Ugovor o pruanju usluge br 2007/135 516 Europe Aid/123679/C/SER/ba

EU VET-3

KONZICNI GLOSAR TERMINA I POJMOVA STRUNOG OBRAZOVANJA I OBUKE za BiHVerzija II

Bosna i Hercegovina, jesen 2008

Ovaj Projekt finansira Evropska unija

Implementira European Profiles Greece u konzorciju s British Council i Hifab International Sweden

2

AAkademsko priznavanje: vidjeti priznavanje Akreditacija: postupak (kao i rezultat postupka) akreditovanja u kojem se dobiva pravo od odreneog nadlenog tijela da se obavlja odreena uloga ili pruaju odreene usluge. Odnosi se na ustanove, usluge, zajednika ili izvrna tijela, obrazovatelje i takoe na programe (ukljuujui kurikulum, module, itd.). Tijelo ili ustanova koja prua obuku je akreditovana za pruanje obuke. U nekim okruenjima kae se da je obrazovatelj dobio odobrenje da prua obuku. Dakle, dobio je akreditaciju da vri odreenu obuku. Tijelo koje izdaje certifikaciju moe takoer biti akreditovano za izdavanje certifikacije. Akreditacija moe imati oblik licenciranja ako su zadovoljeni odreeni uslovi, tj. dodjeljivanje licence instituciji da moe pruati odreene usluge, kao npr., dodijeliti licence instituciji ili organizaciji da obavlja specijalizovanu obuku odreenog profila. Uobiajena meunarodna praksa se posebno odnosi na univerzitetsku akreditaciju, akreditaciju programa strune obuke, akreditaciju organizacije, akreditaciju izvrnog organa, akreditacija za organizatore obuke na radnim mjestima i po kompanijama, akreditacija organima nadlenim za dodjelu kvalifikacija, itd. Akreditaciju daje ili dodjeljuje relevantni zakonodavni organ, na osnovu akreditacionog portfolija, iju procjenu vre imenovani ocjenjivai po prethodno utvrenim kriterijima i standardima. Ako se akreditacija odnosi na posebne discipline, naziva se specijalizovana akreditacija. Akreditaciju dodjeljuje delegirano akreditaciono tijelo (obino zvano akreditator) za odreeni vremenski period koji se naziva trajanje akreditacije. Kada istekne taj vremenski period, trai se akreditacija. Akreditaciono tijelo: vidjeti: akreditacija Akreditativan: vidjeti: akreditacija Akreditator: vidjeti: akreditacija Akreditovan: vidjeti: akreditacija Aktivna populacija: ine je svi pojedinaci populacije trita rada starosne dobi od 15 do 65 godina, bez obzira da li su zaposleni ili ne. Aktivne mjere zapoljavanja: na tritu rada, mjere osmiljene da pomognu implementaciji politika zapoljavanja da bi se za osobe koje su zavrile kolu ili za nezaposlene osobe poboljao pristup tritu rada, poslovima i vjetinama koje su vezane za posao. One obino ukljuuju profesionalno savjetovanje, podrku za stvaranje radnih mjesta i sve vrste obuka. Ove mjere se razlikuju od pasivnih mjera ili mjera odravanja dohotka. Akumulacija uenja: u cjeloivotnom uenju, sakupljanje sukcesivnog iskustva uenja i/ili certifikacija da bi se koristile za skupljanje kreditnih bodova prema cilju sticanja kvalifikacije.. Akumulirati: vidjeti: prijenos kreditnih bodova ponovna

3 Analiza potreba za vjetinama (SNA): proces analize, obino u obliku anketnog istraivanja, kroz koje se potrebe pojedinca ili grupe pojedinaca ocjenjuju i opisuju. Autonomija: termin se odnosi na mogunost da se poduzmu inicijative i aktivnosti bez traenja dozvole od vlasti ili bez podvrgavanja kontroli nekog kontrolnog organa. Autonomija kole je preduslov za razvoj i reformu. Autonomija kole: stepen mogunosti datih koli, da sama odluuje u vezi s obavljanjem obuke, upravom i administracijom, finansiranjem, itd.

4

BBihejvioristiki ciljevi: ciljevi izraeni u smislu vanjskog ponaanja. Vidjeti ciljevi, uenje. Biznis: generiki pojam koji se odnosi na svaki poduzetniki tip privatnog preduzea. Poslovna administracija je jedna od najpopularnijih specijalizacija u oblasti menadmenta. Bolonjski proces: aktuelni proces integracije i harmonizacije visokokolskog obrazovnog sistema u Evropi, o kojem se odluilo u Bolonji, Italija, 1999. godine. To je meuvladina inicijativa s ciljem da se stvori evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA = European Higher Education Area) do 2010. i da se evropski sistem visokog obrazovanja promovira irom svijeta. Odluivanje unutar Procesa poiva na pristanku svih zemalja uesnica. iri ciljevi Bolonjskog procesa su postali: uklanjanje prepreka studentskoj mobilnosti irom Evrope; jaanje atraktivnosti evropskog visokog obrazovanja u drugim dijelovima svijeta; uspostavljanje jedinstvene strukture sistema visokog obrazovanja irom Evrope struktura bazira na dva glavna ciklusa, dodiplomski i diplomski. i da se ova jedinstvena

5

CCEDEFOP (Evropski centar za razvoj strunog obrazovanja): Evropska agencija osnovana 1975. u Berlinu i premjetena u Thesaloniku, Grka, 1995. godine. Pomae unapreivanju i razvoju strunog obrazovanja i obuke na prostoru EU. Referentni centar EU za struno obrazovanje i obuku i jedna od prvih specijalizovanih i decentralizovanih agencija osnovanih za pruanje naunog i tehnikog znanja u odreenim podrujima i promoviranju razmjene ideja izmeu razliith evropskih partnera. CEDEFOP radi na promicanju cjeloivotnog uenja irom proirene EU, pruajui informacije o sistemima strunog obrazovanja i obuke te analizama, politikama, istraivanjima i praksama istih. Neki od zadataka CEDEFOP-a su, naime, da : sakuplja odabranu dokumentaciju i analize podataka; doprinosi razvijanju i koordiniranju istraivanja; koristi i diseminira informacije; ohrabruje zajednike pristupe problemima strunog obrazovanja i obuke; obezbijedi forum za debatiranje i razmjenjivanje ideja. Centri izvrsnosti: vidjeti: izvrsnost. Certifikacija: Formalni proces za dokazivanje da pojedinac posjeduje kvalitete potrebne za obavljanje neke radnje. Drugaije, to je proces formalnog priznavanja dostignua ili usklaenosti. Certifikacija se odnosi na pojedince. Pojedinac je osposobljen za obavljanje neke usluge ili da vri odreene uloge i zadatke kada je za to propisno certifikovan, kada za to posjeduje odgovarajui certifikat/svjedodba. Certifikat/svjedodba je slubeni dokument koji dokazuje i biljei dostignue pojedinca, i izdaje se nakon standardizovanih procedura ocjenjivanja. Primjeri certifikacije u meunarodnoj praksi su izdavanje certifikata pripravnicima (odraslim ili mladim), uposlenicima, direktorima kola, nastavnicima, obuavateljima, upravnom/administrativnom osoblju, itd. Trenutno se izdaje dodatak certifikatu, svjedodbi, poznat kao Dodatak svjedodbi, dokument koji pojanjava strune kvalifikacije vlasnika svjedobe. nadlena Dodatak svjedodbi izdaje isto tijelo koje izdaje svjedodbu. Takoer, certifikat/svjedodba potvruje da je uenje kod pojedinca (znanje, vjetine i kompetencije) ustanova provjerila i potvrdila pravovaljanost. Certifikacija je normalno rezultat i certifikaciju vri (dodjeljuje kvalifikacije)

standardnih procesa i postupaka ocjenjivanja,

propisno nadlena (akreditovana) tijela za izdavanje certifikacije. Certifikacija tako vrednuje ishode formalnog, neformalnog ili informalnog uenja. Certifikacija se moe odnositi na formalno, neformalno i informalno uenje. Certifikat: vidjeti: certifikacija. Cilj uenja: vidjeti: cilj, nastavni cilj. Cilj: Cilj je sveobuhvatno odreivanje namjere ili svrhe programa uenja ili misije ili politike institucije. U nizu relevantih termina na engleskom, kojim se izraava cilj: aims, goals, objectives (ciljevi, opti ciljevi, specifini ciljevi), termin 'aim' ima najiri obuhvat.

6 Cilj: izreena definicija onog to se namjerava postii kao rezultat radnje ili aktivnosti. Cilj se moe odnositi na uenje, program, projekat, politiku, strategiju, misiju itd., dakle njihova izmjerljiva operacionalizacija. esto dolazi do zabune u upotrebi razliitih termina za oznaavanje cilja: ('objective', 'aim', 'goal', 'overall objective') specifini cilj, krajnji cilj, opti cilj, itd. Ovi termini su hijerarhijski poredani, te definiu ta koji ukljuuje, ta koji vie podrazumijeva. Od uoptenijeg do specifinijeg redosljeda: 'aim', 'goal', 'objective', gdje se termin 'opti cilj' koristi kao sinonim optem, krajnjem cilju. Termin cilj ('aim') se koristi za najuopteniji generalni opis namjeravanog rezultata obino vee aktivnosti ili institucije. (npr. ciljevi obrazovanja). Obuhvat termin 'goal' (cilj) je ogranieniji i pokriva vei dio sveukupnog cilja. 'Objective' (specifini cilj) je specifini dio krajnjeg cilja 'goal'. Kada govorimo o poduavanju i uenju, termini nastavni ciljevi i ciljevi uenja su ak jo specifiniji ciljevi i direktno se odnose na ishode uenja. Bihejvioristiki cilj je cilj izraen u terminima bihejviorizma, i znai ono tu su uenici u stanju da urade kao rezultat svog uenja i to nisu mogli da urade prije nego se uenje desilo. (Vidjeti takoer termine cilj i krajnji cilj). Ciljevi: termin koji se upotrebljava za definiranje oekivanih ili eljenih ishoda aktivnosti, programa ili procesa uenja. U lancu razliitih rijei koje se s engleskog jezika prevode kao cilj aims, goals i objectives, 'goals' je po opsjegu ui od 'aims', ali iri od 'objectives', koji se esto prevodi kao specifini ciljevi. Cjeloivotno uenje (LLL= Lifelong Learning): svo kumulativno uenje u ivotu pojedinca (od kolijevke pa do groba), koje za cilj ima poboljanje znanja, vjetina i kompetencija radi osobnih, graanskih, drutvenih i/ili strunih razloga. LLL je trenutno kamen temeljac politike obrazovanja u EU. LLL je mnogo ire nego obuka odraslih, obrazovanje odraslih, kontinuirano struno obrazovanje ili obuka; moe ukljuivati sve oblike i vrste aktivnosti uenja: formalno, neformalno i informalno. ui. Cjeloivotno upuivanje: vidjeti: upuivanje. CVET: vidjeti:kontinuirano struno obrazovanje i obuka. CVT: vidjeti: kontinuirana struna obuka Ponekad se umjesto ovog termina, koriste izrazi sveoubuhvatno uenje ili ak uenje tokom ivota. U LLL od sutinske je vanosti centralna pozicija onog koji

7

DDaljnje obrazovanje i obuka: vidjeti: kontinuirano obrazovanje i obuka. Decentralizacija: proces u skladu s kojim se odvija prenoenje odgovornosti sa centralnog nivoa, koji posjeduje administrativne i operativne odgovornosti, na nivoe regionalnih ili lokalnih vlasti. Uobiajeni razlozi za decentralizaciju su da se obezbijedi bolja podrka i blia povezanost s potrebama drutva na lokalnom nivou, smanjivanje adminstrativnih trokova, smanjivanje birokracije, unapreivanje kapaciteta i tehnolokog znanja i ekspertize na lokalnom nivou, prilagoavanje sistema strunog obrazovanja i obuke lokalnim potrebama, davanje vie autonomije kolama za struno obrazovanje i obuku, itd. Deskriptori nivoa: vidjeti: pokazatelje nivoa. Deskriptori: kljuni termini ili fraze koje na koncizan i kodiran nain opisuju vei sadraj. Obino se takvi termini koriste u bazama podataka za lociranje izvora poput tekstova, lanaka, odluka, itd. Vidjeti takoe deskriptore nivoa. Detaljni opis programa: vidjeti: program i detaljni opis. Dijagnostiko ocjenjivanje: vidjeti: ocjenjivanje. Dinamika evaluacija: odreeni oblik evaluacije koji je stalan i integriran u procesu, u programu, u odreenoj aktivnosti poput nastavne sesije, itd. Posebne karakteristike dinamike evaluacije su da obuhvaa sve povezane elemente kao to su ocjenjivanje, praenje, procjenjivanje, itd, ali kao nerazdvojan dio aktivnosti ili procesa evaluacije. Prema tome, odmah daje povratnu informaciju za direktno unapreenje u svakom momentu procesa. Dinamiko upuivanje i savjetovanje: vidjeti upuivanje. Diploma: pored svojih uobiajenih drugih znaenja, unutar obrazovanja i obuke termin se upotrebljava za odreivanje certifikacije na nivoima iznad preddiplomskog studija. Obino se odnosi na magistarski ili doktorski stepen. Diploma: termin koji se ponekad odnosi na slubeni dokument (certifikat) koji priznaje da je imenovani pojedinac postigao navedeni (obino) akademski stepen. U pojedinim sluajevima koristi se da opie postignuti stepen kvalifikacija (nivo), koji se u pojedinim zemljama dodjeljuje za nivo izmeu dodiplomskog i magistarskog stepena. Ponekad se bez razlike koristi kao sinonim certifikatu, za svaki stepen iznad dodiplomskog, ali iskljuujui doktorski stepen, te ukljuujui certifikaciju kontinuiranog obrazovanja. U drugim sluajevima koristi se za potvrivanje ak i neakademskog uenja. U Evropskoj uniji se sada uz diplomu izdaje Dodatak diplomi: detaljni opis postignua vlasnika diplome, koji se prilae uz certifikat steene kvalifikacije. Dodatak prua dodatne informacije koje se ne mogu ukljuiti u format zvanja, kao to su sadraj obuke, vrijeme, kreditni bodovi, predmeti, obuavatelji, metodologije,

8 specijalizacije, itd. Razlikuje se format dodatka diplome izmeu akademskog sektora i sektora strunog obrazovanja (vidjeti takoer dodatak svjedodbi). Diplomirati: kao glagoi, znai uspjeno zavriti (obino formalno) obrazovanje ili program obuke i za to dobiti formalnu certifikaciju. Disertacija: vei (obino pismeni) projekat koji ukljuuje istraivanje studenta, znaajno doprinosi finalnom ocjenjivanju ka (veem) stepenu. Takoe vidjeti Teze. Dodana vrijednost: poboljanje koje uenici postiu (u znanju, vjetinama, sposobnostima i drugim odlikama) kao rezultat svog obrazovanja i obuke. Dodatak diplomi: vidjeti: diploma. Dodatak svjedodbi: vidjeti: certifikat.

Dodijeljena kvalifikacija (certifikacija): dokument kojim nadleno tijelo (za izdavanje kvalifikacija/certifikacije/akreditacije) dodjeljuje, odobrava ili daje pojedincu, slubi, agenciji za 1) postizanje odreenih ciljeva (u formalnom priznavanju postignua), i u tom sluaju ovaj se dokument naziva certifikacija ili kvalifikacija ili 2) za odobravanje odreenih odgovornosti (u tom sluaju se naziva akreditacija). Dokument dodijeljen pojedincu biljei da je taj pojedinac postigao odreeni standard dostignua u znanju, vjetini ili kompetenciji. Dodjeljivanje kvalifkacija ili certifikacija se obino obavlja na bazi standarda dodjeljivanja kvalifikacija. Dodijeliti (award) je glagol za dodjeljivanje kvalifikacija. Dodiplomski stepen: Prvi nivo akademskog stepena, obino zahtijeva tri (prema Bolonjskom procesu) ili etiri godine studiranja i, ak, vie za medicinu. Dodiplomski: termin koji opisuje prvi nivo univerzitetskih studija koje normalno vode do dodiplomskog stepena ili ekvivalenta. Odnosi se na studente tog nivoa (nediplomirane studente), programe (dodiplomski programi) itd. Donator: pojedinac ili grupa pojedinaca, agencija, drava ili institucija, obino meunarodna organizacija, koji pruaju pomo u formi kapitala ili resursa uopte. EU je glavni donator u raznim kategorijama zemalja. Donatorski projekti su projekti koje finansira donator. Donatorski projekat: vidjeti: donator i projekat. Dosije o napredovanju: vidjeti: progres. Dostupan: vidjeti: dostupnost Dostupnost VET-a: vidjeti: dostupnost Drutvena iskljuenost: vidjeti: drutveno ukljuivanje. Drutveno ukljuivanje: integrisanje pojedinaca ili grupa u drutvo, kao graana ili kao lanova razliitih javnih drutvenih mrea. Drutveno ukljuivanje ukorijenjeno je u tritu rada

9 ili privrednom ukljuivanju. drutvena iskljuenost. Drutveno-ekonomski partneri: partneri koji ine socijalno i ekonomsko okruenje u drutvu, obrazovanju, u zemlji. Svoje stavove obino izraavaju kroz drutveno-ekonomska vijea. Drutveno-ekonomsko: vidjeti: drutveno-ekonomske partnere, socijalne partnere. Drutvo zasnovano na znanju: termin koji se upotrebljava u meunarodnoj terminologiji, naroito u sklopu Lisabonskih okvirnih ciljeva, da oznai koliko je vano da drutvo proiruje svoje znanje i postaje vie znalako drutvo . Dravni kvalifikacijski okvir: NQF (NQF= National Qualifications Framework) je dravni sistem, jedinstvena cjelina prihvaena u zemlji i meunarodno, kroz koju se mogu mjeriti svi ishodi uenja i povezivati jedni s drugim na koherentan nain, definiui odnose izmeu svih nivoa obrazovanja i obuke. NQF je razvijen, ili je razvijanje u toku, u dravama lanicama EU i drugim zemljama koje su povezane s EU, u nastojanju da se obezbijedi uporedivost nivoa kvalifikacija u kvalifikacijskim sistemima drava lanica EU. NQF obezbjeuje podatke po strukturiranom ablonu, i zasniva se na obrascu EQF koji je razvijen unutar EK, i garantuje dravno usaglaene kriterije, dravno regulirane procese i mjere, i priznavanje kvalifikacija (dodijeljene certifikacije) za svaki nivo. Prema tome NQF je krov pod kojim je smjeten dravno standurdizovan proces. U NQF certificirane kvalifikacije su grupisane na ogranien broj podruja zanimanja/porodica/skupina. Na ovoj osnovi, vano je usaglasiti se oko podruja porodica i nivoa ishoda uenja (na referentnim niovima kvalifikacija). Takoer, NQF obuhvata dravne standarde obrazovanja i obuke koji se, naravno, zasnivaju na dravnim standardima zanimanja. NQF ukljuuje sve VET povezane komponente: dravni registar / bazu podataka zanimanja / Ako se ne moe postii drutveno ukljuivanje, rezultat je

profile zanimanja, standarde zanimanja i obrazovanja, dravni kurikulume i programe, usavravanje nastavnika/obuavatelja/, akreditacija ponuaa obuke i programa, monitoring vrenja obuke, ocjenjivanje za certifikaciju kvalifikacija i dravni sistem osiguranja kvalitete. Zbog njegove kompleksnosti, potrebno je da sa NQF upravlja relevantno nadleno tijelo, posebno dravno (centralno) tijelo (dravno vijee ili agencija). Vidjeti takoer Kvalifikacije, Evropski kvalifikacijski okvir. Dravni okvir kvalifikacija: vidjeti: Dravni kvalifikacijski okvir. Dualna obuka: vidjeti naizmjenino obrazovanje. ak koji je zavrio bilo koju kolu (teaj): neko ko je uspjeno zavrio (obino formalno) obrazovanje ili program obuke. Vlasnik svjedobe ili diplome.

10

EECTS: vidjeti: Evropski sistem prenosa kreditnih bodova. Efikasnost: odnosi se na opsjeg do kojeg aktivnost postie svoje ciljeve uz najmanje korienje resursa. Ekonominost se posebno odnosi na elemente cijene kotanja: ako aktivnost postie svoj cilj uz najmanje mogue kotanje ili ako proizvodi bolje rezultate uz isto kotanje. Ekonomika rada: vidjeti: trite rada. Eks-ante/Prethodni: koristi se da pokae procese, radnje, aktivnosti ili mjere koje su organizovane ili su se desili prije neke druge aktivnosti ili mjere. Obino se upotrebljava kao prethodno istraivanje, ocjenjivanje ili evaluacija. Eks-Post fakto- : koristi se da pokae radnje ili aktivnosti ili mjere koje se deavaju nakon to se odreeni dogaaj odigrao. Eks-post fakto istraivanje je primjer upotrebe. Eksterni: generalno termin oznaava sve to je izvan okvira, konteksta, agencije, institucije, itd. Obino se koristi da definie odreene aktivnosti, kao to su naime: eksterna evaluacija, eksterni ispitiva, eksterna neovisna procjena institucije, eksterni pregled, eksterna kontrola, eksterni monitoring, E-kurs: vidjeti: e-uenje, uenje na daljinu. Ekvivalent punog vremena uenja (FTE): Ekvivalent omjera nominalnog redovnog

vremenskog optereenja studenta u visokom obrazovanju koje vanredni student treba da postigne. Ekvivalentan: vidjeti: ekvivalentnost. Ekvivalentnost: znai biti jednakovrijedan. U obrazovanju i obuci, programi mogu biti jednakovrijedni, evkvivalentni, kao to to mogu biti zvanja, diplome, svjedodbe, kvalifikacije itd. Ekvivalentnost je preduslov za uzajamno priznavanje kvalifikacija. Ekvivalentnost se zasniva na uzajamno priznatim standardima. Ispit ekvivalentnosti je ispit s ciljem ocjenjivanja ekvivalentnosti. Vidjeti akreditovanje prethodnog uenja kod pojma akreditacija. E-uenje: bilo koje uenje koje se uglavnom oslanja na informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT = Information and communication technologies). Ono moe obuhvaati razliite formate i hibridne metode: upotrebu softvera, interneta i CD-ROM-a, on-line uenje ili bilo koji elektronski ili interaktivni medij. Bezbroj teajeva obrazovanja na daljinu se organizuje danas u formatu e-uenja. Europas: Dokument (prije hrpa dokumenata), kreiran u okviru Kopenhakog i Bolonjskog procesa, dizajniran da podstakne mobilnost i cjeloivotno uenje u proirenoj Evropi, pomaui graanima da bolje komuniciraju i prezentuju svoje kvalifikacije i vjetine diljem Evrope. Europas donosi zajedno nekoliko postojeih instrumenata za transparentnost diploma,

11 svjedodbi i kompetencija. Europas e unaprijediti i mobilnost poslova izmeu

zemalja. kao i izmeu sektora, i mobilnost s ciljem uenja. Europas ine pet razliitih dokumenata: 1) Europas CV, 2) Europas mobilinost, 3) Europas dodatak diplomi 4) Europas dodatak svjedodbi, i 5) Europas jeziki paso Evaluacija: Procjena vrijednosti neega (objekta evaluacije), bez obzira da li je opipljiv predmet, osoba, proces, rezultat, proizvod, program, kurikulum, sistem obrazovanja i tako dalje. To je sistematsko odreivanje vrline, vrijednosti, znaaja itd. Evaluacija ukljuuje proces ispitivanja informacije o predmetu procjene. esto se evaluacija pogreno upotrebljava koa sinonim za ocjenjivanje. Meutim, evaluacija je ira od ocjenjivanja i ukljuuje prosuivanje o vrlini ili vrijednosti objekta procjene. Vrlina ukljuuje prosuivanje o unutranjoj vrijednosti. Vrijednost ukljuuje procjenjivanje instrumentalne vrijednosti. Evaluatori Evaluacija moe koristiti informacije prikupljene kroz monitoring. Specifini procesi kao ocjenjivanje, procjena, praenje, vrednovanje itd. su ukljueni u koncept evaluacije. Evaluacija moe biti eksterna evaluacija ili interna evaluacija. U

eksternoj evaluaciji ljudi izvan programa ili institucije (tim eksterne

evaluacije ili

eksterni evaluatori ili vanjski eksperti) se koriste da procijene objekat evaluacije. Suprotno stoji za internu evaluaciju. Evaluacija je neodvojivi proces u osiguranju kvalitete i neodvojivi dio Sistem osigranja

kvalitete. U biti, koncept Osiguranja kvalitete sam po sebi je uglavnom sastavljen od elemenata evaluacije. Procjenjivati je aktivan glagol. Dio evaluacije ili stepen u procesu evaluacije uz ocjenjivanje je i procjena. Povezano s

evaluacijom je i vrednovanje, koje znai dokazivanje da je neto punovano Razliiti oblici evaluacije se upotrebljavaju u trenutnoj praksi evaluacije u obrazovanju. Izmeu najee korienih, formativna evaluacija, sumativna evaluacija ili finalna evaluacija su meu najpoznatijim. Monitoring i Evaluacija nisu sinonimi i kao takvi ne koriste se u istim diskursima. Kada se upotrebljavaju oba termina, onda se razlikuju na mnogo naine. Naime, evaluacija se obino koristi za ire i obuhvatnije procese, obino nakon kraja programa (finalna ili sumativna / eks post fakto), najvie se upotrebljava za eksterne ili nezavisne evaluacije, korisnici rezultata su u veini sluajeva, kreatori politike ili strateki planeri. Dinamika evaluacija je teoretsko poimanje evaluacije, s naglaenim kontinuitetom i tekuim procesom, obuhvatajui monitoring i evaluaciju u jednu cjelinu. Model dinamike evaluacije je model razvijen za implementaciju Dinamike evaluacije. Evaluator: vidjeti: evaluaciju. Evropska fondacija za obuku (ETF): agencija osnovana 1995. godine u Torinu, Italija, postala je centar ekspertize u pruanju podrke slubama EK u vezi s VET-om i tritem rada i u

12 podravanju razvijanja radne snage i zapoljivosti treih zemalja unutar konteksta

programa vanjskih odnosa EU. Promovira reforme strunog obrazovanja i izgradnju kvalitetnog sistema obrazovanja i obuke i njihove veze s tritem rada. Evropski kvalifikacioni okvir (EQF): to je okvir koji je razvila Evropska komisija za omoguavanje razvijanja dravnog kvalifikacijskog okvira. Odrava funkcionisanje organizovanog sistema, koji omoguava korisniku da jasno vidi kako se meusobno povezuju kvalifikacije usaene u razliite dravne i sektorske sisteme Evrope. To je uraeno kroz strukturu zajednikih referentnih nivoa ishoda uenja. Meutim, ne vri funkciju detaljnog izjednaavanja kvalifikacija jedne s drugima na regulatoran, zakonski nain, izjednaujui plae i funkcije osiguranja kvalitete koje se esto smatraju neophodnim za nivo drave ili sektora. EQF ima za cilj da stvori povjerenje i vjeru u povezivanju kvalifikacija izmeu evropskih drava i sektora, definirajui principe za naine na koji procesi osiguranja kvalitete, mehanizmi upuivanja i informisanja i mehanizmi za prijenos i akumulaciju kreditnih bodova mogu funkcionirati, tako da neophodna transparentnost na dravnim i sektorskim nivoima moe biti dostupna i na meunarodnom nivou. Evropski sistem prijenosa kreditnih bodova (ECTS): to je sistem priznavanja kreditnih bodova za uenje, koji omoguava lake kretanje priznatih kreditnih bodova izmeu razliitih institucija i preko granica zemlje. Omoguava nain mjerenja i uporeivanja postignutih ishoda uenja (koja potiu iz nekog teaja, obuke ili posla) preko korienja kreditnih bodova validiranih u programima obuke i prenosei iz jedne institucije u drugu i/ili iz jedne zemlje u drugu, s ciljem unapreivanja mobilnosti i slobodnog kretanja u irem evropskom prostoru. Sistem prijenosa kreditnih bodova poveava transparentnost i uporedivosti razliitih puteva obuke i obrazovanja, kurikuluma i sistema. U sistemu prijenosa kreditnih bodova, vrijednost se rasporeuje svakoj jedinici uenja (teaju, obuci,...) za koju se od polaznika zahtijeva da je uspjeno zavri, da bi proao potpuni program obuke u koli ili centru obuke, ukljuujui ispite ili drugo ocjenjivanje.

13

FFakultet: znai razliite stvari 1) organizaciona jedinica u kojoj su izvjesne discipline locirane u visokokolskoj ustanovi, 2) skraeni termin za akademsko (poduavanje i istraivanje) osoblje na visokokolskoj ustanovi (npr., fakultet hemije). Fakultet obino odgovara koli univerziteta. Ponekad se pogreno koristi u znaenju univerziteta uopte. Finansiranje: obezbjeivanje novca za realizovanje neke aktivnosti ili programa u praksi. Kada se posebno govori o finasiranju strunog obrazovanja i obuke, vidjeti finansiranje. Finansiranje: tie se osiguravanja finansijskih resursa za funkcionisanje, za implementiranje programa, za vrenje obuke, itd. U diskutovanju o razliitim izvorima finansiranja VET-a, finansiranje se u osnovi pokriva iz dravnog budeta. Alternativni ili dopunski izvori finansiranja mogu biti: vlastiti optinski fondovi, doprinos pojedinaca/polaznika / kolarine, prihod koji kola zarauje, donatorski fondovi i privlaenje sponzorstva (u stvari privatnih preduzea). Razliiti izvori za finansiranje VET-a (i primjenjivi u mnogim zemljama) se zasnivaju na stalnim/ zakonski reguliranim doprinosima poslodavaca i moda s radnike strane takoer. Doprinosi se prikupljaju kroz mehanizam, koji je uspostavljen s ciljem da pokrije dio finansijskih zahtjeva. Konano, oporizivanje i fiskalni sistemi u mnogim dravama laniciama EU imaju sisteme dodjeljivanja stipendija uenicima. to se tie naina implementiranja finansiranja VET-a, raznorazni modeli se trenutno koriste. Primjeri su finansiranje zasnovano na ulaznom elementu, finansiranje zasnovano na izlaznom rezultatu, po broju uenika ili po broju razreda. Drugaiji oblik finansiranja VET-a iz dravnog budeta moe biti sistem vauera, koji nosi i prednosti i nedostatke u ocjenjivanju uinkovitosti sistema. Firma: generiki termin koji se odnosi na bilo koji oblik privatnog preduzea, koje prua razliite vrste usluga ili prozvoda. Vidjeti takoer biznis, kompanija, preduzee. Formalno uenje: U sklopu filozofije cjeloivotnog uenja, formalno uenje se ciljano odvija u oranizovanom i strukturiranom kontekstu, obino u sistemu obrazovanja i obuke neke zemlje. Formalno uenje se u kontekstu Evropske unije strogo razlikuje od neformalnog uenja i informalnog uenja. Kao primjer, smatra se da se cijelo poetno obrazovanje, opte ili struno, odvija u sistemu formalnog uenja. Formalno uenje se tipino zavrava formalnom certifikacijom. U zakljuku, u sluaju formalnog uenja, uenje uobiajeno prua obrazovna ustanova, strukturirano (u pogledu ciljeva uenja, vremena uenja ili resursa podrke uenju) i vodi do certifikacije. Iz perspektive osobe koja ui, formalno uenje podrazumijeva izriitu namjeru studenta. Formativna evaluacija: vidjeti: evaluacija. unutar

14

GGrupe s posebnim potrebama: u obrazovanju, grupe koje se suoavaju sa specifinim problemima, obino povezanim s posebnim potrebama kao to su hendikep, mentalni nedostatak itd. Ponekad se nazivaju grupe s posebnim sposobnostima. Za ovakve grupe poduzimaju se specijalne mjere u obrazovanju, obino se svrstavaju pod specijalno obrazovanje, specijalni programi ili specijalna nastava.

15

IILO: vidjeti: Meunarodna organizacija rada. Imigrant: pojedinac koji se seli iz jedne zemlje u drugu kao politiki izbjeglica ili kao ekonomska izbjeglica . Ekonomske izbjeglice potrebuju ili trae posao. Informacije bitne za karijeru: svaka informacija koju pojedinac moe iskoristiti u razvoju svoje karijere. Informalno uenje: uenje koje proizilazi iz dnevnog angamana ovjeka bilo u okviru posla, porodice, drutvenog ivota ili slobodnih aktivnosti. U pogledu ciljeva, vremenskog planiranja i resursa, to nije strukturirano i organizovano uenje, i tradicionalno ne vodi do certifikata. Informalno uenje moe u pojedinim sluajevima, iz perspektive onog koji ui, biti s namjerom da se neto ui; ono je prilino iskustveno, sluajno, nasumino uenje. U sklopu cjeloivotnog uenja, informalno uenje ima vano mjesto i ulogu. Inspekcija: direktno, obino nezavisno posmatranje i evaluacija aktivnosti i resursa koje vri osposobljeni profesionalac, obino zvani inspektor. Preko inspekcije se obavlja kontrola. Inspekcija moe biti ili vanjska ili interna. Inspektor: vidjeti: inspekcija. Inspektorat: agencija, sluba ili organizacija u kojoj su smjeteni inspektori koji obavljaju funkciju inspekcije. Institucija: organizovana i sistematizovana agencija za izvoenje obrazovanja ili obuke. Kod strunog obrazovanja i obuke naziva se obrazovna ustanova, kola za struno obrazovanje i obuku, u kojoj se uenici obuavaju i zavravaju obrazovanje za svaki nivo ispod visokokolskog. Da bi ustanova bila licencirana za vrenje obuke koje dovodi do formalne certifikacije, mora imati institucionalnu akreditaciju. Pregled institucije ili institucije se obino vre za ovu namjenu. Institucionalna akreditacija: vidjeti: institucija i akreditacija. Institucionalna kontrola: vidjeti: institucija i kontrola. Institucionalni pregled: vidjeti: institucija i pregled. Institucionalni: koji se odnosi na institucije ili institucionalizaciju. Instrukcije: u strunom obrazovanju i obuci znai poduavati, davati obrazovanje i obuka. Instrukcije izvode obueni instruktori. Instruktivni ciljevi: vidjeti: ciljevi, ciljevi uenja. Instruktor: vidjeti: poduavati, instrukcija. instrukcije. Obino kontrola

termin koji se upotrebljava u obrazovanju odraslih, i generalno, u obrazovanju koje nije poetno

16 Instrument: iako je originalno upotrebljavan za aparate tehnike upotrebe, trenutno termin

znai svaki metodoloki element za omoguavanje obavljanja posla ili aktivnosti, za implementiranje politike i strategije, itd. Dalje, moe biti neka naprava, aparat, ili ak dokument, odluka, skup pravila ili smjernica. Inter-/meu-: prefiks koji se upotrebljava uz veliki broj rijei da definie aktivnosti ili lokacije preko granica. Primjeri su meunarodni, meuregionalni, interdisciplinarni, meuinstitucionalni, itd. Interdisciplinarni pristup: vidjeti: interdisciplinarno. Interdisciplinarni: termin koji se odnosi na istraivanje ili studij koji integrira koncepte iz razliitih disciplina to rezultira u sintetizovanu ili koordiniranu koherentnu cjelinu. Interdisciplinarni pristup ili meutematski pristup je nain koji se trenutno

koristi za

organizovanje kurikuluma, tako da rezultat bude bolja koordinacija izmeu predmeta ili disciplina, a obrazovanje postaje cjelovitije i manje fragmentirano. Interni: opti termin koji se koristi za opisivanje procedura, aktivnosti ili mjera koje su planirane, odvijaju se ili implementiraju unutar odreenog ambijenta ili konteksta, organizacije ili programa, po interno definiranim ciljevima i metodologiji, uz upotrebu internih resursa, internu upotrebu rezultata, itd. Neki indikativni primjeri upotrebe ovog termina su interna kontrola, interno ocjenjivanje, interna standardi, interni pregled, itd. ISCED: vidjeti: Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja. ISCO: vidjeti: meunarodni standard zanimanja. Ishodi uenja: u organizovanim i struktuiranim okolnostima uenja, skup znanja, vjetina i kompetencija koje je pojedinac obavezan usvojiti kao rezultat uenja, i koje moe pokazati nakon zavretka procesa uenja. Definiranje ishoda uenja u konkretnim opisima ponaanja, ocjenjivanje steenih rezultata uenja nakon zavrenog procesa uenja, su glavni koraci u organizovanom uenju. Ishodi: ono to proizlazi kao rezulat aktivnosti. Ishod moe imati oblik proizvoda, novog ponaanja, uenja, rezulatata istraivanja, itd. Obrazovanje ili obuka zasnovana na ishodima, moderan trend u EU, je obrazovanje ili obuka planirana i implementirana na temelju oekivanih ishoda, ishoda uenja. Pri pristupu s fokusom na ishode uenja, naglasak se stavlja na ono to je onaj koji ui sposoban da uradi na kraju procesa uenja. Ispit ekvivalentnosti: vidjeti ekvivalentnost. Ispit: proces ocjenjivanja znanja i vjetina, obino u kolskom okruenju. Ispiti mogu biti pismeni ili usmeni ili njihova kombinacija. Ispite mogu voditi interni ispitivai ili eksterni ispitivai ili mijeani timovi. Ispit se smatra glavnom metodom ocjenjivanja uenja. evaluacija, interni evaluatori, interno praenje, interni

17 Isplativost: to je metod koji se koristi u analiza trokova i uinkovitosti. IVET: vidjeti: Poetno struno obrazovanje i obuka. Izbjeglica: Vidjeti ekonomske izbjeglice. Izlazni pokazatelji : vidjeti: ishode i pokazatelje. Izlazni rezultati: izlazni rezultati outputi se odnose na proizvode programa, projekta, aktivnosti ili neke institucije. Output moe biti zavreni ak, ishodi istraivanja, aktivnosti povezane sa zajednicom/biznisom i drutveno kritikim funkcioniranjem obrazovanja i obuke. Mnogo puta se 'output', izlazni rezultat, pri koritenju, zabunom, mijea s ishodima. Izvedba: ono to pojedinac (ili odreeni organ ili ak institucija) moe postii tokom odreenog procesa testiranja ili procesa ispitivanja. Obino termin podrazumijeva postignua vjetina i kompetencija, ne samo znanja. Proirujui upotrebu termina, moe znaiti ponaanje i postignue u nastojanju, u aktivnosti ili na poslu. Primjeri upotrebe termina izvedba su izvedba na testu, profesionaln izvedba itd. U kontekstu kvalitete, izvedba se moe ocijeniti na osnovu odreenih pokazatelja izvedbe. Izvetaj o napretku: vidjeti: progres. Izvjetaj: Dokument koji opisuje metodologiju i ishode ili rezultate procesa evaluacije ili implementacije projekta, programa itd. Izvjetaj moe biti periodini, moe biti izvjetaj o napretku, finalni izvjetaj itd. Glagol je izvijestiti. Izvrsnost: znai situaciju pokazivanja karakteristika koje su neobino dobre i, implicitno, skroz nedosezljive. U obrazovanju se poduzimaju mjere koje e, za nadati se je, dovesti do izvrsnosti. Centri izvrsnosti su centri koji demonstriraju izvrsnost u postignuima, i koriste se kao fasilitatori za druge institucije. evaluaciji da bi se odredilo da li je proizvodnja

rezultata ili proizvoda vrijedna trokova kotanja. Za odreivanje isplativosti, koristi se tehnika

18

JJezgro kurikuluma: vidjeti: kurikulum Jezgro, bit: u ovom sluaju znai centralni, od instrumentalne vanosti i velike vrijednosti.

19

KKarijera: skup razvojnih faza toka kretanja u karijeri pojedinca, profesionalnom ivotu, ukljuujui sve elemente zaposlenja, kao i profesinalno orijentisanog obrazovanja i obuke Kljune kompetencije: vidjeti: kompetencije. Koji rano naputaju kolovanje: vidjeti: naputanje kolovanja. Kompanija: obino privatni biznis koji radi za dobit i koji ima odreenu strukturu i pravno administrativni status. Vidjeti takoer firma, preduzee, biznis Kompenzacija (u obrazovanju i obuci): mjere koje su preduzimaju propusti u uenju nakupljeni da bi se nadoknadili

tokom obaveznog obrazovanja i obuke. Takvi propusti se

nadoknauju kompenzacijskim uenjem. Mjere se nazivaju kompenzacijske mjere. Ako su veeg obima, onda se upotrebljava termin kompenzacijsko obrazovanje ili kompenzacijska obuka. Kompenzacijska obuka: vidjeti: kompenzacija. Kompenzacijsko obrazovanje: vidjeti: kompenzacija. Kompenzacijsko uenje: vidjeti: kompenzacija. Kompetencija(e)/vjetina: (*iako se eng. termin competency,-ies, prevodi kao kompetencija, on nije sinonim, kako se pogreno podrazumijeva, za ranije dato znaenje kompetencije (eng. termin competence ) u smislu sposobnosti. Dok se kompetencija u smislu sposobnosti odnosi na uoptenu sposobnost, 'competency' se koristi da opie specifinije spretnosti do stepena da se pribliava znaenju termina vjetina i da je sinonim s njim. Kompetencija/sposobnost: kao opti termin, kompetencija znai sposobnost uinkovite demonstracije znanja i vjetina u svakodnevnim aktivnostima. Sposobnost da se steeno znanje i vjetine primjene prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti ili demonstracije ponaanja u stvarnom ivotu. Takve aktivnosti mogu biti uoptene drutvene ili graanske, kao i specifine aktivnosti u vezi s obavljanjem posla. Kompetencija potcrtava stavove, emocije, vrijednosti, i osjeaj samodjelotvornosti osobe koja ui, kao i deklarativna i proceduralna znanja. Kompetencija u tehnikom smislu je skup vjetina, sposobnosti, navika, karakternih obiljeja i znanja koje ovjek mora posjedovati da bi dobro obavljao odreeni posao. Osoba s kompetencijom u nekoj oblasti je kompetentna za tu oblast. U sluaju da se tie samo struke, onda se koristi termin struna kompetencija. Kompetencije: pojedinac mora da primjeni steene vjetine u kontekstu odreenih mogunosti. Najosnovnije kompetencije se obino nazivaju kljune kompetencije. U razliitim vremenskim periodima, razni pojednici i tijela su nastojali da definiu odreene kompetencije ili grupe kompetencija kao jezgro iz kojeg se mogu razvijati sve dalje kompetencije: drutvene, tehnike,

20 metodoloke i osobne kompetencije. Evropski parlament i Vijee EU u svojim preporukama1 kljunih

od 2006, preporuili su svim dravama lanicama koritenje sljedeih osam

kompetencija (u stvari skup kompetencija) za Cjeloivotno uenje i razvoj: 1) Komuniciranje na maternjem jeziku; 2) Komuniciranje na stranim jezicima; 3) Kompetencije u matematici, nauci i tehnologiji; 4) Digitalna kompetencija; 5) Sposobnost uenja; 6) Socijalne i graanske kompetencije; 7) Osjeaj inicijative i poduzetnitvo, i 8) Kulturna svjesnost i izraavanje. U Evropskom kvalifikacijskom okviru formulisanjem izraenih ishoda uenja (tj. u emama znanja, vjetina i kompetencija), kompetencije preuzimaju znaenje optih transcendentalnih sposobnosti, predispozicija, stavova, voljnosti, itd. potrebnih za obavljanje odreenog zanimanja.

Kompetentan: pojedinac je kompetentan ako posjeduje kompetentnost za obavljanje zadatka, obavljanje posla itd. Vidjeti kompetencija. Konsultacija: in konsultovanja. Konsultacija moe biti proces licem u lice, u pojedinanom ili grupnom okruenju, ili moe imati mnogo razliitih oblika, u zavisnosti od prirode klijenta i njegovih potreba. Konsultant: pojedinac ili odgovarajua firma, obino privatna koja, na osnovu zahtjeva, prua konsultacije na profesionalnom nivou. Profesionalni konsultanti nude usluge kompanijama ili pojedincima. Kontinuirana struna obuka (CVT = Continuing vocational training): vidjeti: kontinuirano obrazovanje i obuka. Kontinuirano struno obrazovanje i obuka (CVET = Continuing vocational education and training): termin koji se odnosi na bilo koji program ili uenje (za koje se dobija ili ne dobija kvalifikacija) nakon obaveznog obrazovanja i obuke; obrazovanje ili obuka poslije obaveznog obrazovanja ili obuke, obino kratkog trajanja, i ne vodi direktno do visokokolske kvalifikacije. Ako sadri samo strune aspekte, onda je samo Kontinuirana struna obuka (CVT). Kontinuirano struno obrazovanje i obuka ima za cilj poveavanje ili obnavljanje znanja i vjeina nauenih u osnovnom obrazovanju ili ranijoj obuci. Uopte, to je obrazovanje i uglavnom obuka nakon zavretka poetnog obrazovanja ili ulaska u radni proces. Kontinuirano obrazovanje i obuka moe biti namijenjeno i onim koji su zavrili sistem obrazovanja, nezaposlenim ili zaposlenim. Takoe se moe odnositi na bilo koje osposobljavnje nakon poetnog obrazovanja i obuke, ili nakon ulaska u radni vijek... za usavravanje ili obnovu znanja i vjetina, prekvalifikaciju,... Kontinuirano struno obrazovanje i obuka je dio cjeloivotnog uenja i moe obuhvaati bilo koju vrstu obrazovanja i obuke. Kontinuirana struna obuka moe obuhvaati niz oblika i karakteristika obrazovnog programa poput dalje obrazovanje i obuka (obrazovanje i/ili obuka poslije obaveznog obrazovanja), obuka na radnom mjestu, obuka1

2006/962/EC, 18 decembar 2006.

21 izvan radnog mjesta, itd. Potrebe obrazovanja i planiranje (dio Kontinuiranog

profesionalnog razvoja), interesi za osobni razvoj, itd., ine osnovnu motivaciju za kontinuirani profesionalni razvoj. Kontinuirano struno obrazovanje i obuka (CVET): vidjeti kontinuirano obrazovanje i obuka. Kontrola kvalitete: kontrola kvalitete se u velikoj mjeri koristi kao sinonim pojma osiguranje kvalitete, i odraava mehanizam ili skup metodologija za potvrivanje da je kvalitet osiguran, da eljeni izlazni rezultat (proizvod ili usluga) odgovara unaprijed odreenim karakteristikama (kvalitete). Kontrola: Proces reguliranja ili na neki drugi nain odravanja kontrole nad kretanjima u ponudi, procesu ili programu obrazovanja. Kooperativno obrazovanje i obuka: vidjeti naizmjenina obuka. Kopenhaki proces: Evropski proces saradnje u strunom obrazovanju i obuci koji se temelji na Kopenhakoj deklaraciji (koju su ministri obrazovanja iz 31 evropske zemlje potpisali u Kopenhagenu 2002.). Proces nastoji da pomogne Evropljanima da ispune zahtjeve trita rada, omoguavajui im da, izmeu razliitih nivoa obrazovanja i razliitih zanimanja, sektora i zemalja, slijede line potrebe za obukom. Sve e to odigrati kljunu ulogu u postizanju cilja Lisabonske strategije da EU do 2010. godine postane na znanju zasnovana, najdinaminija privreda u svijetu. Deklaracija se tie pitanja kao to su transparentnost, kvalifikacije, osiguranje kvalitete, principi, cjeloivotno usmjeravanje, itd. Kotanje: iznos novca potroen na obavljanje zadataka, izradu proizvoda, pruanje obuke, implementiranje aktivnosti, itd. Kreatori politike: vidjeti: politika. Kreditna jedinica: vidjeti: kreditni bod Kreditni bod: termin se odnosi na priznavanje uenja i kvalifikaciju koja je rezultat tog uenja. Kredit se izraava u kreditnim jedinicama, jedinicama uenja koje se obino koriste za izraavanje sati studiranja, optereenost studenta ili ostvarivanje utvrenog graninog

standarda ili sve. Broj kreditnih bodova moe se skupljati kroz akumulaciju kreditnihbodova (proces prikupljanja kreditnih bodova za uenje to vodi ka kvalifikaciji). Akumulacija kreditnih bodova je kamen temeljac za cjeloivotno uenje. Preko prijenosa kreditnih bodova pojedinac ima mogunost da prenosi kreditne bodove (za uenje). Evropski sistem prenosa kreditnih bodova (ECTS) se razvio u EU upravo da bi pospjeio prelaz izmeu razliitih obrazovnih sistema, obrazovnih institucija ili drava lanica. Kriterij: detaljno odreivanje elemenata na osnovu kojih se donosi procjena. Kriteriji imaju ogromnu vanost u evaluaciji, osiguranju kvalitete, itd. Kriterijsko (ocjenjivanje ili testiranje): proces vrednovanja (i ocjenjivanja) uenja na osnovu prethodno utvrenih kriterija (za razliku od normativnog ocjenjivanja ili testiranja).

22 Kurikulum: kurikulum je latinski termin i danas je veoma rasprostranjen u takozvanoj

modernoj pedagogiji. Odraava organizovaniji i sistematiniji aspekt ne samo sadraja i organizacije uenja ve takoer i razloga uenja, uslova uenja, okolnosti uenja, eljene ishode uenja, naine osiguravanja uenja, odnos s korisnikom rezultata uenja, itd. Prema tome, ima za cilj sistematsko usvajanje kompetencija. Ukratko, odraava globalni sistem u obrazovanju, ukljuujui filozofiju, ciljeve, sadraje, sredstva i materijale i resurse, metodologiju, metode ocjenjivanja, itd. namjeravajui da dovede do promjena koje su unaprijed utvrene u obliku eljenih ciljeva uenja (opti i posebni ciljevi). Pokazuje ta treba nauiti, kada, kako i zato. Moe takoer sadravati i smjernice za osposobljavanje nastavnika i poduavatelja. Postoje razliite vrste kurikuluma. Kurikulumi u formalnom obrazovanju su obino kurikulumi. Kurikulum se moe odnositi na odreeni nivo obrazovanja (kurikulum za osnovne kole ), na odreeni razred ili godinu odreenog nivoa (kurikulum prve godine gimnazije) ili na odreeni predmet u nekog godini (kurikulum matematike za prvu godinu gimnazije ) ili za cjelokupno formalno obrazovanje (kurikulum matematike u optem obrazovanju u BiH ). U strunom obrazovanju i obuci posebno se moe jo odnositi na zanimanje/profil (kurikulum za profil Ekolokog tehniara ). Program i Nastavni plan i program su dva povezana termina koja se paralelno koriste sa kurikulomom. Program je grki termin koju se tradicionalno koristi u obrazovanju da ukljui cijeli plan obrazovnog procesa u jednoj godini ili u ciklusu koji odgovara zanimanju. Informacije povezane s vremenskim terminima, duinom trajanja, odmorima, praznicima kao i na sadraj obrazovanja, na predmete itd. i nivo ustanove (kole). Sve u svemu, organizacija realizacije obrazovnog procesa je neodvojivi dio programa. Nastavni plan i program je pojam koji se esto koristi u ovom kontekstu. Nastavni plan i program se obino odnosi na pisani dio kurikuluma, posebno isplaniran za odreene predmete ili module; ovo je uglavnom sredstvo nastavnika i poduavatelja koje sadri sve neophodne elemente za organizovanje nastavnog procesa i uenja. Kurikulum se vie odnosi na organizaciju uenja, ciljeve i sadraje, uslove i metodologiju, itd. (vidjeti iznad). Da opie sve to je planirano da uenici naue (termin koji je vie usredsreen na uenika i uenje) naglasak na uenju i ueniku. Program se vie odnosi na sveukupno planiranje kolskog rada uopteno ili nekog posebnog zanimanja naroito. Sve to kola planira i ui (termin usredsreen na kolu, naglasak na koli i nastavi. Ponekad se dva termina, program i kurikulum naizmjenino koriste u razliitim situacijama i razliitim diskusijama, s tim to je nastavni plan dio i jednog i drugog. spiralni

Kvalifikacija:

generalno se odnosi na stanje kvalifikovanosti ili postati kvalifikovan ili

postati spreman za kvalifikacije ili ulaziti u proces sticanja kvalifikacija ili na ono to se

23 zahtijeva za izvravanje odreenog zadatka ili obavljanje zaniimanja. Kvalifikacija se

odnosi na osobe, ali je ponekad povezana s institucijama, agencijama itd. Pojedinac je kvalifikovan da vri odreenu ulogu ili zadatak ako moe dokazati posjedovanje relevantne kvalifikacije. Da bi dokazao ovu kvalifikaciju, pojedinac mora biti potvren/ certifikovan kroz proces certifikacije, koji je ustvari izuzetno reguliran proces ocjenjivanja. Certifikacija se manifestuje kroz dodjeljivanje certifikata kvalifikacije. U analitikom smislu kvalifikacija se odnosi na 1) Zahtjeve koje pojedinac mora ispuniti da bi mogao stupiti u rad (zaposliti se) ili napredovati u svom zanimanju, 2) Obrazovna postignua, iskustva i osposobljenosti pojedinca, i 3) Slubena potvrda (certifikat, svjedodba, diploma) o tom da je pojedinac uspjeno zavrio obrazovanje ili obuku, ili o pozitivnim rezultatima na testiranju, ispitu. Kvalifikovan onda znai da je u stanju da dokae posjedovanje kvalitete (znanja, vjetina i kompetencija, ukljuujui karakteristike) koje su odreene kao potrebne za izvravanje nekog zadatka. Ovdje je kvalitet sinonim karakteristikama i odlikama. Kvalifikacije se uopteno odnose na odlike osobe (opte kvalifikacije). Ali glavni naglasak je na kvalifikacije za zanimanje: izraz profesionalnih sposobnosti (znanja, vjetina i kompetencija) koje je pojedinac steka ili su mu potrebne. Institucija treba biti kvalifikovana da bi mogla sprovoditi odreenu aktivnost, npr., vriti obuku, provesti ocjenjivanje itd. Da bi dobila kvalifikaciju, institucija mora proi kroz proces akreditacije. Kada osigura sebi akreditaciju za rad, postaje akreditovana institucija. Akreditacija je u nekim sredinama povezana s licencom za rad. Vrioci obuke u sistemu kvalifikacija trebaju biti akreditovani. Programi takoer mogu biti akreditovani. Standardi kvalifikacija je termin koji se odnosi na sve normativne odredbe koje su povezane sa svim ukljuenim komponentama za dobijanje kvalifikacije. Obino su ukljueni kao sastavni dio okvira kvalifikacija. Ako je okvir na nivou drave, onda se zove Dravni kvalifikacijski okvir. Poto je kvalifikacija zasnovana na ocjenjivanju, pojedinac koji aktivno nastoji da dobije kvalifikaciju (predao je zahtjev za nju) se naziva kandidat za kvalifikaciju, dok je osoba u procesu uenja, obrazovanja ili obuke koja vodi do kvalifikacije praktikant, uenik, ili polaznik. Kvalifikacija postoji za pojedinca ako je za nj dobijen certifikat. Certifikacija za kvalifikaciju se dodjeljuje za mnoge konkretno definirane kvalifikacijske nivoe. Postojea evropska praksa (kako je definirana u Evropskom kvalifikacijskom okviru) zasniva se na 8 referentnh nivoa (sa 3 podnivoa). Deskriptori opisuju svaki nivo i razlike izmeu njih, dok se za svaki nivo nastoji da bar priblino odgovara nivoima obrazovanja/obuke i okruenjima uenja. Ponekad se kvalifikacija upotrebljava kao sinonim za slubeno dodijeljeni stepen. Veoma vaan aspekt u kvalifikacijama je priznavanje kvalifikacija (vidjeti priznavanje, Dravni

kvalifikacijski okvir, Evropski kvalifikacijski okvir). Kvalifikovani radnik: vidjeti: kvalifikovani.

24 Kvalifikovani: posjedovanje neophodnih, traenih ili unaprijed definiranih vjetina za

obavljanje zadatka ili zanimanja. Na temelju stepena vjetina koje radnik ima, a koje su mu potrebne za posao, radnici se dijele na kvalifikovane, polukvalifikovane i nekvalifikovane radnike. Kvalitativan: (za razliku od kvantitativnog) odnosi se na sredstva, podatke, instrumente, metodoloke elemente itd. koji su po po svojoj prirodi vie deskriptivni nego kvantitativni. Kualitativni podaci, kvalitativno istraivanje, kvalitativne mjere itd. su primjeri upotrebe (Vidjeti kvalitet) Kvalitet: ovaj termin je teko definirati jer se mijenja vremenom i podrazumijeva brojna razliita znaenja u razliitim drutvima, ili ak u razliitim organizacijama u istim drutvima. Kvalitet se moe odnositi na osobe, zajednika tijela, radnje i aktivnosti, programe, projekte, organizacije itd. Kvalitet predstavlja odreene odlike, svojstva, obiljeja pojedinca, sistema, procesa ili proizvoda. U slinim diskursima odnosi se na brojne zajednike karakteristike koje ine sveukupnu sliku osobe, sistema ili proizvoda. Ono to ini definiciju jo komplikovanijom je da kvalitet odraava vei broj takvih karakteristika, i u svakom sluaju, visok ili pozitivni nivo takvih karakteristika. Dakle, kvalitet se odnosi samo na dobar kvalitet ili na visok kvalitet, koji ima samo pozitivna znaenja. Ono to je dobro ili to ima visok kvalitet mora se definirati u svakom sluaju ili sistemu. Pokazatelji kvalitete i standardi kvalitete su termini koji se upotrebljavaju za ovu svrhu. U veini referenci tipini odgovor na pitanje ta je kvalitete je ispunjavanje ciljeva. Ipak, ta ako su ciljevi pogreni? Zar se kvalitet ciljeva ne treba razmotriti u Osiguranju kvalitete? Drugi tipian odgovor na isto pitanje upuuje na oekivanja? ta ako su oekivanja pogrena? Kvalitet se uvijek povezuje s kontekstom u odreenom vremenu i njegovim subjektom. Dakle, kvalitet prema tome zavisi od subjekata, vremena i konteksta. Kada govorimo o VET-u i polazimo od gore navedenog, kvalitet izvoenja VET-a i njegovi rezultati su ono to polaznik treba da postigne/ sposobnost polaznika koji su zavrili svoje VET obrazovanje i obuke da postanu kompetentni i zadovolje postojee ili potencijalne potrebe drutva i poslodavaca u profesionalnom i drutvenom ivotu. U oekivanom kvalitetu, u fokusu obuke je kompetencija polaznika da obavlja zadatak u skladu sa zahtjevima posla. Proces akreditacije ponuaa obuke i programa obuke, standardi zanimanja/obrazovanja, odgovarajueg kurikuluma, postojei nastavnika, poboljavanje obuke, struno usmjeravanje, ukljuivanje, monitoring /evaluacija, nadgledanje, ocjenjivanje, ispiti, certifikacija i meusobna povezanost s tritem rada su neki od elemenata osiguranja kvalitete. Kvantitativan: vidjeti: kvantitet. iskustvo prema oekivanju. Ipak ko definie

25 Kvantitet: (za razliku od kvalitete) odnosi se na iznos ili broj. Koristi se u mjerenju i

istraivanju da implicira naglasak na kvantitativnim (za razliku od kvalitativnih) metodama i podacima koji se mogu lako izmjeriti.

26

LLicenca: vidjeti: akreditacija. Licenciranje: formalno davanje dozvole za obavljanje odreenih usluga, vrenje odreenih zadataka, obavljanjeodreenih profesija itd. Indikativni primjeri licenciranja su: za funkcioniranje nove institucije, za izvoenje novog programa studija, za obavljanje struke itd. Vidjeti i akreditacija. Lini razvoj: obino se odnosi na razvoj linih aspekta pojedinca, razvoji njegove linosti, za razliku od profesionalnog razvoja, drutvenog razvoja itd. U cjeloivotnom uenju, Planiranje linog razvoja (PDP=Personal Development Planning) je veoma vana kompetencija, koju bi kola trebala podravati preko slubi za podrku uenicima. LMA: vidjeti: analiza trita rada u trite rada. Logiki okvir (Logika matrica): nain opisivanja ciljeva, rezultata i aktivnosti projekta prema EU priruniku Upravljanje projektnim ciklusom. Za svaku aktivnost i zadatak u aktivnosti (logika intervencije) tri osnovna elementa trebaju biti ukljuena: objektivno verifikovati, izvori i mjere verifikovanja, i pretpostavke/rizici. Ljudski resursi: univerzalni termin koji se upotrebljava kada se govori o ljudima, ljudskom kapitalu kao jednom aspektu resursa, ne samo kao broju pojedinaca koji su na raspolaganju za ukljuivanje u radne aktivnosti, ve kao nosiocima kompetencija koje su ve zadobili ili koje potencijalno mogu upotrijebiti na svom poslu. Zahvaljujui vanosti ljudskih resursa, veliki naglasak se stavlja na njihov razvoj, na razvoj ljudskih resursa. Razvoj ljudskih resursa se odnosi na planiran i voen razvoj znanja, vjetina i potencijala ljudi koji rade u nekoj organizaciji ili u odreenom zanimanju, ili cijele radne snage neke zemlje. pokazatelji koji se mogu

27

MMagistarski stepen: u visokom obrazovanju, magistarski stepen je titula vea od dodiplomskog stepena. Majstor: termin znai najvei nivo zanatlije u grupi zanatlija, onaj koji posjeduje najvei nivo strunosti i kvalifikacija. Umjetniki zanat: specijaliziranog praktinog ili tehnikog posla. U optem obrazovanju manuelne vjetine odnosi se na praktine manuelne vjetine za razliku od opteg obrazovanja. Manuelne vjetine: kao termin opteg obrazovanja znai praktine vjetine i bavljenje njima, za razliku od mentalnih vjebi. Takoe se odnosi na uenje koje vodi do praktinih zadataka i aktivnosti. Matura: ispit koji se obavlja na kraju vieg srednjeg obrazovanja, s sadraju moe biti opta ili struna matura. U razliitim zemljama se za pojam baccalaureate koriste razliiti termini (npr., u Irskoj zakljuni ispit, u Ujedinjenom Kraljevstu, GCSE za akademski nivo i NVG za struni nivo i matura u nekoliko bivih zemalja Sovjetskog Saveza). Meunarodna organizacija rada (ILO): organizacija koja je osnovana 1919. godine da pobolja socijalnu pravdu i omogui bolje uslove rada irom svijeta. U 1946. postala je prva specijalizovana agencija koja se povezala s Ujedinjenim nacijama. Ovo je tripartitna organizacija, koja se sastoji od predstavnika radnika, poslodavaca i vlade s ravnopravnim statusom. Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED): nadaleko priznat i usvojen sistem koji je UNESCO razvio 1997.godine za klasifikovanje i prikazivanje obrazovnih nivoa. Ovaj sistem organizuje kvalifikacije u 6 nivoa (ustvari 7), ISCED 0 do ISCED 5, s tim to je posljednji podijeljen u dva dijela, 5a i 5b), od 0 to korespondira predkolskom obrazovanju i 5b tercijalnom obrazovanju / specifina zanimanja. Meunarodni standard zanimanja (ISCO): standard za poslove pod nadlenou Meunarodne organizacije rada, zadnje auriran 2008, klasifikuje sve uobiajene poslove u strukturu od 9 nivoa. Standard se primjenjuje u meunarodnoj uporedivosti statistika zanimanja. Meunarodni standardi rada: konvencije i preporuke koje je usvojila Meunarodna kojim se identifikuje,

priznaje i potvruje postignue uenika. Obino omoguava pristup visokom obrazovanju. Po

konferencija rada, a koje pokrivaju irok raspon pitanja koja se tiu drutva i rada. Meutematski pristup: kod razvijanja i implementiranja kurikuluma kao i u nastavi, pristup u kojem se odreena tema obrauje kroz kombinaciju niza razliitih predmeta, modula, itd. Prednost meutematskog naina je da se predmet od interesa ne posmatra iz uske perspektive

28 i fragmetnirano ve u cjelini u razliitim interdisciplinarni pristup. Menadment: nauka ili in upravljanja organima privatnog ili javnog sektora (agencije, javni servisi, preduzea itd). Poslovna administracija je povezan termin. Mentor: vjerovatno mudra i iskusna osoba koja djeluje kao savjetnik ili vodi, kao uzor, ili kao poduavatelj mlaih i neiskusnih kolega, obino u kontekstu praktinog uenja. Mentorisanje je in ili proces obezbjeivanja podrke ovakvog tipa. Vidjeti takoer Upuivanje. Mjera: Imenica koja se koristi u raznoraznim znaenjima i kontekstima, i mnogo puta doe do zabune.Mjera se odnosi ili na radnje preduzete da izazovu odreene rezlutate ili uticaje (npr., preduzeti mjere da se obezbijedi jednakost mogunosti, smanji nezaposlenost itd) ili kao dokaz, materijalni ili akcioni, da pokazatelj odraava stvarnost. U ovom drugom smislu, odnosi se na izvor verifikovanja, na elemente koji objektivno verifikuju, dokazuju ili validiraju da je pokazatelj objektivno osiguran, i da je aktivnost bez sumnje materijalizovana. Alternativno, mjera moe biti instrument preko kojeg se pokazatelj ocjenjuje ili mjeri (npr., nivo postignua je pokazatelj, mjera postignua je test koji se upotrebljava ili date ocjene). Mjerenje: vidjeti: mjeriti. Mjeriti: glagol koji znai uporeivati odreeni kvantitet ili kvalitet s unaprijed odluenom kontekstima. U tom smislu, znai

jedinicom mjerenja, i za ovo uporeivanje koriste se odreeni instrumenti. Mjerenje je proces mjerenja, i vie je kvantitativno orijentisan nego evaluacija ili ocjenjivanje. . Mobilnost: mogunost pojedinca da namjerno i voljno pree u novo poslovno, obrazovno, drutveno itd. okruenje, prilagodi mu se i uspje u njemu. Mobilnost moe biti geografska (u istoj zemlji ili u drugoj), ili funkcionalna (prelazak na novu funkciju u kompaniji ili u ustanovi). U smislu pravca, mobilnost moe biti ili horizontalna ili vertikalna. Omoguavanje mobilnosti je jedna od glavnih stvari u EU politici. Model dinamike evaluacije: Specifini model koji pretvara teoriju dinamike evaluacije u praksu evaluacije. Ovaj model opisuje metodologiju, sredstva i instrumente itd. navedene evaluacije. Modul: vidjeti: modularni kurikulum. Modularni kurikulum: specifina vrsta kurikuluma, koji se bazira na upotrebi modula kao osnovnih jedinica strukture. Okosnica modularnog kurikuluma je modul. Jednostavnom terminologijom, modul je zaokruena cjelina, nezavisni ali koherentni i samostojei skup ishoda uenja, u sklopu ireg predmeta ili sam, sa jasno definiranim sadrajem i unaprijed odreenim metodologijom i standardima ocjenjivanja. Modul se moe uzeti sam ili u sprezi s drugim modulima, uz koje moe initi program ili iru cjelinu znanja, vjetina i kompetencija i shodno tome kvalifikacija. Sadraj modula moe varirati, u zavisnosti od pristupa razvijanju, ali su bazine osovine iste: identifikacija modula, pozicija modula u irem programu subjekta, ciljevi uenja, sadraj uenja, metodologija nastave i metodologija ocjenjivanja uenja.

29 Monitoring: unutar kontektsta evaluacije, dranje pod stalnim pregledom, tj.,

posmatranje, biljeenje, analiziranje napretka i uvanja u stalnom obliku odreenih podataka evaluacije i informacija u ranije odreenom obliku za korienje u longitudinalnim, finalnim ili sumativnim evaluacijama zbog uporedivosti, informcija, istraivanja, povratnih informacija, odluivanja, preuzimanja akcije za intervenisanje itd. Monitoring sam po sebi nije evaluacija. To je jednostavno poetni ili paralelni neodvojivi korak, u stvari preduslov ili integrirana akcija za sva longitudinalna istraivanja i tekuu dinamiku evaluaciju. To je vie mehanizam za prikupljanje i analiziranje informacija koje treba obezbijediti relevantnim osobama da bi se koristile za donoenje ispravnih odluka, zasnovanih na podacima, dok se aktivnost odvija. Proces monitoringa primjenjuje eksterni. Mrea: broj jedinica povezanih na takva nai da mogu biti u interakciji, meusobnim vezama, komunicirati itd. Primjeri su elektronske mree, kolske mree, mree institucija uopte itd. monitor koji, pojedinac ili agencija, moe biti unutranji ili

30

NNain studiranja: termin se odnosi na to da li se u studijskom programu uestvuje puno ili skraeno vrijeme studiranja, ili preko nekog oblika uenja povezanog uz rad, i moe se odnositi i na to da li se odvija u studentskom kampusu ili kroz uenje na daljinu. Nadarenost: specifine uroene sposobnosti pojedinca, koje se manifestuju u izvedbi pojedinca u primjeni specifinih zadataka, profesionalnih aktivnosti ili u predmetnim oblastima Primjeri su nadarenost za mehaniku, nadarenost za matematiku, itd. U oblastima za koje je nadaren, pojedinac postie natprosjena postignua. Nadleno tijelo (za dodjeljivanje kvalifikacija): vidjeti dodijeljenu kvalifikaciju. Naizmjenina obuka: Razdoblja obrazovanja ili strune obuke koje se odvijaju naizmjenice u koli ili centru za obuku i prakse na radnom mjestu. Polaznici naizmjenine obuke obino nisu ugovorom vezani za poslodavca kod kojeg obavljaju praksu niti obino dobijaju naknadu (za razliku od uenika na praksi (apprentices). Slinu organizaciju kao kod naizmjenine obuke ima sistem dualne obuke. Uz izvjesne uslove, termin ko-operativno obrazovanje i ak sendvi obuka takoe imaju isto ili slino znaenje. Najbolja praksa: termin se odnosi na uinkovitu, idealnu ili paradigmatsku praksu unutar neke organizacije od ijeg bi usvajanja ili prilagoavanja i drugi imali koristi. Napredak: kretanje pojedinca u smjeru postizanja ciljeva. Napredak se moe odnositi na obrazovanje, zanimanje, itd. Napredak se obino biljei u osobnom dosijeu o napredovanju: eksplicitna evidencija o postignuu, sredstvo u kojem se odraava postignue i mehanizam koji omoguava budue planiranje. Portfolio je jo jedan instrument s istom svrhom. U projektu ili u programu napredak se izvjetava u izvjetaju o napretku, koji se podnosi u odreenim razdobljima tokom implementacije. Napredovanje karijere: razvoj onih aspekata ivota pojedinca koji se odnose na njegovu karijeru. Takoer vidjeti upuivanje. Napredovanje: proces po kojem se pojedinac moe prebaciti iz jednog programa obrazovanja u drugi, gdje je svaki naredni program veeg stupnja od prethodnog. Naputanje kole: prekid pohaanja programa obrazovanja ili obuke prije njegovog zavretka. U svakom sluaju, prekid pohaanja rezultira neuspjehom da se zadovolje ciljevi nekog obrazovnog programa i uspjeno zavri ili dobije certifikat. Nastavna akcija: nastavna akcija je kratica za svaku aktivnost koje se deava nakon zavravanja procesa ili aktivnosti, da utvrdi da su planirani i oekivani ishodi osigurani ili se obezbjeuju. Nastavni plan i program: vidjeti: kurikulum.

31 Nedostatak vjetina: nedostatak traene osposobljene radne snage u odreenim

sektorima ili zanimanjima. Odreivanje prirode i stepena pomanjkanja vjetina je neophodno za identifikovanje nesrazmjera izmeu potrebe za kvalifikovanim radom i njegove ponude. Neformalno uenje: uenje (ponekad opisano kao polustrukturirano uenje), koje se ne stie u tradicionalnom formalnom sistemu obrazovanja. Takvo uenje je obino usaeno u planirane aktivnosti, koje nisu eksplicitno osmiljene kao uenje koje pruaju obrazovne institucije, i obino ne vodi do certifikacije Meutim, neformalno uenje je strukturirano (u smislu ciljeva uenja, vremena ili podrke uenju), te sadri vane elemente uenja. Neformalno uenje sa stanovita ong koji ui je ciljno; odvija se s njegovom namjerom. (Vidjeti i uenje, formalno uenje, informalno uenje). Nekvalifikovani radnik: radnik koji ne posjeduje nikakve specijalizovane vjetine. Obino zaposlen na radnim mjestima na kojima nije potrebna nikakva kvalifikacija. Neregulirana zanimanja: vidjeti: regulirana zanimanja (profesije) Nezavisna procjena: termin koji se koristi u kontekstu osiguranja kvalitete i evaluacije, odnosi se na procese provjere funkcioniranja metodologija i procedura za osiguranje kvalitete, integriteta ili standarda pruanja obrazovanja i obuke i njihovih ishoda. Obino nezavisnu kontrolu vri tim kontrolora ili inspekcijski tim ili revizora, i zavrava se s izvjetajem o

nezavisnoj procjeni. Nomenklatura zanimanja: stvaranje strukture zanimanja u odgovarajuem kontekstu (obino u jednoj zemlji). Uobiajena praksa je da se zanimanja organizuju po odreenim porodicama zanimanja (sektorima). Normativno testiranje ili ocjenjivanje : (za razliku od kriterijskog testiranja ili ocjenjivanja) normativno ocjenjivanje je proces evaluacije (i davanja ocjena) ishoda uenja kod uenika, procjenjujui ih (i rangirajui ih) u poreenju s izvedbama njihovih kolega, ili prema prethodno utvrenim normama.

32

OObavezno obrazovanje: termin se odnosi na minimum zakonskih standarda i trajanja obaveznog obrazovanja u svakoj zemlji. Obrazovanje za koje zakon odreuje da ga svaki pojedinac mora imati. Njegova duina traje razliito od zemlje do zemlje. Obavezno kolovanje: vidjeti: obavezno obrazovanje. Objekt evaluacije: vidjeti: evaluaciju. Objekti: mjesto i resursi prostorija koje se koriste za formalnu obuku, obino u kolama. Obrazovanje i obuka odraslih: za odrasle, namijenjeno za osobne ili strune potrebe. Termin obrazovanje odraslih je blizak, ali ne i sinonim s terminom kontinuirano struno obrazovanje i obuka. Obrazovanje odraslih obino se koristi: da prui mogunosti opteg obrazovanja odraslima u predmetima koji su za njih od posebnog interesa (npr., u sticanju znanja koje nisu ranije usvojili u srednjem obrazovanju ili obrazovanju nakon njega i na otvorenim univerzitetima, ili za proirivanje znanja i razumijevanja); prui kompenzacijsko uenje osnovnih vjetina, koje pojedinci moda nisu stekli tokom svog osnovnog obrazovanja (kao to je pismenost, osnove matematike, itd.) i time omoguiti 1) dostupnost kvalifikacija koje zbog odreenih razloga nisu stekli tokom poetnog ciklusa obrazovanja i obuke, ili 2) stei, usavriti ili obnoviti vjetine i / ili kompetencije na odreenom podruju (to se naziva kontinuirana struna obuka). Obrazovanje ili obrazovna institucija: svaka institucija povezana s organizovanjem i

pruanjem usluga obrazovanja. U najjednostavnijem obliku, odnosi se na kolsku jedinicu. Obrazovanje na daljinu (ili obuka): obrazovanje ili osposobljavanje koje se odvija udaljeno od obrazovne ustanove, obino od kue. Obrazovanje na daljinu je uvijek obrazovanje ili obuka. U isto vrijeme ono je uvijek otvoreno obrazovanje. Obrazovanje odraslih: obrazovanje koje se prua odraslim osobama. Obrazovanje: itava institucija obrazovanja djece i odraslih u zemlji. Obrazovanje i obuka su dva aspekta ove institucije. Obino se sastoji od Poetnog obrazovanja i obuke (IVET= Initial education and training) i obrazovanje i obuka odraslih. Obuavanje na praksi: Vremenski period prije poetka radne karijere pojedinca, tokom kojeg na radnom mjestu sistematski stie relativno dugo iskustvo za obavljanje odreenog zanimanja, uz teoretsko znanje za to zanimanje koje mu se prua u koli ili centru za obuku. Polaznik, uenik na praksi, je ugovorom vezan za poslodavca i prima odgovarajuu naknadu (plau ili doplatak) i uz to mu je takoe plaeno socijalno osiguranje u sluaju nesree na radu. Poslodavac se obavezuje da e ueniku na praksi pruiti obuku koja e ga osposobiti za odabrano zanimanje. distributivno

33 Obuavanje na praksi podsjea na naizmjeninu obuku, meutim, razlikuje se u

pogledu trajanja obuke i tog da se obuka na praksi bazira na ugovoru. Obuavatelj: vidjeti: nastavnik. Obuka: poduavanje, naroito praktinih ili strunih vjetina i kompetencija. Organski dio strunog obrazovanja i obuke. ini sr obuavanja na praksi i obezbjeuje okosnicu sadraja strunog obrazovanja i obuke (VET-a), bez obzira da li u formalnim tehnikim kolama za obuku, tehnikim koledima ili politehnikim kolama ili neformalnim uslovima uenja. Obuka izvan radnog mjesta: obuka koja se obavlja izvan radnog mjesta i radnog vremena pojedinca; nije direktno povezana sa radnom sredinom, i za obuku ne koristi mogunosti radnog mjesta (vidjeti takoer obuka na radnom mjestu). Obuka na radnom mjestu: (OJT= On the job training) Za razliku od obuke izvan radnog mjesta, ova obuka se odvija na radnom mjestu pojedinca i koristi radno mjesto kao medij za uenje. Moe se kombinovati s obukom izvan radnog mjesta ili drugim oblicima obuke. OJT se s namjerom organizuje na radnom mjestu, prema tome ima svoje opte i specifine ciljeve i koristi plan i resurse (vidjeti takoe Obuku izvan radnog mjesta). Ocijeniti: vidjeti ocjenjivanje. Ocjene: ocjene koje se daju ueniku da pokau postignue na testu, ispitu, aktivnosti itd. Ocjenjiva: vidjeti ocjenjivanje. Ocjenjivanje menadmenta: vidjeti: menadment i ocjenjivanje. Ocjenjivanje nastavnika: vidjeti: ocjenjivanje. Ocjenjivanje objekata: ocjenjivanje ovakvih objekata. Vidjeti ocjenjivanje. Ocjenjivanje prethodnog uenja: vidjeti: prethodno uenje. Ocjenjivanje resursa: vidjeti: ocjenjivanje i resursi. Ocjenjivanje kole: ocjenjivanje kole kao ustanove. Ocjenjivanje se moe odnositi na ishode, usluge, upravljanje i administraciju, resurse i objekte itd. Ocjenjivanje uenja: vidjeti: uenje i ocjenjivanje. Ocjenjivanje: ocjenivanje je proces dodjeljivanja ocjena, biljeenje postignua ili rangiranje akademskog rada uenika kao dio ocjenjivanja uenja kod uenika. Ocjenjivanje: uopteni izraz (pripada iroj lepezi termina vrednovanja) koji podrazumijeva sve metode koje se koriste za procjenu izvedbe pojedinca, grupe ili organizacije. Proces saznavanja o tom kako je stanje unutar odreene tematske oblasti. To na kraju oznaava iznos ili stepen do kojeg su odreene stvari ili osobine prisutne, ili su ciljevi postignuti. Ponekad sinonim sa procjena. Jedna posebna primjena ocjenjivanja, dijagnostiko ocjenjivanje, odnosi se na dijagnostiki proces i ima za cilj dijagnoziranje (unutar dijagnostike evaluacije). Ocijeniti je aktivni glagol, dok se vrilac ocjenjivanja naziva ocjenjiva. Ocjenjivanje uenja

34 posebno se odnosi na metode i procese koji se koriste za procjenjivanje rezultata (znanja,

vjetina i kompetencija) pojedinca, i obino vodi do certifikacije. Proces vrednovanja u kojoj su mjeri uesnici u obrazovanju postigli unaprijed definirane ciljeve uenja. Ocjenjivanje nastavnika odnosi se na procjenjivanje kvalitete i primjerenosti nastavnog procesa, ukljuujui izvedbu nastavnika i pedagoki pristup, te postignuto uenje. Odgovarajue primjene su ocjenjivanje kole, ocjenjivanje resursa, ocjenjivanje kapaciteta, ocjenjivanje uprave, itd. Samoocjenjivanje se odnosi na situacije kada je ocjenjivanje organizovano i sprovedeno od strane pojedinca, grupe, organizacije, itd, koji su objekat evaluacije. Pred-poetno ocjenjivanje ukljuuje obavljanje evaluacije prije poetka neke aktivnosti, npr., za ocjenjivanje uslova za pokretanje programa ili osnivanje ustanove. Eks-post ocjenjivanje naprotiv, dogaa se nakon to je aktivnost zavrena, na primjer, vrenjem pregleda operativnog programa ili institucije. Odgovarati (kome) : vidjeti: odgovornost Odgovarati za: vidjeti: odgovornost Odgovoran za: vidjeti: odgovornost Odgovoran: vidjeti: odgovornost Odgovornost: vidjeti: odgovornost Odgovornost: znai stanje odogovornosti za neto. Obino je pojedinac koji preuzima odreeni zadatak, aktivnost ili obavezu odgovoran za taj zadatak ili obavezu, odnosno od njega se moe traiti odgovornost za taj zadatak. Odgovoran je svom nadreenom ili tijelu na veoj instanci. Osoba odgovorna za odreeni zadatak mora da vodi rauna o brigama, interesima ili zahtjevima onih kojima odgovora. U engleskom jeziku se upotrebljava jo jedan blizak termin sa srodnim znaenjem: accountableness (odgovornost) Odlike kvalitete: ona svojstva organizacije koje inje njen Okvir kvalitete. Takve glavne odlike su relevantnost, isplativost, ekonominost i kvalitetno upravljanje. Odobrenje: vidjeti akreditacija. Odrasli: pojedinci koji su ve iznad starosne dobi za poetno obrazovanje i obuke. Okvir za kvalifikacije: vidjeti: kvalifikacije. Opis zadataka (ToR = Terms of reference): tekst posebnog karaktera i strukture, koji definie obaveze i uloge ugovorne strane. Osiguranje kvalitete: Mehanizam kroz koji se kvalite moe osigurati, obezbijediti, verifikovati i ocijeniti. Da bi se ovaj mehanizam ostvario, potrebna je kompleksna metodologija. To je takoe proces, skupa s rezultatima samog procesa, osiguravanja prethodno odluene kvalitete. Uslov bez kojeg se ne moe pri ovom je da postoji politika za osiguranje kvalitete, i da je ta politika prvo veoma dobra i veoma jasno definirana i opisana. Drugi uslov je da su preduzete mjere da se uspostavi i razvije, te obezbijedi taj kvalitet. Sljedee, da se poduzmu mjere za odravanje

35 kvalitete, i da se utvrdi da je kvalitet zadran. Tako (monitoring i) evaluacija, skupa s

planiranjem, povratnim informacijama, odluivanjem i djelovanjem (intervenisanjem) stupaju na scenu kao sastavni elementi koncepta osiguranja kvalitete. U nastavku, osiguranje kvalitete ukljuuje politiku + strategiju + plan + postupke + pravila+ radnje + pokazatelje kvalitete i mjere verifikovanja. Pokazatelji kvalitete su povezani sa odlikama kvalitete sistema. Osiguranje kvalitete i kontrola kvalitete se onda vie povezuju s procesima pregledavanja, kontroliranja, ocjenjivanja, monitoringa i evaluacije. Govorei posebno o VET-u, osiguranje kvalitete se odnosi na uspostavljanje i funkcionisanje skupa dokumentovanih postupaka koji se temelje na standardima zanimanja i obrazovanja iji je cilj da osiguraju planiranje, razvoj, funkcionisanje, praenje i ocjenjivanje izlaznih rezultata VET-a, da mogu zadovoljiti zahtjeve poslodavaca, ambicije praktikanata i drutveno-ekonomske zahtjeve razvoja. Osiguranja kvalitete VET sistema je veoma bitna dimenzija Evropskog kvalifikacijskog okvira koji je razvila EK. Sistem bi trebao biti uspostavljen na nivoima drava, da se zasniva na odgovornostima drave i svih sudionika jer je kvalitet pitanje drutvene odgovornosti. Koherentni dravni okvir je neophodan da se obezbijedi kvalitet u VET-u, naime dravni kvalifikacioni okvir. Ciljevi osiguranja kvalitete e se zadovoljiti uspostavljanjem sistema osiguranja kvalitete, to je takoer povezano s procesom uspostavljanja povjerenja sudionika VET da e ponuda (ulazni element, proces i minimuma potrebnih zahtjeva. Osoba koja prekida kolovanje: termin se odnosi na osobe iz gore navedenih kategorija, ali se moe odnositi i na one pojedince koji su stigli do kraja obrazovanja ili obuke ali nisu poloili ispite. Posebni fokus na ovom terminu je za one koji ne zavre obavezno kolovanje (manje od 3. nivoa ISCED-a). Oni se esto nazivaju osobe koje rano naputaju kol i za tu socijalnu grupu mora se voditi naroita socijalna briga da bi se vratili u sistem obrazovanja ili obuke. ishodi) zadovoljiti oekivanja ili mjere do

36

PPeriodini: Pridjev koji se koristi uz imenicu da definie dogaaje ili zahtjeve koji se periodino ponavljaju u unaprijed definiranim ciklusima, ili ciklusima ponavljanja. esta upotreba ovog termina u primjeru periodina akreditacija, itd. Ph.D (kratica za Doktor filozofije): najvea titula koju dodjeljuje univerzitet. Pokriva 8

referentni nivo u EQF. Planiranje linog razvoja (PDP): vidjeti: lini razvoj. Plasiranje: termin koji se upotrebljava da opie proces koji omoguava pojedincu da uspjeno ue u novu sredinu, kao na primjer u koli (ukljuivanje u obrazovni sistem), na poslu (nalaenje radnog mjesta), u drutvenoj sredini (poloaj u drutvu). Poetno struno obrazovanje i obuka (IVET): obrazovanje i obuka koji se u principu obavljaju prije ili nakon prvog stupanja u zanimanje/zaposlenje/radni ivot, u poetnom sistemu obrazovanja i obuke neke zemlje. IVET se moe provoditi na bilo kom nivou puteva opteg ili strunog obrazovanja (obrazovanje s punim vremenom u koli ili sistem naizmjenine obuke) ili preko obuke na praksi. Neke obuke koje se poduzimaju nakon (u stvari kad se) zapone radni ivot, takoer se mogu smatrati kao poetna obuka (takoer prilikom preobuke, prekvalifikacije). Podrka: sve aktivnosti ili mjere poduzete s ciljem pomaganja pojednicima ili grupama pojedinaca koji nastoje da postignu odreene rezulatate. Podrka se odnosi na sva ponaanja usmjerena na omoguavanje, podsticanje, pomaganje i sline stavove. Suportivno ponaanje, suportivni stav, suportivne aktivnosti, suportivne mjere su indikativni termini koji su vezani za suportivne pristupe tj. pristupe kojim se daje podrka. Podravalac je generiki termin koji opisuje svakog osposobljenog pojedinca koji omoguava drugim strunim osobama ostvarivanje njihvog djelovanja, realizaciju zadataka ili ciljeva. Suportivno ponaanje i prakse karakteriu pristupe kompatibilne sa slubama za podrku uenicima. Podruje uenja: osnov za grupisanje stepena kvalifikacija unutar okvira koji se zasniva na izuavanju predmetne materije koju sadre. Podruje uenja se obino podudara s profesijom ili dijelom profesije. Podruja uenja su normalno rezultat nomenklature zanimanja u odreenoj zemlji. Prema tome, podruje uenja odgovara na neki nain podruju struke ili porodici zanimanja. Podsistem: vidjeti: sistem. Poduavanje: proces davanja instrukcija tj. poduavanja. Instrukcije izvodi akreditovani instruktor, koji se angauje da instruira pojedince iz odreenih predmeta. Ne ekskluzivno, ali najee, termin se najvie koristi uz obrazovanje i obuku odraslih. Poduavanje: u veini sluajeva, glavni pristup kod omoguavanja uenja u frontalnom

pristupu u koli. U sistemu VET-a ukljuuje VET nastavnike (u drugim kontekstima zvane

37 obuavatelje, instruktore, profesore itd.) poduavanja. uenje. Poduzetnik: vidjeti: poduzetnitvo. Poduzetnitvo: imati poduzetniki status ili proces usvajanja stavova poduzetnika. Naglasak na poduzetnitvu (uenje o poduzetnitvu) ve je postalo jedan od kamena temeljaca usvojenih za VET. Brojni projekti su ve finansirani od strane Evropske unije s ciljem jaanja poduzetnitva i poduzetnikog uenja u obrazovanju i obuci irom Evrope i izmeu zemalja koje nastoje da postignu uslove za pridruivanje EU. Mnogi smatraju da je uenje poduzetnitva ogranino na kurs koji za cilj ima da naui uenike kako da pokrenu biznis. To je skroz pogreno shvatanje. Poduzetnitvo podrazumijeva daleko vie od toga: to je dio procesa razvoja karijere uenika, poduavanje uenika na usvajanju odgovarajuih sposobnosti, razvijanju poduzetnikog stava i umjenosti, formiranju pozitivnog odnosa do posla bez obzira koje vrste i u kojoj sredini, poduavanje uenika kako da steknu osnovne vjetine vezane za poduzetnitvo, i kako da upotrijebe ova svojstva, kako kao proizvoa tako i kao klijent u svijetu u kojem je poduzetnitvo u svakom ivotnom aspektu. Postajui sposobni da identifikuju mogunosti za pokretanje vlastitog biznisa, identifikuju svoje kompetencije koje bi im omoguile obavljanje poduzetnikih aktivnosti, razvijanje poduzetnike motivacije, inventivnosti, ponaanju u vezi s riskiranjem, identifikovanjem novih praksi i/uputanje u takve prakse itd. su samo neki od ogromnog kataloga aspekta koji se tiu uenja o poduzetnitvu, pored pokretanja biznisa. Poduzetnitvo su znanje, vjetine i kompetencije koji su naueni. Kao takvo, moe i treba biti briga obrazovnog sistema. Integriranje poduzetnitva u VET sistem se moe postii koritenjem brojnih konkretnih pristupa i metoda, u rasponu od zasebnih teajeva do proimanja u svim nastavnim planovima i programima, iskustvenih praksa i integriranja u aktivnosti upuivanja itd. Prije svega, obuavanje nastavnika u vezi s filozofijom, razlozima, koristima i metodologijom poduavanja poduzetnitva. Pokazatelj (i). pokazatelj je konkretni dokaz realizacije odreene aktivnosti/zadataka. Takav pokazatelj moe imati formu odreene radnje (npr., fizike pomoi, podrke), dogaaja (npr., konferencije, sastanka) ili sredstva (npr., izvjetaj, spisak). Ponekad preuzima formu pokazatelja stepena do kojeg je cilj ostvaren (npr., procenat studenata koji su s uspjehom okonali kolegij). Originalno trebao bi biti kvantitativni pokazatelj. Da bi bio dobar, pokazatelj bi trebao biti oigledno dokaziv pokazatelj. U mnogim sluajevima, pokazatelj je pokazatelj uspjenosti, pokazatelj uticaja, pokazatelj ishoda i tako dalje, dok se u veini okolnosti vrednovanja, pokazatelji koriste kao dio osnovnih kriterija u vrednovanju. U raspravama o kao prenosioce znanja u procesu

U procesu poduavanja ili obuke koristi se nastavna metodologija (ili

metodologija poduavanja) skupa sa nastavnim materijalom i pomonim materijalom za

38 osiguranju kvalitete, pokazatelji kvalitete su pokazateljima. Pokazatelj uticaja: vidjeti: uticaj i pokazatelj. Pokazatelji izvedbe: podaci ili kriteriji, obino kvantitativni po formi, koji obebjeuju mjeru odreenog aspekta izvedbe pojedinca ili organizacije u poreenju s im se mogu uporediti promjene u izvedbi ili izvedbama drugih. Pokazatelji kvalitete: vidjeti: kvalitet i osiguranje kvalitete. Pokazatelji nivoa: za svaki od referentnih nivoa u EQF i NQF, iroki opisi ishoda uenja na datom nivou, u smislu osam podskupova uenja, vjetina i kompetencija. Ponekad se nazivaju deskriptori nivoa. Oni ukljuuju iskaz o dubini i opsjegu ishoda uenja na posebnom nivou da da bi se dobila odgovarajua kvalifikacija. Politehnika (kola): politehnika (kola, institucija, itd) je tradicionalno neuniverzitetska visokokolska institucija, koja se fokusira na struno obrazovanje. U mnogim zemljama, politehnike kole su nadograene u univerzitete. Politika: iskaz o stavu u vezi s odreenim pitanjem, koji odraava namjeru i predanost u vezi s bavljenjem tim pitanjem. Politika je neophodan preduslov za strategiju, koja je opet neophodan uslov za planiranje rada, poduzimanje akcije i implementaciju metodologije, uopte za ostvarivanje politike u praksi. Politika je obino specifina. Odgovarajua politika je potrebna za obrazovanje, za razvoj VET-a, za osiguranje kvalitete. U zemlji ili u odvojenom obrazovnom sistemu politika razvijaju kreatori politike. Politika: termin politika se obino odnosi na politike mehanizme, politike aspekte politike, aktivnosti, itd. Politika je odgovornost politiara. Polukvalifikovani radnik: vidjeti: kvalifikovani. Pomoni materijal za uenje: bilo koji materijal pripremljen i dostupan uenicima, odakle mogu uiti i koji im generalno moe koristiti kao pomo u uenju. Pomoni materijal: vidjeti: learning support materials. Ponovna akreditacija: obnavljanje procesa akreditacije. Ponovno uspostavljanje ili ponovno potvrivanje (obino u utvrenom periodinom ciklusu) statusa, legitimnosti ili primjerenosti institucije, programa (tj. skupa modula) ili modula studija ili profesionalnog priznavanja pojedinca. Ponuda radne snage: na konkretnom tritu rada, ponuda radne snage (ponuda rada) odnosi se na raspoloivost radne snage za upotrebu, tj., koliina rada koja je poslodavcima na raspolaganju za upotrebu. Ponuda: pruanje resursa i sredstava neophodnih za funkcionisanje ili za program. U terminologiji trita rada, kao i terminologiji strunog obrazovanja i obuke, ponuda je na jednoj strani (strana ponude) a potranja na drugoj (strana potranje). termin koji se obino koristi kao alternativa

39 Ponua/organizator obuke: organizacija ili zvanina institucija koja je ovlaena

(akreditovana) za pruanje usluga obuke. Takoer, svaka organizacija koja je posebno uspostavljena za ovu svrhu ili pojedinci iji je posao da pruaju obuke. Ponuai obuka mogu biti poslodavci koji pruaju obuke u sklopu svojih irih poslovnih aktivnosti. Ponua: (programa obrazovanja i obuke): osoba koja, ili tijelo ili institucija koja obezbjeuje, organizuje ili izvodi program obrazovanja i obuke. Ponuai VET programa i izvoai trebaju biti propisno akreditovani prije pruanja usluga programa. Porodice zanimanja: broj porodica u koje su svrstana sva zanimanja sa odreenog trita rada. Vidjeti takoer nomenklatura zanimanja. Portfolio: tehnika ocjenjivanja postignua ili napredovanja osobe koja ui, i istovremeno instrument za implementaciju tog ina. Portfolio se obino koristi kao tehnika i kao instrument za omoguavanje samoocjenjivanja uenika i procesa napredovanja karijere.Vidjeti takoe napredak. Posao: redovna aktivnost u kojoj je pojedinac angaovan, koju pojedinac obavlja za plau. Obino se u jeziku koristi da jednostavno izrazi neiji zanat, neije zanimanje, neiji poziv ili profesiju. Takoer moe oznaavit rad na odreenoj poziciji unutar struke u kojoj je pojedinac zaposlen. Post-: prefiks koji se upotrebljava s imenicom da bi definirao poziciju odreene aktivnosti koja je 'nakon' neke druge aktivnosti, drugog nivoa, itd. Primjeri su poslije-sekundarno obrazovanje i obuka, post-univerzitetsko istraivanje, postdiplomski studij (studij nakon prvog stepena nivoa u visokom obrazovanju), eks-post-fakto istraivanje, post-test, itd. Potranja: u sluaju strunog obrazovanja i obuke i ljudskih resursa, termin koji se odnosi na kvatitet kao i na kvalitet zavrenih i osposobljenih polaznika strunog obrazovanja i obuke (strana ponude radne snage) od koje se trai da pokrije potrebe stranu potranje radne snage (strana koja potrauje radnu snagu, tj.preduzea, kompanije, itd.,) u odreenom kontekstu trita rada. Potrebe za vjetinama: vjetina ili vjetine potrebne za razliite vrste aktivnosti, posla ili zanimanja u specifinoj organizaciji ili /i sektoru ili/i regiji. Ovakve potrebe se ocjenjuju kroz proces poznat kao Analiza potreba za vjetinama. Povratna informacija: termin koji potie iz pristupa sistemske teorije i sistema elektronske automatizacije, odnosi se na upotrebu izlaznog rezultata za vrenje uticaja na ulazni element i proces, i prema tome na sam izlazni rezultat. U obrazovnoj praksi, to je proces po kojem informacija koja rezultira iz aktivnosti monitoringa, evaluacije, pregledanja, itd je direktna povratna informacija za neposrednu promjenu, ispravku i unapreivanje aktivnosti ili radnje. U sistemskom pristupu, povratna informacija je osnovna radnja. Procesi povratnih informacija imaju katalistiku ulogu u dobro organizovanom Sistemu osiguranja kvalitete i u evaluaciji uopte.

40 Pravila: skup normativne regulative koja obino sadrana u pravilniku. Pravilnik: zakonski dokument koji sadri sva pravila i odredbe koje ureuju odreenu aktivnost ili program. Primjer je Pravilnik o ocjenjivanju uenika. Vidjeti takoe pravila. Pravovaljanost: Stanje pravovaljanosti. U praksi to znai da je odgovarajua metoda koritena za dokazivanje da je neto ispravno, za povrivanje odreenih dogaaja ili informacija itd. Pre-: Prefiks koji se stavlja na poetku rijei da pokae radnju ili mjeru poduzetu ranije, ili nivo smjeten prije, ili zahtijevan ranije. Primjeri su Preduslov, pred-kursevi, moduli usmjerava implementaciju odreenih

aktivnosti ili mjera, odreenog vladanja i ponaanja u definiranim kontekstima. Ova pravila su

preduslovi, obuka kao preduslov, pred-test, itd. Predmet evaluacije: Vidjeti evaluacija i ocjenjivanje. Pregled fakulteta: pregled fakulteta ima dva razliita znaenja 1) proces pregleda ulaznih elemenata, procesa ili izlaznih rezultata fakulteta kao organizacione jedinice; strukture, naina funkcioniranja, misije, optih i specifinih ciljeva 2) pregled akademskog osoblja, npr., procjenjivanje izvedbe istraivaa i nastavnika. Pregled kolega strunjaka: 'Peer review' je proces evaluacije odreene aktivnosti, radnog procesa, ili izlaznog rezultata pojedinca, tijela, slube ili institucije, koju obavlja 'peer' (struni kolega) (ili tim kolega 'peers'). lanovi tima kolega koji vri procjenjivanje su slini, imaju isti status, ili su u slinom okruenju ili kontekstu, dijele ista iskustva. U ovom kontekstu 'peer' (struni kolega) je pojedinac ili grupa pojedinaca koji djeluju u istom ili slinom miljeu kao ispitanici, na takav nain da on / ona razumije kontekst u kojem se odvija kvaliteten pregled i sposoban je doprinijeti tom procesu. Pregled: termin koji je povezan s evaluacijom i kvalitetom. Svaki proces koji istrauje kvalitet aktivnosti, programa, proizvoda itd. Istraivanja kvalitete. Pregled obino vri ocjenjiva ili tim za pregled. Vidjeti pregled kolega strunjaka. Preliminarni: pridjev koji se upotrebljava da pokae da je radnja obavljena ili mjera poduzeta prije neke druge radnje, u svrhe pripreme ili istraivanja. Preliminarni kursevi, preliminarni studiji, preliminarno ocjenjivanje, itd. su primjeri. Prenosivost: mogunost da se (kreditni bodovi, vjetine ili kompetencije) prenose i koriste u novom okruenju obrazovanja ili zanimanja. Prenoljivost: vidjeti: prenosivost Preobuka: ponovno obuavanje, obino s novim predmetima za usavravanje ili

modernizovanje ili poboljavanje postojeeg znanja, vjetina i kompetencija, u istom zanimanju ili u novom. Prethodno ocjenjivanje ili evaluacija: ocjenjivanje ili evaluacija koji su se desili ranije, prije neke druge aktivnsti ili dogaaja.

41 Prethodno uenje: znanje, vjetine i kompetencije steene kroz prethodnu obuku ili

iskustvo. Moe biti bilo koje forme uenja, ali obino indicira neformalno ili informalno uenje. Ocjenjivanje prethodnog uenja i priznavanje prethodnog uenja su veoma vani aspekti cjeloivotnog uenja. Prijenos kreditnih bodova: vidjeti: Transfer kreditnih bodova, ECTS. Prijepis ocjena: tampani ili elektronski zapis dostignua studenta u obrazovanju ili obuci. Prilagodljivost: sposobnost da se prilagodi novoj situaciji ili novom okruenju, drutvenom ili profesionalnom. Prilagodljivost zahtjeva odreene kvalitete, vjetine i sposobnosti. Pristup: proces (moe ukljuivati politike, uslove ili mjere) koji omoguava ili ak podstie pojedince, ili grupe pojedinaca, da pristupe obrazovnoj instituciji ili programu. Uslovi i okolnosti (ire drutveno-ekonomsko okruenje) ili obrazovni zahtjevi (npr., kvalifikaci