dio planiranja projekta. U toj fazi treba identificirati,
definirarati i procjeniti potrebne resurse, predvidjeti ukupne potrebe za resursima i
utvrditi njihovu raspoloživost. Ljudi, materijali, strojevi, ureñaji, novac,.. – sve su to
resursi koje je potrebno nabaviti i planirati za realizaciju projekta. Nedostatak jednog od
resursa može biti kritičan za sam projekt. Treba usporediti postojeće resurse i one koji
su potrebni za realizaciju što opet zahtjeva posebna znanja i vještine projektnog
menadžera.
Planirati budžet za svaku pojedinu aktivnost i svaki zadatak provodi se preko strukture
raščlambe projekta. Procjenjuju se troškovi svake pojedine aktivnosti kako bi se
napravio plan troškova. Postoje različite strategije budžetiranja – top-down strategija
(polazi od veličine troškova izrañenih za budžet kao cjelinu odakle se dalje sukladno
strukturi račlambe rada utvrñuju troškovi za svaku pojedinu aktivnost); i –bottom –up
strategija (gdje se najprije budžet izrañuje za svaku pojedinu aktivnost, te se dalje
njihovim zbrajanjem formira budžet za projekt kao cjelinu).
Projektni menadžment u postupku selekcije utvrñuje da li je projekt isplativ ili ne, tj.
obavlja analizu troškova i koristi usporeñujući sve prednosti i nedostatke projekta. U tu
svrhu provodi najčešće cost-benefit analizu. Cilj cost-benefit analize je utvrditi
opravdanost, tj. isplativost realizacije projekta usporedbom troškova i koristi u
ekonomskim fazama njegovog životnog ciklusa. Financijski tok pokazuje likvidnost
projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja projekta i doprinosa projekta
jačanju financijskog potencijala investitora. Primitci u financijskom toku pružaju
17
informacije o raspoloživim financijskim sredstvima, a izdatci o dospjelim obvezama.
Projekt je likvidan ako mu je kumulativ neto primitaka stalno pozitivan. (Zekić, 2010.,
p. 107.)
2.5.3. Izvedba projekta
Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja
projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva
projekta. Ključne aktivnosti u toj fazi su upravljanje kvalitetom, upravljanje nabavom i
ugovaranjem, upravljanje komunikacijama i upravljanje rizikom.
Kvaliteta je jedan od mjerila uspješnosti projekta i ključnog je utjecaja na prihvatljivost
samog projekta. Kvaliteta projekta treba zadovoljiti i ispuniti zahtjeve kupca, tj.
naručitelja projekta. Kada se govori o upravljanju kvalitetom, ne misli se samo na
projektni proizvod i da odgovara svojoj svrsi, nego i na čitav proces upravljanja i
izvoñenja projekta a s ciljem da se osigura tražena kvaliteta koju treba provjeravati.
Kvalitetu treba planirati, osigurati i kontrolirati kako bi se na vrijeme poduzele potrebne
korekcije i smanjili uzroci postizanja nezadovoljavajuće kvalitete. Pri osiguranju
kvalitete potrebno je zadovoljiti cijeli niz čimbenika kako bi se ostvarilo ono što je
zacrtano u ciljevima projekta. U svrhu izvoñenja kontrole kvalitete koriste se razni alati:
dijagram toka, histogram, Paretov dijagram, dijagram rasipanja, dijagram uzroka i
posljedica, kontrolna karta i sl.
Od sva četiri ključna elementa projekta – opsega, kvalitete, vremena i troška – kvaliteta
je ono što je najuže povezano sa zadovoljstvom korisnika ili naručitelja projekta.
Nabava i ugovaranje je druga faza izvedbe projekta. To je skup aktivnosti kao što su
planirati nabavu, tj.materijale i usluge i sve druge aktivnosti potrebne da se projekt
izvede, planirati ugovaranje, prikupljati ponude i izabrati najpovoljnijeg dobavljača, i na
kraju zaključiti i administrirati ugovor. Utvrñuje se što, u kojoj količini, kada i kako
nabaviti. Izrañuje se projektni zahtjev koji se temelji na specifikacijama što je sve
potrebno za provedbu projekta (analiza korisničkih zahtjeva, izrada specifikacije,
procjena troškova, izrada budžeta,..)
18
U okviru ovoga treba uzeti u obzir i faktore koji utječu na planiranje nabave, kao što su
eksterni (tržišni uvjeti, tržišna raspoloživost potrebnih dobara, rokovi i isporuke) i
interni faktori (politike i procedure nabave – raspoloživost vlastitih resursa, da li će se
iznajmiti oprema, ili kupiti, i sl.) Stoga se izrañuju bilance materijala u kojima je popis
onoga što treba nabaviti za izvoñenje projekta.
Planiranje ugovaranja je faza u kojoj se priprema dokumentacija potrebna za izradu
zahtjeva za ponudu i izbor dobavljača. Slijedi prikupljanje ponuda od strane
potencijalnih dobavljača iz kojih se vidi kako oni namjeravaju ispuniti projektne
zahtjeve. Postoje tri načina prikupljanja ponuda: oglašavanja, pregovaranje i male
nabavke. Ispitivanje ponuda i usporeñivanje ponuda dobavljača rezultira izborom
najpovoljnijeg dobavljača s obzirom na tražene uvjete samog projekta.
Zaključivanje ugovora je zadatak koji slijedi dalje nakon izbora dobavljača. Nakon što
je ugovor zaključen pozornost se premješta na izvršenje ugovora. Javlja se niz
aktivnosti od nadgledanja provedbe ugovora i praćenja napredovanja izvršenja ugovora,
tj. da li se točno isporučuje ono što je ugovoreno, u kojoj količini, u kojoj kvaliteti, po
kojim cijenama, te provoñenje mogućih promjena ugovora ako su neki faktori doveli do
nužnog mijenjanja nekih od odredaba ugovora, sve do finaliziranja ugovora, tj. do
ispunjenja svih ugovornih obveza.
Projektni rizik je neizvjestan dogañaj koji ako se dogodi ima posljedice (pozitivne ili
negativne) na jedan od ciljeva projekta - vrijeme, troškovi, opseg ili kvalitetu. Rizik je
što napraviti ako se projekt kvalitetno ne odradi ili kakva je vjerojatnost uspjeha
projekta,..i sl. Brojni su tipovi rizika od financijskih, pravnih, tehničkih, rizika
okoline,... Koriste se brojne metode pri identificiranju rizika. SWOT analiza je razvijena
kao sredstvo sustavske analize odnosa internih prednosti i slabosti i eksternih povoljnih
prilika i prijetnji. (Buble, 2006., p.120.) Metoda se može primjenjivati (i treba) u
vremenskoj dinamici, tj. analizirajući i prošlost, sadašnjost i budućnost (bližu i daljnju).
Najpoželjnija je situacija ona u kojoj menadžment može upotrijebiti sve svoje prednosti
da bi iskoristilo prilike u eksternoj okolini.
Rizik je procijenjena vjerojatnost da projekt neće ispuniti jedan ili više projektnih
ciljeva. (Omazić, Baljkas, 2005., p.227.) Rizik je posebno izražen, jer se projektni
proizvod izvodi po prvi put tako da nisu poznati mogući rizični dogañaji, a ni na kraju
19
rezultat projekta. Moguća šteta ili posljedice rizika mogu biti kašnjenje projekta,
prekoračenje budžeta, smanjen obuhvat ili izvedba projekta. Kako jedna izreka
Theodora Roosevelta kaže „Nagrade života nije moguće steći bez izlaganja
opasnostima.“, tako i projektni menadžer mora biti spreman riskirati kako bi projekt
uspješno realizirao i kao takvog ga predao korisniku na korištenje.
Biti konkurentan danas nije pitanje uspjeha, nego pitanje opstanka. Izgradnja i stalno
podizanje konkurentnosti postaje ključni zadatak uspjeha. Konkurentska prednost
predstavlja skup čimbenika koji izdvajaju neko poduzeće od ostalih konkurenata i daju
mu jedinstvenu tržišnu poziciju, superirornu spram konkurencije. (Kolaković, 2010.,
p.82.) Ona se ostvaruje posjedovanjem neke posebnosti koju kupci traže i žele, te
pomoću koje se razlikuje od svoje konkurencije. Budući da je vrijeme predviñeno za
odgovore na tržišne prilike jako kratko, brze su reakcije nužne kako bi se iskoristile
prilike na tržištu.
2.5.4. Nadzor i kontrola projekta
Nadzor i kontrola projekta je veoma važan segment faze upravljanja projektom. To je
proces koji omogućava provjeru odvija li se projekt u skladu s očekivanjima i planom, a
obuhvaća praćenje i kontrolu opsega (da li je u skladu s planiranim), vremena (odvija li
se realizacija projekta u skladu s planiranim vremenom, te hoće li se u tom vremenu i
realizirati), resursa (odvija li se realizacija projekta u pogledu planiranih resursa),
troškova (praćenje dinamike trošenja financijskih sredstava, pravovremeno uočavanje i
ispravljanje, te se prati je li napredovanje radova u skladu s učinjenim troškovima),
kvalitete (da li je projekt u skladu s planiranim standardima kvalitete).
Bitno je razgraničiti odgovornosti i nadležnosti svih sudionika u projektu od vlasnika
projekta, projektnog menadžera i ostalih kako bi se mogle jednostavnije ispravljati i
pratiti pojedine greške ukoliko doñe do njih ako netko ne obavi svoj dio odgovornosti.
Ukoliko netko od sudionika ne obavi svoj dio odgovornosti dolazi do neusklañenosti
isporuka s potrebama klijenta, prekoračenja vremena ili troškova, odstupanja od
kvalitete, pogrešaka u projektu, nezadovoljstva ostalih sudionika projekta i sl.
20
Nadzor obuhvaća prikupljanje i bilježenje podataka te izvještavanje projektnog
menadžera i ostalih zainteresiranih sudionika o stanju i napredovanju projekta.
Konstantni nadzor je i jedini način na koji projektni menadžer može upravljati
projektom. Podaci moraju biti kvalitetni i ažurni kako bi kontrola projekta bila efikasna
i efektivna. Svrha je kontrole djelovanje na temelju podataka prikupljenih nadzorom
projekta. Sam proces nadzora kreće od samog plana projekta, do nadzora nad
ostvarenjem projekta te završava izvještavanjem o projektu. Izvještaji se predočuju
ostalim sudionicima projekta kako bi imali jasnu sliku o stanju i napredovanju projekta.
Kontrola omogućuje provjeru odvija li se projekt u skladu s očekivanjima i planom, te
svim zainteresiranim sudionicima projekta pruža informacije o odstupanjima ili
problemima i tako omogućava pravodobno poduzimanje preventivnih i korektivnih
akcija. Treba ispitati ako postoje odstupanja usporeñujući planirano od ostvarenog -
koja su to odstupanja, njihovu veličinu i razloge odstupanja. Metoda kontrole koja će se
koristiti ovisi o samom projektu (od onih jednostavnijih do suvremenih metoda).
Najčešće korištena metoda je EVA – analiza ostvarene vrijednosti – suvremena metoda
koja se zasniva na praćenju planirane vrijednosti, ostvarnih troškova i ostvarene
vrijednosti te je orijentirana na kontrolu izvoñenja cijelog projekta, a ne na dijelove
projekta. EVA metoda daje informacije o statusu projekta svim sudionicima projekta:
projektnom menadžeru, financijskom direktoru, klijentu, projektnom sponzoru te svim
ostalim članovima užeg i šireg projektnog tima. (Omazić, Baljkas, 2005., p. 274.)
Postoje dva temeljna mjerila koja iz metode proizlaze, a to su: troškovna varijanca
(predstavlja razliku izmeñu ostvarene vrijednosti i ostvarenih troškova; ako je pozitivna,
to znači da su stvarni troškovi niži od planiranih, pa je ostvarena ušteda) i vremenska
varijanca (razlika izmeñu ostvarene vrijednosti i planirane vrijednosti; ako je pozitivna,
to znači da su izvršene aktivnosti prije planiranih rokova, a ako je jednaka nuli, znači da
se aktivnosti projekta odvijaju u skladu s planom).
21
2.5.5. Zatvaranje projekta
Zadnja faza životnog ciklusa upravljanja projektom je zatvaranje projekta u kojoj se
završavaju sve aktivnosti na projektu i isporučuje se projektni proizvod. Postoje dvije
etape faze, a to su evaluacija projekta (koja obuhvaća vrednovanje i ispitivanje onog što
je postignuto s aspekta ciljeva projekta) i završetak projekta (usmjeren na niz
operativnih poslova koje treba obaviti da se projektni proizvod preda klijentu na
korištenje).
Projektna revizija je sistemsko i neovisno ispitivanje kako bi se provjerilo da li se
projekt izvršava u odnosu na proizvod, projekt i standarde projektnog menadžmenta.
(Buble, 2006., p. 181.) Revizija je takoñer metoda osiguranja kvalitete u kontekstu
projekta. Objekt revizije može biti proces ili rezultat, tj. projektni proizvod. Svaka faza
životnog ciklusa projekta može podlijeći reviziji kako bi se utvrdilo da li postoje
eventualne pogreške ili odstupanja, kako projekt napreduje i sl. Razlikuje se generalna
ili opća, detaljna i tehnička revizija ovisno o okolnostima i potrebama pojedinog
projekta. Revizijski izvještaj treba biti napisan na taj način da olakša usporedbu izmeñu
planiranog i ostvarenog, te ukaže na odstupanja do kojih je došlo te njihove razloge.
Revizor sastavlja izvještaj što kraće i sa što više činjenica važnih za provedbu projekta.
U izvještaju se nalazi kratak opis projekta i njegovi ciljevi, usporedba ostvarenja
troškova, vremena, resursa i kvalitete u odnosu na planirano, zaključci koji se odnose na
napredak ili eventualne promjene u projektu, rizici te završni komentar i preporuke na
projekt. Završetak projekta znači sam kraj svih projektnih aktivnosti te ima utjecaj na
uspješnost korištenja projekta u budućnosti. Projekt može uspješno ili neuspješno
završiti. Najčešći razlog grešaka na projektu je oskudno i nedovoljno planiranje.
Cijeli proces završetka rada na projektu mora biti pod stalnom kontrolom. Predaja
projektnog proizvoda njegovom kupcu - korisniku / klijentu je važna grupa aktivnosti
koja pripada ovoj fazi životnog ciklusa projekta.
Završni izvještaj prikazuje povijest samog projekta u kojoj se kronološki iznose detalji o
tome što je bilo krivo, a što je bilo dobro na projektu, tj. kako je i na koji način projekt
napredovao kroz vrijeme. Temeljna svrha tog izvještaja je unapreñenje budućih
projekata i uspješnosti upravljanja, te za „izvlačenje“ pouke za daljnja upravljanja u
budućnosti.
22
3. PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA
U ovom dijelu rada je ukratko objašnjen projekt, njegova projektna ideja, projektni
proizvod, projektni ciljevi, projektna povelja, opis lokacije i djelatnosti projekta,
upravljanje projektom te prikaz nekih troškova i isplativosti projekta.
3.1. Projektna ideja
Imajući u vidu rastuću popularnost i potencijal seoskog turizma, zamišljen je ovaj
projekt te se njime želi povećati kvaliteta života u prekrasnim hrvatskim selima. Budući
da je trend povratak zdravijem načinu života, povratak prirodi i tradiciji, ruralna
područja (selo) postaje nova atraktivna destinacija modernog turizma.
Postavlja se pitanje: Zašto se baviti seoskim turizmom? Što će konkretno ponuditi
posjetiteljima? Kojim uslugama i kojom ponudom privući posjetitelje? Što će
posjetitelji moći na imanju doživjeti, vidjeti, naučiti, raditi? Koje će neuobičajeno,
zanimljivo i jedinstveno iskustvo moći ponuditi posjetiteljima na seoskom imanju? Koja
će biti cijena usluga?
Orijentirat će se na obitelji s djecom, te im pružiti aktivni odmor u prirodi (vožnja
biciklima, vožnja čamcem, jahanje, pješačenje,.. i organiziranje svečanosti, poput
krizmi, roñendana ili vjenčanja), te razne grupacije posjetitelja od umirovljenika, do
poslovnih partnera (organiziranja ručkova, domjenaka) te raznih sudionika sportskih
dogañaja (malonogometni turniri, boćanje ili badmiton). Najbitnije je zadovoljstvo
posjetitelja uslugom jer ono garantira uspješnost na tržištu.
O čemu će ovisiti uspjeh seoskog imanja? Ovisit će o posjetiteljima. Potrebno je imati
na umu da posjetitelji koji će doći na imanje imaju očekivanja. Nakon odlaska s imanja
ostati će im sjećanja i uspomene o kojima ovisi hoće li se oni opet vratiti na imanje i
hoće li ga preporučiti svojim prijateljima da ga takoñer posjete i odmore se od ovog
užurbanog i stresnog svakodnevnog života makar na djelić sekunde.
Stoga kada posjetitelji doñu na imanje treba se potruditi da se osjećaju opušteno, da
osjete onaj izravni „seoski“ topli osjećaj koji ne mogu osjetiti u klasičnim ugostiteljskim
objektima i restoranima. Ponuda stoga mora biti kvalitetna i kreativna.
23
3.2. Projektni proizvod - Seosko imanje - Izletište „Novak“
U prekrasnom mjestu kod Sv. Ivana Žabno nalazi se mjesto Cepidlak gdje će biti
smješteno obiteljsko izletište "Novak". Od Zagreba je udaljeno svega 50 km pa je
ujedno idealno mjesto za jednodnevne izlete u prirodi. Na imanju će se nalaziti restoran
koji će raspolagati sa 350 sjedećih mjesta. U sklopu restorana posjetitelji će moći i
noćiti na imanju u pet dvokrevetnih soba. Uz dogovor organizirati će se svadbene
svečanosti, razna obiteljska slavlja poput krstitaka, krizme, roñendani, razne domjenci i
poslovni ručkovi i slično.
Vožnja kočijama će biti organizirana za mladence a takoñer i za sve posjetitelje imanja.
Nudit će i posebne pogodnosti za organizirane izlete djece iz škola i vrtića te za
umirovljenike. Restoran će raditi svaki dan od 10,00 sati do 22,00 sata. U sklopu imanja
"Novak" nalazit će se tri prekrasna jezera, staze za šetnju kroz šumu, dječje igralište sa
ljuljačkama, klackalicama, pješčanikom i ostalim zabavnim sadržajima koji vesele
najmlañe, a i zološki vrt s domaćim životinjama poput konja, koza, divlje svinje, zečevi,
patke... U parku ispred restorana će se nalaziti preko 200 godina stari predmeti kojima
su se ljudi nekada služili u svakodnevnom životu za obradu zemlje, preradu grožña te
alati za razne potrebe u domaćinstvu.
U sportskom dijelu imanja nalazit će se nogometno igralište na kojem će se često
organizirati malonogometni turniri, igralište za badmiton, boćanje i slične aktivnosti. U
ponudi za avanturiste biti će najam quada (četverocikla) tako da posjetitelji mogu sami
istražiti prirodne ljepote tog lijepog kraja Cepidlaka. Za ljubitelje mirnijih aktivnosti
uredit će se bočalište i viseća kuglana, a za one koji se žele okušati u ribolovu moći će
iznajmiti oprema potrebna za ribolov. Posjetitelji izletišta "Novak" će se moći
vikendima zabavljati uz plesnu glazbu i tamburaše. Organiziranje vjenčanja u dvorištu i
u restoranu takoñer će biti posebno jer seoski ambijent jamči opuštenu i toplu
atmosferu. Namjera vlasnika izletišta "Novak" će biti zadovoljiti svakog posjetitelja bez
obzira na dob, te da mu boravak na imanju ostane u lijepom sjećanju i da se veseli
ponovnom dolasku.
24
PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA
1. Projekt: seoski turizam - Obiteljsko izletište „Novak“
2. Projektna ideja - Turističko ureñenje seoskog imanja u destinaciju za aktivni odmor u
tradicionalnom seoskom ambijentu.
3. Cilj projekta: a) namjenski:
- obogaćivanje turističke ponude na području općine Sv. Ivan Žabno;
- formiranje nove turističke destinacije;
- očuvanje prirodne i kulturne baštine;
b) objektni:
- ureñenje igrališta za nogomet, badmiton, boćanje, kuglanu;
- opremanje imanja i najam quada (četverocikala)
4. Projektni proizvod - formiranje nove turističke destinacije seoskog turizma za odmor
u tradicionalnom ambijentu te stvaranje preduvjeta za održivi ekonomski razvoj
ruralnog prostora.
5. Glavne odrednice projekta:
- vrijeme realizacije: 12 mjeseci
- veličina prostora: 3500 m² neto površine
- djelatnici: Vlasnik i još 6 članova stalno zaposlenih; prema potrebi rade i svi drugi
ukućani obitelji Novak
- sadržaj i iznos investicije
- ureñenje restorana sa 350 sjedećih mjesta: 223.110,00 kn
- ureñenje zabavnih i rekreacijskih sadržaja: 86.580,00 kn
- ureñenje okoliša: 23.310,00 kn
ukupan iznos investicije: 333.000,00 kn
6. Sudionici projekta: - projektni menadžment: Uprava tvrtke Salaj
- projektni menadžer: Vinko Novak, direktor
-projektni klijenti: izletnici, rekreativci, sportaši, turisti željni
aktivnog odmora (jahanje, nogomet, ribolov, badmiton, boćanje, vožnja čamcem po
25
jezeru, vožnja biciklima i četverociklima, kuglanje, klizanje na ledu i sanjkanje)
-projektni izvoñač: grañevinsko poduzeće Kamen d.o.o.
-projektni sponzor: Salaj d.o.o., općina Sv. Ivan Žabno,
Zagrebačka županija, Ministarstvo turizma i okoliša, Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja
7. Interesno-utjecajne skupine projekta:
- dobavljači: seoska poljoprivredna gospodarstva
- financijska logistika: Općina Sv.Ivan Žabno, Ministarstvo turizma i okoliša,
Zagrebačka županija
- lobisti: općina Sv. Ivan Žabno, mediji (radio Križevci), Turistička zajednica
Zagrebačke županije.
8. Interna - eksterna okolina projekta
INTERNA:
a) organizacijska struktura – projektna organizacijska struktura
b) organizacijska kultura - ciljno usmjerena, poduzetnička
c) organizacijski resursi: temeljni kapital: 200.000, 00 kn, znanje i iskustvo članova
uprave te projektnog menadžera
EKSTERNA:
a) tehnološka - razvijena komunalna, cestovna i informacijska infrastruktura
b) gospodarska - blizina najrazvijenije makroregije (od Zagreba udaljeni 50ak
kilometara); lokalno nepostojanje konkurencije; niska kamatna stopa za slične
investicijske projekte
c) institucionalna - aktivna politika države za razvoj ruralnog prostora (bespovratna
sredstva, povoljni krediti, poticaji)
d) socio-kulturna - znanja i vještine lokalnog stanovništva mjesta Cepidlak, trendovi i
orijentiranost zaposlenog stanovništa prema aktivnom odmoru
Ovim projektom želi se obogatiti cjelokupna turistička ponuda Republike Hrvatske i to
u novom smjeru ruralnog turizma koji ubire sve veći interes od strane inozemnih pa i
domaćih posjetitelja. Istodobno Republika Hrvatska će realizacijom ovog projekta
26
učiniti dodatni korak u zaštiti prirodnih resursa i promociji cijele zemlje kao područja
od iznimnih prirodnih vrijednosti.
3.3. Opis djelatnosti i lokacija projekta Izletište „Novak“
Budući da je trend povratak zdravijem načinu života, povratak prirodi i tradiciji, ruralna
područja (selo) postaje nova atraktivna destinacija modernog turizma. Prema iskustvima
i tendencijama na tržištu, ponuda ovog imanja izletišta „Novak“ imat će slijedeće
sadržaje, tj. obuhvat projekta je:
- Smještaj na seoskom imanju s raznim aktivnostima
- Posluživanje jela i pića na imanju
- Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda (sir, mlijeko i mlječni proizvodi,
vino te voćne rakije i likeri)
- Razne sportsko-rekreacijske aktivnosti
- Ponuda ovisi o kreativnosti domaćina i gostiju, tradiciji i specifičnosti okruženja
Ugostiteljske usluge članovi ovog izletišta pružati će sukladno Zakonu o ugostiteljskoj
djelatnosti. Ovo seosko obiteljsko imanje „Novak“ pružat će slijedeće ugostiteljske
usluge:
- Pripremanje i usluživanje toplih i hladnih jela, te pića i napitaka iz pretežito
vlastite proizvodnje
- Pružanje usluga kušanja vina, voćnih rakija i likera
Osim ugostiteljskih usluga, ovisno o želji gostiju moguće će biti organizirati i turističke
usluge u ovom seoskom izletištu kao što su: jahanje konja, vožnja biciklima, vožnja
čamcem, šetnja kraj jezera te druge usluge ovisno o mogućnostima izletišta, a sve u
skladu sa Zakonom o turističkoj djelatnosti.
Obvezu ishoñenja pojedine dokumentacije, tj. termini koji se koriste u ovom radu
sukladni su ovim zakonima:
- Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) - za lokacijsku i grañevnu dozvolu
čiji zahtjev za izdavanje podnosi investitor. Sadržaj dozvola i način njihova izdavanja
27
propisan je Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. Sustav prostornog ureñenja čine
subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praćenje stanja u prostoru,
odreñivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i provoñenja dokumenata prostornog
ureñenja te ureñenje grañevinskog zemljišta. Prostornim ureñenjem se ostvaruju
pretpostavke za unapreñenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških
polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske kao osobito vrijednom i
ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom planiranju.
(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html)
Dozvole izdaje županijski ured, tj. ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog
ureñenja na čijem se području planira projekt, ako Zakonom nije drugačije odreñeno.
Grañevna dozvola je dokument na temelju kojeg se može započeti gradnja objekta.
Lokacijskom dozvolom se odreñuje namjena, veličina i površina objekta.
- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji odreñuje pod kojim se uvjetima može obavljati
ugostiteljska djelatnost. Ugostiteljska djelatnost u smislu ovog Zakona je pripremanje
hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje
usluga smještaja. (http://www.zakon.hr/z/151/Zakon-o-ugostiteljskoj-djelatnosti)
Izletište „Novak“ pruža usluge pripremanja prehrane i usluživanje pića u skladu s
Zakonom.
- Obveza je i poštivanja Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom
domaćinstvu. Ovim Pravilnikom propisuju se: vrste, minimalni uvjeti za vrste,
kategorije, uvjeti za kategorije, oznake za kategorije, način označavanja kategorija,
način kategorizacije objekata u kojima se pružaju usluge smještaja, što se smatra
pretežito vlastitom proizvodnjom, a što jelima, pićima i napicima uobičajenim za kraj u
kojem je seljačko domaćinstvo te vrste proizvoda koji ne moraju biti iz vlastite
proizvodnje.(http://www.croatia-holidays.in/agroturizam/agroturizam-ili-turisticko-
seljacko-domacinstvo/pravilnik-o-pruzanju-ugostiteljskih-usluga-u-seljackom-
doma%C4%87instvu.html)
Menadžment je procijenio atraktivnosti kraja mjesta Cepidlak i okruženja te dao visoku
ocjenu. Osim dobre klime, nezagañenog zraka i vode, odsutnosti buke i vibracije,
28
očuvane prirode, kulturne tradicije kraja, slikovitosti krajolika, područje projekta mora
ispunjavati i slijedeće zahtjeve:
- Uvjete za rekreaciju i razonodu,
- Ugostiteljske objekte,
- Infrastrukturu,
- Dobru cestovnu povezanost,
- Telefonsku povezanost,
- Udaljenost do prve ambulante i pošte manja od 15 km,
- Udaljenost do prve trgovine i gostionice manja od 5 km.
Da bi se ovaj projekt uspješno proveo, vlasnik izletišta „Novak“ mora procijeniti
atraktivnosti svog turističkog seoskog gospodarstva. Procjena atraktivnosti uključuje
ove elemente:
- Posjedovanje poljoprivrednog zemljišta,
- Posjedovanje stoke,
- Atraktivnost lokacije samog objekta,
- Osiguran automobilski pristup do kuće,
- Osigurana električna struja, pitka voda, telefonska veza,
- Mogućnost preureñenja u turističko seosko gospodarstvo u okviru ekonomski
prihvatljive investicije,
- Broj, dob i sklonost članova seoskog domaćinstva za pružanje turističkih usluga.
Seosko imanje – Izletište „Novak“ biti će smješteno u Cepidlaku, mjesto kod Sv. Ivana
Žabna, udaljeno od Zagreba 50ak kilometara. Cepidlak je jedno od naših prekrasnih
hrvatskih sela i idealno je mjesto za izlete u prirodi i odmor za dušu.
Vlasnik izletišta provoditi će marketinške i druge aktivnosti, kako bi što bolje
predstavio svoje obiteljsko izletište, koristeći pri tome Internet i sva druga medijska
sredstva (radio Križevci). Očekuje se posjet i domaćih i inozemnih gostiju, jer je sve
više svjetski trend ovakve vrsta odmora.
29
3.4. Organizacija projekta Izletište „Novak“ i interesno-utjecajne skupine
U primjeru projekta Izletišta „Novak“ koristi se projektna organizacijska struktura koju
karakterizira niži stupanj složenosti i formalizacije i visok je stupanj sudjelovanja u
odlučivanju. Ovdje menadžer ima glavnu ulogu jer rasporeñuje projektne resurse – ljude
i razvija timsku organizacijsku kulturu koja potiče timski rad i inovativno stvaranje,
prihvaća ideje tima i uvažava vjerovanja i vrijednosti ljudi u timu. Problemi se rješavaju
komuniciranjem, tj. razmjenom informacija svih članova projektnog tima, potrebnih za
definiranje problema i donošenje odluke o načinu rješavanja nastalog problema. Svi
sudjeluju u nastalom problemu jer misao vodilja projektnog tima im je – „Za uspjeh su
potrebni svi, a za neuspjeh je dovoljan jedan.“ Kultura je važan dio organizacijskih
resursa – jer treba postići cilj, uložiti trud i napor, pronaći najbolja rješenja, postići
ugodu ozračja koja motivira da projektni tim radi zajedno, jer najbolji rezultat je uz
najbolje odnose projektnog tima. Projektni menadžer je okupio oko sebe tim u kojem
vlada sklad a ne sučeljavanje te stvorio timsku poduzetničku kulturu.
Uz organizacijsku kulturu i organizacijsku strukturu, potreban je i treći resurs bez kojeg
je takoñer nemoguće uspješno provesti realizaciju projekta. Organizacijski resurs je
temeljni kapital od 200 000,00 kn, te znanje i iskustvo članova uprave i projektnog
menadžera Vinka Novaka.
Interesno – utjecajne skupine čine brojni sudionici koji imaju svoja očekivanja od
projekta. U ovom primjeru projekta glavni i odgovorni menadžer je Vinko Novak,
direktor poduzeća Salaj d.o.o. koji svojim znanjem i vještinama upravlja projektom i
njegovom realizacijom. Projektni klijenti su turisti i posjetitelji željni aktivnog odmora i
opuštanja u prirodi - izletnici, rekreativci, sportaši koji se mogu okušati u jahanju,
nogometu, ribolovu, badmitonu, vožnji čamcem po jezeru, vožnji biciklima i
četverociklima, kuglanju ili jednostavno doći na večeru i uživati u ljepoti prirode.
Ciljane skupine ovog projekta su svi domaći i strani posjetitelji koje karakteriziraju
ekološka osviještenost, želja za boravkom u prirodi ili želja za upoznavanjem i
istraživanjem različitih aspekata prirode.
Projektni izvoñač Izletišta „Novak“ je grañevinsko poduzeće Kamen d.o.o. iz Zagreba
koji sa svojim zaposlenicima vrijedno i kvalitetno obavljaju svoj dio zadatka. Projektni
sponzori su tvrtka Salaj d.o.o., općina Sv. Ivan Žabno, Zagrebačka županija,
30
Ministarstvo turizma i okoliša koji svojim novčanim sredstvima pomažu ostvarenju
samog projekta. Ministarstvo turizma je dodijelilo za projekt i njegovu realizaciju
70.000,00 kn, dok je Zagrebačka županija 35.000,00 kn.
3.5. Projektna povelja
Što je projektni rezultat? Koji su ciljevi samog projekta? Što je okvirni projektni
obuhvat? Kad se namjerava završti projekt? Na sva ta pitanja treba dati odgovor
projektna povelja. U navedenom primjeru prikazana je projektna povelja Izletišta
„Novak“
Naslov projekta: Projekt revitalizacije ruralnog prostora sa ciljem formiranja turističkog
proizvoda
- Voditelj projekta: Vinko Novak
- Vrijeme realizacije: 12 mjeseci
- Cilj projekta: formiranje nove turističke ponude, tj. turističkog proizvoda na
području Zagrebačke županije – seosko imanje – Izletište „Novak“
- Svrha: nedostatak turističke ponude na području Sv. Ivana Žabna,
nedovoljno iskorišteni prirodni resursi mjesta
očuvanje kulturne, prirodne i tradicijske baštine
- Opis turističkog proizvoda: formiranje nove turističke destinacije seoskog
turizma za odmor u tradicionalnom ambijentu te oblikovanje zabavnih i
rekreacijskih sadržaja Izletišta „Novak“
Osnovni cilj projekta Izletište „Novak“ je obogaćivanje turističke ponude na području
općine Sv. Ivan Žabno, formiranje nove turističke destinacije te očuvanje prirodne i
kulturne baštine. Posebni ciljevi ovog projekta su uvoñenje dodatnih turističkih i
rekreacijskih sadržaja, ureñenje igrališta za nogomet, badmiton, boćanje, kuglanu, te
opremanje imanja i najam quada (četverocikala).
31
3.6. Upravljanje projektom Izletište „Novak“
U primjeru je prikazana struktura raščlambe poslova projekta – seoskog imanja Izletište
„Novak“
Shema 3. WBS- Struktura raščlanjenih poslova projekta Izletište „Novak“
Izvor: autor
Izletište „Novak“
1.prikupljanje i analiza podataka
2. realizacija – izvoñenje
radova
3. testiranje i kontrola
4. predaja projekta
u eksploataciju
prikupljanje podataka
o resursima mjesta
izrada investicijskog
elaborata
prikupljanje grañevinsko-
projektne dokumentacije
ishodovanje grañevinske
dozvole
podnošenje zahtjeva
za potporu MT
prikupljanje ponuda izvoñača
radova
odabir najpovoljnije
ponude
početak radova
završetak grañevinskih
radova
ishodovanje uporabne dozvole
za restoran
ishodovanje minimalno
tehničkih uvjeta
dobivanje rješenja za početak djelatnosti
zapošljavanje i edukacija osoblja
otvaranje restorana
marketinške aktivnosti
oglašavanja
završetak ureñenja okoliša i svih ostalih
radova
32
Kao što je prikazano na najvišoj razini je sam projekt Izletište „Novak“. On se dalje
raščlanjuje na prikupljanje i analizu podataka, realizaciju ili izvoñenje radova, testiranje
i kontrola te na kraju predaja projekta, tj. otvaranje izletišta „Novak“ uz marketinške
aktivnosti. Za ovaj projekt potrebno je ishodovati mnoge dozvole kao i izrade elaborata,
poput grañevinske-projektne dokumentacije, grañevinske dozvole, uporabne dozvole za
otvaranje samog restorana, minimalne tehničke uvjete... Da bi menadžer mogao
efektivno raditi potrebno je da podijeli odgovornost i ovlaštenja. Kao rezultat izrade
raščlambe poslova moguće je grubo odrediti koje su vještine potrebne i koji ljudski
resursi za odreñenu aktivnost u samom projektu.
Prikazana je CPM metoda kojom se grafički prikazuje odvijanje projekta, gdje su
brojevima tj. kružićima označeni dogañaji, a strelicama su označene aktivnosti u pravcu
vremenskog odvijanja posla. Za realizaciju projekta Izletište „Novak“ potrebno je 12
mjeseci, te se može zaključiti da period realizacije najviše ovisi o vremenu potrebnom
za pribavljanje potrebnih sredstava i pripremu potrebne dokumentacije (razne dozvole
potrebne za grañenje objekta). Vidljivo je u primjeru CPM metodom da su kroz 12
mjeseci označene aktivnosti i poslovi koji se trebaju obaviti da bi se projekt u 12.
mjesecu predao u eksploataciju, tj, otvorilo seosko imanje – izletište „Novak“ Jedan
mjesec je vremenski period za početak projekta, prikupljanje i analiza podataka traje
četiri mjeseca, realizacija projekta je predviñena za pet mjeseci, tri mjeseca će trajati
testiranje, dok je za zadnji mjesec predviñena predaja projekta u ekspolataciju. Od
trenutka osiguranja financijskih sredstava planirano je da bi se izgradnja restorana
„Novak“ i ureñenje imanja trebala dovršiti u roku jedne godine. Početak radova je
planirano s datumom 1.1.2012., a završetak se planira za 1.1.2013. U nastavku je
prikazana CPM metoda projekta
33
Shema 4. Metoda kritičnog puta – CPM projekta Izletište „Novak“
Izvor: autor
Gantogram takoñer predstavlja kalendar, tj. terminski plan rasporeda rada po
mjesecima. To je jednostavna tablica čiji redci predstavljaju pojedine aktivnosti koje
treba obaviti u okviru projekta, a stupci jednake vremenske jedinice (dane, mjesece) u
okviru čitavog životnog ciklusa projekta. U nastavku je prikazan gantogram projekta
Izletišta „Novak“.
34
Shema 5. Gantogram projekta Izletište „Novak“
U projektu potrebno je odrediti datum početka projekta i vremenski period realizacije
samog projekta. Vrijeme realizacije ovog projekta je 12 mjeseci. Početak projekta je
1.1.2012., a datum završetka je planiran za 1.1.2013.
U tablici su prikazane ključne kritične točke koje ukratko prikazuju aktivnosti koje je
potrebno izvesti u sklopu projekta te njihovo vremensko trajanje.
Tablica 1. Ključne kritične točke
Aktivnosti Potrebno vrijeme
Prikupljanje i analiza podataka
(prikupljanje potrebne dokumentacije)
Kraj 4. mjeseca
Realizacija
(izvoñenje potrebnih radova)
Kraj 9.mjeseca
Testiranje i kontrola Kraj 11. mjeseca
Predaja projekta u ekspolataciju Kraj 12. mjeseca
35
3.7. Mogući rizici u realizaciji projekta
Projekt sa sobom nosi kompleksnost i rizičnost. Moguća šteta ili posljedice rizika mogu
biti kašnjenje projekta, prekoračenje budžeta, smanjen obuhvat ili izvedba projekta.
Mogući su ovi rizici na projektu Izletišta „Novak“:
- dugotrajan postupak izdavanja grañevinske dozvole, a taj rizik je moguće
otkloniti tako da se pripremi sva potrebna projektna i planska dokumentacija, te
posebna potpora ministarstva;
- izvoñač radova na objektu može kasniti s izvoñenjem radova, što uvelike
otežava ostvarenje projektnih ciljeva i kašnjenje isporuke projektnog proizvoda
korisniku, a to se može spriječiti ili odabirom više izvoñača ili po potrebi
zamjenom izvoñača radova;
- nekvalitetno izvedeni radovi na projektu, što se može ukloniti preciznim
sklapanjem ugovora o izvoñenju radova te plaćanjem kazna i penala za
nekvalitetno izvoñenje ili kašnjenje isporuke;
- odugovlačenje ureda za gospodarstvo s izdavanjem rješenja za rad, a to se može
spriječiti tako da se na vrijeme potpuno i detaljno zadovolje minimalno tehnički
uvjeti potrebni za rad;
- kašnjenje isplate potpore ministarstva;
- nepredviñeni troškovi promidžbe i sl.
- uz ostale rizike mogu se navesti financijski rizik, tj. opasnost da investitor neće
biti u mogućnosti financijski pratiti projekt, tj. da će profitabilnost projekta na
kraju postati negativna;
- fiskalni rizik ako kamatne stope porastu i uzrokuju dodatne financijske troškove
ako je projekt kreditno ovisan ( a dijelom je);
- rizik tržišta radne snage povezan s promjenama na tržištu radne snage, tj. manjak
radne snage odreñene kvalifikacijske strukture potrebne za projekt;
- a najnepredvidiviji rizik je ljudski potencijal, tj. ako netko od članova projektog
tima ne ispuni svoj dio odgovornosti i ne ispuni planirani projektni zadatak,
projekt će kasniti i neće ostvariti svoj cilj.
36
3.8. Analiza troškova projekta
U radu su prikazane tablice nekih troškova projekta Izletišta „Novak“
Tablica 2. Kalkulacija troškova hrane (u kunama)
Opis Količina Trošak Iznos
Obrok
Doručak 2.000 30 60.000,00
Ručak 2.000 50 100.000,00
Večera 2.000 30 60.000,00
Meñuobroci 2.000 30 60.000,00
Ukupni troškovi hrane - - 280.000,00
Izvor:autor
Restoran će posjetiteljima posluživati doručak, ručak i večeru sa meñuobrocima. U
tablici su prikazani troškovi hrane restorana. Većinu namirnica seosko imanje - Izletište
„Novak“ pripremit će na vlastitom imanju, a ostalo što se mora kupiti nabavit će na
slobodnom tržištu ( veliki trgovački centri ili tržnica). Jelovnik je raznolik. Svaki dan
se kuha svježe pripremljena hrana po domaćim receptima. Jela sa roštilja, jela od
divljači, paprikaš, gulaš, purica s mlincima, plata „Novak“ s domaćom šunkom,
domaćim sirom i vrhnjem, juhe s domaćom tjesteninom, krem juhe od gljiva, te druge
vrste jela, do poslastica poput domaćih štrukli i štrudli s makom, orasima te knedle s
šljivama i višnjama. Takoñer je mogućnost naručivanja posebnih specijaliteta poput npr.
janjetine ispod peke ali uz prethodno naručivanje jela kod šefa kuhinje restorana.
Tablica 3. Prikaz troškova
Opis iznos (kuna)
Oprema i materijal 291.000,00
Ostali troškovi 80.000,00
Ukupno 371.000,00
Osoblje 240.000,00
37
Troškovi financiranja 16.650,00
Amortizacija 27.864,00
Ukupni troškovi 655.514,00
Prisutni su brojni troškovi u poslovanju restorana - prikupljanje prehrambenih
namirnica (hrane i pića), kupovine potrošnih materijala poput sredstava za čišćenje i
održavanje soba, kućne potrepštine, svi materijali i oprema potrebna za opremanje
restorana (interijer restorana - zidovi, stolice, stolovi, dekorativni materijali,...kuhinja i
svi potrebni ureñaji za pripremu hrane i pića),...
Proračun amortizacije
Proračun amortizacije stalnih sredstava izvršen je linearnim otpisom. Godišnji plan
amortizacije osnovnih sredstava naveden je u tablici.
Tablica 4. Prikaz proračuna amortizacije
Vrsta sredstava Osnovica (kn) Stopa (%) Amortizacija (kn)
Objekt 562.500,00 3 16.875,00
Oprema 86.580,00 10 19.300,00
Ostalo 23.310,00 10 2.331,00
Ukupno: 27.864,00
Proračun amortizacije osnovnih sredstava izveden je temeljem njihovih nabavnih
vrijednosti i odgovarajućih godišnjih stopa otpisa. Kod objekta je uračunato ulaganje, te
je procijenjena nova vrijednost.
3.9. Procjena ostvarenja prihoda i projekcija Računa dobiti i gubitka
U pet dvokrevetnih soba može prenoćiti 10 osoba. Očekivana popunjenost je 200 dana,
a umnožak daje 2.000 osoba godišnje, što je baza za izračun troškova i prihoda. Cijena
aranžmana po osobi je 400,00 kuna po danu, a umnoškom sa brojem dobije se ukupni
38
prihod koji iznosi 800.000,00 kuna. U cijenu od 400,00 kn je uračunat i doručak, ručak
i večera po jelovniku restorana. Piće posjetitelji naknadno plaćaju i nije uračunato u tu
cijenu. 250,00 kn je održavanje i čišćenje sobe.
Nakon što su ukupni rashodi odbijeni od ukupnih prihoda, dobiven je iznos bruto dobiti
na koji je obračunat porez po stopi od 20%. Nakon odbitka poreza na dobit dobiva se
iznos neto dobiti kao prvi indikator učinkovitosti projekta
Tablica 5. Račun dobiti i gubitka
Stavka Iznos (kuna)
Ukupni prihod 800.000,00
Ukupni rashod 559.514,00
Bruto dobit 240.486,00
Porez na dobit 48.097,20
Neto dobit 192.388,80
Temeljem podataka o neto dobiti, zaključuje se da ovaj poslovni plan projekta u godini
normalnog poslovanja ostvaruje prihvatljivu neto dobit, tj. ukazuju na profitabilnost
poslovnog plana.
3.10. Ulaganje kapitala i isplativost projekta
Strukturu ulaganja čine slijedeći elementi: ulaganje kapitala u iznosu od 333.000 kuna
(od čega na adaptaciju pripada 67 %, na opremu 26 %, i ostalo 7 %).
Tablica 6. Struktura ulaganja u projekt
Predmet ulaganja Iznos Postotak
Ureñenje restorana 223.110,00 kuna 67%
Oprema (zabavno-rekreacijski
39
sadržaj 86.580,00 kuna 26%
Ostalo (ureñenje okoliša) 23.310,00 kuna 7%
Ukupno 333.000,00 kuna 100% Potrebna sredstva za realizaciju projekta su cca 333.000,00 kn za ureñenje restorana i
okoliša seoskog imanja. Za sada su osigurana financijska sredstva u iznosu od
70.000,00 kn koje je doniralo Ministarstvo turizma, te 35.000,00 kn što je donacija
Zagrebačke županije. Navedeni iznosi su bespovratna sredstva koja su dodjeljena da bi
se projekt realizirao i strogo su i na tu svrhu namjenjena. Ostatak sredstava će se
osigurati iz drugih izvora (što iz vlastitih sredstava (200.000,00 kn) što iz tuñih izvora).
Izletište „Novak“ će se sastojati od restorana sa 350 sjedećih mjesta, koji je otvoren od
10,00h do 22,00h, i kompletnim ureñenjem interijera restorana. Restoran će imati 5
dvokrevetnih soba prve kategorije, s pratećim prostorijama, koje će se godišnje
iznajmljivati 200 dana. Takoñer je i predviñeno ureñenje igrališta za sportske i
rekreacijske aktivnosti (poput nogometnog igrališta, teren za boćanje, badmiton,
kuglana, dječje igralište sa ljuljačkama i klackalicama i sl.), te tri prekrasna jezera
ureñena tako da posjetitelji mogu i isprobati vožnju čamcem, te okoliš i staze za šetnju
uz razgledavanje domaćih životinja poput konja, zečeva, patki, koza, divljih svinja,...
Stalno zaposlenih sedam osoba, a po potrebi pomažu im i ostali članovi obitelji Novak.
Vinko Novak – vlasnik izletišta, kao voditelj restorana, Marta Novak – knjigovoña, 2
kuhara i 2 konobara, te 1 čistačica.
Prikazana je tablica Cost-benefit analize projekta koja govori isplativosti realizacije
projekta usporedbom troškova i koristi.
Tablica 7. Cost-benefit analiza projekta
Struktura / godine 1 2 3 4 5 PRIMICI 330 000 520 000 640 000 690 000 800 000 1. Prihodi projekta - 520 000 640 000 710 000 800 000 2. Izvori financiranja 330 000
a) vlastiti izvori 200 000 b) krediti 130 000
40
3. Ostatak vrijednosti projekta
-
IZDACI 330 000 400 000 490 000 570 000 670 000
4. Investicije 330 000 - - - - 5. Rashodi projekta - 250 000 270 000 390 000 385 000 6. Porez na dobit - 50 000 54 000 78 000 77 000 7. Dividende - 65 000 60 000 60 000 65 000 NETO PRIMICI 0 120 000 150 000 120 000 130 000 KUMULATIV 0 120 000 270 000 390 000 520 000
U tablici je vidljivo da je projekt likvidan, tj, da je kroz pet godina kumulativ neto
primitaka pozitivan, tj. veće su koristi nego troškovi koje projekt nosi sa sobom.
3.11. Ugovaranje i izbor dobavljača
Vinko Novak, projektni menadžer, izabrao je za projektnog izvoñača grañevinsko
poduzeće Kamen d.o.o. iz Zagreba koji će mu izvoditi radove na projektu. Bilo je više
dobavljača, tj. poduzeća koje bi izvodilo radove a javili su se svojom ponudom –
ALFAPLAN - Grañenje d.o.o., LEGIS ART d.o.o., Bajić Interijeri, Kontruktor d.o.o.
Prema svojoj procjeni i pregovorima s navedenim dobavljačima projektni menadžer se
odlučio za Kamen d.o.o. iz Zagreba koji će izvoditi radove. Radovi obuhvaćaju
izgradnju objekta, tj. restorana sa 350 sjedećih mjesta i 5 dvokrevetnih soba uz sve
instalacije, priključke i potrebne aktivnosti (izgradnja objekta, radovi na krovištu,
elektroinstalacijski radovi, postavljanje instalacija za vodu, grijanje, plin, ventilaciju i
hlañenje, završni grañevinski radovi i sl.)
3.12. SWOT analiza projekta
U nastavku je prikazana je SWOT analiza koja je kombinacija prikaza prilika, prijetnji,
snaga i slabosti projekta. Izrañena je temeljem svih relevantnih podataka vezanih za
turizam ovog kraja, obilaskom destinacije, razgovorima s ključnim osobama, te
opsežnom analizom tržišta i konkurencije Izletišta „Novak“.
41
Tablica 8. SWOT analiza projekta - Izletišta „Novak“
Snage
Slabosti
Prirodni, kulturni resursi
Bogata gastronomska ponuda (janjetina,
prošek, mliječni proizvodi,,..)
Brojni izvori (su)financiranja i kreditiranja
za razvoj turizma na selu
Nepostojanje konkurencije u blizini
objekta i privlačanje „novih“ turista koji su
motivirani prirodom i kulturom
Dobra organizacijska struktura i kvalitetno
vodstvo projekta
Nedovoljna iskorištenost i promocija
prirodnih bogatstava
Loša prezentiranost kulturnih dobara
Prilike
Prijetnje
Rastući trend seoskog turizma
Poticanje razvoja obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava od strane
nadležnih ministarstava
Edukacija lokalnog stanovništva i svih
sudionika o važnosti kulturne baštine
Poboljšanje ukupne ekonomske situacije u
okruženju
Sve veća ekološka osviještenost turista
Nedovoljno poticanje razvoja ekološkog
turizma kao oblika zaštite okoliša
Pojava konkurentskih seoskih
domaćinstava i gospodarstava u široj
okolici
Nepostojanje bliže konkurencije u blizini restorana „Novak“ je za sada prednost, no
otvaranje novih seoskih gospodarstava u bližoj okolini može narušiti tržišnu poziciju.
Izletište „Novak“ svojom ponudom želi stvoriti prepoznatljiv turistički imidž
pozicionirajući se na ciljne skupine gostiju. Konkurenti Izletišta „Novak“ su seoska
gospodarstva tek u blizini Zagreba. (Seosko imanje Složna Braća, Obiteljsko izletište
Priroda u srcu u blizini Zagreba, Seosko gospodarstvo Opium iz Vrbovca, te Klijet u
42
srcu iz Dubrave). Izrazito atraktivan turistički prostor te bogata prirodna i kulturna
baština glavni su atributi ovog prostora i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za
razvoj seoskog turizma na području mjesta Cepidlak.
3.13. Financijski parametri projekta i Završni izvještaj o provedbi projekta
U pet dvokrevetnih soba moguće je smjestiti 10 osoba, te je očekivana vrijednost 200
dana. Broj noćenja prikazan je u danima. Stavka troškovi su prikazani u kunama.
Tablica 9. Financijski parametri projekta Izletište „Novak“
Planirano
1.
mj.
2.mj. 3.mj. 4.mj. 5.mj. 6.mj. 7.mj. 8.mj. 9.mj. 10.mj. 11.mj. 12.mj.
Broj
noćenja
0
100
100
200
200
250
250
250
200
150
150
150
Σ broj
noćenja
0
100
200
400
600
850
1100
1350
1550
1700
1850
2000
Troškovi
0
2500
2500
5000
5000
6250
6250
6250
5000
3750
3750
3750
Planirani
Budžet
0
2500
5000
10
000
15
000
21
250
27
500
33
750
38
780
42
500
46
250
50
000
Ostvareno
0
80
90
200
180
200
260
260
250
140
110
130
Ostvarena
vrijednost
0
2000
2250
5000
4500
5000
6500
6500
6250
3 500
2 750
3250
vremenska
varijanca
-
-500
-500
0
-500
1250
250
250
1250
250
1000
500
U prvom mjesecu je planirano čišćenje i otvaranje restorana, pa stoga je planirani broj
noćenja 0. Planirano je 2000 noćenja u godini, a ostvareno je ukupno 1900 noćenja, što
je za 100 noćenja manje od planiranog.
Cijena troškova za održavanje sobe je 250,00 kn. Za prvu godinu otvaranja seoskog
imanja i restorana „Novak“ planiran je ukupni budžet od 50.000,00 kn za troškove
održavanja i čišćenja soba u restoranu godišnje. A ostvareni su troškovi od ukupno
47.500 kn, što je za 2.500 kn manje troškova od planiranih (50.000,00 kn)
43
U drugom mjesecu u odnosu prema planiranim troškovima od 2.500,00 kn, realizirano
je 2.000,00 kn troškova, te je u odnosu prema planiranom budžetu ostvarena vrijednost
od 2.000,00 kn. Računajući projektne parametre, dolazi se do podatka da je vrijednost
vremenske varijance negativna i iznosi – 500,00 kn, tj. došlo je do kašnjenja plana -
ostvarena su 2 noćenja manje od planiranog u 2.mjesecu., što je i takoñer dovelo da je
koeficijent ostvarenja plana manji od 1. (koeficijent ostvarenja plana jednak je ostvarena
vrijednost/planirani budžet)
U 7. i 8. mjesecu ostvarena su po deset noćenje više od planiranog, tj. oba mjeseca po
260 noćenja a planirano je 250 noćenja, dok je u 9.mj. ostvareno 50 noćenja više od
planiranog. Krajem godine takoñer dolazi do odstupanja (manji broj noćenja od
planiranog). Iz tablice je vidljivo da su planirani troškovi približno jednaki i ostvarenim,
te da nisu visoka odstupanja od planiranog.
Ključni faktori uspjeha ovog projekta:
- da li u postojećem ruralnom prostoru postoje kapaciteti i resursi za ostvarenje
projekta?
- da li je planiran projekt ostvaren u odnosu na kvalitetu, vrijeme i budžet?
- da li su iskorištene mogućnosti razvoja ruralnog prostora, tj. mjesta Cepidlak i
njegove turističke ponude?
- da li su korisnici projekta zadovoljni isporukom projektnog proizvoda?
- da li je ostvaren planirani financijski rezultat?
Planirani projekt je ostvaren u odnosu na kvalitetu, vrijeme i budžet te je korisnik
projekta zadovoljan isporukom projektnog proizvoda – Izletišta „Novak“. A takoñer su i
iskorištene mogućnosti razvoja ruralnog prostora mjesta Cepidlak, te je projekt ostvario
svoju svrhu te tako postao atraktivno turističko izletište koji svakim danom privlači sve
više turista željnih aktivnog odmora i uživanja u prirodi. Vrijeme realizacije projekta je
završeno 20.12.2012., što je kraće od planiranog (1.1.2013.), a uzrok tome je bilo dobro
vrijeme te više radnih dana na samom objektu restorana.
Prijelazom projekta u fazu eksploatacije projekt postaje ureñen turistički proizvod koji
kao takav osigurava dodatna zapošljavanja okolnog stanovništva i napredak cijele
44
općine Sv. Ivan Žabno. Seosko imanje „Novak“ kao turistički proizvod je moguće
ponuditi na turističkom tržištu kao kvalitetan turistički proizvod namijenjen turistima za
aktivni odmor i rekreaciju.
U nastavku je prikazan završni izvještaj o provedbi projekta.
Završni izvještaj o provedbi projekta
Naziv projekta: PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA
Seoski turizam - Obiteljsko izletište „NOVAK“
Nositelj projekta: Vinko Novak
Trajanje projekta: 11 mjeseci i 20 dana
Proračun projekta: 333.000,00 kn
Iznos financijske potpore dobiven od Ministarstva: 105.000,00 kn
- Kratki opis ostvarenih ciljeva:
- izgrañen restoran sa 350 sjedećih mjesta, te 5 dvokrevetnih soba;
- ureñen okoliš imanja sa zabavno-rekreacijskim sadržajima (nogometno igralište,
golf teren, 3 prekrasna jezera, staze za šetnju uz jezera i šumu, zoološki vrt s domaćim
životinjama, dječje igralište sa klackalicama, ljuljačkama, vrtuljcima)
- opis aktivnosti vremenski period nositelj aktivnosti
Izgradnja
restorana
1.5.-1.7.2012.
(2 mjeseca)
Grañevinsko poduzeće Kamen
d.o.o., Zagreb
vlasnik Božo Jaković
Ureñenje interijera
sa sobama
(3.7.-2.8.2012.
(1 mjesec)
Kamen d.o.o. Zagreb
Ureñenje okoliša
imanja
15.8.-10.9.2012.
(25 dana)
Obitelj Novak u suradnji sa
cvjećarnom Marina d.d., vlasnica
Marina Markešić
45
- način informiranja o projektu i njegovim rezultatima: putem medija (radio Križevci,
letci, brošure te Internet stranica Izletišta „Novak“)
- najvažniji uspjeh projekta: prekrasno ureñeno imanje s bogatom ponudom privlači
turiste kako domaće tako i strane
- financijski dio: - vlastita sredstva: 200.000,00 kn
- Zagrebačka županija: 35.000,00 kn
- Ministarstvo turizma: 70.000,00 kn
- ostale donacije: 25.000,00 kn
ukupno izvori financiranja: 333.000,00 kn
Izdaci: za ureñenje restorana: 223.110,00 kn; za opremu i zabavno- rekreacijski
sadržaj: 86.580,00 kn; za ureñenje okoliša: 23.310,00 kn
- vrijeme realizacije projekta je završeno prije planiranog, tj. 20.12.2012.
Mjesto i datum: Cepidlak, 21.12.2012.
Iz izvještaja je vidljivo koliki su izdaci za ureñenje samog imanja, tj. restorana,
zabavno-rekreacijske sadržaje, te ureñenje okoliša imanja. Vrijeme realizacije je
završeno prije planiranog završetka, što je rezultat okolnosti povoljnog vremena.
Voditelj projekta je zadovoljan projektom, njegovom realizacijom i isporukom. Projekt
je ostvario svoju svrhu i ispunio planirane projektne zahtjeve.
Planirani financijski prihod je 800.000,00 kn, (planirano je 2000 noćenja u godini po
400,00 kn = 800.000,00 kn), a u prvoj godini je ostvareno 1900 noćenja, što iznosi
760.000,00 kn. 40.000,00 kn je manji prihod u prvoj godini otvaranja, što i nije toliko
veliko odstupanje s obzirom da je tek prva godina otvaranja imanja „Novak“.
Račun dobiti i gubitka na temelju kojeg je vidljivo da je ukupni prihod 760.000,00 kn, i
oduzimajući rashode dobije se iznos od 200.486,00 kn. Na taj iznos bruto dobiti
obračunat je porez od 20 % i dobije se iznos od 160.388,80 kn neto dobiti.
46
Stavka Iznos (kuna)
Ukupni prihod 760.000,00
Ukupni rashod 559.514,00
Bruto dobit 200.486,00
Porez na dobit 40.097,20
Neto dobit 160.388,80
47
4. BUDUĆNOST SEOSKOG TURIZMA
Zanimanje za bavljenje seoskim turizmom u stalnom je porastu s obzirom na postojanje
još uvijek atraktivnih i netaknutih ruralnih predjela s točno odreñenim načinom
življenja, kulturom i običajima, velikom potrebom očuvanja takvih predjela, davanja
stanovništvu mogućnost prihodovanja kroz turističke usluge i očuvanje izvornih usluga
i proizvoda kreiranjem ponuda za drugačiji odmor. Moderan način života današnjeg
čovjeka (brzi tempo, stres, otuñenost, nedostatak vremena za sebe i svoje bližnje,
nezdrava i brza prehrana, više bolesti,..) kao potrebu traži uživanje u hrani i pravilnije
hranjenje, bolji osjećaj kroz opuštanje i ugodu uz zvukove iz prirode, ponovna fizička
aktivnost kroz gibanje i rekreacija, poboljšanje kvalitete života, više vremena za obitelj i
sl. Upravo ti motivi za dolazak na selo kao što su: mir, čist okoliš, komunikacija s
novim ljudima, zdrava hrana, lagani tempo, uživanje i rekreacija u prirodi, zaslužni su
za nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog individualnom gostu i
njegovim potrebama.
4.1. Mogućnosti seoskog turizma
Seoski turizam je boravak turista u domaćinstvu koje je organizirano kao turističko
seosko gospodarstvo, a radi odmora i rekreacije turista. Seosko imanje – Izletište
„Novak“ je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i pruža ugostiteljske
usluge sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (pripremanje i usluživanje jela i
pića iz pretežno vlastite proizvodnje i usluge smještaja) i Pravilniku o pružanju
ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, te pruža i turističke usluge radi odmora i
rekreacije turista (poput ribolova, vožnja kočijama, čamcem, biciklima, jahanje,
nogomet, pješačenje i slično, kao i iznajmljivanje sredstava, pribora i opreme za te
aktivnosti). Vrsta objekta u seljačkom domaćinstvu je odreñena je ovisno o: vrsti
ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu koje se u objektu moraju obvezno
pružati, pretežitosti i obveznom minimumu ugostiteljskih usluga, načinu usluživanja, te
drugim uvjetima propisanim Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom
domaćinstvu. (Priručnik za buduće poduzetnike u seoskom turizmu Zagrebačke
županije, 2011., p.6.) S obzirom na vrstu objekta u seoskom turizmu, ovo seosko imanje
48
pripada grupi – izletišta. U Hrvatskoj je registrirano 360 seoskih gospodarstava sa 875
kreveta i njihova se ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pića.
4.2. Državne i županijske poticajne mjere koje se odnose na seoski turizam
Svake godine Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja, Zagrebačka županija i druge regionalne i državne ustanove raspisuju natječaje
za programe potpora i kreditiranja. Program kreditiranja seoskog turizma „Razvoj
turizma na selu“ kojim Ministarstvo turizma potiče razvoj seoskog turizma na ruralnim
područjima Republike Hrvatske takoñer je jedan od oblika pomoći i unapreñenja
turističkog seoskog turizma. Zagrebačka županija sufinancira razvoj posebnih oblika
turizma (vjerskog, kulturnog, seoskog, planinskog, lovnog, sportsko-rekreacijskog i
slično), a čija provedba neposredno doprinosi unapreñenju i razvoju turizma na
području Zagrebačke županije. Od 2006.godine Zagrebačka županija je uvela direktne
mjere potpore ruralnom razvoju kroz dodjelu bespovratnih potpora za više namjena. Za
opremanje objekta i ureñenje okoliša i sportsko-rekreacijskih sadržaja imanja Izletište
„Novak“ dodjeljeno je 35 000,00 kn. Programom poticanja inovacija u turizmu
„INOVATIVNI TURIZAM“ Ministarstvo turizma provodi program s ciljem razvoja
novih i inovativnih turističkih proizvoda, te obogaćivanja i unapreñenja ukupne
turističke i ugostiteljske ponude. Ministarstvo sufinancira do 50% opravdanih troškova
provedbe projekta, a najviše do 200 000, 00 kn po pojedinom korisniku, tj. projektu.
Ministarstvo je objavilo javni poziv za kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih
sredstava na temelju kojega je za projekt Izletišta „Novak“ dodjeljeno 70 000,00 kn.
4.3. Mjere unapreñenja projekta Izletište „Novak“
Kreativnost i dizajn su postali bitniji nego ikad – danas kada se veliki broj novih
destinacija natječu oko istog tržišnog udijela izuzetno je bitno diferencirati se od
konkurencije na kreativan i inovativan način. Turisti sve više zahtijevaju privatnost,
slobodu i ugodu na prostoru na kojem se nalaze, te postaju svjesniji potrebe očuvanja
49
okoliša. Oni žele nova iskustva, znanja i zadovoljstvo samim sobom. Izletište „Novak“
svojim gostima pruža odmor, nova iskustva, slobodu i bogatu ponudu koja ih osvaja te
ih vraća opet iznova na imanje. Potrebno je ponuditi gostu osjećaj slobode, mira i
opuštenosti. Uspjeh projekta ovisi o mnogim faktorima, koje najprije treba definirati i
analizirati. To su brojni faktori koji dolaze iz okoline a na koje se treba kvalitetno i
pravovremeno pripremiti. Samo kvalitetan menadžment znati će upravljati projektom i
ostvariti njegov cilj. Menadžer mora imati viziju što i kako uraditi a da ostvari što veći
broj noćenja na svom imanju, kako privući goste, što im ponuditi, tj. kako osvojiti
goste?
Projektu treba prići promišljeno i planski s vizijom kako ostvariti uspjeh i opstati na
turističkom tržištu. Planiranje je faktor uspjeha, i samo planskim djelovanjem i
aktivnostima menadžer će uspjeti ostvariti svoj projekt. Mnogi projekti su propali zbog
nekvalitetnog planiranja te znanja i vještina menadžmenta. Planirati kako osvajati goste
i održati svoj imidž na turističkom tržištu je cilj svakog seoskog imanja.
Zadovoljan gost će o svom iskustvu pričati drugima, a njegova priča je vrlo dragocjena,
i stoga je bitno ostaviti dobar dojam kod gostiju. Treba napraviti sve da se gosti dobro
osjećaju i tako će se čuti za seosko imanje „Novak“. Ako gost bude oduševljen, on će se
vratiti. A ako mu i nije bilo skroz savršeno na imanju, ali su domaćini imanja (vlasnici
imanja) bili ljubazni, pokazali brigu za njihovo iskustvo, pitali ih kako im se sviña na
imanju, vlasnici imanja biti će uspješni, jer ljudi cijene osjećaj brige i pridavanja
važnosti njihovim željama i potrebama, pogotovo onih koji su „pobjegli“ na selo od
ovog stresnog i užurbanog svakodnevnog života. Važno je da gosti osjete da se ne cilja
njihov džep, već „srce“! Gostima treba dati do znanja da je domaćinima imanja stalo do
njih, pa npr. fotografirati ih i za Božić ili roñendan im poslati čestitku s njihovim
fotografijama. Potruditi se treba s gostima uspostaviti kvalitetan odnos jer se tako
napravi prvi korak prema stvaranju stalnog gosta koji će svojim dolascima povećati
prihode vlasnika imanja. Jer uspjeh seoskog imanja ovisit će samo o gostima i ponudi
kojom će ih zadiviti i osvojiti. A da bi goste osvojili, treba saznati što gost želi i
potruditi se dati mu i više od toga. Znati prepoznati što gostu treba, npr, kad je potrebno
gosta ostaviti na miru (gost je došao na odmor i ne želi da mu se dosañuje) i slične
situacije, ostaviti će na njih pozitivna ili negativna iskustva i doživljaje, a doživljaj gosta
50
stvara (ili ne stvara) prihode od bavljenja tom djelatnošću. Seoski turizam je prodaja
doživljaja.
51
5. ZAKLJUČAK
Projekt ima za cilj stvaranje projektnog proizvoda ili usluge, tj. zadovoljavanje želja i
težnji korisnika projekta. Na putu do uspješne realizacije projekta, projektnom
menadžeru stoje brojne prepreke koje treba znati preskočiti ili zaobići. Prepoznavanjem
prilika, tj. prijetnji iz okoline, a korištenjem snaga i eliminiranjem slabosti u datom
okruženju mogu se uspješno realizirati projektni ciljevi. Upravljanje projektom
obuhvaća organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene prema realizaciji
projekta i ostvarenju njegovog cilja, a provodi se kroz nekoliko faza životnog ciklusa
projekta koje treba uspješno provesti. Vodeću ulogu u realizaciji projekta ima projektni
menadžer i njegov projektni tim, te okolina koja bitno utječe na projekt. Kroz rad su
istraživanjem i dobivenim rezultatima dokazane radne i pomoćne hipoteze te je, uz
pomoć financijske analize, potvrñena opravdanost ulaganja u projekt Revitalizacije
seoskog turizma Izletište „Novak“ i stvaranja nove turističke ponude u mjestu Cepidlak.
Prihodi su koje projekt ostvaruje tijekom razdoblja, dovoljni za podmirivanje svih
dospijelih obveza te se može reći da je investicijski projekt likvidan. Neto primitci su
pozitivni u svim godinama promatranja projekta, što znači da projekt ostvaruje
pozitivne vrijednosti, odnosno poslovnu dobit.
Ruralni turizam u Hrvatskoj i turizam na seljačkim gospodarstvima nalaze se u početnoj
fazi. Posljedica je to pretežito usmjerenosti hrvatskog turizma na jadranske prostore, ali
i desetljećima dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora. Seoski turizam je
djelatnost koja će imati sve zapaženiju ulogu u 21. stoljeću. Danas je sve primjetnija
potražnja za turističkim sadržajima koji imaju karakteristike eko i ruralnog seoskog
turizma. Domaći i strani gosti sve više otkrivaju prirodne i kulturne ljepote te ih
privlači tradicija i zeleni turizam. Podaci o registriranim turističkim seoskim
domaćinstvim u europskim zemljama govore o prisutnosti trenda u eko i ruralnom
turizmu koji je različito koncipiran u zemljama Europe, što dodatno potvrñuje da razvoj
ovakve turističke usluge ovisi o potrebama tržišta, specifičnim obilježjima seoskih
gospodarstava, promociji i prodaji, dosadašnjim iskustvima seoskih gospodarstava u
bavljenju seoskim turizmom i uvjetima koji su nužni za njegov razvoj.
Revitalizacija sela u smislu održivog i cjelovitog razvoja neophodan je proces očuvanja
ruralnih prostora kao primarnih proizvodnih područja hrane i ostalih dobara, područja
52
specifičnog krajolika s naglašenim prirodnim, kulturnim i povijesnim elementima, oaze
zelenila i ekološke ravnoteže, i na kraju – kao područja mira i odmora od dinamičnog i
stresnog gradskog života.
Osim broja turističkih seljačkih gospodarstava važan je i ostvareni broj noćenja.
Turistička noćenja važan su element osiguravanja prihoda od bavljenja ovom
djelatnošću jer omogućavaju duži boravak turista na jednom obiteljskom gospodarstvu,
a najčešće su povezana s uslugom ponude hrane i pića na samom gospodarstvu kao i u
primjeru ovog projekta. Time se ne podižu samo prihodi gospodarstva, nego i znatno se
podiže kvaliteta ponude i doživljaj boravka. Hrvatska ima osnove za razvoj ruralnog
turizma i turizma na seljačkim gospodarstvima. Očuvanje biološke raznolikosti i
očuvanje ruralnog turizma kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz
suradnju svih partnera na nacionalnoj, lokalnoj i županijskoj razini, kao i svih
zainteresiranih strana, prvenstveno na području sjeverozapadne Hrvatske.
Navedeni projekt predstavlja spoj očuvanja tradicionalne proizvodnje na području
Republike Hrvatske uz istodobno očuvanje okoliša te spoj aktivnog odmora i života u
prirodi. Ekološki i ruralni turizam grana su turizma koja u Hrvatskoj ima tendenciju
rasta, privlačeći one koji jedva čekaju izbjeći prometne gužve, uživati u prirodnim
bogatstvima, opustiti se u ruralnim područjima, uživati u tradicionalnoj kuhinji i
očuvati životni okoliš.
U današnje vrijeme stresa, seoski turizam predstavlja odličnu mogućnost bijega iz takve
stresom opterećene svakodnevnice, te daje mogućnost provoñenja ugodnog odmora.
Atraktivnost cjelokupnog seoskog imanja mjeri se upravo stupnjem ureñenosti okoliša,
a bitno je i znati kako gost prilikom dolaska na seosko imanje svoju prvu impresiju
(pozitivnu ili negativnu) stvara na osnovi ureñenosti okoliša. Prilikom promocije
seoskog imanja (bilo katalozima, internetom ili brošurama) najviše se koriste fotografije
seoskog imanja kako bi se privukli gosti i tako ostali i postali stalni gosti imanja.
Ureñenost okoliša, gostoljubivost i kvalitetna ponuda su faktori koji goste neće ostaviti
ravnodušnima. A samo zadovoljan gost će se vratiti opet...
53
LITERATURA
1.) KNJIGE
1. Buble Marin, Projektni menadžment, MINERVA – Visoka poslovna škola,
Dugopolje, 2010.
2. Buble Marin, Osnove menadžmenta; SINERGIJA d.o.o., Zagreb, 2006.
3. Grbac Bruno; Identitet marketinga; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,
2006.
4. Kolaković Marko, Virtualna ekonomija, STRATEGIJA d.o.o., Zagreb, 2010.
5. Omazić Mislav Ante, Baljkas Stipe; Projektni menadžment; SINERGIJA –
nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2005.
6. Pavičić Jurica, Alfirević Nikša, Aleksić Ljiljana, Marketing i menadžment u kulturi i
umjetnosti, MASMEDIA, (Udžbenici Sveučilišta u Splitu), Zagreb, 2006.
7. Zekić Zdravko, Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama,
Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2010.
2.) INTERNET STRANICE
8. http://www.mint.hr/default.aspx?id=7936 (pregledano 27.8.2012.)
http://bs.scribd.com/doc/48038724/Projektni-Menadzment-Upravljanje-projektima
(pregledano 20.8.2012.)
9. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html (pregledano 24.8.)
10. http://www.zakon.hr/z/151/Zakon-o-ugostiteljskoj-djelatnosti (pregledano 24.8)
54
11. http://www.croatia-holidays.in/agroturizam/agroturizam-ili-turisticko-seljacko-
domacinstvo/pravilnik-o-pruzanju-ugostiteljskih-usluga-u-seljackom-
doma%C4%87instvu.html (pregledano 25.8)
3.) PRIRUČNICI
12. Priručnik za buduće poduzetnike u seoskom turizmu Zagrebačke županije, Printera
Grupa d.o.o., 2011.
POPIS TABLICA
Redni broj Naziv tablice Stranica
1. Ključne kritične točke 34.
2. Kalkulacija troškova hrane (u kunama) 36.
3. Prikaz troškova 36.
4. Prikaz proračuna amortizacije 37.
5. Račun dobiti i gubitka 38.
6. Struktura ulaganja u projekt 38.
7. Cost-benefit analiza projekta 39.
8. SWOT analiza projekta - Izletišta „Novak“ 41.
9. Financijski parametri projekta Izletište „Novak“ 42.
POPIS SHEMA
Redni broj Naziv sheme Stranica
1. Ciljevi upravljanja projektom 13.
2. Meñuodnos opsega, vremena i troškova izvoñenja
projekta
15.
3. WBS- Struktura raščlanjenih poslova - projekta Izletište
„Novak“
31.
4. Metoda kritičnog puta – CPM projekta Izletište „Novak“ 33.
5. Gantogram projekta Izletište „Novak“ 34.
55
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naziv grafikona Stranica
1. Korelacija vremena i projektnih aktivnosti, te korelacija
vremena i ukupnih troškova projekta
12.
56
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Revitalizacija ruralnog prostora
– seoski turizam Izletište „Novak“ izradila samostalno pod voditeljstvom prof.
Zdravka Zekić, primjenjujući metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristeći
literaturu navedenu na kraju diplomskog rada.
Tuñe spoznaje, teorije i zaključke koje sam izravno navodila u diplomskom radu, sam
na uobičajen način citirala i povezivala referencama s korištenim bibliografskim
jedinicima. Rad sam izradila u skladu s nacionalnim i meñunarodnim normama o
autorskom radu i djelu.
Studentica
__________________