GRAĐANSKO PRAVO u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila uređuje one imovinske odnose u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidaba ili imovine.

NAČELA GRAĐANSKOG PRAVA:a) Načelo dispozitivnosti (slobodne inicijative stranaka, načelo

stranačke autonomije)- građanskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje isključivo

voljom stranaka.

OGRANIČENJA:I) Opća

i) ništa protiv Ustava RHii) ništa protiv prisilnih propisaiii) ništa protiv morala društva

II) Posebna

b) Stranačka ravnopravnost - koordinacija, NE subordinacija

c) Imovinska sankcija

d) Prenosivost (prometnost) imovinskih subjektivnih prava - jedino na području građanskog prava postoji mogućnost prometa subjektivnim imovinskim pravima- strogo osobna građanska prana su NEPRENOSIVA

SUSTAV GRAĐANSKOG PRAVA

INSTITUCIJSKI1. personae(osobe)2. res (stvari)3. actiones (tužbe)

OPĆI DIO GRAĐANSKOG PRAVA sadrži skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima građanskog prava.

STVARNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima s obzirom na stvari.

OBVEZNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštena da od druge strane (dužnika) traži neku činidbu, a ona je dužna tu činidbu izvršiti.

NASLJEDNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) uređuje prijelaz njene imovine na duge osobe (njezine nasljednike).

PANDEKTNI1. opći dio2. obvezno pravo3. stvarno pravo4. obiteljsko pravo5. nasljedno pravo

1

IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

a) materijalni (unutarnji)- uzrok postanka i- temelj opstanka pravne norme

b) formalni (izvanjski) - način na koji se određeni sadržaj pravno izražava-> izvori prava su različiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila

a) državni izvor- formalni tvorac prava je ustavom određeno zakonodavno tijelo

(propisi, zakoni)- norma je HETERONOMNA (stvaratelj norme nije i njezin adresat)

b) društveni izvor- samonormiranje međusobnih odnosa i akcija članova određenih

asocijacija- norma je AUTONOMNA

a) PROPISII) Ustav RHII) ZakonIII) Propisi stare Jugoslavije

- ako odnosi nisu uređeni važećim propisima- ako su, u skladu s posebnim propisima, primjenjivana u RH- ako nisu u suprotnosti sa Ustavom i zakonima RH

b) PRAVNI OBIČAJI- longa consuetudo + opinio iuris sive necessitatis

(materijalni + psihološki element)- SUBORDINIRANI su zakonskom pravu- SUPSIDIJARAN pravni izvor

c) SUDSKA PRAKSA- donošenje više suglasnih presuda od strane istog suda o istom

pravnom pitanju na temelju kojih se ustaljuje općeobvezatna pravna forma

- NEMA karakter presedana nego djeluje snagom svoje UVJERLJIVOSTI - NEIZRAVAN izvor prava

d) PRAVNA ZNANOST- NEIZRAVAN izvor- djeluje snagom svoje UVJERLJIVOSTI

GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS je onaj društveni odnos koji je uređen pravnim pravilima građanskog prava. Građansko pravo daje samo pretpostavke za prisilno ostvarenje prava i obveza subjekata u određenim građanskopravnim odnosima.

PRAVNE ČINJENICE su one za koje pravo veže postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa, odnosno prava.

RANG

2

VRSTE PRAVNIH ČINJENICA

A) S OBZIROM NA NASTANAKa) prirodni dogadaji (pravni događaji)b) ljudske radnje

I) dopuštene (pravni poslovi*)II)nedopuštene (delikti**)

*PRAVNI POSAO je stranačko očitovanje volje usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih činjenica.**DELIKT je protupravna radnja uz koju pravila građanskog prava i mimo volje štetnika vežu postanak odnosa odgovornosti za štetu.

B) S OBZIROM NA FUNKCIJUa) pretpostavka

- to je pravna činjenica koja je doista kao činjenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao određeni građanskopravni odnos

- sigurno se dogodila i uvijek se može dokazati

b) pravna osnova- ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili

prestanak subjektivnih građanskih prava ILI- pravno pravilo ili pravna norma koja sadrži ovlaštenje,

dužnost, odgovornost ili zabranu određenog ponašanja- njezino se postojanje mora dokazati

c) predmnijeva ili presumpcija- takva pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne

dokaže suprotno. Nikad se ne dokazuje ono što se predmnijeva, već ono što je predmnjevi protivno.

I) praesumptio iurisII) praesumptio iuris et de iure

d) fikcija- pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili

da se nikada neće ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki pravni odnos

PRAVNI SUBJEKT je nositelj prava i obveza.a) fizička ili naravna osobab) pravna osoba

PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo biti nositeljem prava i obveza.

POSLOVNA SPOSOBNOST je svojstvo da se svojim vlastitim aktivitetom, dakle, vlastitim očitovanjima svoje volje, stječu prava i obveze.

DELIKTNA SPOSOBNOST je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelanja.

3

FIZIČKA OSOBA je živ čovjek. PRAVNA SPOSOBNOST

- NE MOŽE se oduzeti- NEMA stupnjevanja (opća pravna sposobnost)

POSLOVNA SPOSOBNOST- puna ili potpuna- ograničena i djelomična- potpuna poslovna nesposobnost

DELIKTNA SPOSOBNOST- potpuna- oboriva nesposobnost- nesposobnost

PRAVNA OSOBA je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost.

PRAVNA SPOSOBNOST- MOŽE se oduzeti- ograničena je (posebna pravna sposobnost), fizička osoba

djeluje u krugu onoga što joj nije zabranjeno a pravna u krugu onoga što joj je određeno

POSLOVNA SPOSOBNOST- NEMA stupnjevanja- čim nastane, ima poslovnu sposobnost, za razliku od fizičke

osobe- volju izražava putem tijela/organa (DINAMIČKA VOLJU) ili

statuta/pravila (STATIČKA VOLJA)DELIKTNA SPOSOBNOST

- sposobna

SKICA OSNOVNIH TEORIJA O PRAVNOJ OSOBI

TEORIJA FIKCIJE

TEORIJA NAMJENSKE IMOVINE

TEORIJA DESTINARATEORIJA PRAVNE

REALNOSTI

TEORIJA USTANOVE TEORIJA KOLEKTIVNOG VLASNIŠTVA

TEORIJA REALNE EGZISTENCIJE

ORGANSKA TEORIJA

POTVRDNE ODRIČNE

Σ

4

VRSTE PRAVNIH OSOBA- pravne osobe javnog prava- pravne osobe privatnog prava- korporacije- zaklade

KORPORACIJA je organitzirana zajednica osoba koja je samostalan subjekt različit od pojednih članov korporacije. UNIVERSITAS PERSONARUM.

ZAKLADA je za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. UNIVERSITAS RERUM.

OSNIVANJE- aktom državne vlasti- pravnim poslom fizičke ili pravne osobe

FUNDACIJA je zaklada osnovana na razdoblje ne dulje od pet godina.

PRESTANAK PRAVNE OSOBE- propisom, aktom državne vlasti (zabranom)- ispunjenjem cilja- padom broja članova ispod određenog broja- nestankom imovine- stečajem (insolventnost i prezaduženost)

POJAM SUBJEKIVNOG GRAĐANSKOG PRAVAA) Teorija volje

- subjektivno pravo je pravnim poretkom zajamčena moć volje, pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo

B) Teorija interesa- subjektivno pravo je pravno zaštićeni interes tj. neka korist

ili dobro u najširem smislu

C) Voljno-interesna teorija- subjektivno pravo je pravnim poretkom pojedincu podjeljena moć

volje odnosno pravna moć u svrhu zadovoljenja njegovih potreba

SUBJEKTIVNO GRAĐANSKO PRAVO je skup ovlaštenja koja pravnom subjektu u određenom građanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog građanskog prava. NEMA subjektivnih građanskih prava bez titulara (nositelja).

FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA- za određivanje međusobnih odnosa pravnih subjekata u određenom

građanskopravnom odnosu- za određivanje faktičkog odnosa subjekta i objekta u pravnom

odnosu- za konstrukciju pojma imovine

po cilju i zadaći

po supstratu pravne osobnosti

5

SADRŽAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVAA) pripadanje i ovlaštenje

- pripadanje – veza objekta i subjekta sa stajališta objekta- ovlaštenje – veza subjekta i objekta sa stajališta subjekta

(ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari, ako se obavlja unutar građanskopravnog odnosa). UKUPNOST OVLAŠTENJA ČINI SUBJEKTIVNO PRAVO!

B) Interes- cilj ovlaštenja

ZAHTJEV je objektivnim pravom zajamčena mogućnost da se od drugog traži čin ili propust koji istodobno znači ostvarenje našeg subjektivnog prava. Zahtjev može zastariti a da subjektivno pravo ostaje!

SUBJEKTIVNO PRAVO ZAHTJEV

SUBJEKTIVNO PRAVO ZAHTJEV PONAŠANJE OBVEZNIKA

PRISILNOG IZVRŠENJA

tužbom prigovorom

VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU A) APSOLUTNA (erga omnes) i RELATIVNA (inter partes)B) PRENOSIVA i NEPRENOSIVA (strogo osobna)C) GLAVNA i SPOREDNA (akcesorna)D) PREOBRAŽAJNA (potestativno pravo, pravna moć)

PREOBRAŽAJNA PRAVA su ovlaštenja pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnije, promijeni ili plpnča građanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka.

- vezana za prekluzivne rokove- nastaju na temelju zakona ILI ugovora

VRSTE PREOBRAŽAJNIH PRAVAa) preobražajna prava NASTANKAb) preobražajna prava PROMJENEc) preobražajna prava PRESTANKA

OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA su stvari, činidbe i imovina povodom koje pravni subjekti stupaju u te odnose.

STVARI u građanskopravnom smislu su – materijalni dijelovi prirode - koji se mogu osjetilima primijetiti - koji su prostorno ograničeni - koji postoje u sadašnjosti, ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti

OBJEKTIVNO PRAVOizvire

prati

određuje

dajemogućnost

6

STVARI po čl.2. st.2. ZOV - tjelesni dijelovi prirode

- različiti od ljudi - koji služe ljudima za uporabu

+ sve što je zakonom izjednačeno sa stvarima

DIOBA STVARIPO KRITERIJU PROMETNOSTI

a) stvari u prometu (res in commercio)b) stvari ograničene u prometuc) stvari izvan prometa (res extra commercium)

PROMETNA SPOSOBNOST je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova, tj. one stvari kojima njihonve prirodne osobine ili zakonske odredbe ne priječe da pripadaju pojedincu.

PO KRITERIJU PRORODNIH SVOJSTAVAa) pokretne i nepokretne (res mobiles – immobiles)

POKRETNE su one stvari koje mogu mijenjati polažaj u prostoru a da se pri tom ne uništi njihova bit (supstanca), odnosno da se time ne promijeni njihova dosadašnja struktura.NEPOKRETNE su one stvari koje ne mogu mijenjati položaj u prostoru bez da im se kod toga ne uništi bit ili ne promijeni dosadašnja struktura.

KRITERIJI PODJELEI) Kriterij prirodne kakvoće

- nekretinine su zemljišta, zgrade, sve ugrađeno, dograđeno, nadograđeno na nekretninu

II) Kriterij pertinencije- iako je pertinencija pokretna stvar, ona se po namjeni smatra nekretninom ako služi gospodarskim svrhanma nekretine

III) Kriterij posebnih ciljeva- neka se stvar smatra nekretninom ako je zakonom tako određeno

b) zamjenjive i nezamjenjive (res fungibiles – non fungibliles)

ZAMJENJIVE su one stvari koje se i prometu određuju po vrsti, rodu, broju, mjeri, itd. GENUS.NEZAMJENJIVE su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo određena pojedinost, individualnost. SPECIES.

7

c) potrošne i nepotrošne (res consumptibiles – non consumptibiles)

POTROŠNE su one stvari koje se jednokratnom uporabom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstancija.NEPOTROŠNE stvari su one koje se prvom normalnom uporabom ne uništavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija.

d) djeljive i nedjeljive (res divisibiles – non divisibiles)

DJELJIVE su one stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova tako da im se ne uništi prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost.NEDJELJIVE su stvari kod kojih bi se diobom uništila njihova bit ili im se nerazmjerno umanjila vrijednost.

NAČINI DIOBE STVARII) Fizička dioba

- podjela na dijelove mehaničkim putem

II) Geometrijska dioba- primjenjuje se kod zemljišta

III) Civilna dioba- dioba nedjeljivih stvari po vrijednosti

IV) Idealna dioba- sadržajna podjela na idealne dijelove- idealni dijelovi su po ZV odvojivi

ODNOS IZMEĐU POJEDINIH STVARI

JEDNOSTAVNE ILI JEDINSTVENE stvari su one koje po shvaćanju u običnom životu i prometu čine jedinstvo.

SASTAVLJENE stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni diojelovi NE gube svoju dosadašnju fizičku egzistenciju.

A) Sastavljena stvar s nesamostalnim dijelovima- sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost (zadržavaju

fizičku opstojnost)- sastavni dio NE MOŽE se odvojiti a da se time cijela stvar ili

on sam ne uništi- NISU moguća zasebna imovinska prava na pojedinim sastavnim

dijelovima

B) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima- sastavni dijelovi ne zadržavaju samo fizičku opstojnost, nego i

stanovitu samostalnost- MOGUĆA su zasebna imovinska prava na sastavnim dijelovima, a

predmnijeva je da na njima postoje ista prava kao i na cijeloj stvari

8

PERTINENCIJA ILI PRIPADAK je sporedna stvar koja je određena da trajno služi gospodarskim svrhama neke glavne stvari (pokretnine ili nekretnine), a da pri tom NE postaje njezin sastavni dio ALI slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accesorium sequitur principale) ILI

- pokretna stvar- koju je NJEZIN vlasnik namijenio (subjektivni element) da- kao sporedna trajno služi svrsi glavne (subordinacija)- a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da

odgovara toj namjeni- NIJE pripadak ona stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne

smatra pripatkom (objektivni element)

PLODOVI su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava.

VRSTE PLODOVA

A) Prirodni plodovi (fructus naturales)- organski proizvodi neke stvari koje ona daje BEZ umanjenja

svoje supstancije i BEZ ljudskog rada

B) Industrijski plodovi - plodovi koje daje sama stvar UZ sudjelovanje ljudskog rada

VRSTE PRIRODNIH I INDUSTRIJSKIH PLODOVAa) Viseći plodovi (fructus pendentes)b) Odvojeni plodovi (fructus separati)c) Ubrani plodovi (fructus percepti)d) Potrošeni plodovi (fructus consumpti)e) Nepotrošeni plodovi (fructus non consumpti)f) Zanemareni plodovi (fructus percipiendi)

C) Civilni plodovi (fructus civiles)- prinosi koje NE daje stvar sama, već ih dobivamo

posredstvom nekog pravnog odnosa

VRSTE CIVILNIH POLODOVA a) Dospjelib) Nedospjeli

Dok se vlasništvo prirodnih ili industrijskih plodova stječe separacijom, ponekad i percepcijom, dotle se vlasništvo civilnih plodova stječe dospjelošću i percepcijom.

UKUPNOST STVARI (universitas rerum) razumijeva zbroj- fizički samostalnih stvari- međusobno kooridiranih- koje su ujedinjene zajedničkom gospodarskom svrhom- i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom

čl. 7. st.1.ZV

9

KOMPLEMENTARNE STVARI su skup fizički samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari onemogućuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline.

VRSTE CIJENAA) Redovita cijena (pretium orinarium)

- obična, normalna prometna vrijednost, tržišna cijena- objektivan kriterij

B) Izavnredna cijena (pretium extraordinarium)- subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva

objektvnim mjerilima- objektivan i subjektivan kriterij

C) Afektivna cijena (pretium affectionis)- posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva

objektivnim mjerilima- subjektivni kriterij

ČINIDBA ILI PREDMET OBVEZE je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku.

KARAKTERISTIKE ČINIDBE

I) ljudska radnja

II) imovinski karakter- odražava se izravno ili neizravno u imovinskoj masi jedne ili

obiju strana

III) mogućaa) objektivna nemogućnost – ono što NITKO ne može izvršiti;

relevantna ako je postojala u trenu sklapanja posla (prvobitna)

b) subjektivna nemogućnost – ono što DUŽNIK ne može izvršiti; ako je bez krivnje, povlači gašenje obveze, ako je skrivljena povlači odgovornost za štetu

IV) pravno dopuštena

- ne protivi se: – ustavu– prisilnim propisima– moralu društva

V) određena/odredivaa) određena – u svim pojedinostima točno označena,

individualiziranab) odrediva – nije u samom postanku obveze točno određena,

ali pravni posao sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da je odredi

10

VRSTE NEODREĐENIH ALI ODREDIVIH ČINIDABA

A) Alternativne- duae res in obligatione, una in solutione

B) Fakultativne- una res in obligatione, duae in solutione

C) Generične- dužnik se oslobađa obveze davanjem određene stvari unutar vrste

SADRŽAJ ČINIDBE

A) Davanje (dare)- dužnik je dužan vjerovniku pribaviti vlasništvo ili neko drugo

stvarno pravo

B) Činjenje (facere)- činidba koja se ispunjava trošenjem radne snage uz pomoć

mehaničkih sredstava ili bez njihove pomoći- objekt činidbe je funkcija rada ili rezultat rada

C) Propuštanje (non facere)- neizvršavanje određenih radnji od strane obveznika koje bi on

inače mogao obavljati da nije u obveznom odnosu

D) Trpljenje (pati)- nesprečavanje tuđe radnje koju bi obveznik inače bio ovlašten

spriječiti da se ne nalazi u obveznom odnosu

IMOVINA…KAO GOSPODARSKA KATEGORIJA

- skup dobara koja pripadaju određenom subjektu (imovinska masa, imetak)

…KAO PRAVNA KATEGORIJA- skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim

nositeljem

…KAO KNJIGOVODSTVENA KATEGORIJA- skup subjektivnih prava (aktiva) i obveza (pasiva)

predstavljena jednim nositeljem

11

FUNKCIJE IMOVINE

a) Jamstvena (garantna) funkcija- imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegova

potraživanja

b) Olakšanje prometa- pomoću imovine omogućuje se da prava i obveze jednog subjekta

kao jedinstvo kolaju u prometu

KARAKTERISTIKE IMOVINE

a) Jedinstvenost- određeni pravni subjekt može imati samo jednu imovinu

b) Identitet- imovina ostaje pravno jednaka samoj sebi makar pojedini

dijelovi iz nje izlazili, a drugi u nju ulazili

PRAVNI POSAO je stranačko očitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najvažniji postanak, promjena ili prestanak nekog građanskopravnog odnosa.

IMOVINA U PRAVNOM SMISLU

ČINIDBE

IMOVINA U GOSPODARSKOM

SMISLU

OBVEZE

teretimovine

subjektivna imovinska prava na činidbu (tražbine)

subjektivna prava, imovinska, na stvarima

12

VRSTE PRAVNIH POSLOVAa) imenovani (nominatni, tipični) i neimenovani (inominatni,

atipični)- nominatnima se ustalio sadržaj i naziv

b) jednostrani i dvostrani- jednostrani – nastaju očitovanjem volje jedne strane- dvostrani – nastaju suglasnim očitovanjem volje dviju stranaka

koje stoje jedna nasuprot drugoj (UGOVORI)I) jednostranoobvezni ugovoriII) dvostranoobvezni ugovori

c) među živima (inter vivos) i za slučaj smrti (mortis causa)- među živima – njihov pravni učinak nastupa za života stranaka- za slučaj smrti – njihov pravni učinak nastupa nakon smrti

stranke koja je poduzela pravni posao

d) naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni)- naplatni – za činidbu se traži protučinidba- besplatni – za činidbu se ne traži i ne daje protučinidba

e) komutativni i aleatorni- komutativni – u vrijeme sklapanja poznate su međusobne činidbe

i stranačke uloge- aleatorni – u trenu sklapanja nisu u svemu poznata prava i

obveze stranaka, ponekad niti njihove stranačke uloge, već to zavisi od nekog vanjskog, neizvjesnog događaja. NE MOGU se pobijati zbog laesio enormis

f) kauzalni i apstraktni- kauzalni – njihova svrha je naznačena kao bitan element pravnog

posla- apstraktni – njihov se cilj ne vidi iz samog posla

g) formalni i neformalni- formalni – oni za koje je oblik određen propisom ili odredbom

stranaka- neformalni – oni za koje oblik NIJE određen, odnosno NIJE

obvezan neki određeni oblik

SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVAA) Bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii)

- oni sastojci koji su nužni za određeni tip pravnog posla, minimalan sadržaj (ius strictum)

B) Prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii)- oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju, jer

proizlaze iz same prirode određenog pravnog posla, prošireni sadržaj (ius dispositivum)

- vrijede ako ih stranke ne isključe

C) Nuzgredni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii)- oni sastojci koji vrijede samo ako ih stranke ugovore- najčešći su uvjet, rok, nalog

13

UVJET je nuzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu kojom stranke učinak pravnog posla čine zavisnim od neke BUDUĆE i NEIZVJESNE okolnosti. Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako njegov nastanak ili prestanak (NE sadržaj kao kod aleatornih pr. poslova) zavisi od neizvjesne činjenice.

VRSTE UVJETA a) odgodni (suspenzivni, conditio suspensiva) i raskidni

(rezolutivni, conditio resolutiva)- odgodni – odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet

ne ispuni ili ne izjalovi- raskidni – uništava učinak pravnog posla u času kad nastupi ona

buduća i neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet

b) afirmativni (conditio affirmativa) i negativni (conditio negativa)- afirmativan – traži da se nešto dogodi- negativan – traži da se nešto ne dogodi

c) potestativan (conditio potestativa), kauzalan (conditio causalis), mikstan (conditio mixta)- potestativan – ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao

uvjet ovisno je o volji i odluci uvjetno ovlaštenog- kauzalni - ispunjenje uvjeta ovisi o nekom prirodnom događaju,

ili volji nekog trećeg- mikstni – ispunjenje uvjeta ovisi o volji uvjetno ovlaštenog i

o nekom vanjskom događaju ili djelovanju treće osobe

BITNI SASTOJCI PRIRODNI SASTOJCI NUZGREDNI SASTOJCI

NUŽNI ZA ODREĐENI TIP

PRAVNOG POSLA

PROIZLAZE IZ PRIRODE PRAVNOG

POSLA- podrazumijevaju se- stranke ih mogu izrijekom isključiti

VRIJEDE SAMO AKO IH STRANKE

UGOVORE

- objektivno bitni (ius strictum)- subjektivno bitni (po sporazumu stranaka)

- uvjet- rok

- nalog- ius dispositivum

14

NEPRAVId) nužni

- onaj uvjet kod kojeg okolnost koja se treba dogoditi jest buduća, ali NIJE NEIZVJESNA (to je u stvari ROK)

e) pravni (conditio iuris)- nije uvjet, nego jedna od PRETPOSTAVKI potrebnih za postanak

nekog pravnog posla

f) nemogući (conditio impossibilis)- onaj uvjet koji se ne može ostvariti niti fizički, niti pravno

g) nedopušteni (conditio illicite opposita)- onaj uvjet koji se protivi ustavom utvrđenim načelima

društvenog uređenja ili prisilnim propisima

h) nemoralni (conditio turpis, conta bonos mores)- onaj uvjet koji je protivan moralu društva

DEJELOVANJE UVJETA

I) Vrijeme pendencije (conditio pendet)- razdoblje koje započinje sklapanjem pravng posla i traje sve

dok se uvjet ne ispuni ili ne izjaloviFIKCIJA ISPUNJENJA - smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen (čl.74. st.4. ZOO)FIKCIJA IZJALOVLJENJA – smatra se da uvjet nije ostvaren ako njegovo ostvarenje protivno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje strana u čiju je korist određen (čl.74. st.4. ZOO)

II) Ispunjenje uvjeta- conditio existit – uvjet je ispunjen kada se dogodila/nastala

ona okolnost koja je predviđena u dispoziciji- conditio deficit – uvjet se izjalovio kada je sigurno da se

okolnost postavljena kao uvjet više neće ispuniti

ROK (dies) je nugredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinak pravnog posla ograničuje vremenom, tj. učinak pravnog posla nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do određenog vremena. Za razliku od uvjeta, rokovi se MOGU uređivati propisom i NE javljaju se isključivo samo kod pravnih poslova. Kod roka nema neizvjesnosti.

15

VRSTE ROKOVA

a) Početni rokovi (dies a quo)i završni rokovi (dies ad quem)b) Jednostavni i složeni

- jednostavni – određeni su kalendarski - dies cerus an certus quando- složeni – u sebi sadrže element neizvjesnosti

- dies certus an incerus quando- dies incerus an incerus quando- dies incertus an certus quando

NALOG ILI NAMET (modus) je nuzgredna odredba dodana BESPLATNOM pravnom poslu kojom se stjecatelju nameće neka dužnost. To NE pretvara besplati pravni posao u naplatni jer nalog NEMA karakter protučinidbe.

OBLIK OČITOVANJA VOLJE su razni oblici i različite mogućnosti u kojima se izražava unutarnja volja subjekta.

A) Usmeno- očitovanje volje pomoću živo izgovorene riječi (viva vox)

B) Pisano- očitovanje dano pomoću pisanih riječi (scriptura)POTPISPARAFFAKSIMILRUKOZNAKELEKTRONIČKI POTPIS

C) Znacima

D) Konkludentnim činima- neizravno očitovanje- iz određenog ponašanja očitovatelja može se sigurno zaključiti

da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju

E) Šutnja- šutnja NE znači pristanakIZNIMKE- čl.42. st.2. ZOO- čl.42. st.4. ZOO

PROTESTATIO je očitovanje volje kojim se određena osoba unaprijed osigurana od krivog shvaćanja njezinih postupaka.

RESERVATIO je očitovanje volje kojom se stranka ograđuje od toga da se neki njezin čin shvati kao napuštanje prava.

16

OBLIK PRAVNIH POSLOVA

a) Usmeni- riječi, znaci, kokludentne radnje

b) Pisani- sklopljen je kada ga stranke vlastoručno POTPIŠU, odnosno

stave OVJEREN RUKOZNAK

c) Pred svjedocima

d) Uz sudjelovanje javnog tijelaI) Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim

tijelom - javnobilježnički akt- sudski zapisnik

II) Potvrđivanje (ovjeravanje, solemnizacija) ispravaIII) Ovjeravanje potpisa

e) Usmeni dodaci pisanom ugovoruIZNIMKE od pravila o paritetu oblika

- ako se dopuna odnosi na sporedne točke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno, a to nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan

- kada se kasnijim usmenim dodacima smanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane, a oblik je propisan isključivo u interesu ugovornih strana

CILJEVI I SMISAO OBLIKA PRAVNIH POSLOVA

A) Valjanost pravnog poslaB) Utuživost pravnog poslaC) Dokazivanje postojanja pravnog poslaD) Upis u javni registar

PRETPOSTAVKE VALJANOSTI

I) Pravna i poslovna sposbnostII) Valjano i suglasno očitovanje voljeIII) Moguća, dopuštena, određena ili odrediva činidba IV) Dopuštena osnovaV) Ponekad određeni oblik pravnog posla

NIŠTAVI oni pravni poslovi koji NE proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti.

- ništavost nastupa EX LEGE- sud na nju pazi EF OFFO (deklaratorna odluka)- djeluje EX TUNC

17

RAZLOZI NIŠTAVOSTI

a) poslovna nesposobnost stranaka

b) nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje- ŠKOLSKI PRIMJER (exempli causa)i ŠALA (iocus)- SIMULACIJA (simulatio); apsolutna simulacija i simulirani

pravni posao kod relativne simulacije- NESPORAZUM (dissensus)

c) nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe- radi se o OBJEKTIVNOJ nemogućnosti (impossibilium nulla

obligatio est)- nedopuštenost – zabranjeni pravni poslovi

- nemoralni pravni poslovi- zelenaški pravni poslovi

d) nepostojanje i nedopuštenost osnove

e) nedostatak posebnog oblika

DJELOMIČNA NIŠTAVOST- utile per inutile non vitiatur- SAMO ako – ugovor može opstati i bez te ništave odredbe

- a ta odredba nije bila NI UVJET- NI ODLUČUJUĆA POBUDA zbog koje je sklopljenODNOSNO, čak i ako je ništava odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda za sklapanje ugovora, ako je ništavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te uredbe i vrijedio bez nje

POSLJEDICE NIŠTAVOSTI

1) obaveza restitucije (restitutio in integrum)

2) odgovornost za štetu

3) oduzimanje primljenog u korist općine

POBOJNI (RELATIVNO NIŠTAVI) pravni poslovi proizvode pravne učinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku, poništiti. Kada protekne rok za poništenje, oni postaju valjani; KONVALIDIRAJU.

- sud NE pazi EX OFFO- ako su poništeni, to vrijedi EX TUNC- ništavost NE nastupa EX LEGE, mora se podignuti tužba za

poništenje (querella nullitatis)

na štetunesavjesnestrane

18

RAZLOZI POBOJNOSTI

a) ograničena poslovna sposobnost

b) mane volje- PRIJETNJA (exceptio quod metus causa)- PRIJEVARA (fraus)- BITNA I NESKRIVLJENA ZABLUDA (error essentialis excusabilis)

c) povrede načela jednake vrijednosti činidaba- prekomjerno oštećenje (laesio enormis) u vrijeme sklapanja- vrijedi SAMO kod NAPLATNIH ugovora

d) pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika- svaki vjerovnik čije je potraživanje DOSPJELO za isplatu, može

pobijati radnju svog dužnika koja je IZVRŠENA na njegovu štetu- pobijanje može biti U STEČAJU (Stečajni zakon) ili IZVAN

STEČAJA (ZOO)- tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika:

I) Dolozna Paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa)- znanje i svijest dužnika o štetnosti- postoji u vrijeme zaključeja posla- naplatan pravni posao

II) Kulpozna Paulijanska tužba (actio Pauliana culposa)- dužnik je mogao znati za štetnost- vjerovnik je mogao znati za dužnikovu nepažnju- naplatan pravni posao-

III) Obiteljska Paulijanska tužba (actio Pauliana familliaria)- predmnijeva da je familii suspecti bila poznata

štetnost- naplatan pravni posao- nastao u korist familiae suspectae

IV) Kvazipaulijanska tužba- za besplatne pravne poslove

PASIVNO LEGITIMIRANI KOD PAULIJANSKIH TUŽBI

1) osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odnosno osoba u čiju je korist poduzeta radnja

2) univerzalni nasljednici te osobe

3) singularni nasljednici te osobe tj. osobe kojima je ona pravnim poslom prenijela stečenu korist

19

POSLJEDICE PONIŠTENJA

1) obaveza restitucije

2) odgovornost za štetu

KONVALIDACIJA je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova.

- NIŠTAVI pravni poslovi NE mogu konvalidirati, OSIM- zabranjenih – ako je zabrana manjeg značenja

- ako je posao izvršen- zelenaških – ako oštećenik istakne zahtjev da se njegova

obaveza smanji na pravičan oznos - ako takav zahtjev podnese u roku 5 godina

- ako sud udovolji tom zahtjevu - konvalidacijom posla koji nije sklopljen u zahtjevanom

pisanom obliku, a izvršen je ucijelosti ili pretežnom dijelu

- POBOJNI pravni poslovi mogu konvalidirati

KONVERZIJA je pretvaranje ništavog u valjani posao ako- ništavi pravni posao sadrži pretpostavke dovoljne za valjanost

nekog drugog pravnog posla- ako se konverzijom postiže cilj koji su stranke namjeravale

postići ništavim pravnim poslom- ako bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale da će

ovaj biti ništav

STJECANJE PRAVA

A) Izvorno ili originarno- stjecatelj svoje pravo NE izvodi iz prava prednika, nego ga

stječe na osnovi drugih pravnih činjenica za koje objektivno građansko pravo veže stjecanje subjektivnih prava

B) Izvedeno ili derivativno- stjecatelj (succesor) svoje pravo temelji na pravu prednika

(auctor)

a) translativno (pravno nasljeđivanje, sukcesija)- takvo izvedeno stjecanje kod kojeg prednik svoje dosadašnej

pravo u CIJELOM njegovom SADRŽAJU i OBUJMU prenosi na novog stjecatelja

i) Univerzalna (opća) sukcesija ii) Singularna sukcesija

b) konstitutivno- takvo izvedeno stjecanje kod kojega prednik NE prenosi na

stjecatelja ČITAVO svoje pravo, nego NA TEMELJU SVOG PRAVA osniva za stjecatelja NOVO PRAVO

kumula –tivno

20

GUBITAK PRAVA znači odvajanje subjektivnih građanskih prava od njihovih nositelja.

A) Relativan- jedan subjekt gubi pravo, drugi ga stječe

B) Apsolutan- prestanak prava; jedan subjekt gubi pravo, a NITKO ga ne stječe

KAKO SE GUBI PRAVO?- propast objekta- objekt izgubi samostalnost- odricanje prava- zakon ukine pravo- ako je pravo vezano uz rok, istekom roka- ako se radi o akcesornom pravu, prestankom glavnog prava- ako su prava osnovana pod raskidnim uvjetom, ispunjenjem tog

uvjeta

ZASTARA PRAVA je gubitak ZAHTJEVA (NE PRAVA) zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.

PRETPOSTAVKE ZASTARE- nepodignuće tužbe- protek zakonom određenog vremena (zastarni rok ili rok zastare)

21