SVEUČILIŠTE U SPLITUODJEL ZA STRUČNE STUDIJEMr. Sc. Juraj Buzolić

Eksploatacija i razvitaktelekomunikacijskog sustava- ZA INTERNU UPORABU-Split, 2006.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSADRŽAJ1.2.UVODUSTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE U HRVATSKOJ2.1.KOMUTACIJA2.2.SUSTAVI PRIJENOSA2.3.PRISTUPNE MREŽE2.3.1. OSNOVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PRISTUPNE MREŽE2.3.2. KONCEPCIJA IZGRADNJE PRISTUPNE MREŽE2.3.3. KOMERCIJALNA ADSL MREŽA2.4.KABELI PRISTUPNE I SPOJNE MREŽE2.5.ISDN (INTEGRATED DIGITAL SERVICES NETWORK)2.5.1. PRIMJENE ISDN USLUGA2.5.2. INTERNET I ISDN2.5.3. POVEZIVANJE INTERNETA I JAVNE TELEFONSKE MREŽE2.5.4. ISDN I INTERNET2.6.MREŽA INTERNET2.6.1. HT INTERNET2.6.2. PRISTUP MODEMOM2.6.3. NET START2.6.4. NET PLUS2.6.5. NET SUPER2.6.6. NET GOST2.6.7. STALNA VEZA NA INTERNET2.6.8. VELIKI KORISNIK2.6.9. VELIKI KORISNIK U NACIONALNOJ MREŽI2.6.10. MEðUNARODNI INTERNET ROAMING2.6.11. NAPREDNE USLUGE – USLUGE S DODATNOM VRIJEDNOŠĆUTELEFONSKI I WEB IMENIKWEB TRGOVANJEINTERNET BANKARSTVOUČENJE NA DALJINUKOMPONENTE ELEKTRONIČKOG OKRUŽENJA NAMIJENJENOG UČENJU NA DALJINUUSLUGA FAKSIMIL-FAKSIMILDIZAJN RJEŠENJA IP PLATFORME NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKEDEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA IZ TEORIJE POUZDANOSTI4.1DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA I FUNKCIJA4.1.1 EFIKASNOST4.1.2 RASPOLOŽIVOST4.1.3 POUZDANOST4.1.4 OSNOVNE FUNKCIJE TEORIJE POUZDANOSTI I ODNOSI MEðU NJIMADEFINIRANJE KVALITETE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGADEFINIRANJE EFIKASNOSTI TELEKOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA6.1POSTIZANJE OPTIMALNE EFIKASNOSTI SUSTAVA6.1.1 ASPEKT PREDVIðANJA6.1.2 ASPEKT PROCJENE I REVIZIJE6.1.3 ASPEKT VERIFIKACIJE6.2EKONOMSKI ASPEKT EFIKASNOSTI6.3LOGISTIČKA PODRŠKA6.3.1 SREDNJE VRIJEME IZMEðU KVAROVA (MTBF)6.3.2 FUNKCIJA OBNAVLJANJA6.3.3 SREDNJE VRIJEME POPRAVAKA (MTTR)6.3.4 DEFINIRANJE RASPOLOŽIVOSTI ZA SUSTAVE SA OBNAVLJANJEM6.3.5 RASPOLOŽIVOST SLOŽENIH SUSTAVA 4 5 5 7 9 911131417171819192020202020

21212121222222232325262628293536363636363840454545474749515252545613.4.5.6.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava7.8.9.REFERENTNI MODELI ZA PROMETNE MREŽE7.1STRUKTURIRANJE PROMETNE MREŽE PREMA POOPĆENOM MREŽNOM MODELU7.2SLOJEVITO STRUKTURIRANJE FUNKCIJA I PROCESA7.3OSI REFERENTNI MODEL7.4UMREŽAVANJE PREMA TCP/IP PROTOKOLIMATELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV I PROMETNI TOKOVI8.1PROMETNI VOLUMEN8.2ODNOSI TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA, TELEKOMUNIKACIJA I KOMUNIKACIJATEORIJSKI OPISI INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE9.1TEOREMI SHANNONOVE TEORIJE INFORMACIJE9.2ODREðIVANJE KAPACITETA PREMA VELIČINI I SVOJSTVIMA INFORMACIJSKOG PROMETA60606164676969707272 75 9.3OSNOVNI MODELI KVANTIZACIJE TK PROMETA7710. MODELIRANJE GLOBALNOG HIJERARHIJSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE, NADZOR,KONTROLU EFIKASNOSTI TK MREŽE U EKSPLOATACIJI78 10.1 STRATUMI: RAZINE OPISA ILI APSTRAKCIJE80 10.1.1.2SLOJEVI: NIVOI KOMPLEKSNOSTI ODLUČIVANJA82 10.1.1.3SUSTAVI SA VIŠE EŠALONA – ORGANIZACIJSKE HIJERARHIJE8311. MODEL UPRAVLJANJA TELEKOMUNIKACIJSKIM SUSTAVOM NA NIVOU IZGRAðENETEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE8612. MODELIRANJE GLOBALNOG SUSTAVA ZA EKSPLOATACIJSKO UPRAVLJANJE,NADZOR I ODRŽAVANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE U OBLIKU FUNKCIONALNEMREŽE CENTARA ZA ODRŽAVANJE I OPERATIVNO VOðENJE (OIOV CENTRI)8913. IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA9514. UPRAVLJANJE RAZVITKOM TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA10814.1 INVESTIRANJE11015 PRIVATIZACIJA I LIBERALIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA11816 ORGANIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA135 16.1 CENTRALISTIČKI SUSTAVI126 16.2 TELEKOMUNIKACIJSKO TRŽIŠTE126 16.3 DECENTRALIZIRANO USTROJSTVO126 16.4 TEHNOLOGIJA – ČOVJEK - ORGANIZACIJA127 16.5 MODELIRANJE DECENTRALIZIRANOG USTROJA128 16.6 PROCESNO USMJERENJE KORISNICIMA129 16.7 SINERGIJA132 16.8 SPOZNAJA I ZNANJE132 16.9 ORGANIZACIJSKO UČENJE133 16.10 DEFINIRANJE FUNKCIJA TELEKOMUNIKACIJSKOG OPERATORA13417 PRIJEDLOG ORGANIZACIJE TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA135 17.1 REGIONALNO (DECENTRALIZIRANO) USTROJSTVO135 17.2 UPRAVLJANJE STRATEGIJOM135 17.3 UPRAVITELJ REGIJE136 17.4 OPĆE I KADROVSKE FUNKCIJE136 17.5 ULOGA OPERATORA136 17.6 EKSPLOATACIJSKO UPRAVLJANJE137 17.7 DEFINIRANJE EKSPLOATACIJSKIH FUNKCIJA138 17.8 TEHNOLOGIJSKI MARKETING138 17.9 PRODAJA/MARKETING138 17.10 MARKETING138 17.11 NADZOR I UPRAVLJANJE138 17.12 ADMINISTRATIVNE SLUŽBE139 17.13 SKRB O KORISNIKU (CUSTOMER CARE)140 17.14 RAZVITAK I REALIZACIJA RAZVITKA1402

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPRILOG 1PROJEKT SUSTAVA ZA NADZOR I UPRAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 1.1POLAZNE POSTAVKE 1.2KONCEPT KONFIGURACIJE 1.3NAČIN POVEZIVANJA 1.4STRUKTURA SUSTAVA 1.5FUNKCIJE SUSTAVA 1.5.1 SUSTAV ZA PRIJEM I OBRADU PODATAKA 1.5.2 OBRAČUN TELEFONSKE USLUGE 1.5.3 OBRAČUN TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA – BIS (BILLING SYSTEM) 1.5.4 NADZOR I UPRAVLJANJE 1.5.5 STATUS SUSTAVA 1.5.6 UPRAVLJANJE 1.5.7 ZBIRNA IZVJEŠĆAPRILOG 2 1.PODRUČJE RAZMATRANJA 2.PREPORUKE 3.DEFINICIJE I SKRAĆENICE 4OPĆA RAZMATRANJA 5POKAZATELJI KAKVOĆE USLUGE GOVORNE TELEFONIJE 6POKAZATELJI KAKVOĆE ISDN USLUGA1441441451471471481491491511521551561571581591611611621621631733

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava1. UVODČinjenica je da telekomunikacijski sustav (gledano globalno) “preživljava” enormni rast, uzizraziti rast potreba korisničkih sustava.Digitalizacija i integracija telekomunikacijskih sustava je orijentacija razvitka današnjetelekomunikacijske mreže u cjelini.Postupna realizacija integrirane telekomunikacijske mreže (komutacijski čvor, prijenosni sustav)je današnja realnost.Meñutim, što je stupanj te realizacije viši, to je konfliktnost izmeñu korisničkog područja, kaojednog segmenta telekomunikacijske mreže, i ostalog dijela telekomunikacijskog sustava veća.Ta konfliktnost se ogleda u sve slabijoj kompatibilnosti i suradnji izmeñu ova dva segmenta,posebno na razini tehničke osnovice, što uvjetuje ozbiljnu kočnicu daljnjeg razvitkatelekomunikacija kao cjeline.Uvoñenjem novih usluga u telekomunikacijsku mrežu, osjetljivost korisnika na ažurnost ikvalitetu njegovih usluga izrazito raste, odnosno korisnički sustav dolazi u još veću ovisnostprema sustavu telekomunikacija, koji samo potvrñuje svoj značaj.S obzirom je TK mreža sa stajališta eksploatacije odreñena velikom količinom podataka ivelikom dnevnom dinamikom dogañaja, u sadašnjoj organizaciji, posluživanje može vršiti samoveliki broj radnika. Zbog navedenoga nužno je izvršiti sagledavanje ovog područjatelekomunikacijskog sustava u cilju postizanja efikasnijeg tehnološkog procesa na izvršnojrazini, bez proporcionalnog povećanja broja zaposlenih s povećanjem kapaciteta TK mreže, teponuditi mogućnost efikasnijeg upravljanja ovim područjem na svim razinama (od planiranja,projektiranja, eksploatacije i održavanja). CCIT preporukom G106 i diskusijama unutarstudijskih grupa definiran je osnovni koncept parametara kojima se ocjenjuje kvalitetatelekomunikacijske mreže. U toj preporuci izvršena je hijerarhijska stratifikacija parametarakvalitete definiranim kao ukupni efekt kvalitete usluga izraženih kao stupanj zadovoljenjakorisnika tih usluga.Najviši stratum kvalitete usluga odreñen je kombiniranim aspektom raspoloživosti usluga,podrške uslugama i pouzdanošću usluga.Drugi stratum je odreñen karakteristikama prometa, raspoloživosti funkcija i pouzdanostiprijenosa.Treći najniži stratum je odreñen karakteristikama pouzdanosti sustava, pogodnosti zaodržavanje i podrškom održavanja.Definiranjem kvalitete telekomunikacijske mreže izražene kao kvalitete sa stajališta korisnika usebi sadrži sve elemente koji omogućavaju kvalitetno nov pristup eksploataciji, nadzoru iodržavanju složene telekomunikacijske mreže.4

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2. USTROJ TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE U HRVATSKOJProjekcijom dugoročnog razvitka telekomunikacija u Republici Hrvatskoj do 2000. godineutvrñena je, pored osnovnih smjernica tehnološkog razvitka, potreba reorganizacije nacionalnetelekomunikacijske mreže koja je uvjetovana tim tehnološkim razvitkom.Kao jedan od najvažnijih ciljeva reorganizacije mreže zacrtano je podizanje razine kvaliteteusluga kroz osiguravanje maksimalnog stupnja njene otpornosti na prometna opterećenja i nasve pojedinačne kvarove izazvane višom silom ili utjecajem drugih nepredvidivih čimbenika ubilo kojem segmentu mreže.Na slici 1. prikazan je stari i novi ustroj TK mreže.Slika 1. Stari i novi ustroj hrvatske telefonske mreže2.1.KomutacijaPrilikom definiranja odrednica daljnjeg razvitka telekomunikacijske mreže posebnu pozornosttreba posvetiti kvaliteti telekomunikacijskih usluga mjerenoj parametrima raspoloživosti,pouzdanosti i održivosti mreže.Planom realizacije nacionalne mreže u hrvatskoj digitalnoj telefonskoj mreži predviñene su trirazine: −pristupna, −tranzitna i −meñunarodna,koje su prikazane na slici 1. Sukladno tome i ciljni ustroj digitalnih mjesnih mreža u velikimhrvatskim gradovima u pogledu komutacije biti će u dvije razine. Na donjoj razini nalazit će sedigitalne pristupne centrale (područne centrale), a na koje će pretplatnici biti povezani izravno,putem udaljenih pretplatničkih stupnjeva, pretplatničkih multipleksnih ureñaja ili na neki drugipogodan način.5

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNa gornjoj razini, koja je istovjetna tranzitnoj razini nacionalne mreže, nalazit će se po jedan partranzitnih ili kombiniranih meñunarodno/tranzitnih centrala s ulogom tranzitiranja ukupnoglokalnog, nacionalnog i meñunarodnog prometa pretplatnika pristupnih centrala, kako iz mjesnemreže tako i iz cijele županije, osim prometa koji se ostvaruje izmeñu pretplatnika pojedinepristupne centrale. Povezivanje pristupnih centrala i tranzitnih (meñunarodno/tranzitnih) centralabiti će ostvareno po načelu “dual homing”, što znači da će svaka pristupna (područna i/ililokalna) centrala za odlazni i dolazni promet biti povezana s obje ove centrale. Izravne vezeizmeñu pristupnih centrala neće postojati. Tranzitne (meñunarodne/tranzitne) centrale biti ćepovezane meñuvezom unutar para, izravno s drugim tranzitnim centralama u zemlji, s drugimzemljama prema pretežnom prometnom interesu i s meñunarodnim centralama I ranga uHrvatskoj (u Zagrebu). Načelni prikaz ciljnog ustroja mreže prikazan je na slici 2.Slika 2. Ciljni ustroj digitalnih mjesnih mreža velikih gradova u HrvatskojNa prostoru Splitsko-dalmatinske županije izgrañena je telekomunikacijska mreža prikazanaslikom 3.Slika 3. Komutacije u splitskoj mreži 2000. godine6

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.2.Sustavi prijenosaOsnovni cilj daljnjeg razvitka mreže sustava prijenosa je ostvarenje kvalitetne, elastične iotporne zajedničke digitalne transmisijske infrastrukture za sve signale postojećih i budućihširokopojasnih usluga.Temeljne odrednice podjednako se odnose na sve razine i područja mreže. To su:−potpuna digitalizacija i primjena optičke tehnologije,−primjena suvremenih koncepcija, tehnologije i modova prijenosa (SDH, DXC, ADM). SDH (Synchronous Digital Hierarchy) – Sinkrona digitalna hijerarhija DXC ( Digital Cross Connect) – Digitalni prespojnik ADM (ADD Drop Multiplexer) – SDH multipleksor s funkcijom izdvajanja, prospajanja i umetanja digitalnih grupa.−strukturirano ustrojstvo transmisijske mreže tipa “prsteni”, “lanci” i “dvojne trase”,−maksimalna sigurnost, kvaliteta i raspoloživost mreže primjenom upravljanja na razini transportnih puteva,−transparentnost za prijenos govornih i negovornih usluga.S obzirom je u dosadašnjoj izgradnji primjenom navedenih odrednica po principu “odozgo – nadolje” postavljena osnova suvremene mreže na magistralnoj meñunarodnoj i meñužupanijskojrazini, u tijeku daljnje izgradnje iste smjernice primjenit će se i u izgradnji lokalnih spojnih ipristupnih mreža na području velikih gradova.Na slikama 4. i 5. prikazana je planirana evolucija mreže prijenosnih sustava za povezivanjepristupnih komutacija u Splitu (Split – Solin – Kaštela).Slika 4. Prijenosni sustavi u Splitu - prva faza (logički prikaz)7

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 5. Prijenosni sustavi u Splitu – druga faza (logički prikaz)Slika 6. prikazuje planiranu mrežu prijenosnih sustava koja Split povezuje u telekomunikacijskumrežu na županijskoj i nacionalnoj razini.Slika 6. Županijski prijenosni sustavi i povezivanje s višim razinama (I i II faza)8

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.3.Pristupne mrežeU sustavu korisničkih pristupnih mreža pažnju obratiti na: −primjenu suvremenih elemenata pristupne mreže (UPS, FAS/FMUX, SDH/ADMUX, PGS, xDSL), UPS – udaljeni pretplatnički stupanj FMUX (Fleksible MUX) – fleksibilni multipleksor ADMUX PGS (Plair Gain Systems) – digitalni sustavi za višestruko korištenje parica xDSL – bilo koja DSL (Digital Subscriber Line) digitalna pretplatnička linija −primjenu odgovarajućih mehaničkih struktura (npr. kabineti i/ili ormarići koje će omogućiti osim smještaja i napajanja već spomenutih elemenata i postepenu ugradnju ATM i CATV pristupnih ureñaja), ATM (Asynchronous Transfer Mode) – asinkroni transfer mod definiran od strane ITU-T kao vrsta prijenosa u kojem su informacije organizirane u ćelijama CATV (Cable TeleVision) – kabelska televizija −rezervne kapacitete optičke infrastrukture za nadogradnju širokopojasne multimedijalne mreže.2.3.1. Osnovni konstruktivni elementi pristupne mrežeOsnovni konstruktivni elementi pristupne mreže su:−Glavni razdjelnik (vertikalna strana), omogućava elastično spajanje vodova iz pretplatničke, odnosno spojne mreže sa vodovima u centrali.−Završni kabel, instalacijski kabel sa izolacijom i omotačem od plastičnih masa ili izolacijom od lak papira ili lak pamuka i sa metalnim omotačem.−Završni nastavak, je kabelski nastavak glavnog i završnog kabela. On se postavlja na kabelsko postolje.−Razdjelnik u mreži, služi za elastično spajanje kabela glavne i distributivne mreže, kao i kabela u distributivnoj mreži.−Kabelski izvod – distributivna točka, predstavlja krajnju točku distributivne mreže – distributivna točka – u kojoj se vrši prijelaz sa parica glavnog kabela u krutom sustavu pretplatničke mreže, odnosno sa parica distributivnog kabela u elastičnom i mješovitom sustavu mreže, na vodove kućne instalacije ili na vodove razvodne mreže.−Kabelska kanalizacija, predstavlja mrežu podzemnih cijevi koja služi za razvod i zaštitu kabela. Ona omogućava brzu i laku zamjenu postojećih kabela, jednostavno proširenje mreže, popravak kabela u slučaju kvara, a da se kod ovih radova ne oštećuje vanjska površina ulice i ne ometa promet.−Ureñaji za višestruko korištenje pretplatničkih vodova, omogućavaju da više pretplatnika koristi glavni vod.−Ureñaji za plinsku ili električnu kontrolu, primjenjuju se u mjesnoj mreži za održavanje izgrañenih dionica mreže. Njihov osnovni zadatak je stalno kontroliranje nepropusnosti na vlagu i vodu ugrañenih kabela i nastavaka, na vrijeme signaliziranje pojave popuštanje i po mogućnosti, spriječavanja daljnjeg prodiranja vlage i vode sve do trenutka otklanjanja nastale smetnje.−Pretplatnički kabel, prema načinu polaganja dijeli se na: uvlačni, podzemni, podvodni i nadzemni, a prema mjestu u mreži na: glavni, distributivni I i II reda, izvodni, razvodni, instalacijski i spojni. Prema vrsti izolacije i omotača razlikujemo tri tipa mjesnih kabela: kabeli sa zračno-papirnom izolacijom i metalnim omotačem i kabeli sa izolacijom i omotačem od plastičnih masa.9

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 7. prikazuje strukturu pretplatničke mreže prema načelima grañenja u analognojtehnologiji.Slika 7.10

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.3.2. Koncepcija izgradnje pristupne mrežePristupna mreža čija je gradnja trajala dugi niz godina i koja se gradila po načelima analognogtelekomunikacijskog sustava predstavlja izgrañenu telekomunikacijsku infrastrukturu velikihgradova. Uvažavajući izgrañenost pristupne mreže definirani su inicijalni hibridni optičko-bakrenimodeli pristupnih mreža, sposobni za evoluiranje, tj. nadogradnju u skladu s komercijalnoraspoloživim resursima pristupnih mreža na svjetskom tržištu, prema ciljnoj strukturi prikazanojna slici 8.Ti modeli (slike 9., 10. i 11.) podržavaju:−širokopojasnost (mreža s monomodnim optičkim nitima kao transmisijskom podlogom do brzine korisnika, a kasnije do samih korisnika),−dvosmjernost (za podržavanje distribucijskih i interaktivnih/komutiranih službi),−multifunkcionalnost (za podržavanje svih vrsta službi/usluga i svih oblika poruka (audio, data, video),−kompatibilnost (s postojećom infrastrukturom/resursima),−sposobnost evolucije (iterativne nadogradnje sustava unutar vijeka trajanja).−Slika 8. Ciljni model pristupne mrežeSlika 9. Model za realizaciju suvremene pristupne mreže za velike poslovne korisnike - FIFo concept11

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 10. Inicijalni model realizacije suvremene pristupne mreže na stambenim dijelovima velegradskih područja – koncept FTTB/FTTCSlika 11. Model realizacije suvremene pristupne velegradske mreže – koncept FTTB/FTTC/FTTH12

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.3.3. Komercijalna ADSL mrežaShema komercijalne ADSL mreže prikazana je na slici 12. Ovakve mreže su već puštene u radod strane svih zapadnoeuropskih i sjevernoameričkih telekomunikacijskih operatora.Slika 12. DSL pristup širokopojasnim uslugama preko ATM mrežeUvoñenje ovakve mreže širokopojasnih usluga u komercijalnu uporabu potencijalno je vrloprofitabilno.Korisnici ADSL usluga su: −mala, srednja i velika poduzeća, −znanstvene i obrazovne ustanove, −hoteli i bolnice, −rezidencijalni korisnici.Poslovnim korisnicima mogle bi se ponuditi sljedeće usluge: −brzi pristup Internetu, −povezivanje LAN mreža, −ostvarivanje videokonferencijskih veza izmeñu centrale tvrtke i poslovnica, uvoñenje telemedicine, interaktivnog učenja na daljinu i drugih teleusluga.Privatnim korisnicima mogle bi se ponuditi usluge: −brzog pristupa Internetu, −distribucije TV programa, −videa na zahtjev, −razne teleusluge.13

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.4.Kabeli pristupne i spojne mrežeNa slikama 13., 14. i 15. su dani kabeli proizvoñača ELKA Zagreb koji se upotrebljavaju uizgradnji pristupne i spojne mreže.Slika 13.14

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 14.15

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 15.16

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.5.ISDN (Integrated Digital Services Network)ISDN digitalna mreža s integracijom usluga je koncept pružanja skupa usluga, oprema istandarda pristupanja mreži. ISDN je nadogradnja postojeće digitalne telefonske mreže usmislu omogućavanja digitalne veze od korisnika do korisnika kao i povećanje prijenosnihkapaciteta postojeće mreže.Pogodnosti koje mreža ISDN nudi su: −široki spektar usluga, −digitalna komunikacija brzinama od 64kbit/s do 2Mbit/s, −veća kvaliteta pružanja usluga, −pristup svim raspoloživim mrežama, −brzi pristup Internetu, −videotelefonija i videokonferencije.Mreža ISDN omogućava dva načina pristupa: −osnovni pristup – BRA, −primarni pristup – PRA.Osnovni pristup BRA omugućuje pristup ISDN uslugama putem 2B+D (2*64kbit/s + 16kbit/s).BRA pristup namjenjen je rezidencijalnim i manjim poslovnim korisnicima. Ukupni kapacitetsastoji se od dva B kanala koji služe za razmjenu podataka kroz komutiranu mrežu i jednog Dkanala koji služi za signalizaciju, te za još neke usluge ISDN. Pristup BRA omogućujeistovremenu razmjenu podataka mrežom pri brzini od 128 kbit/s.Primarni pristup PRA omogućuje pristup ISDN uslugama putem 30B+D (30*64kbit/s + 64kbit/s).PRA pristup namijenjen je velikim poslovnim korisnicima i to za povezivanje njihovih kućnihsustava na javnu telefonsku mrežu, kao i za prijenos podataka.2.5.1. Primjene ISDN uslugaPristup Internetu je jedna od najočitijih i najpopularnijih primjena mreže ISDN. Pristup Internetusamo je dio prednosti mreže ISDN koje se očituju u bržoj komunikaciji, boljoj kvaliteti veze i urazličitim komunikacijskim sposobnostima.Rad na daljinu je sve popularniji način rada u modernim tvrtkama. Putem jedne ISDN linijemoguće je istodobno osigurati telefonsku liniju, pristup Internetu ili LAN mreži tvrtke, te jednaBRA linija može kućni ured ili udaljeni ured pretvoriti u učinkovito komunikacijsko središte.Mali kućni uredi obično su uspješniji od velikih korporacijskih ureda jer mogu brzo i učinkovitoodgovoriti na zahtjeve korisnika, što je uporabom mogućnosti mreže ISDN postalo još lakšeostvarivo.Na slici 16. je prikazan primjer organizacije veze malog ureda koji ima do 25 zaposlenih, premaInternetu. Za male urede može se upotrebljavati Microsoft Small Buisiness Server kako bi svakikorisnik u mreži mogao imati pristup Internetu. Pristup Internet mreži omogućava se putemISDN modema. Small Business Server upotrebljavajući Microsoft Proxy Server, automatskiobrañuje pozive svakoga korisnika mreži pri pokušaju pristupa Internetu. Brzine pristupa su 64-128 kbit/s.17

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 16. Veza malog ureda prema InternetuOrganizacijsko rješenje veze prema Internetu ureda s 20 do 50 zaposlenih prikazano na Slici 17temelji se na uporabi ISDN routera. U rješenju namjenjenom za ovakve urede bitno jeomogućavanje kvalitetnog pristupa Internetu svakog korisnika preko uredske lokalne mreže. Uovom rješenju korištenje proxy servera nije nužno. ISDN to Ethernet router štiti lokalnu mrežuod neželjenih upada.Slika 17: Veza ureda s više od 20 zaposlenih prema Internetu2.5.2. Internet i ISDNPristup Internetu osim javne telefonske mreže (PSTN) omugućava i digitalna mreža integriranihusluga (ISDN). Istraživanja tržišta pokazuju da 97% postojećih Internet portova čine analognimodemi (32 milijuna) i ISDN portovi (2 milijuna). Predviña se da će se ove godine taj odnospromijeni. Od 133 milijuna Internet portova 83% činit će: analogni modemi (86 milijuna) i ISDNportovi (24 milijuna). Ostatak će otpasti na asinkrone DSL portove. Dakle, i tada će 90%prometa nositi javna telefonska i ISDN mreža.PSTN/ISDN je najveća telekomunikacijska mreža, stoga telekomunikacijski operatori imajujasan interes da i dalje ulažu u nju, te da je što bolje iskoriste kao transportni medij do Interneta.18

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.5.3. Povezivanje Interneta i javne telefonske mrežeTelefonska mreža u Hrvatskoj je organizirana na dvije razine: pristupna i tranzitna. Mreža jepodijeljena u četiri tranzitna područja (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) koja imaju parove tranzitnihcentrala na koje su povezane sve pristupne centrale tranzitnog područja. Pristupne centrale sumeñusobno povezane samo tamo gdje nema tranzitne centrale tranzitnih središta i savmeñužupanijski promet se odvija preko tranzitne centrale. Iz toga razloga povezivanje Internetai telefonske mreže ide na tranzitnoj razini. Time se postiže manje opterećenje telefonske mreže.ISDN PRA priključci na tranzitnim centralama namjenjeni su priključivanju na Internet. Na slici18. prikazan je način povezivanja Interneta i javne telefonske mreže.Slika 18. Povezivanje Interneta i javne telefonske mrežePovezivanje preko ISDN primarnog pristupa (PRA) omogućava ISDN korisnicima pristupInternetu. Isto tako korisnicima analognih modema omogućen je kvalitetniji pristup Internetu, jernakon pristupne centrale na koju je takav korisnik povezan put do Internet servera je potpunodigitalan. Tako više ne postoje D/A i A/D konverzije na putu do komutacije na koju su bilispojeni modemi do samih modema, a koje su utjecale na smanjenje kvalitete veze.2.5.4. ISDN i InternetZa korisnika Interneta ISDN priključak donosi brzinu nekoliko puta veću od one koju omogućavaanalogni modem. Osnovni ISDN pristup, uporabom obaju B kanala (B kanal 64 kbit/s), korisnikudonosi brzinu od 128 kbit/s.Osobno računalo prilagoñava se ISDN sučelju ugradnjom ISDN kartice. Dostupne su PC karticerazličitih mogućnosti, koje omogućavaju spajanje na jedan ili više BRA priključaka sve do PRApriključaka. Kartice namijenjene priključivanju na više BRA priključaka, ili PRA priključak,namijenjene su serverima lokalnih računalnih mreža kojima je tako omogućen izlaz na javnuISDN mrežu, odnosno prema Internetu brzinama do 2Mbit/s.ISDN kartice povezuju se na S/T ISDN sučelje, te podržavaju osnovnu komunikaciju po Bkanalu brzinama n*64 kbit/s, i paketski prijenos (X.25) po B i D kanalu. ISDN adapteriomogućavaju i spajanje telefona, slanje faksa (skupine 3 i 4), te neke druge usluge kojepodržava mreža ISDN.Cijena ISDN karice se ne razlikuje bitno od cijena analognih modema.ISDN omogućava višestuku namjenu: −pristup Internetu −razmjenu podataka s bilo kojim ISDN korisnikom iz cijeloga svijeta.19

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.6.Mreža InternetInternet je svojevrstan komunikacijski fenomen koji možemo promatrati sa tehničkog isociološkog aspekta. Sa tehničkog aspekta Internet je mreža računala na kojima su pohranjenirazličiti podaci i koja meñusobno komuniciraju. U sociološkom smislu Internet čine pojedinci kojikoriste globalnu mrežu za pristup do udaljenih podataka ili za korištenje usluga nekog drugogračunala u svijetu.2.6.1. HT InternetKrajem 1995. godine je službeno započeo rad HT Interneta čime je HT postao prvi komercijalnidavatelj Internet usluge u Hrvatskoj. Danas je T-Com internet vodeći hrvatski ISP (InternetService Provider) s više od 540.000 korisnika. Putem velikog broja svojih modemskih ulaza kojipodržavaju najveće standardne brzine prijenosa podataka, T-Com internet svojim korisnicimaosigurava: −neograničen pristup uslugama Interneta u cijelom svijetu, −neograničeno vrijeme služenja Internetom, −neograničen prijenos različitih vrsta informacija, −brz pristup modemom u bilo koje doba dana, −e-mail adresu, −brze i pouzdane veze prema najznačajnijim izvorima informacija i programa u svijetu, −programsku podršku za jednostavno priključivanje na Internet.2.6.2. Pristup modemomTehnički preduvjeti za korisnike koji pristupaju Internetu sa svog osobnog računala putemkomutirane telefonske mreže modemom su: −osobno računalo, −analogni modem brzine do 56 kbit/s ili adapter za brzinu 64/128 kbit/s, −telefonska linija, −odgovarajući program za pristup Internetu.2.6.3. Net StartOva je usluga namijenjena korisnicima koji se svakodnevno ili povremeno služe Internetom. NetStart korisnik nema vremenskog ograničenja dok se služi Internetom, a naplaćuje mu seposebna tarifa za telefonski, odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. Korisnik ne plaćamjesečnu naknadu nego samo cijenu uporabe, u sklopu telefonskog računa za taj mjesec.Paket Net Start korisnik sadrži: -e-mail adresu kapaciteta 10 MB, -tri dodatne besplatne e-mail adrese, -novu uslugu besplatne sigurnosne zaštite pristupa internetu, koja uključuje antivirusnu, antispam i firewall zaštitu, -mogućnost potpune samoadministracije korisničkog računa putem T-Com internet korisničkih stranica (postavljanje preusmjeravanja pošte, provjera zauzetosti e-mail pretinca, postavljanje poruke u odsutnosti, prilagodba statusa sigurnosne zaštite, aktivacija Meñunarodne roaming usluge itd).2.6.4. Net PlusUsluga je namijenjena korisnicima koji se intenzivnije služe Internetom. Net Plus korisnik nemavremenskog ograničenja u služenju Internetom, a naplaćuje mu se po posebnoj tarifi zatelefonski, odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. Korisnik plaća mjesečnu pretplatu u sklopu20

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaT-Com računa, a upotrebu Interneta u sklopu telefonskog računa za protekli mjesec.Paket Net Plus korisnik sadrži: - e-mail adresu kapaciteta 10 MB - tri dodatne besplatne e-mail adrese - novu uslugu besplatne sigurnosne zaštite pristupa internetu, koja uključuje antivirusnu, antispam i firewall zaštitu - mogućnost potpune samoadministracije korisničkog računa putem T-Com internet korisničkih stranica (postavljanje preusmjeravanja pošte, provjera zauzetosti e-mail pretinca, postavljanje poruke u odsutnosti, prilagodba statusa sigurnosne zaštite, aktivacija Meñunarodne roaming usluge itd)2.6.5. Net SuperUsluga je namijenjena korisnicima koji se vrlo intenzivno služe Internetom. Net Super korisniknema vremenskog ograničenja dok se služi Internetom, a naplaćuje mu se posebna tarifa zatelefonski, odnosno ISDN poziv po jednom B kanalu. Korisnik plaća mjesečnu naknadu u sklopuT-Com računa, a uporabu Interneta u sklopu telefonskog računa za taj mjesec.Paket Net Super korisnik sadrži: - e-mail adresu kapaciteta 10 MB, - tri dodatne besplatne e-mail adrese, - novu uslugu besplatne sigurnosne zaštite pristupa internetu, koja uključuje antivirusnu, antispam i firewall zaštitu, - mogućnost potpune samoadministracije korisničkog računa putem T-Com internet korisničkih stranica (postavljanje preusmjeravanja pošte, provjera zauzetosti e-mail pretinca, postavljanje poruke u odsutnosti, prilagodba statusa sigurnosne zaštite, aktivacija Meñunarodne roaming usluge itd)2.6.6. Net GostUsluga je namijenjena svima koji tek povremeno pristupaju Internetu i nemaju potrebu za e-mailadresom i trajnim registriranjem.Net Gost korisniku omogućen je pristup u svjetsku internet mrežu bez posebne registracije naT-Com internet čvoru. Net Gost korisnik nema svoje korisničko ime (account) na T-Cominternetu.2.6.7. Stalna veza na InternetTehnički podaci za korisnike putem usmjerivača (router) i zakupljenog voda svoju lokalnu mrežutrajno vežu na Internet su: −odgovarajući usmjerivač (router), −odgovarajući komunikacijski ureñaj za željenu brzinu prijenosa, −zakupljeni vod do najbližeg T-Com čvora.2.6.8. Veliki korisnikUporabom jednog od prijenosnih protokola (PPP, HDLC, Frame Relay) moguće je ostvaritibrzine prijenosa od 33,6 kbit/s do 8Mbit/s. T-Com osigurava korisniku domenu i odgovarajućibroj Internet adresa. Korisnik u svojoj lokalnoj mreži ima računalo (ili više njih) koje obavljafunkciju Mail Servera i Domain Name Servera za njegovu domenu. Veliki korisnik u pravilukomunicira sinkronim načinom prijenosa, a kod manjih je brzina (do 33,6 kbit/s) mogućeupotrijebiti i asinkroni način rada. 21

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava2.6.9. Veliki korisnik u nacionalnoj mrežiUsluga je namijenjena velikim korisnicima koji svu Internet komunikaciju obavljaju unutarHrvatske. Promet je ograničen sampo na mrežu T-Com-a i mreže T-Com-ovih ravnopravnih(peering) partnera. Putem odvojenih priključaka moguće je kombinirati obje vrste usluga, teistodobno biti veliki korisnik u nacionalnoj i u svjetskoj Internet mreži.2.6.10. Meñunarodni Internet roamingMeñunarodni Internet roaming je namijenjen korisnicima T-Com usluga koji se u inozemstvužele putem lokalnog telefonskog poziva vezati na korisnički račun T-Com-a, kao i korisnicimadrugih Internet mreža koji se nañu u Hrvatskoj i žele se iz naše telefonske mreže putem T-Com-a povezati na svoje korisničke račune u domicilnim zemljama. Korisnicima T-Com-a je naraspolaganju više od 8000 ulaznih točaka (POP-ova) u više od 150 zemalja širom svijeta.Detaljnije upute za korištenje Internet roaminga objavljene su na Web stranicama http://www.t-com.hr/poslovni/internet/roaming/usluge.asp.Slika 19. Općenita shema HiNet mreže2.6.11. Napredne usluge – usluge s dodanom vrijednošćuInternet mreža je zbog svoje sveopće prisutnosti i rasprostranjenosti dostupna široj populacijistanovništva. Ta je činjenica potakla razvitak mnogih aplikacija koje koriste infrastrukturuInternet mreže za pristup korisnicima. Neke od usluga su:−telefonski i web imenik,−web trgovina,−Internet bankarstvo,22

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava−prijenos govora preko Internet protokola (VoIP),−prijenos faksimila putem Internet protokola (FoIP),−učenje na daljinu.Telefonski i Web imenikSlika 20.Usluga telefonskog imenika je alternativa usluzi službe informacija. Naime, podaci o telefonskimpretplatnicima i korisnicima Web stranica u jednoj državi postavljeni su u bazu podataka.Kreiranjem dinamičkih stranica moguće je postaviti upit za odreñeni podatak na koji poslužiteljdaje rješenje u obliku ispisa osoba koje zadovoljavaju zadani kriterij. Ova usluga je dostupna 24sata dnevno i to neograničeno mnogo puta. Potrebno je omogućiti pretraživanje po dijelu nazivapretplatnika što daje točnije rezultate. Takoñer je potrebno osigurati složeni pristup većem brojukorisnika istovremeno. HT posjeduje takav imenik na adresi imenik.tel.hr. Pod uvjetom da supodaci trenutno ažurirani ova usluga predstavlja najbrži mogući način dobivanja informacija opretplatnicima.Pružatelji pristupa Internetu takoñer daju na uvid i popis vlastitih Web korisnika. Problem je utome što ne postoji jedinstvena baza podataka svih korisnika WWW usluge u svijetu po kojoj jemoguće pretraživanje po ključnoj riječi. Kao osnovni podatak potrebno je poznavati davateljausluge koji je ugostio web sadržaj odreñenog korisnika ili tvrtke.Web trgovinaWeb trgovina se sastoji od niza stranica na kojima se mogu razgledati, naručiti i platiti ponuñeniproizvodi.23

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 21.Kao tehnička podloga Web trgovine nalazi se operacijski sustav, uobičajeno Windows NT, Unixili Linux. Web trgovina se kreira postavljanjem Web poslužitelja koji često ima dodatak zakriptiranje potreban kod prikupljanja podataka o broju kartice.Kriptiranje se odvija po SSL protokolu. Podaci o proizvodima nalaze se u bazi podataka naposlužitelju. Dinamičko kreiranje stranica prema podacima iz baze podataka izvodi seprimjenom ASP tehnologije. Sadržaj stranice nije stalan već ga odreñuje korisnik iteracijom sWeb stranicama. Korisnik takoñer kao klijent komunicira s poslužiteljem, a autorizacija se odvijapreko kratkih informacija zvanih cookies (kolačići). Odabrane proizvode korisnik sprema uvirtualnu košaricu koja sprema popis odabranih artikala i njegove količine. Sadržajem vlastitekošarice korisnik može upravljati tako da može izvršiti pregled košarice, pražnjenje dijela ilicijele košarice, ispisa trenutno potrošene količine novca i sl.Na početku ili na kraju kupovine od korisnika se traže podaci poput imena, prezimena, adrese,imena tvrtke i sl. Plaćanje naručenih proizvoda moguće je na više načina, karticom, pouzećemili općom uplatnicom. Prilikom plaćanja kreditnom karticom korisnik mora u Web formularuostaviti broj svoje kartice koji se zaštitno kodiran šalje prodavaču. Prodavač s navedenimiznosom tereti račun kupca i šalje robu kupcu. Prilikom prodaje pouzećem roba se šalje kupcukoju on plaća prilikom primitka od poštara. Slična je situacija i kod plaćanja općom uplatnicom.Dostava proizvoda može biti preko poštanske usluge ili pak preko posebnih službi za dostavu.Svaka Web trgovina mora ostaviti mogućnost povrata naručene robe u odreñenomvremenskom razdoblju uz povrat novca. Takoñer mora omogućiti informacije o servisu,rezervnim dijelovima, te dodatne informacije o proizvodu kod svojih dobavljača u ciljuzadovoljenja kupca.Uspostava web trgovine podrazumijeva usvajanje tehnologija kreiranja Web stranica, zaštitnogkodiranja, integracije Web sadržaja s bazama podataka, generiranje dinamičkih Web stranica islično. Male tvrtke koje prodaju relativno uski asortiman roba mogu zakupiti Web trgovinu kojuodržavaju druge tvrtke. Sa vlastitog računala prodavač se spaja na poslužiteljsko računalotvrtke koja je za njegove potrebe otvorila Web trgovinu te unosi izmjene u asortimanu, stanjuzaliha, cijenama i slično. Takoñer postoji mogućnost kupnje instaliranog poslužitelja Webtrgovine kojeg prodavač mora sam posluživati, ali na takav način ima potpunu kontrolu troškova,zarade, te posjećenosti vlastite Web trgovine.24

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 22.Internet bankarstvoInternet bankarstvo ili telebanking je uporaba Internet infrastrukture u poslovanju banaka kojomse omogućava korisniku samoposluživanjem obaviti akcije plaćanja računa, prebacivanja novcas računa na račun, uvida u stanje računa i slično.Slika 23. Način provjere identiteta korisnika Internet bankarstvaSigurnosna komponenta kod Internet bankarstva je uvelike izražena i podijeljena u dvije razine -razina provjere identiteta korisnika i sigurnost komunikacije s korisnikom. Korisnik za korištenjeusluge Internet bankarstva mora imati računalo, pristup Internet mreži te identifikator, ureñaj kojigenerira jednokratnu lozinku koja se koristi pri provjeri identiteta korisnika u bankovnomsustavu. Sigurnost komunikacije korisnika i bankovnog sustava se osigurava razmjenomzaštitno kodiranih poruka po SSL protokolu putem Internet mreže. Sama banka treba imatipotvrdu o autentikaciji.25

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaUčenje na daljinuSustavi učenja na daljinu omogućavaju obrazovanje u elektroničkom okruženju gdje korisniciuče u bilo koje vrijeme, uporabom računala kod kuće ili u uredu. Internet mreža sa svojimuslugama elektroničke pošte, prijenosa datoteka (ftp), WWW je idealna infrastruktura zaodvijanje procesa daljinskog učenja.Moguće je organizirati formalne i neformalne programe daljinskog učenja. Putem elektroničkepošte mogu se primati poruke sa poštanskih lista organiziranih na neku tematiku kao imogućnost razmjene poruka. Korisnik se takoñer može pretplatiti na elektronske časopiseposvećene odreñenoj tematici.WWW usluga sa svojim svojstvima hipertekstualnih veza i multimedijalnog sadržaja predstavljanajatraktivniji način provoñenja usluge učenja na daljinu. Web stranice mogu sadržavati tekst,slike, audio i video zapise te, u sprezi s uslugom elektroničke pošte, omogućavaju potpuniproces učenja.Sukladno opisanim načinima samoučenja i pronalaženja podataka putem Internet mrežemoguće je organizirati formalne programe učenja na daljinu. Prvenstveno je to prikladno kodorganiziranja osposobljavanja i tečajeva namijenjenih zaposlenim osobama. Tečajevi se moguorganizirati na intranet mreži neke tvrtke kojom ona na brz, jeftin i učinkovit način može podićistručno znanje svojih djelatnika.Prednosti daljinskog učenja putem Internet mreže su mogućnost suradničkog rada profesora,predavača i učenika, zatim interaktivni pristup multimedijalnom sadržaju te ravnopravan pristupznanju učenicima na lokalnoj i nacionalnoj razini, u gradu i u udaljenim mjestima.Komponente elektroničkog okruženja namijenjenog učenju na daljinuSlika 24.Uloga učitelja je tumačenje gradiva, a učitelj može biti osoba ili program. Nadzornik brine oorganizaciji te o provjeri identiteta učenika, a njegovu ulogu može preuzeti učitelj, učenik iliprogram. Ostali učenici takoñer sudjeluju u procesu učenja kao kod tradicionalnog modelaučenja. Nastavna graña je organizirana u hipertekstualne, multimedijske dokumente, kao što sulekcije, vježbe, simulacijski programi. Dodatni izvori informacija su časopisi, priručnici koji nespadaju u nastavnu grañu. Alati su sredstva kojima se učenik pomaže pri učenju kao što sukalkulatori, programska podrška za komunikaciju.26

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPrijenos govora preko IP mrežeInternet protokol je prvenstveno namijenjen prijenosu informacija u nerealnom vremenu, atemelji se na komutaciji paketa u koje se paketiziraju informacije. Slanje govora putem IPprotokola sastoji se od digitaliziranja i paketiziranja govora te slanja kroz mrežu Internet, anaziva se Internet telefonija. Model Internet telefonije temelji se na komunikaciji dvaju ili višekorisnika koji posjeduju multimedijalno računalo spojeno na Internet. Uzorkovanje, sažimanje ipaketizacija govornog signala odvija se u koderu računala pošiljatelja. Na prijemnom računalu,nakon dekodiranja govorni signal slušamo preko zvučnika računala. Krajnji korisnik može ipreko telefonskog ureñaja pristupiti Internet telefoniji. Tada se pristup Internet mreži odvijapreko poveznika koji obavlja povezivanje telefonske i Internet mreže prevoñenjem telefonskihbrojeva u IP adrese i obratno. U ovom slučaju digitalizacija govornog signala moguća je usamom telefonskom aparatu, telefonskoj centrali ili u povezniku.Usluge IP telefonije uključuju komunikaciju:−−−−−−telefon-telefon,telefon-IP telefon i obratno,telefon-PC telefon i obratno,IP telefon-IP telefon,IP telefon-PC telefon i obratno,PC telefon-PC telefon.Standardnim telefonom pristupa se Internet telefoniji putem poveznika tako da se bira njegovtelefonski broj. Na dobiveni izbornik unese se telefonski broj ili adresa pozivatelja. Poveznikprovjerava status pozivatelja i uspostavlja vezu i nadzire promet.Slika 25: Arhitektura IP telefonijePC telefon je aplikacija postavljena na multimedijalno računalo koje je spojeno na IP mrežu. Uzuobičajene funkcije prijenosa i kodiranja govora ove aplikacije omogućavaju tekstualnurazmjenu podataka (text chat), govornu poštu, ploču (whiteboard), prijenos podataka, statistikuveze, blokiranja poziva, mjerač vremena poziva. Takoñer podržava priključak PC kamere naUSB sučelje te ostvaruje uslugu videotelefona. Bolje performanse se postižu ako se u računalougradi kartica za kodiranje govora. Ova kartica predstavlja poveznik za mali broj priključaka.27

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaIP telefon se spaja izravno na IP mrežu preko Ethernet sučelja. IP telefon predstavlja telefonskiureñaj koji u sebi ima ugrañen sklop za kodiranje govornog signala. Konfiguriranje IP telefonase obavlja putem Web sučelja.Naplatu usluge moguće je izvršiti plaćanjem prije (pre-paid) ili poslije (post-paid) ostvareneusluge. Korisnici usluga IP telefonije mogu biti fizičke osobe korisnici pokretnih i nepokretnihtelefona, tvrtke te telekomunikacijski operateri i davatelji podatkovnih usluga.Osnovni elementi arhitekture IP telefonije, a koji se temelje na H.323 standardu namijenjenomza prijenos multimedijalnih usluga u realnom vremenu preko paketskih mreža su: −terminali, −poveznici, −administratori poveznika, −višespojne upravljačke jedinice.Terminali koji se koriste za kontinuiranu dvosmjernu komunikaciju u stvarnom vremenu sutelefon, računalo koje podržava H.323 standard te multimedijske aplikacije. Poveznik spaja dvijerazličite mreže prevoñenjem protokola za uspostavu i prekid poziva, pretvorbom formata medijai prenošenjem informacija meñu mrežama. Administrator poveznika je središnja točka za svepozive unutar mreže. Administrator poveznika obavlja funkcije adresiranja, daje odobrenja iprovjere ispravnosti terminala i poveznika, upravlja pojasnom širinom te obračunava i naplaćujekorisničke usluge.Prijenos faksimila preko IP mreže (FoIP)Aplikacije prijenosa faksimila putem paketskih mreža omogućava rad faksimil ureñaja prekomreža s komutacijom paketa kao što je Internet. Postoje dva načina prijenosa faksimila: metodakontinuiranog prijenosa u realnom vremenu i metoda pohrani i proslijedi (store-and-forward).Prijenos faksimila je sličan prijenosu elektroničke pošte, a prednosti su u uštedi u prijenosuputem paketskih mreža u odnosu na slanje preko telefonske mreže, zatim bržem slanjufaksimila na više adresa istovremeno te u smanjenju broja potrebnih telefonskih linija.Usluga elektronička pošta-faksimilPostoji mogućnost slanja elektroničke pošte na faksimil ureñaj putem mreže Internet. Putemkorisničkog programa za slanje elektroničke pošte umjesto adrese unosi se slijedeći oblikadrese: broj_faksimila@davatelj_usluge_FoIP.com. Podržan je i prijenos dodanih datoteka kojesu kreirane u nekom tekstualnom programu koje se transformiraju u faksimil. Davatelj uslugeFoIP posjeduje Internet faksimil poveznik koji obavlja prethodno opisane akcije.Usluga faksimil-faksimilUsluga slanja faksimil dokumenata putem Internet mreže povoljna je radi snižavanja troškova,poglavito pri slanju velikog broja faksimila. Slanje faksimila se može obaviti na razne načine uzkorištenje usluge davatelja FoIP. Davatelj FoIP usluge prihvaća faksimil, ponavlja slanje ako jeodredišnji faksimil zauzet, te osigurava potvrdu slanja ili prekida pri slanju faksimila.28

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava3.VIŠEUSLUŽNE MREŽE UTEMELJENE NA IP PLATFORMIDinamički rast prometa, pojačan eksplozijom podatkovnih komunikacija, pristupa internetu imobilne telefonije, kao i stvaranje nove generacije multimedijalnih usluga, postao je pokretačogromnog zahtjeva za povećanjem kapaciteta u gradskim i magistralnim transportnim mrežama.Na slici 26. prikazana su predviñanja potreba za informacijskim kapacitetima u godinama kojedolaze.Slika 26.Uvažavajući tehnologiju internet protokola (IP), kao višeuslužnog protokol sloja, nužno senameće upotreba mreže svjetlovodnog sloja (Optical Layer Network). Funkcija prijenosnog slojadefinirana je kao pouzdana i jeftina transmisija prometa izmeñu mrežnih točaka i od korisnika dotih mrežnih točaka. Glavni zahtjev koji stoji pred prijenosnom mrežom je porast njezineinteligencije, da bi se obavili zadaci viših slojeva. To znači da prijenosni sloj treba pomoći IPmrežnom sloju kod podizanja pouzdanosti i raspoloživosti sustava kao cjeline.Kako opseg prometa raste, telekomunikacijska mreža ga mora pratiti, kako uz pomoćgeografskih proširenja sustava, tako i povećanja kapaciteta. Mreže trebamo graditi na način dasu nadogradive u budućnosti, s mogućnošću ispunjavanja novih zahtjeva.Iteracijski postupci izmeñu sustava upravljanja mrežom, mrežnog planiranja i alata zadizajniranje mreže, pomažu da bi se ovaj složeni zadatak mogao riješiti.Dinamičko preusmjeravanje (routing), pokazalo se kao najpogodnija mrežna arhitektura da bi seizvršila interkonekcija IP sloja i prijenosne mreže.Dinamičko prijenosno preusmjeravanje zahtijeva da IP sloj konfigurira prijenosnu mrežusukladno prometnom inženjeringu, varijacijama u opterećenju, greškama/prekidima na mreži izagušenju. Ono takoñer zahtijeva fleksibilnu, dinamički konfiguriranu prijenosnu infrastrukturu.Ovo se može realizirati korištenjem „add/drop“ multipleksera i digitalne unakrsne konekcije, kaoi multipleksera optičkog sloja, te optičke unakrsne konekcije.29

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaMožda u prvom trenutku dinamičko-prijenosno preusmjeravanje nema toliki značaj zbogstartnog prekapacitiranja sustava, meñutim rast potreba za širokopojasnom paketskom mrežomu budućnosti će sigurno pomoći sačuvanju kvalitete usluge. Dinamičko prijenosnopreusmjeravanje, sa svojim alociranjem resursa u realnom vremenu tamo gdje su oni potrebni,optimizira ulaganje u mrežu.Fleksibilni elementi svjetlovodne mreže i inteligentni sustavi upravljanja mrežom ključ surješenja u osiguranju da će upravljanje uslugama od kraja do kraja biti podržano sa svihaspekata.Svjetlovodni kabel postaje temeljni kamen razvitka telekomunikacijskih višeuslužnih mreža.Svjetlovodna mreža postaje jedino rješenje za ispunjenje zahtjeva krajnjeg korisnika ubudućnosti. Na slici 27. dan je prikaz prijelaza sa tradicionalnih jednouslužnih mreža navišeuslužne mreže.Slika 27. Prijelaz sa jednouslužnih na višeuslužnu mrežuSlika 28. pojednostavljeno ilustrira arhitekturu višeuslužne mreže.Slika 28. Arhitektura konvergiranih IP usluga30

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaDanašnje širokopojasne telekomunikacijske mreže uglavnom se grade oko jezgrene ili temeljnemreže (Backbone Network), kojoj krajnji korisnici (End Users) pristupaju posredstvom pristupnihmreža (Access Networks). Na strani krajnjeg korisnika najčešće se nalazi jedan ili više krajnjihureñaja koji su danas vrlo često povezani u lokalnu mrežu (Local Area Network). Jezgrena jemreža zadužena za transport informacija izmeñu krajnjih korisnika ili izmeñu krajnjih korisnika idavatelja sadržaja, usluga, odnosno aplikacija. Jezgrena mreža obavlja prijenos, odnosnotransmisiju te komutiranje (switching), odnosno usmjeravanje informacija.3.1.Transmisijske mrežeTransmisijska ili prijenosna telekomunikacijska mreža je skup prostorno distribuiranih ipovezanih transmisijskih sustava, čiji je zadatak prenijeti ponuñenu količinu informacija,zahtijevane kvalitete na traženu udaljenost uz što manju cijenu. Transmisijska se mreža možeopisati i kao skup transmisijskih čvorova ili linkova koji na fizičkoj razini povezuju krajnjekorisnike s čvorovima u pristupnoj mreži, te čvorove meñusobno u jezgrenoj mreži.3.1.1. Optički transmisijski sustavRazvitak optičke transmisijske mreže potaknut je nizom razloga: - tehnološki napredak komponenti za prijenos, komutaciju i procesiranje optičkog signala, - pad cijena fotoničkih komponenata, - povećanje zahtjeva za raznolikošću telekomunikacijskih usluga, - povećanje zahtjeva za fleksibilnošću, - povećanje zahtjeva za raspoloživošću, - brzi porast prometa, - zahtjevi za širokopojasnim uslugama.Svojstva optičke mreže su: - optička transparentnost na velikim udaljenostima, - ogroman potencijalni transmisijski kapacitet, - mala učestalost pogreške (BER), - fleksibilnost u radu, - integracija postojećih usluga.Osnovne tehnologije i tehnike optičke mreže su: - multipleksne tehnike, - tehnologija svjetlovodne niti, - tehnologije fotoničkih sustava i komponenti, - transmisijska tehnika, - komutacijska tehnika, - obrada optičkog signala.3.1.2. Arhitekture transmisijskih mrežaSuvremena transmisijska mreža temelji se na digitalnom prijenosu i vremenskommultipleksiranju u električkoj domeni, valnom multipleksiranju u optičkoj domeni, te prostorno-vremenskom prospajanju. Osnovni elementi transmisijske mreže su: digitalni linkovi (električki ilioptički), ureñaji za multipleksiranje i komutacijski elementi (ADM, OADM, DXC i OXC).31

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaU mreži se prospajaju agregatni tokovi na dugoročnoj osnovi da bi se zadovoljili prometnizahtjevi izmeñu pojedinih čvorova komutacijske mreže. Promjene u komutacijskoj matricičvorova transmisijske mreže dogañaju se u dva slučaja: - zbog promjene u prometnim zahtjevima (spora promjena), ili - zbog kvara u mreži i potrebe da se preusmjeravanjem izbjegne gubitak prometa (brza promjena).Za zadovoljenje prometnih zahtjeva (slika 29.) izmeñu čvorova A i B, u normalnom stanju mrežekoristi se primarni put (A, B) s potrebnim kapacitetom od x standardnih kanala, a izmeñu A i Cprimarni put (A, C) s y kanala. U slučaju kvara izmeñu čvorova transmisijske mreže(prospojnika) A i B, ugrožen je promet na oba puta. U prospojnicima A, B i C treba u što kraćemvremenskom intervalu prospojiti promet na rezervne putove: rezervni put (A, D, B) umjestoprimarnog (A, B) i rezervni put (A, D, C) umjesto primarnog (A, B, C).Slika 29.3.1.3. Suvremena arhitektura transmisijske mrežeSuvremena arhitektura transmisijske mreže razlikuje dvije osnovne razine: jezgrenu i pristupnumrežu.U jezgrenoj mreži s većim udaljenostima izmeñu transmisijskih čvorova, na meñunarodnoj inacionalnoj razini, primjenjuje se povezana optička mreža jer minimizira duljine optičkih putova.U čvorovima se koriste električki prospojnici (DXC) s tendencijom prema primjeni optičkihprospojnika (OXC). Radi povećanja mogućnosti preživljavanja u slučaju kvara, primjenjuju seredundandni optički putovi uz primjenu različitih scenarija zaštite i obnavljanja (npr. zaštite 1+1,1:1, obnavljanje linka). Optička transmisijska mreža koja obuhvaća optički prijenos i prospajanjeu optičkoj domeni, najčešće na razine valnih duljina, naziva se sveoptičkom transmisijskommrežom.Na razini mreže gdje udaljenosti nisu velike (regionalna razina) najviše se koristi prstenastastruktura. U prstenastoj mreži primjenjuju se add/drop multiplekseri i to električni (ADM) ili optičkiOADM. Radi zaštite u slučaju kvara, koristi se dvostruki prsten.32

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNa razini pristupne mreže najčešće se koristi zvjezdasta struktura, kao najjeftinija, ali inejnepouzdanija. Uvažavajući činjenicu da je telekomunikacijska mreža informacijskainfrastruktura, nužno je potrebno povećati pouzdanost i raspoloživost pristupa korisnika namrežu, pa je naše opredjeljenje za zvjezdastom strukturom pristupne mreže (vidi sliku 30).Slika 30. Osnove topologije transportnih mrežaDanašnja hijerarhija razina transmisijske mreže u slojevitom prikazu ima tendenciju smanjenjaskupih i složenih posrednika (ATM i SDH) izmeñu sveprisutnog IP sloja i perspektivnog fizičkogsloja DWDM (slika 31). Protokol s komutacijom oznaka u IP mreži MPLS (Multi-Protocol LabelSwitching) u optičkoj domeni postaje protokol s komutacijom valnih duljina MPλS (Multi-ProtocolLambda Switching).IPATMMPLSMPλSSDHDWDMSlika 31. Razine mrežeU IP mreži primjenjuje se komutacija paketa, kao najučinkovitiji način prijenosa i komutacijepodataka u mreži. Budući da se i dalje očekuje velik porast podatkovnog prometa utelekomunikacijskoj mreži, može se očekivati razvoj i implementacija optičke komutacije paketa(OPS-Optical Packet Switching) u optičkim mrežama nove generacije. S tehnološkog gledištaovaj zadatak nije jednostavno realizirati jer pretpostavlja brzu optičku komutaciju zaglavljapaketa i primjenu optičkih memorija.33

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaKao kompromisno rješenje se razmatra optička komutacija snopova (OBS – Optical BurstSwitching), u kojoj se paketi agregiraju u velike snopove koji se prenose odvojeno od zaglavljasnopa i tako ostavljaju dovoljno vremena za elektroničko procesiranje i usmjeravanje. Na slici31. prikazana je evolucija funkcionalnosti optičke mreže koja se očekuje u sljedećih nekolikogodina.Novi telekomunikacijski operatori na prostoru Republike Hrvatske grade informacijsko-komunikacijsku mrežu zasnovanu na IP platformi, sa uvoñenjem MPLS protokola.IP MPLS mreža se u početnoj fazi rada sastoji od glavnog čvora u Zagrebu, te regionalnihcentara u Rijeci, Splitu i Osijeku. Svaki od tri regionalna centra povezana su na centralni čvor uZagrebu bežičnim radio vezama i optičkim vezama.Osim zvjezdaste strukture povezivanja sa glavnim čvorom, nužno je izvršiti i meñusobnopovezivanje meñu čvorovima, kako bi se osigurala redundantnost kapaciteta.Slika 32.34

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava4.DEFINICIJA OSNOVNIH POJMOVA IZ TEORIJE POUZDANOSTISve tehničke sustave općenito možemo podijeliti na:−−sustave koji se obnavljaju,sustave koji se ne obnavljaju.Sustave koji se obnavljaju možemo podijeliti na:−−sustave koji se obnavljaju na nivou komponente, to jest za vrijeme izvršenja obnavljanjane prekida se izvršenje zadatka,sustave koji se obnavljaju na nivou sustava, to jest za vrijeme izvršenja obnavljanjaprekida se izvršenje zadatka.Sustave koji se ne obnavljaju možemo podijeliti na:−−sustave koji za vrijeme obnavljanja bezuvjetno prekidaju izvršenje zadatka,sustave koji se uopće ne obnavljaju.Sustavi kojiseobnavljajuSustaviSustavi kojise neobnavljajuSustavi koji se obnavljaju na nivoukomponenteSustavi koji se obnavljaju na nivousustavaSustavi koji za vrijeme obnavljanjabezuvjetno prekidaju radSustavi koji se uopće ne obnavljajuSlika 33.Prema mjestu koje sustav zauzima u ovoj podjeli definiraju se osnovne veličine iz teorijepouzdanosti. Na primjer sustav koji se uopće ne obnavlja ne posjeduje veličinu raspoloživosti.Telekomunikacijski sustavi spadaju u sustave koji se obnavljaju, ovisno o strukturi obnavljanjese vrši na nivou sustava ili na nivou komponente.Kod telekomunikacijskih sustava definiramo sve pojmove iz teorije pouzdanosti:−−−efikasnost,raspoloživost ipouzdanost.35

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava4.1.Definicija osnovnih pojmova i funkcija4.1.1. EfikasnostEfikasnost je vjerojatnost izvršenja zadatka uz odgovarajuću cijenu koštanja.E(t;τ) =D (t ;)C (t ;)D(t;τ) – vjerojatnost izvršenja zadatkaC(t;τ) – cijena izvršenja zadatkaVrlo često efikasnost izražavamo i u oblikuE(t;τ) = Ee(t;τ)Et(t;τ)Ee(t;τ) – ekonomski aspekt efikasnostiEt(t;τ) = D(t;τ) – tehnički aspekt efikasnosti4.1.2. RaspoloživostRaspoloživost je vjerojatnost da će u nekom po volji odabranom trenutku sustav koji se obnavljabiti u ispravnom stanju.Praktički raspoloživost najčešće računamo iz odnosa ukupnog vremena ispravnog rada i čitavogvremena promatranja sustava.A(t) =TaTuTa – ukupno aktivno vrijemeTu – ukupno vrijeme promatranja4.1.3. PouzdanostPouzdanost je vjerojatnost ispravnosti u nekom vremenskom intervalu uz definirane uvjete radai zadatak.4.1.4. Osnovne funkcije teorije pouzdanosti i odnosi meñu njimaU teoriji pouzdanosti definiramo četiri osnovne funkcije: R(τ) – pouzdanost, vjerojatnost ispravnosti u nekom vremenskom intervalu, f(τ) – funkcija gustoće kvarova, – funkcija intenziteta kvarova, F(τ) – vjerojatnost kvara u nekom vremenskom intervalu.Očito je da postoji odreñena veza izmeñu funkcije R(τ) i F(τ), ta veza je dana relacijom. R(τ) + F(τ) = 1Iz gornje relacije proizlaziR(τ) = 1 - F(τ)36

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaTakoñer iz teorije matematske statistike i vjerojatnosti poznata nam je veza izmeñu funkcija f(τ) iF(τ).F(τ) =−∞

∫f ()dTakoñer iz funkcije gustoće kvarova možemo izračunati vrijednost pouzdanosti.Pomoću donjeg izraza najprije možemo izračunati prosječan broj kvarova u nekom intervalu

=∫()d0

Poissonova raspodjela P(n;µ) daje vjerojatnost odreñenog broja kvarova, pouzdanost jevjerojatnost nultog kvara.R(τ) = P(0;µ)Iz gornje relacije nam proizlazi veza izmeñu funkcije R(τ) i −() d

R(τ) = e∫0

Preko navedenih gornjih jednadžbi proizlazi nam veza izmeñu sve tri navedene funkcije kojaglasi:f(τ) = Oblik pojedinih statističkih dogañaja ovisit će prvenstveno o obliku funkcija U našimrazmatranjima najčešće se uzima da je funkcija konstanta, što odgovara razdobljunormalnog rada tehničkog ureñaja.Slika 34.37

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava5.DEFINIRANJE KVALITETE TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGAKorisnika telekomunikacijskih usluga zanima isključivo kvaliteta usluga koju mu mreža pruža.Prethodno izražavanje kvalitete telekomunikacijskih usluga je iznošeno više parametrima nego listvarnom definicijom. Parametri u upotrebi su: gomilanje, vrijeme odziva, šumovi, prekidi itd.CCITT preporuka G 106 (poglavlje l) definira kvalitetu usluga kao vjerojatnost uspješnogzavršetka posluživanja.Razlikujemo tri skupine razloga, odnosno uzroka koji rezultiraju neuspješnim završetkomposluživanja i to: −pozivajući korisnik, −telekomunikacijski sustav u mreži, i −pozvani korisnik ili poslužitelj, odnosno davatelj usluge.Iako su sva tri moguća izvora neuspješnog završetka posluživanja jednako važna, s obzirom naširinu problema, predmet obrade će biti kvaliteta veza unutar telekomunikacijske mreže.Ova kvaliteta usluga se odnosi na kvalitetu usluga sa stanovišta korisnika. Pojam kvaliteteusluga sa stanovišta korisnika često se naziva i efikasnost telekomunikacijske mreže sastanovišta korisnika, a dana je kao odnos broja uspješnih posluživanja s obzirom na ukupanbroj pokušaja pozivanja, uključujući osim kompletne veze i utjecaj ponašanja korisnika.CCITT ovu složenu vjerojatnost naziva vjerojatnost uspješnog posluživanja:p = p1 p2 p3

gdje je:p – vjerojatnost uspješnog posluživanja,p1 – raspoloživost telekomunikacijske mreže,p2 – pouzdanost uspostavljene veze,p3 – komponenta ljudskog faktora.p1, p2 i p3 se mogu dalje razložiti na :p1 = p11 p12

p2 = p21 p22

p3 = p31 p32

Produkt vjerojatnosti p1 p2 daje kvalitetu mreže (Network Connection Ration – NCR), kojase dobiva kao odnos uspjelih pokušaja uspostavljanja veze obzirom na ukupan broj pokušajauspostavljanja veze, uz uvjet da se veza uspostavlja prema slobodnom korisniku ili slobodnomdavatelju TK usluga.Vjerojatnost p11 se odnosi na pojedine pretplatničke telekomunikacijske priključke (ptp), a dajese kao raspoloživost, odnosno vjerojatnost korisničke dostupnosti do centralnih organa.p12 predstavlja vjerojatnost da jedan prihvaćeni poziv, a na temelju informacija o pozivanomkorisniku bude uspješno prospojen .Očito je da se ovaj parametar ne odnosi samo na tzv.tehničku raspoloživost telekomunikacijskog sustava, već on ovisi i o prometnoj sposobnosti tj.vjerojatnosti da će veza biti uspješno prospojena u uvjetima realnog prometnog opterećenja.38

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaVjerojatnost p3 ovisi isključivo o ponašanju A i B korisnika i nije predmet razmatranja, ali u svrhurazjašnjenja treba kazati da se p31 vrlo često navodi u literaturi i kao p13 tj. kao vjerojatnost da jeB korisnički telekomunikacijski priključak slobodan, ili poslužitelj odnosno davatelj usluga.Sa vjerojatnošću p32 razmatra se ponašanje korisničkog telekomunikacijskog priključka kaoinicijatora pokušaja uspostavljanja željene veze. U ranijim razmatranjima korisnici su se tretiralikao apsolutni izvori prometa, kojima se ne mogu pripisati nikakva svojstva.U stvarnosti na korisničke telekomunikacijske priključke, odnosno na njihovo ponašanje u velikojmjeri utječe stanje u mreži, pa korisnički telekomunikacijski ureñaj i mreža čine zajedno jedansustav izmeñu čijih se dijelova razmjenjuju informacije. U vezi toga govori se o ponašanjukorisnika prilikom pokušaja ponovljenog pozivanja, a u svrhu uspješnog ostvarenja veze. Zbogtoga je potrebno razlučiti pojam gubitak poziva od gubitka veze.Na temelju praćenja ovako specificiranih vjerojatnosti skupa dogañaja nazvanih kvaliteta uslugamožemo u potpunosti procijeniti kvalitetu usluge koju osjeća korisnik, odnosno kvalitetuposluživanja. Ova informacija daje kvantificirano veličinu o kvaliteti telekomunikacijske mreže, apostizanje definiranog nivoa tako specificirane kvalitete predstavlja krajnji cilj eksploatacije.Analizirajući elementarne vjerojatnosti ovog skupa uočavamo da možemo izvršiti razdvajanjeutjecaja prometa i utjecaja korisnika telekomunikacijskog priključka od utjecaja otkaza (kvarova)na kvalitetu posluživanja, a trajno praćenje nabrojenih parametara omogućava identifikacijamjesta otkaza kao i razdvajanje utjecaja trajnih od trenutnih smetnji.Slika 35. Komponente koje utječu na kvalitetu usluga39

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava6.DEFINIRANJE EFIKASNOSTI TELEKOMUNIKACIJSKIH SUSTAVAEfikasnost telekomunikacijskih sustava se definira kao vjerojatnost da će tijekom eksploatacijesustav uspješno osigurati uspostavljanje veze meñu korisnicima (kada se za to ukaže potreba) izadanu kvalitetu prijenosa informacija u odreñenom vremenskom intervalu pod odreñenimuvjetima rada i uz neko cijenu koštanja, može se prikazati izrazom:

E ( t, ) gdje je:

D ( t, )C uk ( t , )D( t , ) - vjerojatnost izvršenja funkcije sustavaC uk ( t , ) - ukupna cijena koštanja prijenosat- vrijeme početka promatranja- vremenski interval promatranjaRelativnu cijenu korištenja prijenosa možemo prikazati izrazom:C rel ( t , ) gdje je:C0 Ck

C0

co – cijena koštanja rada bez pojave kvarack – dodatni troškovi zbog pojave kvaraco = ci + cod

ci – cijena investicija (nabava + montaža)cod – cijena održavanja i logističke podrške tijekom održavanja bez kvarack = cot + cg

cot – troškovi otklanjanja kvarovacg – direktni gubici radi zastoja sustavaIzraz za efikasnost dat na ovaj način predstavlja statičku ocjenu efikasnosti sustava kojom semogu dosta dobro prikazati pojedina čvorišta sa relativno dosta fiksnim algoritmom upravljanja,ali se tim izrazom ne obuhvaća mogućnost boljeg iskorištenja, efikasnije mogućnosti prijenosana razini složene mreže pomoću dinamičkog upravljanja i boljeg dinamičkog iskorištenja mrežeu cjelini.Zbog navedenog pogodnija je ocjena efikasnosti pomoću komparativnog izraza idealneefikasnosti mreže s obzirom na stvarnu efikasnost promatrane telekomunikacijske mreže.E ( t , ) gdje je:K r ( t , )K p ( t , )K r ( t , ) - statička ocjena stvarne efikasnosti mrežeKp( t, ) - statička procjena potencijalne efikasnosti mreže40

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaK r ( t , ) D( t , )C( t , )D( t, ) - procjena vjerojatnosti pravilnog rada i prijenosa informacija u vremenskom intervalu ( t , t ) na temelju stvarnih podataka o funkcioniranjutelekomunikacijske mrežeC (t ,) - ukupni troškovi nabave i eksploatacijeK p ( t , ) D max ( t, )C min ( t, )D max ( t , ) - maksimalna moguća vjerojatnost pravilnog prijenosa informacijaC min ( t, ) - procjena najmanjih mogućih troškova.Uvrštavajući dobivamo: D (t ,) C (t ,)E (t ,) D max(t ,) D min(t ,)E ( t, ) pri čemu je: D( t, ) C min ( t, )D max ( t , ) C( t, )(1) D( t , ) - takozvani tehnički aspekt efikasnostiD max ( t , )C min ( t , ) - takozvani ekonomski aspekt efikasnosti C( t , )Za ukupnu efikasnost vrijedi:0 ≤E ( t , ) ≤1Ukoliko sada analiziramo pojedine parametre efikasnosti spomenute u izrazu (1) možemovjerojatnost pravilnog prijenosa informacije D( t , ) prikazati kao produkt vjerojatnostinepojavljivanja grešaka u prospajanju i prijenosu informacija Ppr pr (vjerojatnost pravilnogprijenosa informacija uz zanemarenje utjecaja pouzdanosti i vjerojatnošću pravilnog tehničkogfunkcioniranja sustava P( t , ) pa za D( t , ) možemo pisati:D (t ,) Ppr pr (t ,) ⋅P(t ,)Kod toga je vjerojatnost D( t , ) ograničena vjerojatnošću pravilnog funkcioniranja sustavaodnosno njenih parametara, tako da vrijedi:41

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaD( t , ) ≤P ( t , )a time iDmax (t ,) Pprpr max (t ,)Ako je C uk min ( t , ) ukupna cijena koštanja idealizirane mreže, uvrštenjem dobivamo:E ( t, ) K r ( t , )C min ( t , )D( t, ) K p ( t, ) Pprpr max ( t , ) C i C 0 C p C g

Ukoliko pretpostavimo da je K p ( t , ) tj. idealna potencijalna efikasnost sustava K p ( t , ) ≈1 , ašto za slučaj promatranja jednog čvora ili pretplatničke telekomunikacijske mreže možemonapraviti , dolazimo na početni izraz:E ( t, ) D ( t , )C( t, )Vjerojatnost pravilnog uspostavljanja veze D ( t , ) je odreñena vjerojatnošću bezotkaznog radasustava koja se za sustave, kod kojih su procesi otkazivanja i obnavljanja neovisni, možemoodrediti prema:D( t , ) KA ( t ) ⋅R ( t , t ) 1 −A( t )⋅M ( 0 ) ⋅R ( −0 )A(t ) ≈1≈0gdje su:A(t)R(t) - funkcija raspoloživosti - funkcija pouzdanostiM ( 0 ) - funkcija obnavljanjaK- prikladnost konstrukcije promatranog sustava0- vrijeme obnavljanja - vrijeme ispravnog radar −0

- vremenski interval promatranjaIz ovog izraza vidimo da je vjerojatnost izvršenja zadatka dana produktom faktora prikladnostikonstrukcije i sume uvjetnih vjerojatnosti da je u trenutku t sustav na raspolaganju, tada se uvremenskom intervalu neće dogoditi kvar i vjerojatnosti da u trenutku t sustav nije naraspolaganju, ali će se u intervalu 0 izvršiti popravak, te da se u preostalom vremenskomintervalu −0 neće dogoditi kvar, odnosno da će sustav ispravno obavljati svoju funkciju.U slučaju da je vrijeme promatranja dovoljno dugo, a intezitet otklanjanja kvarova mnogo većiod inteziteta nastanka kvara što je osigurano za sve telekomunikacijske ureñaje i sustave, to sedrugi izraz u sumi uvjetnih vjerojatnosti može uzeti približno 0, budući da imamo brzoobnavljanje. Možemo kazati da je raspoloživost približno 1, što onda daje:D (t ,) K p A(t ) ⋅R()42

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaZa ukupnu sustavsku efikasnost imamo sada izraz:E ( t, ) gdje je:R ( ) A ( t ) K p

C( t , )R ( ) - pouzdanost izvršenja zadatka u intervalu , ako je na početku intervala sustav ispravno radio,A ( t ) - funkcija raspoloživosti sustava,Kp -sposobnost tj. prikladnost konstrukcije s obzirom na mogućnost izvršenja zadatka,C( t , ) - ukupna cijena koštanja.Ova definicija efikasnosti objedinjuje sve osnovne faktore koji se javljaju tijekom eksploatacijesustava. Ovdje su prisutni ekonomski, organizacijski i tehnički aspekti osiguranja efikasnostitelekomunikacijskih složenih sustava.U literaturi se najčešće govori o tehničkom aspektu efikasnosti, jer daje stupanj zadovoljenjakorisnika.43

Efikasnost složenih tehničkih sustavaEkonomski moment efikasnostiTehnički moment efikasnostiRaspoloživostRadna raspoloživostPouzdanostPouzdanost izvrš. zadatkaSposobnostAdekvatnostkonstrukcijeOperativno vrijeme pouzdanostiVrijeme zastoja Pogodnost za održavanjeVrijeme aktivnog remontaFunkcija dizajna,opreme, podataka, sredstava i osob.Logističko vrijemeFunkcija raspolo. rez. dijelova, osoblja i sredst.Planirano održavanjeStvarna i ekonomska podrškaAdministrativno vrijemeFunkcija osoblja i sredstavaIspitno mjerna opremaObuka kadrova Upute i ost.dokum. za održ.Rezervni djeloviSredstvaUgovori o održav.Slika 36. Osnovni odnosi izmeñu raznih parametara efikasnosti44

6.1Postizanje optimalne efikasnosti sustavaU svrhu postizanja optimalne efikasnosti sustava postoje uglavnom tri aspekta efikasnostisustava (aspekt predviñanja, aspekt procjene i revizije i aspekt verifikacije) u fazamaprojektiranja, konstrukcije i proizvodnje.6.1.1. Aspekt predviñanjaTehnika predviñanja efikasnosti tijekom projektiranja i razvitka, osigurava uspješnoplaniranje optimuma efikasnosti sustava.6.1.2. Aspekt procjene i revizijeProcjenu efikasnosti treba vršiti tijekom faze projektiranja, konstrukcije, proizvodnje i svihelemenata koji osiguravaju uspješno održavanje i visoku iskoristivost sustava u svrhusmanjenja cijene sustava.Procjena efikasnosti objedinjava: −funkcionalnost (predviñanja, analize i testiranje), −pouzdanost (MTBF) (predviñanja, analize i testiranje), −raspoloživost: −metoda nadzora (predviñanja, analize i testiranje), −metoda lokacije greške (predviñanja, analize i testiranja), −mogućnost popravka (predviñanja, analize i testiranja), −logističku podršku (predviñanja, analize i testiranja), −ljudski faktor (predviñanja, analize i testiranja).Potrebno je naglasiti da bilo kakav pristup projektiranju efikasnosti sustava koji bi izostaviopotrebu iterativne procjene i revizije tj. višestrukog traženja optimuma meñusobnoizbalansiranih vrijednosti pojedinih parametara efikasnosti, ne bi u sebi nosio suštinu teorijeefikasnosti.45

Ulazni zahtjeviKvalitativnioperativnizahtjevi,Specificiranjeradnih zahtjeva,Zahtjevi podrške,SredstvaPopisiKonceptualnistudijSredstvaBuñetOsobljeKapacitetindustrijeTehnološke graniceOpis sustavaIdentifikacijaalternativnihsustavaKonfiguracijaDokumentacijaFaktori podrškeDefinicijainterfaccasustavaVariable itd.Granice podatk.Popisi, sredstvaIdentifikacijazahtjeva podrškeza svaki alter.sustav Konstrukcija MODELAefikasnosti sustavaDefinicijeparametarainterfaccaTehn. programaizbora Upravljanje modela iefikasnosti sustavaMjerenje i komp.parametara efikas.sustava zaalternat. sustaveIzvršenje sustavastudije i prodaje Postupakodlučivanja Prelazak natvorničko testiranje razvoja Optimal.konfiguracije sustavaDANEUlazni zahtjeviDefinicijasustavaIskoristivostOkolinaRadni/održ.faktoriKvantitativnizahtjeviEfikasnost sustavaRaspoloživostPouzdanostSposobnostIzvori podatakaOčekivani izvoriPrimjenjivielementipodataka

Prikupljanje podataka i postupakAnaliza izmjenaProcjena iprimjena izmjenaOsnovni zahtjeviDizajn sustavaPodrška sustava

Povratna vezaSlika 37.46

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava6.1.3. Aspekt verifikacijeOvim se misli na verifikaciju predviñenih parametara efikasnosti u fazi proizvodnje (na uzorcimaili sustavu) i u fazi eksploatacije kroz prizmu praćenja stvarno postignute efikasnosti sustava.Stvarna efikasnost sustava će se pokazati tek kad nastupe radni uvjeti sustava.Čekanje do trenutka radnih uvjeta sustava je uzaludno ukoliko nisu bili osigurani odreñenipostupci koji će rezultirati očekivanom efikasnošću sustava. Kod toga, kako bi se osiguralamoguća korektivna akcija uz minimalne troškove, mjerenje i procjena postaju iterativni proceszapočet tijekom početnog projektiranja i proširen tijekom razvitka proizvodnje i testiranja.Kroz fazu koncepcije i definicije postupak služi da bi ustanovio početne zahtjeve za sustav isluži da se jasnije sagledavaju tehnički uvjeti, odnosno kupoprodajni ugovori obzirom namogućnost sustava, a kroz mogućnost alternativnih rješenja tokom izvedbene faze.6.2.Ekonomski aspekt efikasnostiKod projektiranja i konstruiranja sustava želi se postići ispunjenje namijenjene funkcije uz nižucijenu. Ukupna cijena uključuje početne troškove (cijenu konceptualnih studija, razvitka,proizvodnje, testiranja i montaže), te operativne troškove (troškovi održavanja, rezervni dijeloviinstrumenata, ispitna oprema i pomoćna sredstva).Uz pravilnu procjenu troškova, moguće je bitno smanjiti troškove kroz sagledavanje problematroškova s obzirom na traženu pouzdanost i raspoloživost, a što stvarno može utjecati naredukciju bilo intenziteta kvarova, bilo vremena održavanja, a kroz to i na reducirane zahtjeve itroškove za podršku u fazi eksploatacije.47

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPOČETNI TROŠKOVI INVESTICIJE1. Postupak i kontrola ugovaranja2. Konceptualne studije3. Projektiranje i razvitak a) osnovna oprema b) oprema podrške c) tehnički podaci4. Izvedba5. Integrirano testiranje a) kategorija I b) kategorija II c) kategorija III6. Sredstva a) održavanje i popravak b) skladište c) nekretnine d) korištenje7. Oprema podrške a) radna b) održavanje c) instrumenti8. Rezervni dijelovi za popravak a) osnovna oprema b) sredstva tipa rezerve9. Tehnički podaci a) tehnička dokumentacija b) radni izvještaji c) crteži / mikrofilmovi/CD10. Osoblje i obuka a) obuka – teoretska b) obuka c) učionice d) ureñaji za obuku e) podaci za obuku f) obuka nastavnika g) administrativno – režijski troškovi11. Početni radovi podrške a) materijalno rukovodstvo opskrba pripravnost podaci / kontrola inventara b) ugovorni radovi terenski radovi c) zahtjevi obuke d) administrativno vodstvo12. Transport (prvo odredište) a) osobna oprema b) oprema podrške c) rezervni dijelovi za popravak d) sredstva e) tehnički podaci f) pakiranje g) ureñaj za obukuOPERATIVNI TROŠKOVI1. Godišnje održavanje a) održavanje sustava b) održavanje ostalih sredstava2. Rezervni dijelovi za popravak a) nadopunjavanje rezervnih dijelova osnovna oprema oprema podrške b) modifikacija rezervnih dijelova3. Modifikacija oprema4. Osobni dohoci osoblja a) kvantiteta osoblja b) brzina i vještina c) direktna podrška osoblja (socijalna zaštita, stanovanje i dr.) d) administracija5. Logistička podrška a) upravljanje materijalom,

snabdijevanje i brisanje / dodavanje kontrole inventara b) servisi nabavljača terenski servis tehničko udruživanje c) administrativno – režijski trošk.6. Tehnički podaci podrške a) servisni bilteni b) tehničke upute48

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava6.3.Logistička podrškaLogistička podrška osigurava korisniku trajan i efikasan rad sustava u fazi eksploatacije.Logistička podrška uključuje sljedeće elemente: 1. Planirano održavanje 2. Oprema podrške 3. Osoblje i obuka 4. Tehnička dokumentacija 5. Rezervni dijelovi 6. Ugovori s dobavljačem rezervnih dijelova1. Planirano održavanje u sebi sadrži: −filozofiju, plan i postupke koji se odnose na upravljanje, izvršenje i kontrolu kvalitete preventivnog i korektivnog ili kontrolirano korektivnog održavanja (ukoliko je primijenjeno), −planirano obnavljanje koje uključuje servis, popravak, testiranje, kalibriranje, modifikacije, −rukovanje i uskladištenje.Ovaj skup poslova definiran je i sljedećim pojmovima (poglavlje 4.) kao MTTR, MTBM, vrijemereakcije na kvar, vrijeme pripreme, vrijeme lokacije i identifikacije greške, vrijeme potrebno zademontažu, popravak i montažu, prilikom održavanja, itd.2. Oprema podrške uključuje svu potrebnu opremu koja osigurava planirane ciljeve održavanja s obzirom na traženu efikasnost opreme.3. Osoblje i obuka definira nivo stručnosti, vještine, iskustva itd.4. Tehnička dokumentacija obuhvaća svu dokumentaciju koja je potrebna za efikasno upravljanje i održavanje (specifikacije, opisi, sheme, tehnički podaci, upute, postupci za lociranje grešaka i druge forme tehničkih logističkih podataka).5. Rezervni dijelovi obuhvaćaju količinu dijelova obzirom na postignutu pouzdanost i raspoloživost sustava.6. Ugovori s dobavljačima rezervnih dijelova definiraju potrebu i intenzitet narudžbi, način dobave, osiguranje tehničke pomoći u održavanju itd.Očito je da intefrirana logistička podrška direktno utječe na parametre raspoloživosti sustava, akroz to na sveukupnu efikasnost sustava.Da bi se postiglo efikasno održavanje potrebno je da se pojam pogodnosti za održavanjerazmatra u ranim fazama projektiranja i konstrukcije, jer se isključivo u tim fazama moguostvariti preduvjeti za efikasno održavanje i upravljanje sustavom.Iz iznesenog proizlazi da je analiza pogodnosti održavanja takoñer iterativna funkcija, započetau ranoj fazi projekta, okvirno definirana ugovorom, a razvijena u fazi konstrukcije.49

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 38.50

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava6.3.1. Srednje vrijeme izmeñu kvarova (MTBF)Jedan način opisivanja ponašanja sustava ili sklopa kojeg je moguće popraviti jest da se dasrednja vrijednost vremena izmeñu uzastopnih kvarova označenih s MTBF – Mean TimeBetween Failure (MTBF).Vrijeme koje je potrebno da se otkrije kvar, locira i ukloni, naziva se vrijeme popravka. Srednjavrijednost vremena popravaka kod raznih pojava greške naziva se srednje vrijeme popravka –Mean Time To Repear (MTTR). Recipročna vrijednost tj. 1MTTRnaziva se učestalost popravka i daje srednju vrijednost za broj popravaka u jedinici vremena.Srednje vrijeme do zakazivanja - Mean Time to Failure (MTTF) je srednja vrijednost razdobljaizmeñu završetka popravka i pojave sljedećeg kvara. Jasno ova srednja vrijednost se odnosi navrijeme kada sustav radi.Iz iznesenog proizlazi da je:MTBF = MTTF + MTTRUkoliko je MTTR zanemarivo imamo:MTBF = MTTFPrikaz vremena dat je na slici 39.Slika 39.a1, a2

b1, b2

c1, c2

MTTFTrenutci kad doñe do kvaraVremenski intervali (korisnog) radaVremenski intervali izmeñu pojave kvarovaVrijeme popravkaSrednja vrijednost vremenskih intervala do pojave greške:a∑a i ∑bi −ci iiMTBF - Srednja vrijednost vremenskih intervala izmeñu grešaka:51

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavab∑biiMTTR - Srednja vrijednost vremenskih intervala potrebnih za popravak:c∑ciiiliMTBF = MTTF + MTTRDakle: b = a + cZa telekomunikacijske sustave općenito vrijedi da su vremenski intervali ai i bi reda veličinemjeseci ili godine, dok ci nije veći od nekoliko sati.6.3.2. Funkcija obnavljanjaFunkcija koja opisuje nalaženje i otklanjanje kvarova naziva se funkcija obnavljanja. Funkcijaobnavljanja daje vjerojatnost da će kvar biti otklonjen u vremenu t, nakon što se pojavio, uzodreñene korake i mogućnosti popravljanja sustava.Najčešće korišten analitički izraz je:M (t) = 1 - e -µt

gdje je:M (t)t- funkcija obnavljanja,- intenzitet obnavljanja, i- vrijeme.Na osnovi evidencije o kvarovima možemo izračunati srednje vrijeme obnavljanja, odnosnopopravaka: 11 NK

⋅∑T CiTC µ N K i 1gdje je:Nk - broj popravaka.6.3.3. Srednje vrijeme popravaka (MTTR)Kako je predmet rada problem upravljanja i nadzora mjesne decentralizirane tt mreže, zadržatćemo se na analizi srednjeg vremena popravaka (MTTR).S obzirom na prethodno izneseno, kod apliciranja MTTR-a na mjesnu mrežu moramo razlikovatiodvojeno slučaj: odvija li se preko vodova za vrijeme popravaka tt promet i slučaj: je li došlo doprekida prometa.52

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaVrijeme popravka za slučaj kada se preko vodova mjesne mreže ne može odvijati promet,predstavlja izuzetno važnu veličinu, o kojoj ovisi raspoloživost, a time i kvaliteta usluga sastajališta korisnika.U svrhu povećanja kvalitete usluga, greškama koje uvjetuju prekid prometa treba u održavanjudati prioritet. Očito je da za radnu jedinicu koja vrši održavanje mjesne mreže greške sa i bezprekida prometa uvjetuju rad na popravci dijelova mreže, koji traje odreñeno vrijeme.Ukoliko izvršimo analizu tog vremena, vidimo da se ono u stvari sastoji od četiri zasebna dijelakoji ovise o stupnju opremljenosti nadzorne opreme, o organizaciji kao i snabdjevenostirezervnim dijelovima.mreža ispravnaImreža u kvaruIIIIISlika 40.mreža ispravnatIVtMTTR = t1 + t2 + t3 + t4Za slučaj mjesne mreže vrijedi da se srednje vrijeme popravka mreže u kvaru sastoji od: t1- vremena potrebnog da se nastala greška uoči. Ova veličina ovisi o načinu i izboru metoda održavanja kao i o izboru prikladne nadzorne opreme i upotrebljenog načina informiranja. t2- vrijeme u kojem se na osnovi dobivene informacije o nastanku greške (dobivene preko opreme ili korisnik – služba “97”) izvrši fino lociranje greške. Lokaciju greške izvodi oprema ili osoblje za održavanje isključivo na osnovi znanja i iskustva koje mu stoji na raspolaganju. t3- vrijeme zamjene ili popravka elementa mjesne mreže, koje ovisi isključivo o znanju, vještini i opremljenosti ekipa na popravci. t4- vrijeme potrebno da se provjeri ispravnost popravljenog dijela mreža (kabelski pravac, ogranak, izvod i dr.) i njegovo puštanje u eksploataciju.Ovo je slučaj kada je na raspolaganju ljudstvo za održavanje sa potrebnim materijalom za rad, utrenutku saznanja za kvar.Ukoliko to nije slučaj onda ovoj grupi vremena, koju možemo nazvati zajedničkim imenomaktivno vrijeme održavanja (popravaka) treba pridodati i vrijeme čekanja.Vrijeme čekanja sadrži: −logističko vrijeme, koje definira sustav snabdijevanja rezervnim dijelovima, i −administrativno vrijeme, koje definira organizaciju održavanja.Aktivno vrijeme popravaka uglavnom je ovisno o tipu opreme koja se popravlja, dok se vrijemečekanja odnosi na efikasnost organizacije održavanja, brzinu komuniciranja, raspoloživost ikvalifikaciju ekipa za održavanje, te o broju i vrsti rezervnih dijelova i komponenata.53

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava6.3.4. Definiranje raspoloživosti za sustave sa obnavljanjemPojavu kvarova općenito možemo predstaviti eksponencijalnom raspodjelom gustoće kvarovačiji je intenzitet ispada konstantan I 4 I . Vjerojatnost da će sustav t sati nakon svakog kvara bitiponovno spreman za rad (ispravan) data je sa:M(t) = 1 – e -

gdje je: 1 - učestalost popravkaMTTRDakle, da bi definirali raspoloživost za sustave sa obnavljanjem, potrebno je izračunativjerojatnost P1(t) da će sustav biti ispravan u trenutku “t”.Uz primjenu Markovljevog procesa razlikujemo stanje 1 u kojem je sustav u redu i stanje 2 ukojem je sustav u kvaru i biti će popravljen. Iz stanja 1 sa intenzitetom otkaza prelazi se ustanje 2, a iz stanja 2 u stanje 1 s učestalošću popravaka −∆t−12Slika 41.Matrica prijelaza glasi

d1 c 21 −−c12 d 2a sustav transformiranih diferencijalnih jednadžbi I Laplaceova transformacija glasi:

P1 (0) s −LP1(0) −s LP 2P2Ako pretpostavimo da u trenutku t = 0 sustav može biti u ispravnom stanju s vjerojatnošću (time je obuhvaćen i slučaj = 1) vrijede sljedeći početni uvjeti:P1 (0) = P2 (0) = 1 - Na poznat način dobivamo vrijednost P1(t)54

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava−1 −s (s ) (1 −)s 11

LP1∆1 ⋅(−) s−∆(s )(s ) −s(s ) ss−s→P1 ( t )

−() t(−)⋅eAko se vrijeme t mjeri višekratnicima srednjeg vremena 1/µ do popravka postavlja se dakle: t

→t tN 1 tN

P1 (t ) −( ) t N

(−) ⋅eako to označimo sa:kimamoP1(t) = k + (α - k) exp (- tN / k)P1(t) odnosno A(t) je vjerojatnost da se sustav u nekom proizvoljnom trenutku t nalazi uispravnom stanju. Ovako definiranu vjerojatnost nazivamo RASPOLOŽIVOST sustava. Vrločesto nas raspoloživost interesira kroz dulji vremenski period pa onda tražimolim (A ( t ) P1 ( t )) lim (k (−k ) exp(−t N k ) 144 244443 t →∞t →∞0Budući je 1 ,aMTTR 1MTBFmožemo pisati:t →∞lim (A ( t ) MTBFMTBF MTTROvako definiranu raspoloživost nalazimo često u literaturi, ali je očito da ovaj izraz vrijedi uzograničenje da su intenzitet ispadanja i popravaka konstante, te da postoji stanje ravnoteže.Ovo možemo ilustrirati sljedećim dijagramom:55

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 42.Važna razlika izmeñu A(t) i R(t) je njihovo ponašanje u stacionarnom stanju. Kako “t” postajevelik sve funkcije pouzdanosti približavaju se nuli, pri čemu funkcija raspoloživosti postižeodreñenu vrijednost. Iz gornjeg dijagrama je vidljivo kako se A(t) približava konačnoj vrijednostikada “t” postaje vrlo velik.A∞( t ) lim (A( t ) t →∞Prikazane su krivulje A(tn) = k + (α - k) exp (- tN/k) za različite vrijednosti iz čega je vidljivo dašto je stacionarna raspoloživost veća to će trebati dulje vremena da sustav doñe u stanjeravnoteže.6.3.5. Raspoloživost složenih sustavaVeć su u prethodnom poglavlju izvedeni izrazi za raspoloživost pojedinih sklopova i sustava, teje za trajnu raspoloživost jednog sklopa izveden izraz:A11≈1−kada je U slučaju jednostavnih sklopova ili sustava kao na slici 43.:

A561

A2

A3

An

Slika 43.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavatrajna raspoloživost cijelog lanca dana je izrazom:As = Ai = A1 . A2 . A3 . . . An

Kod redundantnih sklopova ili sustava kao na slici 44:

A1

A2

An

Slika 44.izraz za trajnu raspoloživost može se izvesti na temelju prethodne relacije samo što umjestoraspoloživosti koristimo izraz za neraspoloživost.Ako se s A1 označi raspoloživost jednog sustava, tada se za redundantni sustav kaže da nijeraspoloživ, kada ni jedan ni drugi, ni n-ti sustav ne stoji na raspolaganju tj. vrijedi izraz:A A1 ⋅A 2 ⋅⋅⋅A n (1 −A1) ⋅(1 −A 2) ⋅⋅⋅(1 −A n )za slučaj dva sklopa moguće je uvrštavanje zaA−dobiti izraz

1 −(1−A)2

Ap

1 −(1−)2

22

2

22

Ako se gornji izraz izrazi kao funkcija od dobivamo: 212

Apa

12( )Izvodeći dalje uz dobivamo aproksimativni izraz za raspoloživost dvaju aktivnihredundantnih sklopova ili sustava.57

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

Apa

1122

≈1−22

22Ukoliko na sličan način razmotrimo izraz za pasivnu redundanciju dvaju sklopova dobijemo:

App 22

2

1( ) 2

1Za redundantne sklopove od ranije vrijedi izraz:

A ∏A i ∏1−(1−A i)∏1−A1i 1i 1nn

i 1n

Odnosno

AS

(1 −A1)(1 −A 2)(1 −A3) ⋅⋅⋅(1 −A n )n i 1S obzirom da više članove možemo zanemariti (njihov udjel u ukupnoj raspoloživosti je vrlomali), dobijemo aproksimativni izraz za raspoloživost sustava pomoću pojedinih izraza zaraspoloživost u serijskom spoju prema:A S 1 −∑A i članovi višeg reda i 1Ovi izrazi nam daju mogućnost da teoretski procijenimo vrijeme trajanja rada ili otkaza cijelogsustava dozivom na ukupno vrijeme rada.A S ≈1 −∑A i za A i 1nIz teoretski izračunate raspoloživosti sustava dobivamo neraspoloživost kao:As 1 −AsUkoliko se to množi sa ukupnim vremenom rada sustava, dobivamo relativno vrijeme prekidaprometa tj. nerada sustava.IhITA A ⋅8760 ⋅broj godinaUkoliko ovo vrijeme definiramo kao granicu dozvoljenog nerada sustava u odreñenomrazdoblju, onda ovo vrijeme postaje osnova i granica unutar koje se mora naći projektant kadaprojektira kako sklopovsku konfiguraciju sustava IMTBFSI tako i sustava održavanja IMTTRSI.To znači da:Ih / god ⋅IIgod⋅I

58

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava

AS

≥zadane ≥1 −ss

≈1−MTTRMTBFss

su ovime fiksno zadane granice odnosno omjer MTTRS i MTBFS tj. srednja vrijednost izmeñuotkaza sustava IMTBFSI koja ovisi o intenzitetu otkaza sklopova i njihovoj serijskoj ili paralelnojrazmještenosti u strukturi sustava.Druga je ovisnost o srednjem vremenu otkaza sustava, a koji ovisi o metodama identifikacijekvara te njegove lokacije i brzine kojom se kvar može otkriti, kao i o opskrbi rezervnimdijelovima, jednom riječju ovisi o sustavu održavanja, nadzora i upravljanja telekomunikacijskommrežom u cjelini.59

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava7. REFERENTNI MODELI ZA PROMETNE MREŽE7.1 Strukturiranje prometne mreže prema poopćenom mrežnom modeluStrukturu pojedine prometne mreže (teletraffic network) možemo sustavno proučavati polazećiod poopćenog referentnog modela telekomunikacijske mreže koji prikazuje generičkepodsustave mreže i odnose (relacije) izmeñu njih i prema okruženju. Takvim pristupomomogućeno je lakše razumijevanje kompleksne strukure mreže te je osigurana konzistentnostproučavanja. Klasični tehnički opisi mrežni elemenata, sučelja i protokola specifičnih za svakumrežu trebaju se razumjeti kroz njihove temeljne funkcije i procese.Osnovni koncept poopćenog referentnog modela telekomunikacijske mreže je sustavnoutemeljen opis funkcija, struktura i procesa u telekomunikacijskim mrežama, prihvaćen danaskao standardni pristup.Ovdje rekapituliramo poopćeni model koji je koristan u proučavanju prometnih mreža, odnosnovrsta telekomunikacijskog prometa prema osnovnim teleuslugama. Prikaz poopćenogreferentnog modela telekomunikacijske mreže dan je na slici 45.Slika 45. Poopćeni referentni model TK mrežePrema poopćenom referentnom modelu fizičku strukturu telekomunikacijske mreže možemonačelno predstaviti izrazom:MFS = (UTE, ASN, SSN, TSN, NMS, INS, RSM)60

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavagdje je:UTEASNSSN korisnički terminalni ureñaj (user terminal equipment) pristupna podmreža (pretplatničke parice, mobilni pristup i dr.) (access subnet) komutacijska podmreža sastavljena od komutacijskih sustava (centrala) (switching subnet)TSN spojna transmisijska podmreža koja povezuje čvorišta (trunk subnetwork)NMS oprema (podsustavi) za upravljanje mrežom (network management system)RSM relacije koje opisuju povezivanje komponenti mreže odnosno mrežnih elemenata.Struktura telekomunikacijske mreže treba podržavati odgovarajuće funkcije i procese kojima seosigurava kvalitetno usluživanje korisničkih zahtjeva. Funkcije koje automatizirano obavljatelekomunikacijska mreža u osnovnoj klasifikaciji podijeljene su na: funkcije osnovne noseće (transportne) mreže (FBS), funkcije asocirane teleuslugama (FTS), funkcije asocirane uslugama inteligentne mreže (FIN), funkcije upravljanja mrežom (FNM).Formalno možemo zapisati da skup funkcija telekomunikacijske mreže (FM) obuhvaćaprethodno naznačene osnovne skupine funkcija tako da vrijedi:FM FBS U FTS U FIN U FNM

gdje rabimo već uvedene oznake. Svaka funkcija realizira se odvijanjem odgovarajućih procesaodnosno programa za odreñena „sustavska ponašanja“.Za pojedine prometne mreže, usluge se nadograñuju na automatizirane tehničke funkcije isustavno ih emuliraju. Pri tome je značajno koristiti stečene spoznaje i iskustva iz dosadašnjeeksploatacije, ponajprije vezane za telefonski, telegrafski i podatkovni promet. Inženjeritelekomunikacijskog prometa i prometni tehnolozi trebaju dobro upoznati korisničke zahtjeve(user requirements), postaviti funkcijske i strukturne specifikacije za mrežne i ostale resurse kojiće omogućiti efikasno i efektivno obavljanje prometa.7.2 Slojevito strukturiranje funkcija i procesaKlasična telekomunikacijska (telefonska) mreža nije zahtijevala takvu funkcijsku kompleksnost isloženu slojevitu arhitekturu kakvu nalažu novije mreže, odnosno sustavi. Razloga tomu imaviše i ukratko ćemo ih objasniti. Govorna (glasovna) komunikacija posredovanjem telefonskemreže uključuje inteligentne krajnje korisnike koji obavljaju odgovarajuće postupke na početku,tijekom i na kraju razgovora bez potrebe posebnih programa i protokola ugrañenih u krajnjetelefonske ureñaje. Čovjek bira odgovarajući broj, ponavlja poziv u slučaju zauzeća, predstavljase na početku razgovora, u slučaju smetnji ponovit će riječi ili rečenice i dr. Komunikacijaizmeñu krajnjih korisnika ( →sugovornika) oslonjena je uglavnom na fizičku (eletričku) razinumrežne usluge. Izuzetak je faza uspostavljanja i raskidanja veze kad se šalju odgovarajućesignalizacijske poruke koje zahtijevaju višu razinu logičkog (mrežnog) procesiranja.Uvoñenjem računalskih komunikacija putem javne mreže, te razvitkom paketnih i integriranihvišeuslužnih mreža, postalo je nužno razraditi drugačiji pristup i koncept ustrojavanjatelekomunikacijske mreže, odnosno funkcija i procesa koji se u njoj obavljaju. Novi pristup nijese mogao oslanjati na klasična rješenja telefonske mreže, nego je zahtijevao cjelovito tretiranjekomunikacije izmeñu krajnjih sustava tako da se integralno tretiraju transmisijske mrežnefunkcije i aplikacijski orijentirane funkcije.61

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaU skladu s uvedenim sustavskim opisivanjem možemo naznačiti da su zahtjevi temeljnimfunkcijama i strukturom mrežnih elemenata klasične telefonske mreže bitno manji u odnosu napodatkovne i druge (negovorne) mreže. Načelno vrijedi:K (TfM) < K (PDN)K(TfM) << K (MSN)gdje je:K (TfM)K (PDN)K (MSN)- kompleksnost (K) klasične telefonske mreže (TfM)- kompleksnost (K) javne podatkovne mreže (PDN)- kompleksnost (K) širokopojasne multiservisne mreže (MSN).Rast kompleksnosti implicira zahtjeve za slojevitim strukturiranjem. To znači da se poredhorizontalne strukture i razgraničenja mrežnih elemenata uvodi detaljnjija vertikalna podjelasustava u podsustave sa srodnim funkcijama. Izmeñu podsustava moraju postojatiodgovarajuća sučelja tako da se osigura obavljanje procesa odnosno „end-to-end“ usluga zakrajnje korisnike.Veliki problemi koji su nastali 70-ih godina u telekomunikacijskom povezivanju različiteračunalne opreme dodatno su intenzivirali napore na standardizaciji i prihvaćanju globalnousuglašene slojevite mrežne arhitekture. Povezivanje računalne opreme u kojoj je bio instaliranvlastiti nekompatibilan komunikacijski software (napisan u npr. asembleru), zahtijevalo jesložene prilagodbe i adaptacije. Da bi se riješili takvi problemi, te podržao spomenuti novipristup razvitku integralnih komunikacijskih sustava, ISO (International Organization forStandardization) je 1977. godine pokrenuo rad na referentnom (slojevitom) modelu povezivanjaotvorenih sustava (Open Systems Interconnection). Paralelno sa time radile su i radne skupineCCITT-a, tako da je nakon publiciranja OSI-referentnog modela gotovo istovjetan modelprihvaćen 1984. godine preporukom X.200 [61].Načela slojevitog strukturiranja funkcija/procesa bila su ugrañena i u računalske mreže koje suprethodile OSI-RM-u. Najpoznatije takve mrežne arhitekture su:IBM-ova SNA (System Network Architecture),Digitalova DNA (Digital Network Architecture).Kao svojevrsna konkurencija i/ili nadopuna OSI-RM razvijan je i skup Internet protokola(TCP/IP). To je takoñer slojeviti model koji je podržan sve širom ponudom aplikacija i produkata[60], [61].Sustavski pristup razmatranja računalske komunikacije i slojevitog strukturiranjafunkcija/procesa prikazan je na slici 46. Kompletan komunikacijski sustav promatra se uokruženjima i razlaže na odreñen broj slojeva od kojih svaki obavlja neke funkcije.Konceptualno se razlikuju „niži“ slojevi orijentirani na mrežne funkcije (transmisiju, transport) i„viši“ slojevi s aplikacijski orijentiranim funkcijama. Čitav komunikacijski sustav predstavljapodsustav korisničkog (stvarnog) okruženja u kojem se obavljaju odreñene aplikacije (AP) i iznjih generira potreba za telekomunikacijom.U formalnom zapisu možemo načelno identificirati skup različitih funkcija telekomunikacijskemreže kod otvorenih sustava. Opis tih funkcija uključuje odgovarajuću kompoziciju mrežnihfunkcija i aplikacijski orijentiranih funkcija tako da vrijedi:

f62OSITM

f f MFAP

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavagdje je:

fOSITM

- skup funkcija telekomunikacijske mreže prema OSI okruženju

f - skup mrežnih funkcija,MF

f - skup aplikacijskii orijentiranih funkcija,AP

- operator kompozicije.Signalizacija i upravljanje mrežom su u gornjem izrazu uključene u mrežne funkcije, no mogućeih je posebno tretirati.Svaki sloj obavlja odreñenu dobro definiranu funkciju u kontekstu ukupne komunikacije. Rad seobavlja prema definiranom protokolu razmjenom poruka koje sadrže korisničke podatke idodatne upravljačke informacije izmeñu korespondirajućih slojeva udaljenih sustava (terminala).Svaki sloj ima definirano sučelje prema sloju koji je neposredno ispod i iznad njega. Takvimslojevitim ustrojavanjem protokoli odreñenog sloja nezavisni su od ostalih slojeva.Slika 46. Sustavni prikaz slojevitog strukturiranja računalske komunikacijeRazličite funkcije koje omogućuju komunikaciju krajnjim korisnicima, odnosno aplikacijskimprocesima (AP) mogu biti grupirane na različite načine. Ako npr. razmatramo komunikacijuizmeñu dva udaljena računala, tada je potrebno postići sljedeće „dogovore“ izmeñu njih:Koje usluge (e-mail, file transfer ili dr.) i koji jezik će se koristiti?Kako će informacije biti kodirane?Koje funkcije trebaju biti aktivirane za otklanjanje posljedica smetnji u prijenosu?Koja metoda će se koristiti za dodavanje adresnih labela?Kako će terminali biti fizički priključeni na mrežu (tip konektora, naponi)?63

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNakon opsežnih razmatranja stručnjaci uključeni u razradu OSI-RM usvojili su unificiranupodjelu funkcionalnih slojeva kao opći hijerarhijski okvir za dotadašnje i nove standarde,odnosno protokole mrežnih komunikacija.7.3 OSI referentni modelPolazeći od općeg koncepta i načela slojevitog strukturiranja komunikacija, razvijen je referentnimodel povezivanja otvorenih sustava (Open Source Interconnection – Reference Model). Izborsedam razina rezultat je iscrpnih evaluacija (prijedlozi su bili u rasponu 5 ÷ 11). OSI –RMslužbeno je prihvaćen u listopadu 1984. godine kao ISO norma dokumentom ISO7948, te kaopreporuka CCITT (ITU-T) X.200 na Plenarnoj sjednici CCITT (takoñer u listopadu 1984.godine).OSI referentni model definira sedam protokolskih razina, od najvišeg sloja primjene ili aplikacijedo najnižeg fizičkog sloja. Slojevi OSI referentnog modela su:1.2.3.4.5.6.7.fizički sloj (Physycal Layer)sloj podatkovne veze (Data Link Layer)sloj mreže (Network Layer)sloj transporta (Transport Layer)sloj sesije (Session Layer)sloj prezentacije (Presentation Layer)sloj primjene (Application Layer).Tri donja sloja (1-3) su mrežno-ovisni i orijentirani na protokole asocirane s (podatkovnom)telekomunikacijskom mrežom koja se koristi za povezivanje dva (računalska) sustava. Nasuprottomu, tri gornje razine (5-7) su aplikacijsko-ovisne i sadrže protokole koji omogućuju interakcijuaplikacijskih procesa (AP) krajnjih korisnika.Meñusloj (4) → transportni sloj posreduje izmeñu viših i nižih slojeva tako da aplikacijskiorijentiranim slojevima pruža mrežno-neovisne usluge.Sustavni prikaz logičke strukture OSI modela dan je na slici 47. Opis funkcija i programskihmodula na pojedinim protokolskim razinama dan je u nastavku.64

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 47. Sustavni prikaz strukture OSI referentnog modelaSloj aplikacije ili primjene (A-L) pruža korisničko sučelje (user interface) za različite mrežneinformacijske usluge, no on ne obuhvaća aplikacijske procese (AP) iz okruženja. A-L sadržiskup aplikacijskih entiteta koji podržavaju semantički razumljivo povezivanje aplikacijskihprocesa iz okruženja sustava (RSE-Real System Environment). Niz programskih modulasadržanih u A-L omogućuju da vanjski korisnici (a to su aplikacijski procesi ili ljudi) uspostavljajukomunikaciju s drugim vanjskim korisnicima.Pristup aplikacijskim uslugama ostvaruje se kroz definirani skup primitiva, svaki s pridruženimparametrima, koji su podržani lokalnim radnim (operacijskim) softwareom. Osim transfera dokorisnika, A-L pruža sljedeće usluge:----identifikacija namjeravanog komunikacijskog partnera imenom ili adresom,uspostavljanje autoriteta (ovlasti) za komuniciranje,dogovor o privatnosti i enkripciji,izbor načina ili discipline dijaloga, i dr.Razvijeni su i razvijaju se brojni protokoli aplikacijskog sloja:----MHS-X.400 (Message Handling Service),usluge imenika (X.500),usluge virtualnog terminala (Virtual Terminal Service),prijenos poslova/programa (Job Transfer and Manipulations) i dr.Većina telematskih usluga (teleks, viteoteks...) realizira se potporom aplikacijskih uslužnihmodula/protokola. 65

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSloj prezentacije (P-L) obavlja funkciju prezentacije (sintaksi) podataka tijekom komunikacije,osiguravajući prepoznatljivost tih podataka. Da bi se ostvarilo istinski otvoreno povezivanjesustava brojne apstraktne i konkretne sintaksne forme moraju biti definirane za korištenjeaplikacijskih procesa. P-L entiteti „pregovaraju i selektiraju“ odgovarajuće sintakse, odnosnoobavlja konverziju ili adaptaciju u razumljiv oblik za lokalni sustav. Sljedeća važna funkcija P-Lodnosi se na sigurnost podataka (data security) i potrebna šifriranja (encrypted). Primjeriprotokola sloja prezentacije: virtualna datoteka, šifrirana poruka i dr.Sloj sesije ili sjednice (S-L) pruža „mehanizme“ za uspostavljanje, koordinaciju i sinkronizacijudijaloga izmeñu dva udaljena aplikacijska procesa. S-L dopušta dvosmjernu simultanu ilinaizmjeničnu komunikaciju, te definira specijalne pristupne znakove (tokens) za strukturiranje.Lista sesijskih usluga koje se pružaju sloju prezentacije sadrži normalne, proširene i garantiraneusluge te posebna izvješća o iznimnoj situaciji/podatku (exception reporting). Sloj možesadržavati usluge tarifiranja. Sesijske PDU (Protocol Data Unit) ponekad se nazivaju porukama(messages).Sloj transporta (T-L) ima posredničku ulogu izmeñu viših aplikacijskih orijentiranih slojeva(protokola) i nižih mrežno-ovisnih slojeva (protokola). T-L pruža sloju sesije uslugu prijenosaporuka (message transfer facility) koja je neovisna o tipu mreže, odnosno dovodi krajnjesustave u stanje kao da s neposredno priključeni jedan na drugog. T-L osigurava najpovoljnijekorištenje mrežnih resursa i usluga ovisno o vrsti i zahtjevima komunikacije koju definirajukorisnici, odnosno sloj sesije. Transportne PDU nazivaju se blokovi (blocks). Sloj transportapruža različite klase usluga (classes of services) što korenspondiraju različitoj kvaliteti uslugakoje pružaju pojedine telekomunikacijske mreže. Postoji pet klasa usluga u rasponu od klase 0(koja pruža samo osnovne funkcije uspostavljanja konekcije) do klase 4 koja uključuje i funkcijepotpune kontrole pogrešaka i kontrolu tijeka prometa. Npr. klasa 0 izabire se kod korištenjaPSPDN mreže, a klasa 4 kod korištenja PSTN za prijenos podataka.Sloj mreže (N-L) pruža usluge prijenosa (podataka) izmeñu krajnjih sustava preko komutiranemreže, pri čemu se mogu koristiti različite linije i posredujući sustavi (čvorovi). N-L obavljafunkcije uspostavljanja, održavanja i raskidanja konekcije kroz čitavu mrežu, odnosno adresirakorisnike i usmjerava podatkovne jedinice (→ pakete) kroz mrežu. U slučaju meñumrežnekomunikacije N-L pruža različite funkcije harmonizacije rada povezanih mreža.Sloj podatkovne veze ili data-linka (D-L) obavlja funkcije uspostavljanja, održavanja iraskidanja podatkovne konekcije od-točke-do-točke, odnosno pruža usluge pouzdanogprijenosa podataka preko nekog fizičkog kanala/medija. To uključuje funkciju prijenosa okvira(frames – naziv za PDU na sloju D-L) kao uslugu entitetima sloja mreže, te detekciju i korekcijupogrešaka koje mogu nastati na fizičkom sloju. Protokoli D-L su: BCS (Binary SynchronousCommunication), HDLC (High Level Data Link Control), LAP-B (Link Access ProcedureBalanced), i dr.Fizički sloj (P-L) obavlja funkciju transportnog prijenosa slijeda bitova preko fizičkog medija. P-L sadrži funkcionalne i proceduralne norme za upravljanje fizičkom vezom i osiguranje nužnihfizičkih i električkih performanci prijenosa. Sučelje izmeñu fizičkog sloja (korisničke opreme) irealnog fizičkog medija (mrežnog zaključenja) definira se posebnim specifikacijama konektora ielektroničkih signala. Primjeri normi i protokola su: CCITT (ITU-T) V.21, V.22, V.23, V.24, X.21:EIA RS-232C, RS 449/442/423 i dr.Treba znati da klasični opisi električkih i/ili mehaničkih povezivanja, multipleksiranja i dr. nisupotpuno usklañeni s OSI modelom. Nadalje, termin fizički ne označava uvijek fizičku/materijalnususpstancu, npr. fizička konekcija (circuit) može biti realizirana bit-stringovima u TDM-sustavuprijenosa. Fizički sloj bitno se razlikuje od ostalih slojeva u tome što ispod njega nema sloja kojimu daje uslugu, nego postoji samo pasivno okruženje. Primjena novog transmisijskog medija ilinačina prijenosa implicira proširenje postojećih protokola ili pak definiranje novih - što je proceskoji kontinuirano traje.66

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaOpisane funkcije i usluge po pojedinim slojevima OSI modela posebno se razrañuju krozprotokole [33]. Osim toga, OSI razmatra funkcije upravljanja (management functions) kojeuključuju prikupljanje, procesiranje i distribuciju informacija o statusu resursa, njihovimpromjenama i koordinaciji upravljačkih procesa. Aktivnosti OSI managementa takoñer uključujudijagnozu kvarova, tarifiranje, naplatu, rekonfiguraciju mreže i dr.Jedan konkretniji prikaz strukture podatkovnih jedinica na pojedinim slojevima prikazan je naslici 48.Slika 48. Prijenos podataka izmeñu dva (podatkovna) sustava prema OSI modeluPrijenos podataka obavlja se od aplikacijskog (transmitting) procesa u računalskom sustavu(DTE) A do aplikacijskog (receiving) procesa u računalskom sustavu B. U svakom sloju dodajuse korisničkim podacima upravljačke informacije (X header) na početku podatkovne jedinice. Nasloju data linka dodaju se posebne informacije i na kraju podatkovne jedinice (paketa) kao DT(data trailer). Posebni bitovi umežu se na fizičkom sloju. Naznačeni postupak prilagodbeinformacijskog sadržaja za prijenos mrežom ekvivalentan je adaptacijskim postupcima premageneričkoj teoriji prometa.7.4 Umrežavanje prema TCP/IP protokolimaU praksi danas egzistiraju dvije temeljne norme umrežavanja. Uz prethodno opisanu ISO normu(OSI-RM), to je sustav otvorenog povezivanja prema TCP/IP skupini (Internet) protokola. Možese reći da je TCP/IP široko prihvaćen, ne samo u akademskim krugovima (gdje je najprijeuveden) nego i kod vrlo rastućeg broja korisnika.67

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPrikaz prihvaćenih normi (protokola) asociranih TCP/IP skupinom protokola (TCP/IP protocolesuite) dan je na slici 49. Naznačeni protokoli detaljnije su objašnjeni u posebnom poglavlju (→Internet promet), tako da ovdje iznosimo samo zapažanja u kontekstu razmatranja slojevitihmodela.Slika 49. Pregledni prikaz TCP/IP normi/protokola otvorenog povezivanjaBudući da se TCP/IP razvija paralelno s OSI modelom (i ISO/ITU normama koje podržavajuOSI-RM), on ne sadrži protokole potpuno usklañene s OSI slojevima. Takoñer se i metodologijakorištena kod TCP/IP razlikuje od metodologije OSI modela, odnosno pripadajuće ISO skupinenormi/protokola. Tijekom 90-ih postoji snažan trend od OSI prema TCP/IP i Internetu.68

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava8. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV I PROMETNI TOKOVITelekomunikacijski sustav promatramo kao tehnološki sustav čija se svrha iskazuje ukorisničkom okruženju (a ne unutar tehničkog okruženja). Svrha telekomunikacijskog sustava itemeljni ciljevi koje definiraju relevantni sudionici (korisnici, vlasnici mreže, davatelji usluga)neposredno su vezani uz uspješno obavljanje telekomunikacijskih usluga angažiranjemadekvatnih kapaciteta telekomunikacijske mreže.Slika 50.S prometnog aspekta važno je precizno identificirati različite vrste/klase telekomunikacijskihusluga i potrebne kapacitete telekomunikacijske mreže (opreme), komponente (facilities) kojiomogućavaju učinkovito i kvalitetno obavljanje usluga.8.1 Prometni volumenPrometni volumen svakog dijela TK mreže i čitave mreže mora biti dostatan za kvalitetnoposluživanje korisničkih zahtjeva uz respektiranje kriterija racionalnosti i cjenovne prihvatljivosti.Obavljanjem TK usluga zauzimaju se (troše) alikvotni dijelovi prometnog volumena mreže PVM,odnosno zauzimaju se odreñeni kapaciteti Cs tijekom vremena ts.Svaka TK usluga potrošit će odreñeni dio prometnog volumena (Cs·ts), tako da će za n uslugaobavljenih tijekom vremena T biti potreban prometni volumen (PVM):

PV M ≥∑C s ⋅t s

s 1N69

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaApstrahirajući ovdje problem varijabilnosti prometa, možemo reći da je ključna zadaća osiguratiraspoloživost prostorno-distribuiranih kapaciteta mreže za očekivane vrijednosti prometnihtijekova:E (ϕi) ≤ϕi ≤CiUz zadovoljene normirane kvalitete posluživanja (QoSN) i minimalne troškovedi (Ci) → mingdje je:E (φi) - očekivana vrijednost tijekova informacijaCi- kapacitet mrežnih elemenatadi (Ci) - trošak mrežnog kapaciteta Ci

Ukupni kapacitet mreže predstavlja cjelokupnu prometnu sposobnost mreže da zadovoljispecificirane operacije (postupke) prijenosa i/ili procesiranja informacije u jedinici vremena.Odnos kapaciteta mreže i prometnog volumena mreže, predstavljen je izrazom:PVM C ⋅Tgdje je:PVM

CCT- prometni volumen mreže- ukupni kapacitet mreže s m-uključenih elemenata-(C1, C2, C3, ... Ci..., Cm)- vrijeme promatranja.Prometni zahtjevi imaju izraženu stohastičnost i razlikuju se za pojedine oblike informacije,odnosno odreñene teleusluge.Temeljni generički zahtjevi su: - potrebna širina kanala - vremenska transparentnost prijenosa (kašnjenja) - semantička transparentnost (osjetljivost na pogreške i dr.)Sustavni pristup proučavanja telekomunikacijskog prometa ističe dva osnovna komplementarnaaspekta promatranja:1. telekomunikacijske mreže kao ureñen sustav fizičkih (tehničkih) komponenti (hardware+software) → „facilities network“2. prometne mreže -> (traffic networks) asocirane s osnovnim vrstama teleusluga (govor, tekst, podaci, nepomična slika, video).Napušta se klasični obrazac dizajniranja „mreže za jednu uslugu“.8.2 Odnosi telekomunikacijskog prometa, telekomunikacija i komunikacijaOdnosi izmeñu telekomunikacijskog prometa (TP), telekomunikacija (TK) i komunikacija (KOM)ne mogu se predstaviti samo jednostavnom relacijom:TC TKC KOM70

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 51.71

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava9.9.1TEORIJSKI OPISI INFORMACIJE I KOMUNIKACIJETeoremi shannonove teorije informacijeTemeljne postavke teorije informacija relevantne za proučavanje informacija i komunikacijskihkanala dao je C.E. Shannon u svom radu „A Mathematical Theory of Communication“ iz 1948.godine.Daljnji rad na ovoj problematici izvršili su: - B. Mc Millan (1953.) - A. Feinstein (1957.) - L. Breiman (1957.) - R. G. Gallager (1968.) i dr.U skladu sa sustavnim pristupom treba respektirati činjenicu da je fenomen informacija mogućepromatrati s više različitih aspekata i stratuma, tako da postoje i drugi teorijski modeliinformacija, npr. oni vezani uz „učenje“, „promjenu ponašanja“ i dr.Za osnovno objašnjenje problema komuniciranja u teoriji informacija rabi se shemaelementarnog komunikacijskog sustava (kanala) prikazana na slici 52.Slika 52.Izvor informacija generira neki informacijski sadržaj koji nakon kodiranja (adaptiranja zaprijenos) protječe komunikacijskim kanalom i preko dekodera stiže do odredišta.Teorija informacija postavlja dva osnovna teorema u proučavanju problema komunikacije:1. prvi je vezan uz učinkovito kodiranje i dekodiranje informacije (razina korisnika),2. drugi uz funkcije kodera i dekodera signala radi sigurnosnog prijenosa informacije ometanim komunikacijskim kanalom.Matematički modeli u pravilu predstavljaju diskretne (binarne) izvore i diskretne (binarne)komunikacijske kanale.Formalno je prvi teorem definiran ovako: broj kodnih elemenata koji je u prosjeku potreban da bise kodiranjem prikazao bilo koji informacijski sadržaj (simbol, vijest) iz skupa {x} nalazi se ugranicama:I(X )I ( x) 1 ≤b ≤d Ld L K72

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavagdje je:b prosječna dužina kodne riječiI(x) prosječna količina informacija generirana na izvoru (izražena u bitima binarnim jedinicama)L baza kodne obrade (za binarne sustave L=2)K broj simbola (vijesti u bloku) koji se uzima kao jedinica za kodiranjeVeličina I(x) definirana je izrazom:I ( x) −∑p ( xi) ld p ( xi) bita i 1n

gdje p(xi) prikazuje vjerojatnost pojave simbola (vijesti) xi, od ukupno n-simbola (vijesti) koje semogu pojaviti na izvoru. Količina informacije asocirana sa svakim simbolom (viješću) iznosi:I ( xi) −ld p ( xi) bita ld – označava logaritam po bazi2.Duljine pojedinih kodnih riječi bi kojima se prikazuje elementarni informacijski sadržaj morajuzadovoljiti uvjet:

L−bi ≤1∑i 1nTime se osigurava da postoji skup od n različitih kodnih riječi (npr. 32,64) napisanih abecedomod L različitih elemenata (npr. nula i jedinica za L=2), takvih da dužine pojedinih kodnih riječiiznose bi kodnih elemenata i nijedna kraća kodna riječ se ne pojavljuje kao početak neke duljekodne riječi.To je nužan i dovoljan uvjet da bi se na odredišnoj strani uspješno obavio postupak dekodiranjaizvorišne informacijeMatematičko opisivanje fenomena prijenosa inforamcije kroz komunikacijski kanal u teorijiinformacije temelji se na drugom teoremu koji kaže: „pod odreñenim uvjetima moguće je kodiratii dekodirati signale tako da vjerojatnosti pogrešnog prijenosa predane informacije budu po voljimale“.Informacijski tijek koji se prenosi danim kanalom odreñen je količinom informacija sadržanih uskupu primljenih simbola ili vijesti (Y) jednoznačno povezanih sa skupom predanih simbola ilivijesti (X).Količina ispravno prenesenih informacija naziva se transinformacija i opisuje izrazom:I ( X i i Y ) Ix) −I ( x) −I ( X / Y ) I (Y ) −(Y / X ) bita I(x), I(y) – izražavaju prosječni sadržaj informacija na ulazu i na izlazu kanala, smetnje igeneriranje informacija su slučajni procesi.73

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaU opisu kanala možemo rabiti entropije diskretnih slučajnih varijabli ulaza H(X) i izlaza H(Y),srednje uvjetne entropije H(Y/X) i H(X/Y) i entropiju ureñenih parova H (X i N).Ne ulazeći u deteljne matematičke opise, možemo načelno definirati ključnu veličinu za opissvojstva kanala (diskretnog bez memorije) neovisno o ulaznoj distribuciji vjerojatnosti Px=(p1....pn) slučajne varijable X koja može poprimiti vrijednosti u zatvorenom skupu R(x). Taveličina naziva se kapacitet ili propusna moć kanal i formalno je definirana izrazom:C= max I (X;Y)Px є D ugdje je:Px – ulazna distribucija vjerojatnostiDu – skup svih distribucija vjerojatnosti na skupu V (skup je zatvoren i ograničen)Є – označava pripadanje (element)Funkcija I:Du → R je neprekidna funkcija tako da maksimum u gornjem izrazu uvijek postoji.Na Slici 49 su prikazane teorijske granice kapaciteta za tri pojasne širine (B1=4kH2, B2=3,7 kH2,B3=3kH2) u ovisnosti o odnosu signal/šum.Slika 53.Odgovarajućom prilagodbom (adaptacijom prema generičkoj teoriji prometa) uz primjenuzaštitnog kodiranja signala, moguće je zaštititi ulazni tijek od djelovanja smetnji.Zaštitno kodiranje provodi se koderom signala tako da se izvornom tijeku dodaje zaštitni tijekčija veličina ovisi o intenzitetu djelovanja šuma ili smetnji na kanalu.74

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaTako će realnim kanalom protjecati povećani tijek (ϕ′( x)) :ϕ′( x ) ϕ( x) ϕZ ( x)ϕ( x) izvorni tijekϕZ (x) dodatni zaštitni tijekTakav povećan tijek ne može prelaziti iznos kapaciteta C, odnosno u graničnom slučajumaksimalni ukupni tijek informacija jednak je nominalnoj brzini kanala:max (ϕ′( x)) C9.2 Odreñivanje kapaciteta prema veličini i svojstvima informacijskog prometaUz dodatni adaptacijski (zaštitni) dio, kapacitet mrežnog elementa (kanala ili dr.) raspoloživ zaprijenos korisničke informacije predstavljen je izrazom:CK = C – φz (x) [bit/s]gdje je:CK

kapacitet mrežnog elementa (kanala ili dr.) rasploživ za prijenos informacije)C- nominalni kapacitet mrežnog elementa (kanala ili dr.)φz(x) - dodatni adaptacijski (zaštitni...) tijek.korisničke -Kroz neki kanal u jedinici vremena ili vremenu promatranja (T) protječe informacijski tijek:ϕ℘⋅Dstvarajući prosječno prometno opterećenje kanala:Agdje je:ϕCerl - prosječno prometno opterećenje jednog kanala (? = A/m) - prosječni informacijski tijek℘- intenzitet dolazaka jedinica ili blokova (prometno/transmisijskih entiteta)D - prosječna veličina odnosno dužina poruke [bita]C - kapacitet kanala.Prometnom jedinicom „Erlang“ opisujemo zauzimanje kapaciteta odreñenog kanala tijekompromatranog vremena tako da jedan kanal može ostvariti promet u rasponu (0,1) erlanga. Kodpotpunog (100%) iskorištenja kapaciteta kanala tijekom vremena T ostvaren je promet od 1erlanga; kod 10% zauzimanja kapaciteta ostvaruje se promet 0,1 erlanga, i to:75φ

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava(C)φ=CSlika 54.φVrijeme zauzimanja kapaciteta kanala uključuje „često“ vrijeme posluživanja [Ts] i vrijemepropagacije signala [Tpr]. Ako se prenose različite poruke, tada rabimo prosječne vrijednostitako da vrijedi izraz:TS = D/C [s]gdje je:Ts

DC- prosječno vrijeme zauzimanja komunikacijskog kanala za prijenos jedne poruke,- prosječna duljina poruke,- kapacitet kanala.Vrijeme propagacije signala Tpr odreñeno je izrazom:Tpr = lM/vEM

gdje je:lMvEM

- fizička dužina medija kojim „putuje“ EM signal- brzina progacije EM signala kroz medij (200.000 – 300.000 km/s)76

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava9.3Osnovni modeli kvantizacije TK prometaTelekomunikacijski promet na pojedinim podsustavima mreže s komutacijom kanala ili paketamoguće je kvantitativno opisati ako raspolažemo odgovarajućim opisom:- tijeka dolazaka prometnih entiteta (poziva ili paketa) u odreñenom reprezentativnom vremenu T,- tijeku posluživanja i odlazaka,- relacije izmeñu dolazaka i posluživanja/odlazaka.U uvjetima stacionarnog ponašanja ili statističke ravnoteže, tijekom vremena T prosječnoprometno opterećenje ili intenzitet prometa odreñeno je općim modelom (izrazom):A ⋅Ts gdje je:AλTs

βerl T .U .- prosječno prometno opterećenje ili intenzitet prometa,- intenzitet dolazaka prometnih entiteta (poziva ili paketa) tijekom vremena T,- prosječno trajanje posluživanja ili prijenosa jednog entiteta (poziva ili paketa)- intenzitet posluživanja na jednom poslužitelju/kanalu tijekom vremena T1Ts

Promet od jednog erlanga načinit će 10 korisnika koji zauzimaju odreñeni kapacitet svaki po10% vremena T ili 2 korisnika koji zauzimaju jedinični kapacitet svaki po 50% vremena T.U paketnim mrežama veličinu prometa možemo odrediti uporabom drugog modela kojiodvojeno tretira dolaske i posluživanje, te omogućuje izračunavanje količine prenesenihinformacija u bitima. Taj prometni model ima oblikA⋅ADCDerl.C- veličina prometa u erlanzima- duljina/veličina paketa (u bitima)- kapacitet poslužitelja/kanala [bit/s]Paketske mreže i pripadajući podsustavi u pravilu funkcioniraju kao sustavi s čekanjem.77

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava10. MODELIRANJE GLOBALNOG HIJERARHIJSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE, NADZOR, KONTROLU EFIKASNOSTI TK MREŽE U EKSPLOATACIJIU dosadašnjem izlaganju bilo je ukazano na potrebu trajnog praćenja odgovarajućih veličinakoje omogućavaju kvantifikaciju kvalitete usluga odnosno lokaciju mjesta greške. Taj zahtjevzapravo znači da se uočavaju ne samo trajni otkazi već i kratkotrajne nedozvoljene promjenepojedinih parametara, a koje ukazuju na pojedine neregularnosti.Upravo zbog toga je praćenje pouzdanosti pojedinih usluga odnosno funkcija nužan preduvjetza kvalitativno nov način eksploatacije telekomunikacijske mreže pod nazivom: Kontinuiranokontrolirana korektivna metoda centraliziranog održavanja, nadzora i upravljanjatelekomunikacijskom mrežom.Dakle, osnova ove metode je trajno, ali selektivno praćenje pouzdanosti i raspoloživostipojedinih usluga, funkcija i organa koristeći pri tome procesore posebne namjene.Praćenje kvalitativnih i kvantitativnih veličina parametara efikasnosti u velikimtelekomunikacijskim mrežama predstavlja vrlo složen problem čije se rješenje može isključivotražiti u teoriji upravljanja složenih hijerarhijskim sustavima.Činjenica je da od strukturiranja modela upravljanja, nadzora i održavanja telekomunikacijskihsustava u eksploataciji ovisi da li će se moći sakupiti sve informacije koje definiraju kvalitetutelekomunikacijske mreže, kao cjeline i da li će se moći dobiti informacija o pojedinačnimparametrima kvalitete, kako bi se moglo zaključiti kako o globalnom zadovoljenju kvalitetemreže, tako i o zadovoljenju svakog od parametara koji ulaze u definiciju kvalitete sustava.Rad na proučavanju složenih sustava sa više nivoa motiviran je željom da se izradi teorijapraćenja kvalitete sustava, koja će u neposrednoj mjeri biti povezana sa teorijom upravljanjasloženim telekomunikacijskim sustavom u eksploataciji.Kod toga se složeni sustavi mogu promatrati kao familije funkcija koja na odreñene akcije(promjene) odgovara optimalnim reakcijama. Ako se taj uzajamni odnos opiše dinamički moguse izvući korisni zaključci, koji se odnose na promjene u vremenu do kojih dolazi u ponašanjunekog sustava.Predvidljivost općeg pristupa na osnovi ulaz – izlaz (koji se naziva totalni sustavni pristup)ograničena je njegovom neprikladnošću za predstavljanje unutrašnjih organizacijskih funkcija, asamim tim i strukturalnim neslaganjem do kojeg dolazi izmeñu ulazno – izlaznih algoritama ipripadajućih funkcija upravljanja.Ova razmatranja ukazuju na potrebu sustavnog teoretskog modela organizacije, koji imastrukturu na više nivoa.Ova funkcionalna struktura treba otkriti najistaknutije karakteristike sustava upravljanja složenimtelekomunikacijskim mrežama. Najupadljiviji strukturalni aspekt neke hijerarhijske strukturepredstavlja specijalizacija, poslije koje neizbježno slijedi koordinacija. Specijalizacija predstavljajednu od najvažnijih karakteristika organizacije.Općenito specijalizacija predstavlja raščlanjivanje organizacije povezujući je meñusobnofunkcijskim i operacijskim algoritmima i zadacima. Zbog toga specijalizacija bilo koje vrstezahtijeva i definiranje druge karakteristike koja je od bitne važnosti u upravljanju složenimsustavima, a to je da specijalizirane aktivnosti moraju biti koordinirane. Koordinacija koja se uteoriji složenih sustava često naziva i upravljanjem dijeli se općenito u dva dijela:78

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava−utvrñivanje operativnih pravila,−odreñivanje postupaka pri donošenju rješenja koje mora biti u skladu sa globalnim ciljem i operacijskim algoritmom.U našem slučaju raščlanjivanje globalnog zadatka na pojedine dijelove organizacijske strukturezove se upravljanje u velikom, dok se traženje optimalnog rješenja unutar tako definiranogzadatka pojedine organizacijske jedinice obzirom na rezultat cijelog sustava naziva upravljanjeu malom.Iz teorije upravljanja složenim sustavima poznato je da prilikom raščlanjivanja treba definiratistupanj samostalnosti funkcionalnih jedinica.Neka jedinica je samostalna u onoj mjeri i u onom stupnju u kome su uvjeti za provoñenje njenihaktivnosti nezavisni od onoga što se radi u drugim organizacijskim jedinicama.Koncepcija globalnog hijerarhijskog sustavaKoncepcija hijerarhijskih struktura sa više nivoa ne može se definirati kratkim izlaganjem.Čak i površna analiza organizacije službe za upravljanje kvalitetom sustava u eksploatacijimože uvjeriti svakog da bi sveobuhvatna definicija bila isto što i nabrajanje svih mogućihalternativa. Iz tog razloga odgovor na pitanje što je hijerarhijska struktura sa više nivoa, trebapotražiti u ukazivanju na neke suštinske karakteristike zajedničke svim hijerarhijama: −vertikalni raspored podsustava koji sačinjavaju globalni sustav, −prioritet djelovanja ili pravo na intervenciju, −zavisnost podsustava na višem nivou od stvarnih performansi na nižim nivoima.U svrhu sistematizacije gore navedenih karakteristika pokazati ćemo one (neophodne)koncepcije koje će biti korištene u okviru daljnjeg izlaganja.Izlaganje ćemo početi sljedećim jednostavnim pojmovima:Jedan globalni sustav je skup operacija nad skupovimaS ⊆X ⋅YAko je S funkcija, S : X →Y , dobit će naziv funkcionalni sustav.Sastavni skupovi jednog sustava S ⊆X ⋅Y nazivaju se: X – ulazni skup, Y – izlazni skup,elementi X i Y su ulazni, odnosno izlazni.Prikazivanje jednog sustava posredstvom analitičke relacije je, prema tome prikazivanje vezaulaza – izlaza.Ako je neki dani sustav funkcionalni sustav, njegovi ulazi mogu se tretirati kao uzroci, a njegoviizlazi kao posljedice, prema tome ulazni i izlazni skupovi mogu se promatrati kao uzročno,odnosno posljedični parametri..Sustav S može se u tom slučaju razmatrati tako da uključuje jedan algoritam rješenje i ukasnijem će se tekstu nazivati onim kojim donosi odluke ili odlučiteljem.Ovako definiran globalni sustav omogućava definiranje najčešće upotrebljavanih tipovahijerarhije u sustavu za upravljanje, nadzor i kontrolu kvalitete telekomunikacijske mreže.79

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaOsnovni tipovi hijerarhijeDa bi mogli sistematizirati karakteristike globalnog hijerarhijskog sustava uvodimo tri tipahijerarhijskih sustava koji omogućavanju definiranje parametara efikasnosti sustava, načindonošenja odluka, te strukturiranje organizacije i zadataka obzirom na zadovoljenje globalnogcilja, postizanje definirane kvalitete usluga sa stanovišta korisnika.U ovoj fazi razvitka ovo je značajan zadatak jer dovodi do razjašnjavanja pitanja zahvaljujućivećoj preciznosti izlaganja o sustavima i problemima koji su s njima u svezi. Kao što je čestoslučaj, razjašnjavanje ne treba shvatiti kao podjelu, ona podcrtava razlike, a u manjoj mjeriisključuje mogućnosti da sustav pripada većem broju klasa. Uvodimo tri pojma nivoa:1.2.3.nivo opisa ili apstrakcije,nivo kompleksnosti odlučivanja,organizacijski nivo.Da bi se napravila razlika izmeñu ovih pojmova koristimo termine “stratumi”, “slojevi”, odnosno“ešaloni”.Potrebno je ukazati na to da pri opisu nekog stvarnog hijerarhijskog sustava može doći dokorištenja sva tri pojma. Slučajevi u kojima se koristi samo jedan pojam mogu se prije smatratiizuzetkom nego pravilom.10.1STRATUMI: Nivoi opisa ili apstrakcijeU trenutku koncipiranja sustava možemo ga opisati kao porodicu modela od kojih se svakiodnosi na ponašanje sustava promatranog s različitih nivoa apstrakcije. Za svaki nivo postojijedan skup relevantnih karakteristika, varijabli, zakona i principa pomoću kojih se može opisatiponašanje sustava.U svrhu efikasnosti hijerarhijskog opisa neophodno je da funkcioniranje na bilo kojem nivoubude u onoj mjeri neizvjesno od funkcioniranja na drugim razinama, koliko je to moguće.Kod opisa ove koncepcije hijerarhije koristimo termin “STRATIFICIRANI SUSTAV” ili“STRATIFICIRANI OPIS”. Razine apstrakcije do kojih dolazi u stratificiranom opisu nazivaju se“STRATUMI”.Na slici 55. ilustriran je primjer formiranja nivoa opisa za sustav upravljanja, nadzora iodržavanja efikasnosti telekomunikacijskih sustava u eksploataciji.Najviši strat (stratum 3) opisuje upravljanje telekomunikacijskim sustavom kroz prizmuekonomije, dok srednji strat (stratum 2) opisuje telekomunikacijski sustav kroz prizmuparametara tehničke efikasnosti i kvalitete usluga sa stanovišta korisnika, a najniži strat (stratum1) opisuje kao pogonsku ispitno mjernu opremu, tako i način skupljanja informacija i podataka okvaliteti pojedinih čvorišta ili dionica mreže, tako i aktivnosti usmjerene na preventivu iodržavanje.S obzirom na teoriju efikasnosti najviši strat opisuje ponašanje telekomunikacijske mreže krozprizmu ekonomskog aspekta efikasnosti tako nadzirane i upravljajuće mreže. To u stvari značida se na tom stratu opisuju i definiraju parametri sustava kroz prizmu čiste dobiti po pretplatnikugodišnje.80

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 55.Jasno je da nakon verifikacije dobiti, kroz najviši strat, možemo pristupiti definiranju drugognižeg strata kroz prizmu tehničkog aspekta efikasnosti sustava za upravljanje.Drugi strat opisuje globalni model kroz prizmu zahtjeva i problema koji proizlaze iz parametarakoji definiraju tehnički aspekt efikasnosti, a to je pouzdanost, raspoloživost i sposobnosttelekomunikacijske mreže.Danas se kod mnogih telekomunikacijskih organizacija prate kontrolirano – korektivnommetodom globalni pokazatelji tehničkog aspekta efikasnosti sustava, odnosno pod nazivomgubici, mjeri se u stvari produkt sposobnosti, pouzdanosti i raspoloživosti telekomunikacijskemreže. Na ovaj način dobiva se realna slika kojom efikasnošću sa strane pretplatnika sustavradi.U treću razinu hijerarhije (najniži strat) ide oprema koja trajno nadzire smanjenje efikasnostisustava, a u nju ulaze nadzorni ureñaji sa svojom opremom, te ostali instrumenti na čvorištima,odnosno kontrolirano mjerna oprema za kontrolu prijenosnog sustava. Za pravilnofunkcioniranje sustava na danom stratumu neophodno je da svi stratumi ispod njegafunkcioniraju pravilno. Ovo je u skladu sa karakteristikama povratne sprege performansi kodhijerarhijskih sustava.81

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaIz iznesenog uočavamo da svaki stratum ima svoj vlastiti skup termina, koncepcija i principa. Popravilu opis modela na bilo kojem stratu manje je detaljan nego na nižim stratumima. Ono što jeelement na danom stratumu, postaje skup na nižim stratumima.Ova meñusobna povezanost izmeñu stratuma može se prikazati i matematički. Općenito –stratifikacija uključuje tri suštinske karakteristike hijerarhija: vertikalnu dekompoziciju, prioritetakcija i ovisnost performansi.10.1.1.2SLOJEVI: Nivoi kompleksnosti odlučivanjaDruga koncepcija hijerarhije pojavljuje se u kontekstu definiranja procesa donošenja odluka. Utom slučaju postoje dva, često puta zaboravljena, ali vrlo značajna momenta koji važe za gotovosvaku situaciju u stvarnom životu kada treba donijeti odluku: 1. Kada doñe trenutak za odluku, njeno donošenje i provoñenje ne može se više odlagati, 2. Neizvjesnost u pogledu posljedica provoñenja različitih alternativnih akcija.Ova dva čimbenika rezultiraju u fundamentalnoj dilemi pri donošenju odluka. S jedne stranepostoji potreba za djelovanjem bez odlaganja, a s druge isto tako velika potreba da se situacijabolje upozna. U kompleksnim situacijama, kada treba donijeti odluku, razrješavanje ove dilemetraži se u hijerarhijskom pristupu. Ona se u osnovi sastoji u tome da se specificira grupaproblema u vezi sa donošenjem odluka čije se rješenja onda pokušava osigurati na sekventninačin, u tome smislu što rješavanje bilo kojeg problema u sekvenci odreñuje i fiksira nekeparametre kasnijeg problema, tako da je ovaj posljednji potpuno odreñen ranijim i može sepristupiti njegovom rješavanju. To znači da se rješenje prvobitnog problema postiže u trenutkukada se riješe svi problemi.Dakle, ovim načinom rješenje nekog kompleksnog problema zamjenjuje se rješenjem jednegrupe sekvencijalno rasporeñenih jednostavnih podproblema, tako da rješenje svihpodproblema u grupi dovodi do rješenja prvobitnog problema.Ovakva se hijerarhija naziva hijerarhija slojeva odlučivanja, a čitav sustav donošenja odlukanaziva se sustav odlučivanja sa više slojeva. Kao primjer za interpretaciju može nam poslužitimodel koji se inače naziva funkcionalna hijerarhija u procesu odlučivanja. Ova se hijerarhijaslojeva pojavljuje u vezi sa tri osnovna aspekta problema odlučivanja u uvjetima stvarnenesigurnosti: 1. Selekcija strategije koju treba koristiti u procesu odlučivanja. 2. Smanjene ili eliminiranje nesigurnosti. 3. Traženje poželjnog ili bar prihvatljivog pravca djelovanja u unaprijed specificiranim uvjetima.Funkcionalna hijerarhija prikazana na slici 56. sadrži tri sloja.82

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaHIJERARHIJA DONOŠENJA ODLUKESamo - organizacija(P, G, strategija učenja)Učenje i adaptacija(U, P, G)SelekcijaTelekomunikacijski procesSlika 56.10.1.1.3Sustavi sa više ešalona – Organizacijske hijerarhijeKod organizacijske hijerarhije neophodno je da se: 1. Sustav sastoji od jedne grupe meñusobno djelujućih podsustava, 2. Neki od podsustava definiraju kao jedinice za donošenje odluka, 3. Jedinice odlučivanja rasporeñuju hijerarhijski u tom smislu da na neke od njih utječu ili da ih kontroliraju druge jedinice odlučivanja.Meñusobna povezanost izmeñu podsustava može dovesti do srednjeg meñusobnog odnosameñu podsustavima, s obzirom na ranije prikazane i definirane slojeve odlučivanja kao i sobzirom na stratifikaciju funkcionalnih zadataka. Jedan dijagram sustava ovog tipa prikazan jena slici 57. gdje se jedna razina naziva ešalon. Ovakvi sustavi se takoñer zovu i više-ešalonskim ili sustavima na višoj razini sa više ciljeva.U prirodi sustava sa više ciljeva i više razina je da više razine uvjetuju, ali ne mogu u potpunostiupravljati aktivnostima jedinica nižih razina usmjerenih ka ostvarenju postavljenih ciljeva.Jedinice koje odlučuju kod nižih razina moraju stoga raspolagati odreñenom slobodomdjelovanja kako bi bile u stanju selekcionirati svoje vlastite upravljačke parametre u procesuodlučivanja. Ove odluke mogu biti (ali ne uvijek) iste one koje bi izabrale i jedinice na višojrazini. U sustavima se mogu ostvariti uštede kod korištenja raspoloživih resursa za donošenjeodluka, jedino u slučaju ako je takva sloboda djelovanja osigurana na nižim razinama. Može seprikazati da je od suštinske važnosti za efikasno korištenje strukture sa više razina da seosigura odreñena sloboda akcije jedinicama odlučivanja struktura sa više razina.83

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaTreba se utvrditi prikladna raspodjela naprava u svezi sa donošenjem odluka izmeñu jedinica narazličitim razinama. Jedino u tom slučaju biti će opravdano postojanje hijerarhije.Za naše razmatranje telekomunikacijskog sustava interesantan je sustav sa više ciljeva i višerazina. Sustav sa više razina i više ciljeva karakteriziran je postojanjem hijerarhijske relacijeizmeñu jedinica odlučivanja u datom sustavu.Postojanje jedne nadreñene jedinice (na vrhunskoj razini) predstavlja najvažniju karakteristikuorganizacijskih hijerarhijskih sustava.Problem odlučivanja za neodreñenu jedinicu, a s time neposredno vezan pojam koordinacije,jeste najvažniji problem koji je specifičan za sustave sa više razina.UPRAVLJANJEKVALITETOMHijerarhijadonošenja odlukaIMC-SOMC-SAOM-SEšalon 3. JedinicaodlučivanjaNadzormjesnemreže Nadzor nadčvorištimaMjerenjeprometa Nadzor nadtransmisijom ATMEEšalon 2.KoordinacijaInformacija povrat. vezamaPogonskoodržavanjePogonskoodržavanjePogonskoodržavanjeEšalon 1.Upravljanje Povratna vezaza performanseTELEKOMUNIKACIJSKI PROCESSlika 57. Hijerarhijski model odlučivanja centra za upravljanje, nadzor i održavanje telekomunikacijske mreže84

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaOvaj hijerarhijski model je kod raznih telekomunikacijskih operatora dosta raznolik, ali se ipak usuštini sastoji od 3 ešalona.Ešalon 3 predstavlja hijerarhijsku razinu u kojoj se donose odluke o globalnom hijerarhijskomalgoritmu i gdje su definirane jednoznačno prava i obaveze l (povratna sprega i intervencija)svake u prenesenom smislu podreñene jedinice. Ova razina predstavlja mjesto raščlanjivanjaglobalne obveze na podobveze (upravljanje u velikom), kao i definiranja granice tolerancijemogućih intervencija najvišeg sloja obzirom na podreñene jedinice (odnosno na samutelekomunikacijsku mrežu – ako je tako zacrtano).Ešalon 2 predstavlja organizacijske jedinice za koordinaciju i to: npr. jedinice za koordinacijuaktivnostima održavanja, čvorištima, prijenosnim sustavima, mjesnom mrežom na područjujedne velike mreže.Ešalon 1 predstavlja organizacijske jedinice za održavanje kvalitete pojedinog čvorišta,prijenosnog sustava, odnosno mjesne mreže.85

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava11. MODEL UPRAVLJANJA TELEKOMUNIKACIJSKIM SUSTAVOM NA NIVOU IZGRAðENE TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJEU uvodu je iznesena preporuka CCITT-a G 106 koja definira kvalitetu telekomunikacijskogsustava, kao ukupni efekt kvalitete usluga izraženih kao stupanj zadovoljenja korisnika tihusluga.Činjenica je da u današnjoj organizacijskoj hijerarhiji najčešće ne postoji najviši hijerarhijskiešalon – UPRAVLJANJE KVALITETOM ili on postoji samo u izuzecima.Ovo dobrim dijelom proizlazi iz činjenice da se telekomunikacijski sustav nalazi u vlasništvu višeTO-a, te upravljanje sustavno direktno ovisi o njihovom meñusobnom koordiniranju,usklañivanju i dogovaranju.Danas su uglavnom izražene aktivnosti na drugom ešalonu, odnosno aktivnosti koordinacijeizmeñu pojedinih službi za održavanje pojedinih čvorišta odnosno prijenosnih sustava.Na slici 58. je dan prikaz globalnog telekomunikacijskog sustava.Sagledavanjem telekomunikacijskog sustava od A do B pretplatnika uočavamo više komutacija iprijenosnih sustava povezanih u serijski lanac.Slika 58. Prikaz globalnog telekomunikacijskog sustava86

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava3Kvaliteta sa stanovištakorisnika na nivou tranzitnog područjaUkoliko se uvededodatna oprema2 Komutacioni dio Probni pozivi sa stanovišta pretplatnika sa registracijom pojedinih fazauspostavljanja veza Prijenosni dio Manualna ili automatskakontrola prijenosnih karakteristika

1 Trajna kontrolacentralnih organa

.

.

.Trajna kontrola prijenosnih karakteristika

.

.

.Slika 59. Hijerarhijski prikaz procesa kontrolirano korektivne metode održavanjaOčito je da grupa za nadzor i održavanje predstavlja podsustav, odnosno bazu trokuta unutarglobalne strukture hijerarhijskog sustava KONTROLIRANO KOREKTIVNE METODEODRŽAVANJA (slika 59).Drugi nivo odreñen je analizom podataka iz statistike, a u cilju utvrñivanja tehničke kvalitetesustava.U svrhu rješavanja problema i donošenja odluka na trećem nivou (3. ešalonu), takav sustavpretpostavlja intervenciju nakon aktivnosti na nižim nivoima (ešalonima).Formiranjem sistemske grupe za koordinaciju nadzora i održavanja na nivou globalnog sustava,uzimajući kao mjerilo kvalitetu usluga sa stanovišta korisnika, dobivamo ocjenu kvalitete uslugai tehničku kvalitetu kroz prizmu efikasnog održavanja pojedinih podsustava. Jasno, ovo jemoguće samo onda ako informacija centralne grupe za održavanje obavezuje podgrupe zaodržavanje na akciju. Dakle, uspješan rad globalnog sustava ovisi o ispravnom koordiniranju priodržavanju i upravljanju kvalitetom svakog od podsustava globalnog sustava.Kontrolirano korektivna metoda održavanja prvi put uvodi pojam “nadzor telekomunikacijskemreže”. S tim u svezi definirana su i dva parametra kvalitete: −“tehnička kvaliteta” telekomunikacijskog postrojenja, koja govori o gubicima probnih poziva unutar promatrane telekomunikacijske mreže u satima slabog prometa kada su gubici prouzrokovani isključivo tehničkim greškama. −kvaliteta usluge sa stajališta korisnika kao osjećaj korisnika o mogućnosti realizacije želje za uspostavljanje definirane veze. Ovaj se parametar mjeri kao kvocijent neuspješnih i ukupnog broja probnih poziva, a stvarna slika se upotpunjava uzimanjem uzoraka iz realnog prometa.87

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaDa bi kontrolirano korektivna metoda dala dobre rezultate potrebno je da:−telekomunikacijska mreža koja se nadzire bude opremljena dodatnom opremom za trajni nadzor centralnih organa sa mogućnošću lociranja izvora greške, kao i nizom druge opreme za pogonsko održavanja čvorišta,−se na nivou telekomunikacijske mreže osigura oprema za generiranje probnih poziva, kako bi se otkrile greške, odnosno smetnje unutar komutacijskih stupnjeva i spojnih vodova.Oprema ATME za nadzor i mjerenje, karakteristika prijenosnih sustava, kao i oprema zaispitivanje i provjeru kvalitete mjesnih vodova služi za kontrolu prijenosnih sustava.Nadalje potrebno je posjedovati opremu za mjerenje prometa i odgovarajućih statističkihveličina, te opremu koja omogućava uzimanje uzoraka poziva iz realnog prometa kao i opremuza centralizaciju alarma.Da bi u praksi mogli uspješno uvesti kontrolirano korektivnu metodu (i dalje razvijati održavanjena temelju stanja), neophodno je da su parametri kvalitete od kojih je najvažniji KVALITETEUSLUGA SA STAJALIŠTA KORISNIKA, jednoznačni, definirani i kvantificirani odgovarajućimuputstvima.Kako je već i u prethodnim poglavljima iznesena organizaciona forma i veličina službi zaeksploataciju ovise u stvari o željenom cilju – normirana kvaliteta usluge sa stanovišta korisnika.Očito je da ukoliko ne postoji cjelovita ispitno-mjerno oprema ili/i ne postoje jednoznačnodefinirani zahtjevi za kvalitetu usluga, mogu odreñena periodična ili trajna povećanjaopterećenja unutar mreže dovesti do značajnih gubitaka, odnosno smanjenja kvalitete usluga.88

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava12.MODELIRANJE GLOBALNOG SUSTAVA ZA EKSPLOATACIJSKOUPRAVLJANJE, NADZOR I ODRŽAVANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽEU OBLIKU FUNKCIONALNE MREŽE CENTARA ZA ODRŽAVANJE IOPERATIVNO VOðENJE (OIOV CENTRI)Sadašnja telekomunikacijska mreža izgrañena je na telekomunikacijskim sustavima tzv. SPC(Stored Program Control), koji su imali tendenciju tehničke i funkcionalne integracije čvorišta,prijenosnih sustava i službi. Ovi sustavi su uveli nove metode održavanja, nadzora i upravljanjatelekomunikacijskom mrežom uz korištenje svih prednosti koje pružaju SPC sustavi.Najnoviji sustavi koje uvode novi telekomunikacijski operatori bazirani su na novoj ICTtehnologiji, pa je predmetnu integraciju moguće učinkovitije riješiti.Polazeći od kvalitete telekomunikacijskog sustava kao cjeline i izdvajanjem “vremena odziva”Tso (u formi usluge) kao jednog od najvažnijih (uz sigurnost i vjernost dostave informacije)parametara kvalitete usluge sa stanovišta korisnika, pokušati ćemo modelirati globalni sustav zaupravljanje, nadzor i održavanje telekomunikacijske mreže.Ukoliko iz cjelokupnosti sustava telekomunikacija izdvojimo eksploatacijsko upravljanje, kaoposebni podsustav moguće je jasnije vrednovati njegovu ulogu u kontekstu kvalitete odnosaizmeñu korisnika i komunikacijske mreže, a takoñer i formulirati funkcionalnu ovisnost “vremenaodziva” (slika 60).Prikazani model ima dvije uloge u okviru podsustava eksploatacijskog upravljanja i to kao: – posrednik izmeñu okoline (korisnika i drugih sustava …) i mreže,

– kontrola, nadzor, te usmjeravanje funkcionalnih i pogonskih ponašanja resursa mreže.Veličina Tso definira stupanj kvalitete telekomunikacijskih usluga i to u obrnuto proporcionalnomodnosu izraza odgovarajućeg parametra kvalitete.Slika 60. Funkcionalni prikaz podsustava eksploatacijskog upravljanja telekomunikacijskog sustava89

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaTso = (TU, TM, TKU-M)gdje je: TU – odziv upravljanje TM – odziv mreže TKU-M – globalno vrijeme na relaciji informacijsko – komunikacijskih odnosa navedenih podsustava.Ova relacija, iako kvantitativna koristi za definiranje funkcije Kako brzina dostave informacije prvenstveno (ali ne i jedino) ovisi o efikasnosti resursa mreže,to se TM može tretirati kao početno nezavisna veličina.Uvoñenje novih usluga, kao i porast količine i vrste informacija u mreži (uz zadržavanjeekonomskih parametara u dozvoljenim granicama) zahtijevati će sigurno znatno veći angažman(eksploatacijskog) upravljanja u podržavanju definiranog stupnja kvalitete samih usluga,racionalnijim i svestranijim korištenjem resursa mreže.Apstrahirajući ta ponašanja, svoñenjem na zajedničku mjeru u vremenu, procjenjujemo da će TU

i TKU-M biti u nekom zavisnom odnosu od TM, što formalno možemo izraziti na sljedeći način: TU = φ (TM), TKU-M = (TM),Svrstavanjem u prethodnu jednadžbu imamo:Tso = λ I φ (TM), (TM), (TM)IOvaj izraz ukazuje na činjenicu da jednostavnim smanjenjem vrijednosti TM ne doprinosimasmanjenju vremena Tso nego naprotiv možemo očekivati i njegovo povećanje. Razlog ovome jeu kvantitativnom i kvalitativnom povećanju informacijskih tokova u mreži, što znači (u globalnomsmislu) nazočnost većeg broja (različitih) dogañaja, a to se reflektira u odnosima koji su obrnutoproporcionalni kako sa TU, tako i za TKU-M.Uočavamo da je upravljanje s jedne strane pritisnuto povećanim zahtjevima za kvalitetnijimtelekomunikacijskim uslugama, a s druge strane smanjenjem vremena TM (koje zapravointerpretira povećanje efikasnosti same mreže), što je prava posljedica upravo tih zahtjeva.Poznato je da se suština djelovanja upravljajućeg podsustava svodi na manipuliranjeinformacijama u cilju: analize, odlučivanja, planiranja i djelovanja na elemente izvršnihpodsustava.Elektromehanički indirektni sustavi daju mogućnost predaje informacije od elektromehaničkihčvorišta prema ispitnom centru, dok u suprotnom smjeru, u svrhu izvršenja neke korektivneakcije potrebna je izravna intervencija osoblja za održavanje.Ovaj način rada uvjetovao je da su se informacije potrebne za pogonsko održavanjeelektromehaničkih čvorišta, morale zadržati u okviru centrale, najčešće na nekom nadzornomstolu ili panelu, kako bi osoblje za održavanje moglo u za to odreñenom vremenu interveniratina pojavu ozbiljne greške. Informacije koje takvi sustavi mogu dati, a koje se koriste u funkcijinadzora takoñer su jednosmjerne, ali kako intervencije na nadzorne informacije ne moraju bititrenutačne, to su se nadzorne informacije iz svih komutacija mogle centralizirati u odreñeniispitno-mjerni centar.Upravo ova jednosmjernost informacije uvjetovala je činjenicu da je reagiranje na pojedinugrešku bilo relativno dugo, a o čemu izravno ovisi RASPOLOŽIVOST telekomunikacijskogsustava, a time i “vrijeme odziva” Tso (u formi usluge).90

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaraspoloživosteop te re će njgubiciSlika 61.Iz slike 61. vidimo prikaz gubitaka u telekomunikacijskoj mreži u odnosu na funkcijeraspoloživosti i opterećenja. Uočavamo da ukoliko želimo zadržati gubitke na istom nivou(odnosno “vrijeme odziva” usluga), uz pretpostavku povećanja opterećenosti mreže, bezuvjetnomoramo povećati raspoloživost telekomunikacijskih postrojenja.Savladati ovu činjenicu se moglo jedino tako da funkcije održavanja, nadzora i upravljanjapostanu sastavni dio funkcija sustava, što je proizvodnja SPC sustava i uspjela. Uz to se moralaomogućiti potpuna dvosmjernost u razmjeni informacija izmeñu terminala za održavanje i SPCkomutacije.CCITT je u svojim preporukama (Z 317 volume VI.4) definirao funkcije za izravnu dvosmjernuvezu terminal – SPC sustav, te ih ovdje ne treba posebno nabrajati.Dakle, instaliranjem komutacijske opreme na osnovu SPC – tehnika, te uvoñenjem digitalnetransmisije s PCM-om, eksploatacija dolazi u situaciju da koristeći njihove prednosti (itehnologiju) uz prethodno iznesene potrebe, prvenstveno smanji svoju “tromost” u procesimaupravljanja, modernizacijom tehničke osnovice informacijskog sustava. Na Slici 59 vidimopreporuke mogućeg pristupa rješavanju eksploatacije SPC sustava, a prema CCITT Z 311volume VI.4.Iz danog prikaza vidljivo je da služba eksploatacije može, bilo sa bliskog ili sa udaljenogterminala, održavati, nadzirati i upravljati pojedinim SPC čvorištima.Kroz pregled eksploatacijskih funkcija CCITT Z 317 i Z 318, a koje se uključuju u preporuku Z311 proizlazi neophodnost i pogodnost njihove centralizacije na razini cijele telekomunikacijskemreže, što dalje omogućava centralizaciju svih službi eksploatacije.Uvažavajući izneseno i koristeći prethodna izlaganja u hijerarhijskim sustavima možemopristupiti izradi sustava (organizacijskog tipa) sa više ešalona. Kod izrade sustava sa višeešalona javlja se problem u dodjeli zadataka koje izvršavaju različiti nivoi ili individualnejedinice.Racionalna polazna točka osigurana je time što se u obzir uzima “sagledavanje globalnogsustava” – cijeli telekomunikacijski sustav i zadatak koji će on (kvalitativno posluživanjekorisnika) morati da obavi korištenjem koncepcije “strata” i “slojeva” kod hijerarhije. Trebanaglasiti da ne postoji odnos jedan prema jedan izmeñu strata, ešalona i slojeva.91

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaZadatak za dva ili više ešalona može se definirati korištenjem modela iz istog stratuma, dok seproblem odlučivanja na datom sloju može raspodijeliti na nekoliko ešalona. Nadalje, zadatak zajedan ešalon može sadržavati elemente problema iz dva ili više slojeva odlučivanja.2I/O2I/OFunkcije drugih namjenaFunkcije upravljanja, nadzora i održavanjaUdaljeni terminali za komunikaciju2I/O2 Udaljeni terminali zakomunikacijuI/ORačunalo opće namjeneLokalni terminaliza komunikaciju2I/O2 Udaljeni terminali zakomunikacijuI/OLokalni terminaliza komunikaciju Procesor posebnenamjene za centralizirano održavanje, nadzor i upravljanje telekomunikacijskom mrežom2I/O2 Udaljeni terminali zakomunikacijuI/OProcesor za potrebe mjesne mrežeLokalni terminaliza komunikacijuSlika 62.Na ovaj način dolazimo do centralizacije upravljanja, nadzora i održavanja mreže, kao i dozahtjeva za centralizaciju niza eksploatacijskih funkcija, koje možemo centralizirati pomoćujedne ili više specijaliziranih službi (ovisno o načinu organizacije HT).92

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaJedan od mogućih hijerarhijskih odnosa dan je na slici 63.STRATUM 3EKONOMIJABICCHCTCCSamoorganizirajući slojEŠALON 3STRATUM 2

EFIKASNOST MREŽEEkonomijaTACUčenjeSTRATUM 1 CSOFIZIČKEOPERACIJE softverUPRAVLJANJE MREŽOMCENTAR OIOV-aOMCSelekcijaEŠALON 2TCCTCCTCCTCCTCCEŠALON 1FDC OMCOsoblje zapogonskoodržavanjeEKIPA ZA RAD NA TERENUTELEKOMUNIKACIJSKI PROCESISlika 63. Meñusobni hijerarhijski odnosi različitih aktivnosti vezanih za održavanje jedne telekomunikacijske mreže s procesorski upravljanim sustavimaTCC - centar za upravljanje mrežomTAC – centar za analizu prometaTMC – centar za održavanje prijenosnih sustavaSAC – centar za procijenu kvalitete uslugaSCC – centar za žalbe pretplatnikaFDC – centar za otklanjanje kvarovaOMC – centar za nadzor i održavanjeBIC – centar za naplatuCSO – centar za prijavu i odjavu pretplatnika (prodajni centar)CHC – tarifni centarCDA - centar za obračun prihoda93

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaFormiranjem centra održavanja i operativnog voñenja (OIOV čvor) dobivamo takoñer i prvekomponente tehničke osnove informacijskog sustava HT eksploatacije. OIOV centar predstavlja“informacijsko sučelje” koje s jedne strane postaje izvorom podataka za proces odlučivanja uupravljanju, semantički grupiranih i koncentriranih unutar pojedinih službi, dok je s druge stranetj. prema mreži, takoñer izvor podataka u obliku komandi koje “kanaliziraju” funkcionalno iprogramsko ponašanje mreže prema optimalnim eksploatacijskim zahtjevima.Zadaci i meñusobni odnosi, kao što je poznato, usko su vezani, pa hijerarhija donošenja odlukai hijerarhija organizacije bitno ovise jedna o drugoj.Zbog toga je na modelu prikazana maksimalna struktura takvog operacijskog centra, a sobzirom na specificirane zadatke pridodjeljena im je maksimalna samostalnost, a meñusobnialgoritam interakcija jednoznačno je definiran. Budući da se informacije efikasnosti mrežesakupljaju kontinuirano i ON LINE putem centralnog procesora za nadzor, to pojedine službemogu donositi u okviru svoje djelatnosti i u granicama dozvoljenih tolerancija odluke prije akciješto omogućava ne samo efikasan nadzor nego i efikasno upravljanje prometnim tokovima.94

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava13.IDENTIFIKACIJA I DEFINIRANJA SUSTAVA UPRAVLJANJAS obzirom da polazimo od kvalitete telekomunikacijskog sustava kao cjeline, ovim sustavomupravljanja želimo dovesti TK sustav u stanje maksimalne, odnosno definirane raspoloživosti. Ovoje moguće postići smanjenjem MTTR-a i povećanjem operativnosti u okviru preventivnih zahvata.Kao i kod drugih sustava i ovdje ćemo poći od činjenice da je potrebno proces kojim upravljamo(održavanje mreže u stanju raspoloživosti koja je definirana odreñenom veličinom) promatratizajedno sa obradom podataka, koja je namijenjena tom upravljanju.Kako je već izneseno, raspoloživost telekomunikacijske mreže CCITT definira kao raspoloživostposluživanja. Ovaj parametar ovisi kako o prometnim uvjetima tako i o kvarovima mreže i radovimana održavanju. Kvarovi pojedinih dijelova mreže povećavaju prometno opterećenje preostalogdijela mreže, meñutim pretplatnik osjeća djelovanje oba parametra kao jedinstveni parametarusluge. Očito je da porastom tehničke raspoloživosti raste i ukupan parametar usluge.Na Slici 61 dan je prikaz kolanja informacija i akcija na održavanju ili šire na upravljanju kvalitetomna nivou jedne telekomunikacijske mreže. Primjećujemo podjelu na upravljani dio sustava koji jepovezan uz tijek procesa, i upravljajući dio, vezan za obradu podataka. Uz pomoć kontrolneopreme dovodi se na obradu skup podataka {x} koji izražavaju trenutno stanje procesa. Ti sepodaci obrañuju u sustavu za obradu podataka po odreñenim algoritmima uz korištenje bazepodataka. Kao rezultat obrade dobivamo skup upravljajućih informacija {u}, koje uz pomoć izvršnihakcija djeluju na stanje TK mreže tako da ona dolazi u stanje koje odgovara definiranojraspoloživosti.S obzirom da se radi o velikom sustavu elementi koji čine sustav, kao i njihova povezanost nisustrogo determinirani već imaju slučajni karakter, pa nam je za opisivanje podataka koji ulaze izprocesa u sustav {x} potrebno poznavanje gustoće vjerojatnosti.95

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaProgramska baza Baza podatakaUPRAVLJAJUĆI DIO PREMA DRUGIMSUSTAVIMAinformacijeakcijeNadzor i održavanjeOD DRUGIH SUSTAVAAkcija održavanjaProces u TK mrežiKontrolna opremaUPRAVLJANI DIO Smetnje iporemećajiSlika 64.Iz teorije informacija poznato je da se količina informacija koja je potrebna za opisivanje svihmogućih stanja TK mreže izražava entropijom TK mreže, kao mjerom neodreñenosti. Maksimalnuentropiju ima TK mreža u kojoj su sva stanja jednako vjerojatna, tj. radi se o mreži o kojoj unaprijedništa ne znamo.Svaki sustav, a time i telekomunikacijska mreža, koji je prepušten samo utjecaju smetnji (grešaka)teži upravo k stanju maksimalne entropije.Uvoñenjem upravljanja u TK mrežu, smanjuju se nepredviñene pojave grešaka i entropija TKmreže pada, odnosno TK mreža prelazi u stanje veće odreñenosti Hυ (Slika 62). Ako prekinemopovratnu vezu, onda će se sustav nalaziti u stanju bez upravljanja tj. u stanju maksimalneneodreñenosti koju označava entropija Ho. Konačno razlikujemo i takozvano prijelazno stanjesustava koje se javlja na prijelazu iz upravljanog u neupravljano stanje i obrnuto, a definirano jeentropijom izmeñu Ho i Hυ.96informacije

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaHEntropija

Ho (x)Ix

H (x)H υ (x)TR

bez upravlljanjaprelaznostacionirano s upravljanjemSlika 65.Očito je da smanjenje entropije sustava od vrijednosti od Ho do Hє možemo provesti unošenjeminformacije Ix iz računala u sustav.Ix = Ho (x) - Hє (x)Ovu količinu informacija računalo je trebalo prethodno obraditi. Vrijeme obrade, uzimanje podatakai predaja rezultata predstavlja takt rada izmjene informacija (slika 66.) Tr.Količina podataka usustavu za obraduuzimanjepodatakaobrada predajarezultata

tt1t2Trt3

Količina podataka kod održavanjatTr

Slika 66.97

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaKoličina informacije Ir koja se u vremenu Tr predaje u sustav može imati različite odnose ovisno oprirastu entropije (Slika 64). Razlika entropije je:Hr = Hk - Hp

HHkHrIrHr IrHpTR

tOdnos entropije i obrañene informacije

HHkHrHpIrTR

H r IrtOdnos entropije i obrañene informacije

HHkIr H rHpHr IrTR

tOdnos entropije i obrañene informacijeSlika 67.98

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaUkoliko je unesena količina informacija Ir mala da bi TK mreža bila u predviñenim granicamakvalitete, TK mreža teži k povećanju entropije (Ir Hr). Ovaj podatak zahtijeva povećanje volumenainformacijskog sustava. U slučaju Ir Hr predana količina informacija je prevelika za predviñenukvalitetu i sustav će nastojati smanjiti entropiju što će reći da je informacijski sustavpredimenzioniran.Ako pogledamo još jednom cijeli proces kroz dijagram na slici 68. vidimo jednu konstantnostsmanjenja i povećanja entropije.HH o (x)Hk - 2H k -1HkTR

H rkIkt0t1tk-2

tk-1

tktOdnos entropije i obrañene informacije u prijelaznom stanjuSlika 68.Iznos informacije koju računalo daje u sustav u trenutku k dan je sa:Ik = Hk-1 -Hk + Hrk

stacionarno stanje (kojem se teži) dano je sa:Hk-1 – Hk = Ik – Hrk

gdje je:Hrk - iznos entropije dok je sustav prepušten sam sebi.Sumarni sadržaj informacije koju unosi računalo u sustav dan je sa:Ipr =∑k 1m

(Hk-1 – Hk) +∑k 1m

Hrk

Prva suma znači smanjenje entropije koja je već dana prvim izrazom za Ix.. Sam izraz predstavljaprijelazno stanje (slika 69).99

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaVeća količina informacija Ir može se dobiti samo obradom veće količine ulaznih podataka. Zaobradu veće količine podataka potrebno je veće vrijeme Tr (ukoliko su mogućnosti sustava zaobradu podataka konačne). Jasno je da će za povećano vrijeme Tr

porasti i entropija Hr, čiji porast se mora kompenzirati dobivenom količinom informacija Ir.HH o (x)IxH (x )m faktoraPrelazno stanjeStacionarno stanjetOdnos entropije i obrañene informacijeSlika 69.Osim toga vrijeme Tr ovisi i o komunikacijskim svojstvima informacijske mreže (t1 i t3).Još je potrebno izraziti povezanost brzine prijenosa informacija i kapaciteta računala. Brzinaprijenosa informacija za vrijeme jednog taktnog intervala dana je sa:Ck =gdje je:Ik – količina informacije, predana u k-tom taktnom intervalu, iTr – dužina taktnog intervala.Maksimalni odnos ovih veličina:Ik

Tr

Cr = Ik max Tr Predstavlja karakteristiku računala (u praksi se povezuje sa kapacitetom računala).Iz iznijetog proizlazi da upravljanje i održavanje telekomunikacijskom mrežom predstavlja sustavupravljanja i održavanja cjelokupnog telekomunikacijskog sustava.Očito je da uspješan rad ukupnog sustava ovisi o ispravnom radu i ispravnom koordiniranju priodržavanju i upravljanju kvalitetom svakog od podsustava.100

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaUvažavajući izneseno možemo za aktivnosti upravljanja TK mreža takoñer definirati tri osnovnerazine: −strateško planiranje (definiranje ciljeva i pravaca djelovanja u svrhu postizanja maksimalne efikasnosti TK mreže u eksploataciji), −taktičko planiranje i kontrola (donošenje detaljnih planova i osiguranje mogućnosti za realizaciju ovih planova), te −operativna kontrola i izvoñenje radova (detaljno terminiranje aktivnosti i izvještavanje o realizaciji).Na slici 70. ilustriran je prikaz aktivnosti radnika na poslovima iz više razina.Radnik na razini A bi trebao utrošiti prosječno AB/AD% vremena na aktivnosti strateškogplaniranja, BC/AD% vremena na aktivnosti taktičkog planiranja i CD/AC % vremena na aktivnostioperativne kontrole.Nažalost praksa pokazuje da rukovoditelji, a i radnici na najvišem nivou nedovoljno vremenapoklanjaju aktivnostima strateškog i taktičkog planiranja, a previše vremena na aktivnostioperativne kontrole. NajvišerukovodstvoAABStrateškoplaniranjeCDSrednje rukovodstvoOperativno rukovodstvo0%Taktičko planiranje i kontrolaSlika 70. Prikaz aktivnosti radnika100%Operativna kontrolaOvo vjerojatno proizlazi iz činjenice da se rukovoditelji teže baviti aktivnostima na koje su navikli (tj.onima koje su radili – operativa – prije nego su postavljeni na rukovodeće poslove i radne zadatke)i radi toga teže provoditi manje vremena na aktivnostima koje nedovoljno poznaju ili na koje nisunavikli.Upravo radi toga kod projektiranja izvještaja treba vršiti filtriranje detalja sa operativnih nivoa, teusmjeravanje ciljeva i područja odgovornosti na primatelje izvještaja.Potrebno je detaljnije razmotriti koncept prethodne i povratne sprege (slika 71). Upravljačkiinformacijski sustav (UIS) obrañuje rezultate procesa kao i sam proces i o njemu izvještavarukovodstvo. Rukovodstvo usporeñuje rezultate sa ciljevima (standardi, norme i definirane veličine)koji su ranije usvojeni. 101

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaOve usporedbe mogu izazvati odreñene akcije (naročito ukoliko su rezultati ispod definiranihveličina), a utjecati će na ulaze u proces (gradnja i puštanje u eksploataciju novih kapaciteta TKmreže) ili na sam proces (stanje mjesne tt mreže). U ovom slučaju, povratna sprega se vrši postfakto i zbog toga je reaktivna.Prethodna sprega je s druge strane proaktivna, procesi koje rukovoditelj prati, predstavljajusveukupne procese iz područja organizacije i mjerenja stanja TK mreže. Upravljački informacijskisustav treba osigurati informacije i o okolini putem analize okoline (utjecaj električne vuče, radovi ublizini postrojenja, radovi u postrojenjima, prisutnost agresivnih tvari, vremenske nepogode, itd.).Rukovoditelj treba izvršiti usporedbu dostavljenih informacija sa postavljenim ciljevima i na osnoviusporedbe poduzeti potrebne mjere. Poduzete akcije mogu biti orijentirane na stanje TK mreže, naorganizaciju održavanja, na okolinu, i na uvoñenje novih kapaciteta u TK mrežu (“ulaz”).OkolinaStandardiAnalizaokolineRukovodilacUISAkcijaAnaliza organizacije i stanja tk mrežeUlazProcesi u mjesnoj tk mrežiIzlazOrganizacijaSlika 71.Prethodna sprega jorijentirana je prema budućnosti i predviñanju dogañaja koji će se u budućnostivjerojatno dogoditi, ukoliko se podrži zacrtan trend. Predviñeni rezultati, polazeći od postojećegstanja, postaju smjernice za akcije orijentirane ka budućnosti (usmjerene ka prerastanje razlika kojepostoje izmeñu ciljeva i postojećeg stanja).Treba naglasiti da na ova predviñanja često djeluju promjene okoline koje mogu biti pozitivne,negativne ili i jedne i druge.102

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 72. prikazuje dva tipa predviñanja:−mehanički (jednostavno korištenje povijesnih podataka metodom sezonskih oscilacija) i−analitički (modifikacija mehaničkog korištenja primjenom intuitivnih ili očekivanih promjena okoline).Jaz izmeñu cilja (stanje koje treba postići) i analitičkog treba biti izazov rukovodiocu.Ova predviñanja treba vršiti na svim razinama. Redoslijed dogañaja možemo svrstati na sljedećinačin: 1. Izvještaji rukovodiocu pokazuju mehanistička predviñanja. 2. Rukovoditelj i osoblje uz pomoć imaginacije odreñuju analitički trend, služeći se često rezultatima računala i modeliranja. 3. Rukovoditelj i osoblje izrañuju plan akcija koje su potrebne da bi se eliminirao jaz izmeñu postavljenog cilja i analitičkog trenda.UtjecajokolineSadaSlika 72.Datum ciljaImajući u vidu dosadašnje izlaganje, moguće je razraditi količinu informacija s obzirom na potrebupojedinog rukovodećeg nivoa.Kompjutorizirani sustav upravljanja održavanjemKompletno kompjuteriziran sustav trebao bi obuhvatiti sve glavne funkcije održavanja: raspored,analizu grešaka, preventivno održavanje, kontrolu materijala, stanje mreže, standarde, i procjenuradnih performansi, te financijsku kontrolu.U svrhu operativnosti opredjeljenje je izvršeno za program koji koristi modularan koncept i pružaveliku fleksibilnost. U tom programu svaki se podprogram za održavanje može predočiti posebnim inezavisnim modulom.103Razlika nastala planiranjem nji rezu osadašDltatiMeh a nj a i predviñ ciljevanistički

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaModularni koncept pruža mogućnost da se dodatni podprogrami ugrade bez promjena i ponovnogpisanja programa. Modularna izgradnja programa omogućava korisniku da odabere samo onepodprograme koje želi, dok i nadalje odabrani programski sustav zadržava svu svoju širinu.Program dopušta korisniku, da pomoću informacija sa izvještaja iz svakog podprograma odabereone, koje želi. Ovi izbori u stvari specificiraju program.Sustav u sebi treba uključiti izvještavanje o performansama, raspored financijske kontrole, povijestopreme, kontrolu grešaka, te preventivno održavanje. Orijentiran na izradi i tijeku radnog naloga,aktivnostima održavanja i opisima poslova, te odreñivanju specijalnosti, sustav obuhvaća četiriosnovna elementa: ulaz, program, datoteke i izlazne izvještaje.Sustav radnog naloga daje efikasnu kontrolu bilo koje funkcije održavanja (skup procedura zapotrebe postavljanja upita i izvještavanja). Radni nalog je srce sustava dokumentacije održavanja.Informacija o radnom nalogu može biti manipulirana mnoštvom kombinacija, koje će pomoćirukovodstvu održavanja TK mreže, pri procjeni i kontroli operacija održavanja.Raspored rada mora uzeti u obzir zahtjeve sadržane u poslu, pismene zahtjeve uz posao, zahtjevepreventivnog održavanja, te hitne intervencije. Budući da nedostatak materijala ili kadrova, lošaprocjena itd. mogu spriječiti, da posao bude završen prema planskom rasporedu, ustanovljeni suprioriteti odnosno klasifikacijski sustav.Nadalje, razmotreni su bitni elementi tipičnog radnog naloga. Svakoj specijalnosti treba dodijelitinaziv i broj. Treba razviti numeričke šifre za svaki tip održavanja i za svaki tipradnog naloga (hitnaintervencija, preventivno održavanje itd.). Uz to treba izraditi i šifre grešaka i aktivnosti što ćeomogućiti sortiranje i kumuliranje podataka za potrebe formiranja povijesti opreme, izradu izvještajao radovima održavanja koji su obavljeni na svakoj stavci opreme.Daljnje izlaganje odnosi se na protok radnih naloga kroz opći sustav. Taj je sustav jedinstven nadva načina. Prvo, konstrukcija sustava osigurava da nepotrebne ili problematične radne nalogemože uočiti operator jedinice, planer ili neka druga ovlaštena osoba, prije nego što uñe u samuobradu. Ovi kadrovi imaju ovlaštenje da odobre ili odbiju radne naloge. Poslovi, za koje se troškovine mogu opravdati, moraju se označiti zbog daljnje naknadne procjene odgovornih osoba. Drugo,sustav treba osigurati da u bazu podataka uñu samo točni i pouzdani podaci, budući da samoposlovoñe ekipa, a ne specijalisti unose sve informacije vezane uz radni nalog.Informacije u vezi sa održavanjem, koje sačinjavaju bazu podataka održavanja, moraju se skupljati,pohranjivati, manipulirati i distribuirati na logički način. Bazu podataka održavanja trebaju formiratisljedeće stavke:−−−−−−−−−−−aktivni radni nalozi,završeni radni nalozi,zaostali radni nalozi,norme specijalističkog poslakodovi za raspored prioriteta,kodovi grešaka,katalog kadrova specijalista,kodovi akcija,kodne oznake opreme,stanje rezervnog materijala na skladištu,brojčana oznaka područja TK mreže.104

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaBaza podataka sadrži samo one informacije koje su u vezi sa sustavom održavanja. Sveinformacije u vezi sa troškovima i poslom, a koje su potrebne za generiranje izvještaja koji pomažupri odlučivanju trebaju takoñer biti sadržane u bazi podataka održavanja.Veličina baze podataka ovisi o funkciji, kojom želimo upravljati. Slika 73. ilustrira bazu podataka,koja može rezultirati iz tog sustava. Uočavamo da neki podprogrami predstavljaju osnovu sustava,dok se ostali mogu izvesti. Ta pogodnost omogućava sustavu da se koristeći modularnu strukturu,prilagoñava uvjetima održavanja TK mreže. Program preventivnog održavanjaPovijest opremeIzvještavanje o financijamaIzvještavanje o financijama Izvještavanje oRasporeñivanje izostanaka performaciamaAktivni, neaktivni i završniUpravljačke datoteke radni nalozi Baza podataka održavanjaSlika 73.Informacije u sustavu možemo podijeliti na dvije osnovne kategorije. Aktivni, neaktivni i završeniradni nalozi predstavljaju primarnu informaciju – to znači informaciju dobivenu direktno iz sustava ukojem se prikupljaju zahtjevi za obavljanje poslova održavanja.Podaci u radnom nalogu trebaju sadržavati: podatke definirane tabelom, podatke dobivene iznadzorne opreme na osnovu kojih se pristupilo radu, podatke specijaliste i osobe koja odobravaposao. Ova primarna informacija koristi se pri generiranju sustavskih izvještaja – pouzdanost,raspoloživost TK mreže. Svi aktivni i neaktivni radni nalozi smještaju se u datoteku završenih radnihnaloga.Sekundarna informacija dobivena iz akumuliranih podataka datoteka koristi se za podršku priobradi aktivnih i završenih radnih naloga.Podaci sa završenih radnih naloga automatski se prenose na odgovarajuće baze podatakapodprograma.Informacije kanalizirane u odreñeni modul kombiniraju se sa podacima u upravljačkom dijelusustava i tako se formiraju izvještaji. Slika 71 prikazuje dijagram toka informacija kroz sustav iilustrira kako se te informacije koriste za kreiranje slogova u svakom modulu.Sustav omogućava kreiranje izvještaja koji pomažu svim nivoima upravljanja održavanjem koddonošenja odluka. Za željeni stupanj kontrole potrebni su odreñeni izvještaji: −radne performanse (kvaliteta posluživanja TK mreže sa stanovišta korisnika, TK usluga i dr.), −raspored aktivnosti održavanja, −troškovi materijala i rada, −povijest opreme, −analiza grešaka (uzroci, saniranja), −raspored preventivnog održavanja.105

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaOvi izvještaji daju realno mjerilo za mjerenje, kontrolu i ocjenu operacija održavanja. Uz to, oniomogućavaju okvir za željeni stupanj kontrole čitavog sustava i mogu dozvoliti kombiniranjeplaniranja, rasporeñivanja, mjerenja i povratne informacije u nekom koordiniranom formatu zapoboljšanje operacija održavanja.Koristi ovakvog pristupa održavanju su sljedeće: −efikasnije prognoziranje inženjeringa TK mreža, −poboljšanje kvalitete prijenosa, kao i kvalitete usluga sa stanovišta korisnika u TK mrežama, −minimiziranje grešaka u TK mrežama, −otkrivanje propusta kod nadzora TK mreža, −otkrivanje propusta u nadziranju radova na održavanju, −utvrñivanje efikasnosti programa preventivnog održavanja, −planiranje potreba za kadrovima održavanja, −efikasnije analiziranje kvaliteta opreme TK mreže, −ocjena grešaka u ovisnosti sa održavanjem, odnosno ocjena efikasnosti organizacijske jedinice za održavanje, −adekvatniji pristup dijelovima TK mreže karakterističnim po pretjeranim ili nepotrebnim greškama, −analiziranje standardnih vremena za radove održavanja, −provjeravanje pouzdanosti postojećih standarda, −ocjena efikasnosti planera i procjenitelja, −ocjenjivanje da li je broj kadrova za održavanje suviše velik ili nedovoljan, −lociranje područja sa prevelikim troškovima, −osiguranje realnog mjerila za procjenu troškova održavanja za sljedeću godinu, −mogućnost otkrivanja povoljnijih ili nepovoljnijih trendova u kretanju troškova rada i materijala, −stvaranje mogućnosti za poduzimanje mjera smanjenja ukupnih troškova održavanja.106

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 74. Tijek informacija od započinjanja rada na radnom nalogu preko različitih koraka obrade do završetka radnog naloga107

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava14.UPRAVLJANJE RAZVITKOM TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVAU cilju razvitka telekomunikacijskog sustava kao cjeline, potrebno je postići jedinstvenostupravljanja razvitkom sustava.S obzirom na činjenicu da se telekomunikacijski sustav, u okviru hrvatske telekomunikacijskemreže, nalazi u vlasništvu HT-a, upravljanje razvitkom sustava direktno ovisi o meñusobnomkoordiniranju Telekomunikacijskih centara (TKC-a), usklañivanju i dogovaranju.Osim toga ovdje treba istaći potrebu zajedničkog rada HT-a, znanstvenih ustanova, proizvoñačaopreme, a u svrhu postizanja kvalitetnijeg i pravilnijeg razvitka.Kibernetičar A. T. Lerner definirao je upravljanje na sljedeći način: ”Upravljanje je djelovanje naobjekt koje poboljšava funkcioniranje i razvitak danog objekta, a koje je izabrano iz mnoštvamogućih djelovanja, na osnovu za to raspoložive informacije”.Upravljanje razvitka i investiranja, promatrano sa stanovišta kibernetike, možemo podijeliti u tri fazei to: −planiranje, −realizacija i −kontrola.Planiranje predstavlja primarnu fazu procesa upravljanja koja obuhvaća definiranje ciljeva, pravacai globalnog sagledavanja razvitka, definiranje mogućih globalnih alternativa za realizacijupostavljenih ciljeva i izbor najoptimalnije alternative.U svrhu valjanog planiranja telekomunikacijskog sustava potrebno je vršiti istraživanja na osnovipodataka koji se dobivaju kroz kontrolu sustava u eksploataciji. Kroz ovu fazu obuhvaćene suizrade dugoročnih i srednjoročnih planova razvitka, te planova investicija za tekuću godinu.Za dugoročno razdoblje planiranja uzima se period od 20 godina, dok je period srednjoročnogplaniranja odreñen sa 5 godina, a u novije vrijeme sa 3 godine.Faza planiranja sa svojim izlazom, kanalom direktne veze, povezana sa sljedećom fazom, fazomrealizacije, dok je povratnom vezom vezana za fazu realizacije i fazu kontrole.Faza realizacije obuhvaća izvršenje pripreme za realizaciju i direktnu realizaciju. Izlaz fazerealizacije povezan je direktnom vezom sa fazom kontrole (eksploatacije), dok je sa povratnomvezom vezana za fazu planiranja. U okviru ove faze obuhvaćena je izrada investicijskih programa,kompletne investicijsko-tehničke dokumentacije, financiranje i izgradnja planiranog dijela sustava.Faza kontrole je zadnja faza, koja prima izlaze od faze realizacije (kao svoj ulaz) i odreñuje je lirealizacija u skladu sa planiranjem. Faza kontrole objedinjuje fazu eksploatacijetelekomunikacijskog sustava, te je zbog toga treba shvatiti dinamički, odnosno kao kontrolurealizacije i kontrolu realiziranog. Izlaz faze kontrole (eksploatacije) je povratnom vezom vezan safazom planiranja (i sa fazom realizacije), te se na taj način reagira na moguća odstupanja urealizaciji i novim planiranjem i korekcijama utječe na realizaciju.108

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPL AN IR AN JE I. ALREKONT..REALIZACIJAPLR EALI. T.KONSlika 75.Kako vidimo proces upravljanja razvitkom i investiranjem predstavlja kompleksan proces koji se,kao što je rečeno, može sagledati kroz tri osnovne faze – planiranje, realizaciju i kontrolu. To jeneprekidan i stalan proces u kojem se sve tri faze stalno ponavljaju.Osnovni cilj koji treba postići u svrhu bržeg razvitka telekomunikacijskog sustava je stvaranjejedinstvenog procesa upravljanja razvitkom i investiranjem (za sve nivoe telekomunikacijske mreže)kod planera, proizvoñača, montažera i vlasnika.Rješenje ovoga cilja leži u potrebi adekvatnijeg koordiniranja TK centara unutar HT-a saznanstvenim ustanovama, proizvoñačima i montažerima telekomunikacijske opreme.Objedinjavanjem kvalitativnih parametara kao što su pouzdanost, raspoloživost, pogodnost zaodržavanje, funkcionalna prikladnost konstrukcije itd., definirano je jedinstvenim parametromnazvanim EFIKASNOST sustava, koji sudjeluje u definiranju kvalitete telekomunikacijskih sustavasa stajališta korisnika.Dalje produbljivanje i proširivanje niza disciplina kao što su pouzdanost, održavanje, sposobnostsustava i analize sustava, dali su doprinos osvjetljavanju problema efikasnosti.Koncept efikasnosti sustava treba shvatiti kao integralno jedinstvo više raznih i povezanihdisciplina. Na taj način efikasnost omogućava da se upravlja projektiranjem, razvitkom,proizvodnjom i eksploatacijom, a kroz to i sveukupnim troškovima sustava. To omogućava da seprilikom ocjene sustava uzme u razmatranje čimbenike kao što su: uporabna vrijednost sustava,109ANRE AL I.P LA N. KON TEKSPLO ROLA A TAC IJPL A NI R.KO N T.A

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaukupni troškovi prihvaćene odluke u fazi projektiranja, administrativne, tehničke zahtjeve, vijektrajanja, eksploatacijske troškove, pouzdanost, raspoloživost, pogodnost za održavanje i sve ostalošto se može uključiti u parametre sustava, koji opisuju njegova svojstva.U cilju postizanja efikasnosti sustava potrebno je izvršiti kontinuiranu analizu i optimalnobalansiranje svih mogućih parametara i troškova, koji mogu utjecati na efikasnost sustava,iterativnim postupkom.Sveukupnu efikasnost tehničkih sustava može se prikazati kao produkt tehničko-organizacijskeefikasnosti (ET) i financijske efikasnosti (EF), stoga je studija cijena i ekonomičnosti prijenosnihpokazatelja pojedinih parametara trajni rad koji omogućava traženje stvarnog, a ne samo tehničkogoptimuma zadovoljenja korisnika.Proučavanje ovih svojstava vrši se preko razmatranja pouzdanosti i odgovarajućih troškova, usvrhu osiguranja definirane pouzdanosti, raspoloživosti i odgovarajućih troškova, te pogodnosti zaodržavanje i odgovarajućih troškova, kao i svih čimbenika koji definiraju efikasnost nekog sustava ipripadajućih troškova.14.1InvestiranjeProces investiranja obuhvaća skup svih aktivnosti u cjelokupnom periodu planiranja, pripreme irealizacije jedne investicije, odnosno cjelokupan proces realizacije investicije, do konačnerealizacije investicijskog poduhvata i njegovog puštanja u eksploataciju.Grafički prikaz odvijanja procesa investiranja telekomunikacijske mreže, dan je na blok dijagramuna slici 76.Krajnji cilj realizacije investiranja je uglavnom ostvarenje odreñenog broja novih telekomunikacijskihpriključaka ili usluga. Da bi mogli ovo ostvariti potrebno je izvršiti, kako proširenje, tako i izgradnjudijelova sustava.U investicijskom programu treba obuhvatiti sve radnje koje vode ostvarenju cilja investiranja(proširenje meñumjesne mreže, izgradnju mjesne mreže, komutacije, nadzorne opreme itd.).Iako jednim investicijskim programom obuhvaćamo više dijelova telekomunikacijskog sustava, kojigrupno ostvaruje cilj investiranja, za svaki dio sustava vršimo izradu investicijsko-tehničkedokumentacije i zasebno ugovaranje i gradnju.110

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaVlastiti istraživačko razvojni radIstraživanje tuñih znanjaStvaranje i selekcija idejaUsporeñivanje sa planomrazvojaDonošenjeprethodne odlukeNEKrajIzbor najoptimalnije tehnologijeIstraživanje najvažnijih utjecajnih faktoraIzrada investicijskog programaAnaliza zahtjeva,prometa, grešaka, itd Donošenjeinvesticijske odlukeNEKrajIzbor projektantaIzrada investicijsko-tehničke dokumentacijeDobijanje raznih dozvola i suglasnostiIzbor izvoñača radovaPočetak gradnje Montažatelekomunikacijske opreme Definitivno zatvaranjefinancijske konstrukcijeUgovaranje opremeIzgradnja grañ. dijelova objektaObuka kadrovaKontrola kvaliteteTehnički prijemPuštanje u eksploatacijuSlika 76.111

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaObjedinjavanje svih dijelova sustava unutar jednog investicijskog programa vodi skraćenjurazdoblja ulaganja i sinkroniziranoj izgradnji.Osim toga, postiže se mogućnost uporabe različitih metoda planiranja i upravljanja kojeomogućavaju efikasnu realizaciju investicije. Ovdje je efikasno upotrijebiti metodu mrežnogplaniranja, pomoću koje se planira cjelokupna realizacija investicijskog objekta i operativno prati ikontrolira njegovo odvijanje, kako u pogledu vremena (rokova), tako i u pogledu troškova. Trebanaglasiti da faza realizacije nosi najveći dio troškova od ukupnih troškova cjelokupnog procesainvestiranja i da su efekti dobrog upravljanja u ovom dijelu najveći.Prilikom izrade investicijskog programa potrebno je izraditi ocjenu opravdanosti realizacijeinvesticijskog programa. Ocjena opravdanosti realizacije investicijskog programa vrlo je složenpostupak koji treba obuhvatiti sagledavanje i razmatranje svih relevantnih faktora, prije svegautvrñivanje efekata koji se dobiju realizacijom odreñene investicije.Najčešća podjela efekata investicija je podjela na ekonomske i neekonomske efekte.Ekonomski efekti od investicija izraženi kroz broj impulsa izraz su rezultata realizacije(eksploatacije) investicije i najlakši su za mjerenje i prikazivanje. S obzirom da telekomunikacijskamreža spada u infrastrukturne objekte, kod izrade investicijskog programa treba voditi računa i oneekonomskim efektima –politički, socijalni, obrambeni i dr.Dakle, kod izrade investicijskog programa telekomunikacijske mreže, treba izvršiti analizuekonomskih i neekonomskih efekata od predmetne investicije.Kod nekih investicija će očito prevladati neekonomski efekti (gradnja telekomunikacijskih mreža unerazvijenim područjima – velika ulaganja po priključku), dok će kod drugih prevladati ekonomskiefekti (gradnja mreža u gradskim, industrijskim i dr. područjima).Jasno je da u odreñenom periodu investiranja treba iznaći kompromisni odnos izmeñu ekonomskihi neekonomskih investicija u cilju neugrožavanja dohotka.Najjednostavije je izbalansirati ekonomske i neekonomske investicije zbrajanjem svih investicija, sobzirom na trenutak investiranja, te za ukupno investiranje utvrditi ekonomsku opravdanostinvestiranja.S obzirom da o realizaciji investicija telekomunikacijskih mreža ovisi dohodak HT (kao i daljnjirazvitak telekomunikacija), pri izradi investijskih programa posebnu pažnju treba posvetiti obradiekonomskih efekata od predmetnih investicija.U našoj teoriji investicija razlikuju se uglavnom dvije vrste ekonomskih kriterija za ocjenuopravdanosti investicijskog programa i to: −statički kriterij, −dinamički kriterij.U statičke kriterije ubrajaju se oni pokazatelji koji ne uzimaju u obzir vrijeme procesa investiranja,dok se u dinamičke kriterije ubrajaju pokazatelji koji uzimaju u obzir vrijeme, najčešće uz pomoćračuna aktualizacije.Statička ocjenaStatički pristup ocjeni financijske, odnosno tržišne efikasnosti projekta, primjenjuje se kako upredinvesticijskoj, tako i u investicijskoj studiji.112

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaČesto se smatra da je u statičkom pristupu ocjeni dovoljno koristiti podatke iz reprezentativnegodine vijeka projekta. Reprezentativna godina vijeka projekta jest godina u kojoj je postignutprojektirani kapacitet proizvodnje, a još traju financijske obveze prema investicijskim kreditima.Vrijednost pokazatelja za analizirani investicijski projekt korisno je usporediti s korespondirajućimpokazateljima grupacije kojoj investicijski projekt pripada, pri čemu vrijednosti pokazatelja zaprojekt trebaju biti povoljnije od prosjeka grupacije.Prema našem mišljenju bilo bi korisno izračunati znatno veći broj pokazatelja, i to ne samo zareprezentativnu godinu, veća za sve godine životnog vijeka i prosječne pokazatelje za cijeli životnivijek projekta.Samo izračunavanje pokazatelja je veoma jednostavno, a sve potrebne podloge za to mogu sedobiti iz pojedinih prethodnih poglavlja predinvesticijske, odnosno investicijske studije.Smatramo da bi bilo korisno izračunati slijedeće pokazatelje:a) Pokazatelji rentabilnosti Bruto dobitak 100Uložena sredstvaAkumulacija (neto dobitak) 100 Uložena sredstvaAkumulacija amortizacija 100 Uložena sredstvaIsplacene dividende 100 Dionicki kapitalUkupni rashodiObrtna sredstvac) Pokazatelji ekonomičnostiUkupni prihodi 100Ukupni rashodiBruto dobitak 100Ukupni prihod Akumulacija 100Ukupni prihod113

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavad) Pokazatelji proizvodnostiFizicki opseg proizvodnje Broj zaposlenih Bruto placeBroj zaposlenihe) Posebni pokazatelji Utrosak energijeFizicki opseg proizvodnjeUložena sredstvaBroj zaposlenihe) Devizni efektDevizni primici 100Devizni izdaciPri izradi investicijskih programa izgradnje telekomunikacija u prethodnom razdoblju, a i sada zaocjenu opravdanosti investicijskog programa koriste se uglavnom statički kriteriji i to: −kriterij roka vraćanja −kriterij jedinične cijene koštanja, −pokazatelji rezultata rada: −ekonomičnost, −rentabilnost, i dr.Dinamička ocjena investicijskog ulaganjaInvestiranje u izgradnji telekomunikacija (mreže, komutacije, nadzora i dr.) predstavlja dinamičkiproces koji se odvija tijekom vremena i to tijekom dužeg perioda vremena (stalno) te nema realnogopravdanja da se za ocjenu investicija upotrebljavaju oni kriteriji koji ne prate dinamiku procesainvestiranja. Statički kriteriji promatraju samo jedan vremenski presjek u procesu investiranja,odnosno najčešće se promatra samo jedna godina perioda eksploatacije investicije (npr. kodpokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti, dok se kod roka povrata uzima u obzir nekoliko godina dopovrata uloženih sredstava).114

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNa taj način izvedena ocjena investicijskog programa ne obuhvaća cjelinu perioda eksploatacije,što je neophodno za sagledavanje ukupne efikasnosti jedne investicije, niti uzima u obzir često vrloznačajne, apsolutne pokazatelje pozitivnih rezultata investicija.Kao osnovna metoda za ocjenu i selekciju investicijskih programa smatra se metoda svoñenja nasadašnju vrijednost – metoda aktualizacije. Pomoću ove metode se uzimaju u razmatranje efektitijekom cijelog perioda eksploatacije jedne investicije i svode na vrijeme u kome se vrši proračun.Na taj način se dobiva mogućnost usporedbe i ocjene investicija.U svrhu objašnjenja iznesenog pratimo Pierre Massea:“Pored fizički istog izgleda, jedna kuna raspoloživa odmah i jedna kuna raspoloživa kroz desetgodina čine dva razna ekonomska dobra, isto onako kao jabuka i kruška koje su raspoložive u istovrijeme. Oni se ne mogu niti usporediti niti zbrojiti direktno. I ova teškoća se savladava na isti načinu dva slučaja – pribjegavanjem sustava cijena. Kod problema investicija cijena koja igra osnovnuulogu je kamatna stopa, računska veza izmeñu sadašnjosti i budućnosti, dok je investirano dobronjihova fizička spona”.Ako izneseno matematički izrazimo imamo:1 novčana jedinica danas = (1 + i1) novčanih jedinica kroz jednu godinugdje je:i = kamatna stopa, 1 novčana jedinica danas = (1 + i1) (1 + i2) novčanih jedinica kroz dvije godine . .1 novčana jedinica danas = (1 + i1) (1 + i2) …(1 + in) novčanih jedinica kroz n godina,a odavde proizlazi da:1 novčana jedinica kroz n godina =ili uz pretpostavku da je konstantna stopai = i1 = i2 = i3 = … = in imamo:1 novčana jedinica kroz n godina = 1 novčanih jedinica danas(1 i1 )(1 i 2 )...(1 i n ) 1(1 ) n

novčanih jedinica danasDakle, veličinagodina. 1 predstavlja sadašnju vrijednost jedne novčane jedinice raspoložive kroz n(1 1) n

Ako umjesto novčane jedinice uzmemo neki iznos An, imamo:A An

(1 i) n

Veličina A odreñuje sadašnju vrijednost iznosa An raspoloživog kroz n godina.115

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaU našoj teoriji i praksi investicija meñu apsolutnim pokazateljima kao najpogodniji za primjenusmatra se kriterij ukupne aktualizirane akumulacije (kriterij sadašnje vrijednosti ukupneakumulacije), koji predstavlja sadašnju vrijednost akumulacije koja se ostvari u tijeku razdobljaeksploatacije investicije. Akumulaciju predstavlja dio dohotka izdvojen za proširenje materijalneosnove i rezerve uvećan za veličinu amortizacije.Matematički imamo:A = DAa - IaAa ∑k 1n

D Ak

(1 i)k

−∑j1m

Ij

(1 i)j

∑D Ak ⋅a k −∑I j ⋅a j

k 1j1nm

gdje je:Aa

DAa

DAk

IaIjnmia- kriterij ukupne aktualizirane akumulacije,- ukupna aktualizirana akumulacija od investicija, - akumulacija od investicija (uvećana za amortizaciju u K-toj godini razdoblja eksploatacije investicije,- ukupna aktualizirana uložena sredstva - investicijska sredstva koja se ulažu u j – toj godini razdoblja ulaganja,- razdoblje eksploatacije investicije,- razdoblje ulaganja.- stopa aktualizacije,- faktor aktualizacije.Za Aa veće od 0 investicija je ekonomski opravdana.Ostali dijelovi procesa investiranja su dovoljno jasno prikazani na Slici 38, te ih nije potrebnoposebno obrañivati.S obzirom da je predmet ovog rada izgradnja sustava upravljanja u telekomunikacijskim mrežama,tj. izgradnja dijela sustava čiji je osnovni cilj sniženje troškova koji nastaju u eksploataciji (kao ipovećanje kvalitete prijenosa) može se kao kriterij ocjene efikasnosti investicije upotrijebiti veličinaaktualiziranih troškova.Matematički izraz za ovaj kriterij dan je relacijom:Ta ∑gdje je: Tk

kk 1 (1 i)n

Ta – ukupni aktualizirani troškoviTk – troškovi od investicije u k – toj godini perioda eksploatacije.Kod ocjene opravdanosti investicijskog ulaganja težnja je da se ovaj kriterij minimizira. Ekonomskije opravdana realizacija onog sustava upravljanja koji donosi sniženje ukupnih aktualiziranihtroškova (kod velikih mreža), kao i povećanje kvalitete prijenosa u odnosu na stanje prije realizacijeinvesticije. Opravdanost ulaganja postoji i za slučaj da se ne smanje ukupno aktualizirani troškovi,ukoliko se poveća kvaliteta prijenosa (naročito ukoliko je kvaliteta postojećeg prijenosa ispoddozvoljene granice).116

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNa sljedećoj tablici dan je prikaz raspodjele sredstava za pojedine dijelove telekomunikacijskogsustava, iz kojeg se uočava činjenica da mjesne kabelske mreže i pretplatnički ureñaji predstavljajuvelik dio investiranja.Meñumjesnamreža27%Gradska i pristupnamreža73%7% pojačala + mjerni ureñaj4% bežične veze9% meñumjesni kom. centri7% meñumjesni kabeli7% tel. apar. + kućne centrale20% mjesni komutacijski centri46% mjesni kabeliOvakav odnos raspodjele sredstava za pojedine dijelove telekomunikacijskih sustava je trenutnostanje odnosa cijena na tržištu za opremu koja se ugrañuje u telekomunikacijsku mrežu. Razvitaktehnologije prijenosa i komutacije vjerojatno će unijeti promjene odnosa cijena u budućnosti.Amortizacijski vijek trajanja dijelova TK sustava:--INFRASTRUKTURAKABELSKA MREŽADTK distribucijska telekomunikacijska kanalizacija imaamortizacijski vijek > 20-25 godinaSVK svjetlovodna kabelska mreža, instalacije –strukturno kabliranje imaju amortizacijski vijek > 10-20godinačvorišta, oprema kod korisnika, prijenosna oprema –imaju amortizacijski vijek > 3-5 godina-AKTIVNA OPREMA117

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava15.PRIVATIZACIJA I LIBERALIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGAPrva privatizacija državnih telekomunikacijskih operatora i liberalizacija telekomunikacijskih uslugadogodila se u Velikoj Britaniji otprilike prije 20 godina.16. lipnja 1999. godine, prilikom prodaje prvih 35% dionica, donesen je Zakon o privatizacijiHrvatskih telekomunikacija d.d. (NN 65/99), a 24. srpnja 2001. godine donesen je Zakon oizmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija d.d. (NN 68/01), prilikomprodaje daljnjih 16% dionica HT-a.U meñuvremenu su brojne zemlje provele ovu transformaciju, ali telekomunikacijska industrija jošuvijek uči kako ove promjene izvesti uspješno. Ne postoje propisane metode ili modeli, a ovoosobito vrijedi za liberalizaciju koja je puno kompleksnija od privatizacije.Privatizacija i liberalizacija su često povezane. U svojoj osnovi, privatizacija je pretvorba državnogpoduzeća u privatno vlasništvo. Državno poduzeće može biti privatizirano bilo kao konkurentski,bilo kao monopolistički subjekt. Za razliku od toga, liberalizacija predstavlja otvaranjemonopolističkog tržišta konkurentnom pružanju sadržaja i usluga, a je li bivši monopolističkioperator državno ili privatno poduzeće, to ne predstavlja razliku.Prof. Michael Beesley, koji je bio glavni konzultant Vladetelekomunikacija tijekom osamdesetih godina, je izjavio:liberalizacije”. Tada stečeno iskustvo, kao i iskustvo iz drugihcitiranu tvrdnju koja se odnosi na političke pritiske koji su čestobankara koji zagovaraju produljenu zaštitu tržišta privatiziranihvrijednost dionica.Velike Britanije u privatizaciji“Privatizacija je neprijateljzemalja potakli su ga na goreposljedica savjeta investicijskihoperatora, da bi se povećalaOsim političkih i administrativnih promjena, telekomunikacijski sektor prolazi kroz velike tehnološkepromjeneHrvatska agencija za telekomunikacijeOtvaranje telekomunikacijskog tržišta Republike Hrvatske konkurenciji uvjetovalo je formiranjeHrvatske agencije za telekomunikacije, koja je zadužena za brigu o lakšem ulasku novih igrača natelekomunikacijsko tržište i zaštitu od antikonkurencijske prakse pozicioniranog monopolističkogoperatora HT-a. Hrvatska agencija za telekomunikacije je osnovana na temelju Zakona otelekomunikacijama ("Narodne novine”, br. 122/03., 158/03. i 60/04) kao samostalna, neprofitna ineovisna pravna osoba s javnim ovlastima.Osnivač Agencije je Republika Hrvatska i za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Rad Agencije jejavan. Hrvatska agencija za telekomunikacije je pravni sljednik Vijeća za telekomunikacije iHrvatskog zavoda za telekomunikacije.118

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 77.Sporazum s WTO zahtijeva da regulator bude neovisan od državnog operatora. U privatiziranimokruženjima, otvoreni i transparentni procesi regulacije mogu biti najvažniji zahtjev. Interkonekcijaizmeñu operatora, primarno s pozicioniranim operatorom, mora biti transparentna i troškovnoorijentirana; sve subvencije moraju biti jasne. Novim operatorima koji ulaze na tržište mora bitiomogućen pristup izgrañenoj infrastrukturi i korištenje nužnih prostora i postrojenjaUkoliko neke usluge nisu konkurentne, onda regulator mora biti u mogućnosti spriječitimeñufinanciranje konkurentskih usluga uz pomoć prihoda od monopolističkih usluga. Brzetehnološke inovacije stvorile su pritisak za brzom prodajom i uporabom nove ICT opreme.Postupak testiranja i certificiranja ICT opreme mora biti fleksibilan i usmjeren na to da ispunizahtjeve tržišta. Regulator mora imati ovlasti i autoritet da bi kontrolirao tržišno ponašanjeindustrije, a najčešće je to potrebno u pogledu zlouporabe tržišne snage od strane obveznogoperatora.Dakle, glavna uloga Hrvatske agencije za telekomunikacije je rješavanje pitanja kao što su:konkurencija, interkonekcija i odreñivanje cijena.Postoje dva načina podsticanja konkurencije:1.Podržati konkurenciju baziranu na infrastrukturi – davati podsticaje da bi se promoviraloinvestiranje u infrastrukturu. Bez infrastrukture po dostupnoj cijeni, konkurencija u pružanjuusluge ostat će i dalje ograničena.Podržati konkurenciju baziranu na uslugama – davati podsticaje da bi se maksimizirao faktoropterećenja (“load factor”) postojeće infrastrukture.1192.

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaU svakom slučaju, uvoñenje bilo koje regulatorne mjere ne bi smjelo imati negativan učinak nadugoročnu konkurentnost, niti obeshrabriti investiranje u različite infrastrukture. Početaktelekomunikacijskog tržišta i razvitak konkurencije uvjetovan je sa oba načina podsticanja.U cilju razvijanja konkurencije, potrebno je:--objaviti regulatorsku politiku ohrabrujući zajedničku uporabu infrastrukture i kolokaciju,ohrabrivati lokalne vlasti, osobito komunalne, da podrže i olakšaju zajedničku uporabuinfrastrukture,podržati reciprocitet zajedničke uporabe infrastrukture (npr. od novih operatora trebalo bitražiti da prilagode veličinu i izgradnju svoje infrastrukture uz mogućnost korištenja odstrane pozicioniranog i drugih operatora),zahtijevati od pozicioniranog operatora da pruži informacije o lokacijama infrastrukture iraspoloživom kapacitetu za zajedničku uporabu (npr. kapacitet cijevi, niti, stupova, itd.),uspostaviti zajedničko tijelo operatora da bi se planirali infrastrukturni kapaciteti,koordinirale dozvole lokalnih vlasti i poboljšala meñusobna učinkovitost postupkaosiguravanja infrastrukture,operatori bi trebali biti u mogućnosti unaprijed rezervirati kapacitete, po razumnimuvjetima.----U pogledu cijene zajedničke uporabe i kolokacije infrastrukture, regulatori bi trebali ohrabrivatirazvitak jasnih smjernica. U normalnim uvjetima, pozicionirani i ostali operatori trebali bi biti umogućnosti povratiti barem njihove izravne dodatne troškove zajedničke uporabe infrastrukture,plus razuman dodatak, a dodatne komponente cijena mogu biti predmet pregovora i regulatorskihodluka po prigovorima.Cijene kolokacije i zajedničke uporabe infrastrukture trebale bi biti pojedinačne, tako da se odoperatora koji zahtijeva pristup traži da plati samo za usluge koje koristi. Troškovi noveinfrastrukture trebali bi se podijeliti izmeñu 2 ili više operatora proporcionalno i ovisno o uporabiinfrastrukture (npr. broj antena lociranih na mikrovalnom tornju), a troškovi povećanih kapaciteta ikolokacije infrastrukture trebali bi se podijeliti meñu onima koji od njih imaju koristi. Tamo gdjepozicionirani operator nema nikakve koristi od radova potrebnih da bi se smjestio novi operator, onnormalno ne bi trebao platiti, osim onda kada i on od takvih radova bude imao koristi. Alternativnorješenje bi bila alokacija troškova meñu operatorima bazirana na korištenju, s većim opterećenjemza operatora koji je zahtijevao radoveBudući zajednički korisnici infrastrukture trebali bi nadoknaditi ranijim korisnicima infrastrukturetroškove od kojih i oni imaju koristi.Podijeljena infrastruktura trebala bi biti dostupna svim operatorima na nediskriminatornoj osnovi.Ovo uključuje vlasnika infrastrukture. Kapacitet bi se trebao osiguravati po principu „tko prijestigne“. U slučaju nedovoljnih kapaciteta, regulator bi trebao odobriti plan racionalizacije.Od novih operatora (ili ostalih operatora) koji ne koriste naručene kapacitete infrastrukture unutarunaprijed odreñenog roka, može se tražiti da ih vrate. Takoñer se može odrediti i kazna zaprekomjerno naručivanje kapaciteta. Operatori koji osiguravaju infrastrukturu za zajedničkuuporabu morali bi bilježiti i držati dostupnim za pregled od strane operatora rokove za vlastiteaktivnosti i za aktivnosti konkurenata.120

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaFizičko odvajanje infrastrukture (npr. uz pomoć zidova ili ograda) može biti ishodovano tamo gdje jeto potrebno za prevenciju sabotaže, ali operatori bi trebali biti stimulirani da infrastrukturu zajedničkikoriste na najučinkovitiji način.Pristup izdvojenoj lokalnoj petljiNa slici 78. prikazani su različiti argumenti u pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji.Slika 78.Karakteristike pojedinih vrsta konkurencije, njihovog odnosa s pozicioniranim operatorom i tipičnipristupi u odreñivanju cijena prikazani su na slici 79.121

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 79.U nekim slučajevima sve vrste konkurencije dozvoljene su od samog početka, u drugimsituacijama konkurencija može evoluirati iz jednog oblika u drugi tijekom vremena. Konkurencija jedinamična i regulatorske mjere moraju reflektirati tu činjenicu.Posebna regulativa potrebna je i prilagoñava se svaki put kada jedan od igrača na tržištu uživadominantnu poziciju. Ključna stvar je iščitati kriterije dominantnosti (na usporedivim ili čaksusjednim tržištima), jer kad god je neki operator dominantan, veća je vjerojatnost da će primjenitidiskriminaciju tarife i na taj način narušiti tržišno natjecanje. Osnovna stvar je da interkonekcijskeusluge za nove operatore budu identične onim uslugama koje bi pozicionirani operator pružaosvojim vlastitim podružnicama, i to: po pitanju kvalitete, po pitanju tehničkih okolnosti i po pitanjuuvjeta, npr. cijena i uvjeta plaćanja.Regulator na te osnovne probleme može odgovoriti na dva načina:--rješavati monopolističke cijene intervenirajući uz pomoć odreñivanja cijena interkonekcije, i/ilislužiti se destimulacijama da bi se osigurao pristup osnovnim kapacitetima, postavljajućikomercijalne i tehničke uvjete interkonekcije, pratiti pridržavanje, i odreñujući sankcije zanepridržavanje.Neovisno o izboru, regulatoru u svakom od tih slučajeva treba barem nepristrana, objektivna ivjerodostojna informacija o troškovima usluge interkonekcije i kapaciteta da bi odredioodgovarajuću cijenu. Prvi korak je dobiti „pravu“ definiciju troškova, da bi razine cijenainterkonekcije bile pravilno postavljene, a drugi korak je postaviti „pravu“ strukturu, tako da se možeučinkoviti izvršiti povrat troškova.122

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 80. Regulatorna evolucija na telekomunikacijskom tržištu nakon liberalizacijeOpćenito gledajući, tamo gdje postoji prednost pozicioniranog operatora, asimetrične cijeneinterkonekcije smatraju se pogodnijim u inicijalnom razdoblju. Ovo je osobito vidljivo na primjerustopa mobilne interkonekcije.Slika 81.123

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaVećina EU tržišta ima asimetrično odreñivanje cijena i stupanj asimetrije je viši kad operator imaviše od 50% tržišnoga udjela. Jedna od najboljih diskusija o interkonekcijskim načelima može sepronaći u Poglavlju 3 “Priručnika o telekomunikacijskoj regulaciji" kojega je objavio infoDevprogram Svjetske Banke može se pregledati u PDF formatu naadresihttp://www.infodev.org/projects/314regulationhandbook/module3.pdfU odreñivanju tarifa interkonekcije mogu se primjeniti različiti modeli:- Modeliranje od vrha prema dnu – alokacija stvarnih ukupnih troškova interkonekcije i ostalih usluga,- Sustavno vrednovanje – usporedivi troškovi u drugim jurisdikcijama,- Modeliranje od dna prema gore - dizajn model komponenti troškova intekonekcijske usluge.Slika 82.Pristupi odreñivanju cijena možda će se morati mijenjati (evoluirati) tijekom vremena (slika 83).124

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 83.125

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava16.ORGANIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORASve učestalije i sve intenzivnije promjene, posebice u zadnjem desetljeću dvadesetoga stoljeća,predstavljaju sve zahtjevnije uvjete za život i ustrojavanje svekolikoga ljudskoga djelovanja:pojedinaca, obitelji, trgovačkih društava, gospodarstva i cijelog društva.16.1. Centralistički sustaviVeliki, glomazni i tromi, centralistički ustrojeni gospodarski sustavi (T-HT) koji su pretežno kruto ihijerarhijski ustrojeni, doživljavaju turbulentne promjene. Oni se nezadrživo raspadaju i proživljavajujoš neko vrijeme agoniju propadanja, ako nisu svjesni novih uvjeta i zahtjeva globalnih i regionalnihtržišta.16.2.Telekomunikacijsko tržišteZakon o telekomunikacijama osigurava mogućnost stvaranja više globalnih pa i znatno višeregionalnih operatora koji će pokušati pronaći svoje mjesto na telekomunikacijskom tržištu.U burnim promjenama s neprekidnim pojavljivanjem novih potreba za telekomunikacijskimuslugama, nemoguće je opstati zadržavajući krute nazadne strukture, koje mogu samo reagirati(nažalost u pravilu neuspješno) na nove situacije.16.3.Decentralizirano ustrojstvoKoncepcija decentraliziranog ustrojstva – temeljena na načelima subsidijarnosti – daje odgovor naovaj izazov, stavljajući težište na procesno i uslužno usmjerenje korisniku, te na samoprilagodljivofraktalno i virtualno ustrojstvo poslovanja. Nadalje, uvodi znanjem i etikom voñenu organizaciju uzinteraktivno multimedijsko umreženje, te stavlja naglasak na izrazito smanjenje hijerarhijskih razina.Sve što postoji, kibernetski razmatrano – u materijalnome, energetskome i informacijskome smislu– izgrañeno je na načelima suprotnosti: - privlačenja (graditi, povezati, sastaviti, složiti se, itd.), i - odbijanja (rušiti, razvezati, rastaviti, razići se, itd.).Ova tisućljetna mudrost kazuje nam, da je ustrojavanje u zajedništvo jedan od temeljnih procesasvekolikoga življenja, stvaralaštva, postojanja i razvitka. Bogata iskustva ukazuju da procesustrojavanja započinje obično s idejom vodiljom, koja privlači buduće sudjelovatelje i oko koje sestvara jezgro budućeg sustava (grupe, tima, organizacije, udruženja i sl.). Govorimo o misijiodnosno središnjem zadatku sustava pružanja telekomunikacijskih usluga što većem brojukorisnika na telekomunikacijskom tržištu.Treba razraditi koncepciju koja će definirati put do cilja i strategiju koja će ostvariti viziju. Trebadefinirati operativni model budućeg sustava u kojem se optimiraju razni čimbenici, primjericesredstva koja će se koristiti (širokopojasna telekomunikacijska mreža) za ostvarenje cilja(organizacijska struktura, podjela rada, kvalifikacija suradnika, sustav nagrañivanja i slično).126

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaHijerarhije su prisutne svugdje u prirodi i sastavni su dio prirodnih struktura. Prirodne hijerarhije su“plitke” za razliku od umjetnih, od čovjeka stvorenih hijerarhija, koje posjeduju pretjerano veliki brojrazina i time čine prepreke prirodnom toku informacija. Puno djelotvornije su mrežne strukture kojeomogućuju bolji protok informacija. Prilagodljivost je temeljni uvjet za razvitak sustava, tako dakrutost gubi ubrzano na značenju. Centralističke strukture, takoñer pripadaju povijesti, dočimdecentralizirani pristup ima veliku budućnost. Svijet i dijelove svijeta ne shvaćamo više kaomehanizam, već kao organizam. Donedavno smo smatrali da je sigurnost u stabilnosti, a danas jeostvarujemo promjenama. Umjesto zatvorenosti želimo otvorenost. Veličinu i snagunadoknañujemo hitrošću i spretnošću. Djelomična rješenja u pravilu zakazuju, dok cjeloviti pristup icjelovita rješenja omogućavaju održivi razvitak.16.4.Tehnologija – čovjek – organizacijaStreloviti razvitak nove informacijsko-komunikacijske tehnologije treba popratiti odgovarajućimrazvitkom ustrojstva i ljudskog čimbenika, što je nužno potrebno za skladan razvitak sustava (slika84).U tom trodjelnom odnosu tehnologije, ustrojstva i ljudstva, koji odreñuje temelj organiziranjasustava, jasno je uočljiva opasnost prevelikog naprezanja i loma, što može dovesti do neželjenih ipogubnih posljedica. Neophodno je uravnotežiti razvitak tehnologije, ustrojstva i ljudstva. Budući jeusporavanje razvitka nove informacijsko-komunikacijske tehnologije neizvedivo, preostaje nam daubrzamo razvitak ustroja te posebice ljudstva. Važno je kod organiziranja telekomunikacijskihoperatora voditi računa o ovim postavkama i u startu složiti kvalitetni ljudski (stručni) tim i ustrojitiorganizaciju koja je u trendu sa razvitkom tehnologije.razvitakinformacijskotelekomunikacijsketehnologijerazvitakrazvitakčovjekaustrojstvaZnačaj i uloga tehnologije u ustrojavanju sustavaSlika 84.127

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaIspravni put sastoji se u tome da u cjelovitom pristupu uravnotežimo raskorak te sinergijskim teetičkim usklañivanjem omogućimo uzajamno podupiranje tehnologije, ustrojstva i ljudstva. Isključivitehnološki pristup treba nužno oplemeniti s humanim pristupom i osposobiti čovjeka za djelotvornisuživot sa suvremenom tehnologijom.16.5.Modeliranje decentraliziranog ustrojaDakle, opredijelili smo se za koncepciju decentraliziranog ustrojstva. Ta koncepcija stavlja čovjeka– osjećajno, inteligentno i odgovorno društveno biće s njegovim kompentencijama – u središtezbivanja. Ona omogućava jedinstveno povijesno ustrojstvo: stapanjem ljudskog čimbenika stehnologijom, organizacijom i primjenjenim znanjem u samoprilagodljivo stvaralačko zajedništvo(slika 85).Središnje značenje poprima sve jasnije fraktalno ustrojstvo. Osmislio ga je i u praksi isprobaoprofesor Hans-Jurgen Warnecke.Procesno i uslužno usmjerenje kupcu i korisnikuSamoprilagodljivo fraktalno ustrojstvoZnanjem i etikom voñena organizacijaVirtualno ustrojstvoInteraktivno medijsko okruženjeIzrazito smanjenje hijerarhijskih razinaKljučni čimbenici koncepcije decentraliziranog ustrojstvaSlika 85.Osnova ideje fraktalnog ustrojstva rezultat je promatranja ponašanja i organizama i struktura izprirode. Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku u 1986. godini professor Gerd Binnig postavljahipotezu, da sve što postoji, postoji takvo kakvo jeste, u osnovi samo zato jer je izgrañeno nanačelima fraktalnoga ustrojstva. Za osnovu svekolikog postojanja promatra jedan poseban viddematerijaliziranog informacijskog procesa kojega skraćeno naziva “uzajamno djelovanje”. Tvrdi dane samo materijalne, već i dematerijalizirane pojave, kao primjerice kreativnost, motivacija, kultura,etika i slično, imaju takoñer obilježja fraktalnog ustrojstva.128

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava16.6.Procesno usmjerenje korisnicimaTradicionalan pristup ustrojstvu na hijerarhijskim načelima stvarao je znatne prepreke slobodnimposlovnim tokovima, posebice informacijama. Novi pristup spaja sve ono što organski spadazajedno u usmjerene procese i omogućuje slobodan protok informacija. Kratkoročno povezivanje ulancu dobavljača, proizvoñača, ponuñača usluga i korisnika, zamjenjuje se dugoročnom suradnjomu kojoj su zajednički ciljevi jasni i svima poznati. Egoizam u svim oblicima i pogled u prošlostzamjenjuju se u novoj kulturi umreženog zajedništva usredotočenjem na djelotvornost u timskom iprojektnom radu, te usmjerenjem na budućnost i svrhoviti doprinos zajedničkoj sudbini (slika 86).Slika 86.Zastarjela hijerarhijsko-funkcionalna piramida centralističkog ustrojstva s pretežitim tijekomkomuniciranja odozgo nadolje, “okreće se naglavačke” te se procesno i uslužno usmjeravakorisniku usluga s kojim suradnici neposredno komuniciraju (slika 87).129

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 87. Promjena poslovne kulture – prijelaz proizvodne u uslužnu kulturuU ovakvoj organizaciji nužno je kvalitetno visoko obrazovanje suradnika koji neposrednokomuniciraju s korisnicima telekomunikacijskih usluga, kao i njihovo iskustvo na postojećim i novimkomunikacijsko informacijskim tehnologijama. T-HT, a i drugi svjetski državni operateri koji su u faziprivatizacije, gradili su ukupan sustav i instalirane mogućnosti nudili i nude korisnicima.Novi telekomunikacijski operatori, da bi se mogli staviti u odnos sa gigantom (T-HT), morajutakoñer “okrenuti stvar naglavačke” tj. prvo graditi informacijsko-komunikacijski korisnički sustav uskladu sa potrebama i zahtjevima korisnika i njega orijentirati prema budućem strateški definiranominformacijsko telekomunikacijskom sustavu.Profesor William Halal, opisujući nacrt i strukturu organizacija koje će nastati u budućnosti, kaže: “To će biti konkurentske mrežedijelova poduzeća u kojima će ovlašteni pojedinci brzo reagirati te se grupirati prema diktatu tržišta.”Fraktali u organizacijskom smislu čine organizacijske jedinice čija su obilježja samosličnost,samoorganizacija, samooptimiziranje, samoodgovornost, dinamika, te usmjerenost postavljenomecilju. Riječ je o malim, preglednim organizacijskim jedinicama, kojima je cilj: što djelotvornijekorištenje temeljnih čimbenika stvaralaštva, posebice ljudskih potencijala.130

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaUz procesno oblikovanje ovih jednostavnih samostalnih organizacijskih jedinica, s malohijerarhijskih razina, važno je njihovo usmjeravanje korisniku te tehnologiji.Od presudne je važnosti primjena suvremenih informacijskih i komunikacijskih sustava kaoživčanog sustava organizacijskog ustrojstva trgovačkog društva (poslovni informacijski sustav).Kakvoća informacijsko-komunikacijskih usluga prema telekomunikacijskim korisnicima definira:poštivanje rokova, vlastiti razvitak, suradnja i sl.Fraktalni ustroj ne poznaje hijerarhije već teži za brzom, izravnom i slobodnom komunikacijom usvrhu što djelotvornijeg uočavanja zahtjeva korisnika, te pronalaženja odogovarajućih tehničko-tehnoloških rješenja. Za brzu i usklañenu komunikaciju od presudne je važnosti cjeloviti poslovniinformacijski sustav koji prvenstveno omogućuje svim zaposlenima uvid u poslovanje trgovačkogdruštva, što je jedan od novih čimbenika motivacije.Novo poimanje proaktivne organizacije uključuje neprestane svjesne promjene ustrojstva iste.Proboj u nova područja prilagodljivih sustava moguć je jedino u novoj kulturi poslovanja, koju jepotrebno neprestano obnavljati. Pogled u prošlost i zatvorenost ostaju smutnja, a nadomještaju sepogledom u budućnost i otvaranjem prema vanjskom svijetu te željenim meñusobnim uzajamnimdjelovanjem s tržišnim okruženjem. U središtu zbivanja nalazi se čovjek- društveno biće - kaonajbogatiji izvor stvaralačke energije. U takvom organskom povezivanju temeljnih procesa življenjau cjelovite sustave fraktalno ustrojstvo poprima sve više na značenju (slika 88).Sinergijskii etički…ČOVJEK – IZVORSTVARALAŠTVAsmisao, potrebe,zahtjevi…

… usklañeni“organizam”NOVOTVORIVATEHNOLOGIJA tokovi, sredstva… FRAKTALNO VIRTUALNO USTROJSTVO metode, pravila,odnosi, organizacijsko znanje

Samoprilagodljiva fraktalno-virtualna organizacija putem cjelovitih biokibernetskih sustavaSlika 88.131

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava16.7.SinergijaRiječ sinergija starogrčkoga je porijekla i označuje zajedničko (syn) djelovanje (ergon) pojedinačnihsila, materijala, živih bića, itd.; u sklopu cjeline odnosno zajedništva. Rezultat uzajamnogpotpomaganja jest sinergijski učinak pri kojem je ukupno djelovanje veće od zbroja pojedinihdjelova(nja).Povrh toga sinergija može imati pozitivno i negativno usmjerenje (predznak). Osim pozitivnih moguse jednako tako potpomagati i negativne sile i djelovanja. Zbog toga je neobično važno pozitivnousmjerenje putem sustava vrijednosti, ako želimo kao pojedinci odnosno kao zajednica ostvaritizajednički plemeniti cilj: uspjeh u zajedništvu (slika 89).-Sinergija jest vrsta zajedničkog djelovanja, pri kojem se elementi sustavi uzajamno potpomažu-Kod sinergijskog učinka je ukupno djelovanje veće od zbrojapojedinih djelovanja

1+1>2--Da li je to paradoks?Ili je to ipak tajna uspjeha u prirodi?Sinergijski učinak – tajna uspjehaSlika 89.16.8.Spoznaja i znanjeNakon što je informacijsko društvo poprimilo značajke uslužnog društva, nastavljen je daljnjirazvitak u smjeru znanosnog društva. Vjekovno neutažena žeñ za spoznajom i znanjem konačnodobiva na početku trećeg tisućljeća svoje povijesno opravdanje i pojašnjenje. Temeljna jedinka natom razvojnom putu je organizacija voñenja znanjem i etikom, koja polako postaje dio svjetskeposlovne svakidašnjice.Moderna trgovačka društva se koriste dostignućima znanosti, tehnologije i sustavne organizacije, teprilikom organiziranja novog operatora – trgovačkog društva, trebamo izgraditi model samoučećegorganizma koji spaja oblikovanje poslovnih, uslužnih procesa prema zahtjevima tržišta snajsuvremenijim spoznajama u usmjeravanju poslovnih sustava. Jer operator koji ima za ciljstvaranje informacijsko komunikacijske tehnologije kod korisnika i pružanja informacijskokomunikacijskih servisa i usluga, da bi uspio na telekomunikacijskom tržištu, mora biti organizirankvalitetnije od korisnika kojima usluge pruža.132

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava16.9.Organizacijsko učenjeTemelj čine informacije o kritičnim čimbenicima tržišnog uspjeha, o zahtjevima uslužnih djelatnosti iservisa, te o viziji, koncepciji i strategiji poslovanja. Na tom temelju gradi se kultura poslovanjaposebnog obilježja, kultura sa sustavom vrijednosti koji potiče sposobnost organizacijskogučenja. U ovom modelu management dobiva pravo mjesto i zadaću, da kao interdisciplinarnimoderator u umreženom dijalogu voñenom s povjerenjem i samoodgovornošću, sjedinjujepreostale čimbenike u novu tvorevinu – biokibernetski informacijski sustav.Čovjek i tehnologija srastaju u stvaralačko zajedništvo. To novo decentralizirano informacijskoustrojstvo kao nositelj primjenjenog organizacijskog znanja zahtjeva slobodno kolanje informacija iznanja u umreženim strukturama: proizvoñač, eksploatacija – ponuñač i korisnik (slika 90).o Zaposleni sudjeluju u svim procesima promišljanja Jasna globalna predodžba vizije Osmišljavanje koncepcije i stvaranje strategije Eksperimentiranje – otkrivanje i rješavanje problemao Ključni zadatak managera – uspostavljanje ravnoteže: Kontrola i samostalnost Red i kaos Stabilnost i promjene Centralizacija i decentralizacijao Najpogodnije ustrojavanje Privremene mrežne strukture Plitke hijerarhije Dogovorna suradnja Projektne zadaćeOrganizacija voñena znanjem i timski raddaljnji razvitak u smjeru znanosnog društvaSlika 90.U organizaciji voñenoj znanjem uključeni su svi sudjelovatelji u otkrivanju i rješavanju problema,omogućujući organizaciji neprekidno eksperimentiranje, promjene i razvitak, povećanje sposobnostirasta, učenja i ostvarivanja svrhe. Zaposleni imaju jasnu globalnu predodžbu vizije poduzeća idostupnost do svih informacija, te sudjeluju u svim mogućim procesima promišljanja, uključujući iosmišljavanje koncepcije i stvaranje strategije. Potiče se meñusobno komuniciranje izmeñu raznihdijelova organizacije ili pak vrha i dna. Stvara se i njeguje organizacijska inteligencija, poticajnakultura i duh zajedništva, te zavidna prilagodljivost utjecajima iz okruženja.133

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava16.10. Definiranje funkcija telekomunikacijskog operatoraOva metoda koju primjenjujemo kod ustrojavanja organizacije telekomunikacijskog operatorapripada svjetskoj gospodarskoj svakodnevici, promatra trgovačko društvo kao usklañeni sklopizravnih, posrednih i pomoćnih (upravljačkih i uslužnih) poslovnih procesa umreženih na načelimaudruge samoodgovornih središta kompetencije.Na slici 91. složene su funkcije telekomunikacijskog operatora u odnosu proizvoñača informacijskekomunikacijske opreme i korisnika.Slika 91.134

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava17 PRIJEDLOG ORGANIZACIJE TELEKOMUNIKACIJSKIH OPERATORA17.1Regionalno (decentralizirano) ustrojstvoUvažavajući činjenicu da su korisnici rasporeñeni po regijama (županije, gradovi, općine), kao ičinjenicu da osim telekomunikacijskog operatora T-HT, koji je rasporeñen na čitavom prostoruRepublike Hrvatske, organiziraju se ili će se organizirati operatori na državnim razinama i na nižimrazinama sukladno Zakonu o telekomunikacijama koji definira telekomunikacijsko tržište.Isto tako treba uvažiti činjenicu da unutar regija postoji kvalitetan ljudski potencijal (informacijskokomunikacijski stručnjaci) sa dugogodišnjim iskustvom u odnosu s korisnicima. Na temelju iznijetihčinjenica smatramo potrebnim sustavno dotjerati organizaciju odnosa s korisnicima na regionalnojrazini i u tom smislu izrañujemo prijedlog odnosa s korisnicima unutar regije.Prilikom strukturiranja organizacijske sheme telekomunikacijskog operatora na principimaregionalnog ustroja organizacije treba voditi računa o funkcijama unutar blokova, koje se prožimajukroz strukturu organizacije, koristeći se informacijsko komunikacijskom podrškom poslovnoinformacijskog sustava.Liam Fahey u knjizi “Strateški management” piše kako “sukob izmeñu potražnje u sadašnjosti izahtjeva u budućnosti, leži u srži strateškog managementa”. Fahey navodi tri temeljna zadatkastrateškog upravljanja: upravljanje strategijom na tržištu, upravljanje organizacijom i njezinoneprekidno rekonstruiranje, te vježbanje strateškog upravljanja, tj. praćenje i poboljšavanje vezaizmeñu tržišne strategije i onog što ljudi doista rade u trgovačkom truštvu.17.2Upravljanje strategijomKroz upravljanje strategijom telekomunikacijskog operatora važno je i upravljanje odabiranajprikladnije informacijsko komunikacijske tehnologije. Strategija više nije samo planiranje. Ona jei provoñenje i organiziranje, ona je zamršeno povezana s načinom rada samog trgovačkog društva.Jay A. Conger ističe da u današnjem turbulentnom konkurentskom okružju čak i najsvetije od svihvodećih pozicija, nadzorni odbori bivaju podložni smjenama ako njihove poslovne politike i pozicijene pomažu trgovačkom društvu biti odgovarajućim za korisnike.Posao managera danas je izazov iznad dosega prethodnih predodžbi. Tamo gdje je nekadanalitički specijalist bio idealan manager, sad je to češće osoba koja može žonglirati s mnogimutjecajima i potrebama svih strana koje djeluju na korisnike. To je posao koji zahtijeva velikoumijeće u stvaranju svakog dana novih i različitih rješenja za nove i različite probleme (slika 92).135

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 92.U organizacijskoj shemi telekomunikacijskih operatora prilikom definiranja funkcija treba koristitikombiniranje sa stručnošću koju nudi svaka od funkcija trgovačkog društva. Svaka funkcija imajednu ulogu, ali to je sve manje organizacijska, strukturna uloga, a sve više informacijska,spoznajna uloga. U svakom pogledu, nužna je meñuzavisnost funkcija i njihova usmjerenost višemcilju – djelotvorno upravljanje procesima koji definiraju trgovačko društvo.17.3Upravitelj regijeUpravitelj regije treba biti član strateškog upravljačkog tima trgovačkog društva, u cilju postizanjakoordinacije i istog pristupa strateškim problemima meñu regijama.Upravitelj regije je ujedno moderator eksploatacijske podrške telekomunikacijskom sustavu(informacijsko komunikacijskom sustavu), razvitku sustava i odnosa prema korisnicima sustavaunutar zemljopisnog područja regije.17.4Opće i kadrovske funkcijeFunkcija Opći i kadrovski poslovi je funkcija koja doprinosi upravljanju ljudskim potencijalom u ciljuda privuče i zadrži, ocijeni, nagradi i razvije svoje ljude. Ta funkcija koja je nekad vodilaknjigovodstvo kadrova danas treba imati djelovanje na radnu snagu koja će sve više raditi usamovoñenim timovima.17.5Uloga operatoraS obzirom da je uloga telekomunikacijskog operatora izgradnja novog telekomunikacijskog(informacijsko-komunikacijskog) sustava, njegova dužnost je i kvalitetno podržavanje, nadzor i136

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaupravljanje izgrañenog sustava, uz korištenje svih tehnoloških prednosti koje pruža novainformacijsko-telekomunikacijska tehnologija.Telekomunikacijski sustav mora udovoljiti zahtjevima korisnika, a isto tako i pružiti kvalitetu uslugesa stanovišta korisnika. Korisnika telekomunikacijskih usluga zanima isključivo kvaliteta usluga kojemu mreža pruža. CCITT je definirao kvalitetu usluga kao vjerojatnost uspješnog završetkaposluživanja.Polazeći od kvalitete izgrañenog telekomunikacijskog (informacijsko-komunikacijskog) sustava kaocjeline i izdvajanje “vremena odziva” (u formi usluge) kao jednog od najvažnijih (uz sigurnost ivjerodostojnost dostave informacije) parametara kvalitete usluge sa stajališta korisnika, modeliranje predloženi globalni sustav za upravljanje, nadzor i održavanje telekomunikacijske mreže.17.6Eksploatacijsko upravljanjeUkoliko iz cjelokupnosti sustava telekomunikacija izdvojimo eksploatacijsko upravljanje kao posebnipodsustav, moguće je jasnije vrednovati njegovu ulogu u kontekstu kvalitete odnosa izmeñukorisnika i komunikacijske mreže, a takoñer i formulirati funkcionalnu ovisnost vremena odziva(slika 93).Prikazani model ima dvije uloge u okviru podsustava eksploatacijskog upravljanja, i to kao: - posrednik izmeñu okoline (korisnika i drugih sustava…) i - operatorove mreže, - kontrola, nadzor, te usmjeravanje funkcionalnih i pogonskih ponašanja resursa mreže.Veličina “vremena odziva” definira stupanj kvalitete telekomunikacijskih usluga, i to u obrnutoproporcionalnom odnosu izraza odgovarajućeg parametra kvalitete.Slika 93.137

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava17.7Definiranje eksploatacijskih funkcijaU skladu s usvojenim sustavnim pristupom i metodologijom možemo pozicionirati osnovna područjadjelovanja pojedinih “eksploatacijskih službi”, u odnosu na telekomunikacijsku mrežu prikazanupoopćenim referentnim modelom. Područje eksploatacijskih djelovanja u širem smislu (uključivo saaktivnostima upravljanja mrežom) obuhvaća: - upravljanje uslugama (servis management), - skrb o korisnicima (customer care), - klasične prodajne i nabavne aktivnosti, - centar za operativni nadzor mreže (network operations), - centar za operativnu potporu (operations support), - kontrola i upravljanje kvalitetom, - administracija, financije, računovodstvo, statistika i dr.17.8Tehnologijski marketingU današnjim uvjetima optimalna ili dovoljno dobra ponuda usluga korisnicima podrazumijeva službutehnologijskog marketinga (regionalna razina) koja bi trebala integrirati aktivnosti upravljanjauslugama i skrb o korisniku zajedno sa drugim instrumentima/aktivnostima marketinga(promidžbenim aktivnostima, unapreñenjem prodaje, odreñivanjem cijene i načina plaćanja usluga,i dr.). U suradnji s prodajom i “tehničkim službama” (network operations, operations support)trebalo bi znati odgovore na splet pitanja: - što ponuditi korisniku (product/servis) po kojoj cijeni i načinu plaćanja (visoka ili niska priključna tarifa, prepaid ili postpaid) - kako nuditi (izravno ili putem posrednika) - kako zainteresirati korisnika i promovirati uslugu - kakav trening ljudi koji su u kontaktu s korisnicima - kakav fizički ambijent i potpora uslugama (ambijent prodaje/ugovaranja, upute) - koje su implikacije na prometne procese (preopterećenja, bolje korištenje mrežnih resursa i slično).17.9Prodaja/marketingFunkcija prodaje obično se izdvaja iz marketing službe (iako je prodaja podfunkcija suvremenogmarketinga) zbog pretežito operativne (izvršne) naravi njezinih poslova i brojnosti osoblja.17.10 MarketingMarketing je definiran kao funkcija središnjice trgovačkog društva i ima za predmetnog operatorapokrenutog tržištem obvezu isporučiti ono što korisnik želi te zadaću da sluša korisnika i organizirase s korisnikom kao tržišnom točkom.17.11 Nadzor i upravljanjeUvoñenje funkcije nadzor i upravljanje vrši se ujedno i kontrola i upravljanje kvalitetom . Izgrañenatelekomunikacijska mreža kao automatizirani sustav imati će ugrañene odreñene funkcionalnostiupravljanja mrežom koje su hardverski i softverski dio mreže. Funkcije za operativni nadzor i“tekuće održavanje mreže” koriste te ugrañene funkcionalnosti u obavljanju kontinuiranog nadzora ikorektivnih aktivnosti. U tome imaju potporu centraliziranih službi (nadzor i upravljanje sustava),koje raspolažu specijalistima, složenom opremom i odreñenim rezervnim dijelovima.138

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava17.12Administrativne službeAdministrativne službe zadužene su za financije, računovodstvo, statistiku, obračune s posebnimdavateljima usluge/informacije (information providers), naplatu od korisnika usluga i dr.Računovodstvo i financije ima važnu ulogu kod upravljanja, planiranja i financiranja poslovnihaktivnosti, kao i praćenja kratkoročne i dugoročne solventnosti i sadržaja dobiti na regionalnoj razinii cjelini trgovačkog društva.Da bi se u suvremenom okruženju razvila i uspješno uvela u eksploataciju neka novatelekomunikacijska usluga ili poboljšala postojeća, nužno je usklañeno djelovanje stručnjaka iz višeslužbi: - tehnologijskog marketinga i razvitka usluga (technological marketing& business development) - investicija i gradnja mreže, - upravljanje mrežom, - prodaja usluga i korisničke opreme, - kontrole i dr. (slika 94).Slika 94.139

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava17.13Skrb o korisniku (Customer Care)Skrb o korisniku (Customer Care) ima rastuće značenje zbog trenda da korisnik ima bitno drukčijupoziciju i bolju “pregovaračku snagu”.Kod telekomunikacijskih operatora i davatelja usluga koji su izloženi tržišnoj utakmici udjelzaposlenika u službama koje su neposredno orijentirane korisniku iznosi 30-50% svih zaposlenika.Primjeri nekih važnijih customer care aktivnosti naznačeni su na slici 95. Budući da je riječ o novimpojmovima, za sada nije razvijeno odgovarajuće domaće nazivlje koje bi bilo ekvivalentno stvarnomsadržaju ili aktivnosti.Slika 95.Pružanje novih ili obavljanje postojećih usluga izloženo je stalnom poboljšanju i inoviranju. Korisniknema vremena, energije niti volje proučavati složene procedure i postupke tako da mu se morapružiti stalna i osobno prilagoñena potpora. To uključuje različite oblike informacija, instrukcija,pomoći i sl. Dio tih aktivnosti može se realizirati telekomunikacijskim putem, no dio aktivnostipodrazumijeva neposredan izlazak na teren (posebno kod većih korisnika).Realizacija tehničke podrške korisniku kroz help desk i korisničke informacije obično se temelji naprilagoñenom rješenju pozivnog centra (call center) uz odgovarajuće CTI aplikacije (integracijuračunala i telefona).17.14Razvitak i realizacija razvitkaU okviru funkcije razvitka i realizacije razvitka koja je predviñena u središnjici i na regionalnoj razinitelekomunikacijski mrežni operator treba sustavno razraditi sljedeće vrste planova:140

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava-----plan usluga koje nudi (product/servis plan),plan tehnologije transportne (noseće) mreže,plan razvitka telekomunikacijske mreže (network development plan),temeljne tehničke planove (fundamental tehnical plans),master plan.Pretpostavka uspješnog planiranja i upravljanja jest: - povezivanje potreba korisnika “efektivne” (platežno sposobne) potražnje, - kvalitetne metode prognoziranja broja korisnika i prometa, - praćenje tehničko-tehnološkog razvitka, - primjena naprednih metoda strategijskog planiranja, - odgovarajuće investicijsko-financijsko planiranje, i dr.U uvjetima dinamičkog razvitka tehnologije i otvaranja telekomunikacijskog tržišta nužno jeredizajnirati klasični pristup planiranju koji je bio uglavnom orijentiran na proširenje postojećihkapaciteta i temeljne tehničke planove (plan frekvencija, improvizacije, numeracije i dr.) i prilagoditibrzom i efikasnom razvitku novog operatora na nacionalnom telekomunikacijskom tržištu.Planiranje razvitka telekomunikacijske (informacijsko-komunikacijske) mreže na dulji rok obično setemelji na primjeni koncepta ciljne mreže.U fokusu razmatranja ciljne mreže su najvažniji čimbenici koji utječu na koncepciju mreže idugoročne investicije: - arhitektura mreže (logička i fizička), - topologija ciljne mreže, - podjela na prometna područja i slijevanje prometa, - temeljni tehnički planovi, - osnovna rješenja upravljanja mrežom.Na osnovi svega iznesenog dizajnirana je funkcionalna (organizacijska) shema novogtelekomunikacijskog operatora Optima telekomunikacije na regionalnoj razini – REGIJA ST (slika96).Tok funkcijskih odnosa s korisnicima na regionalnoj razini definiran je slikom 97.141

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 96.142

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 97.143

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPrilog 1PROJEKT SUSTAVA ZA NADZOR I UPRAVLJANJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE144

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava1UVODSustav koji opisuje ovaj dokument sastoji se više sustava koji se mogu objediniti u cjelinu: 1. Sustav za obračun telekomunikacijskih usluga (Billing) −Podsustav za prikupljanje i obradu zapisa detaljne tarife (CDR-i) i stanja brojača impulsa −Podsustav za obračun telekomunikacijskih usluga −Podsustav salda - conti 2. Centar za nadzor telekomunikacijske mreže 3. Informacijski i uslužni centar za pretplatničke usluge (Customer care)1.1Polazne postavke−Podaci detaljne tarife i brojači prikupljaju se na razini pristupnih i tranzitnih centrala−Obrada podataka detaljne tarife radi se po više različitih kriterija−Sustav mora podići kvalitetu nadzora i upravljanja telekomunikacijskom infrastrukturom, te objediniti sve relevantne podatke−Integrirati rješenje za automatsko prikupljanje alarma sa nadziranih telefonskih centrala i drugih ureñaja−Stanja nadziranih objekata prikazuju se hijerarhijskim pristupom−Sustav mora omogućiti evidentiranje i praćenje troškova održavanja nadzirane infrastruktureSustav omogućava povezivanje raznovrsnih funkcija, službi i usluga u jednu cjelinu i podižebrigu o korisnicima na višu razinu.Slika 1Stalni nadzor telekomunikacijske mreže i vlastitih resursa omogućava brzo reagiranje usituacijama nastanka kvara. Svi kvarovi, se registriraju u bazi podataka i po potrebi arhiviraju.Broj usluga koje se nude se stalno povećava i proširuje novim sadržajima, tako da se postupnostvara velika i bogata baza podataka za službu informacija o korisničkim uslugama.145

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaDostup do svih ili pojedinih baza podataka je omogućen ovlaštenim osobama – operaterima,kontrolorima, administratorima, na radnim mjestima rasporeñenim unutar sustava. Neka od tihradnih mjesta su agenti pozivnog centra – to znači da se mogu javljati na dolazne pozive.Sustav omogućava jedinstveni pristupni broj za pozivni centar preko kojeg korisnici moguprijaviti kvar, ili dobiti informaciju o nekoj od usluga.Slika 2: Sprega meñu financijskim podsustavimaU posebnim bazama podataka čuvaju se podaci o ostvarenim pozivima (CDR – call datarecords) i stanjima brojača telefonskih impulsa.Izdavanje računa za pružene usluge vrši se na osnovi zapisa o detaljnoj tarifi što omogućavakorisniku dobivanje detaljne specifikacije troškova.Posebni podsustav koji brine o salda konti knjigovodstvu omogućava uvid u trenutno stanjenjihovih dugovanja, dok davatelj usluga ima uvid u stanje svojih potraživanja.Zbog trenda stalnog rasta broja poziva i traženja raznovrsnih informacija, neminovno jeuvoñenje novih informatičkih rješenja.Customer care servis baziran je na pozivnom centru koji mora biti organiziran, tehnički ikadrovski tako da može ispuniti visoko postavljene zahtjeve. Važan je i komercijalni efekt koji semože stalno povećavati pružanjem što kvalitetnijih usluga.146

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava1.2Koncept konfiguracijeSlika 3: Koncept konfiguracije sustava1.3Način povezivanja−Pozivni centar (customer care) povezuje se na telekomunikacijsku mrežu preko E-1 PCM linka (brzine 2.048 Mb/s). U jednom posredničkom ureñaju se instalira sučelje za povezivanje do 4 E-1 PCM linka (4 x 30 = 120 govornih kanala). Koristi se SS7 ISUP ili ISDN signalizacijski protokol.−Na svaku centralu povezan je server za prikupljanje podataka. Povezivanje s centralama je direktno ili preko modema. Koristi se V.24 ili V.35 ožičenje.−Za direktno, podatkovno povezivanje sustava sa AXE-10 telefonskim centralama koristi se komunikacijski protokol X.25, (opcija TCP/IP ili RS232).−Na strani AXE-10 centrale koristi se IOG komunikacijski blok, sa X.25 protokolom. Preko X.25 protokola moguće je ostvariti više istovremenih veza sa jednom centralom. Tako je moguće istovremeno upravljati centralom, primati alarmne poruke i prenositi zapise o stanjima brojača ili zapise detaljne tarife.−Pristupni serveri, data base serveri i radna mjesta agenata, meñusobno su povezani preko lokalne računalne mreže (Ethernet LAN) brzine 100 Mbit/s. Sva računala su povezana preko UTP kablova na switch. Preko routera se sa sustava može pristupiti intranet mreži.147

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 4: Globalna struktura i koncept uključivanja sustava u mrežu1.4Struktura sustavaSlika 5: Struktura konfiguracije148

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava1.5Funkcije sustava1.5.1 Sustav za prijem i obradu podatakaSustav se sastoji se od dvije cjeline: −Pristupni serveri za prikupljanje podataka i predobradu, povezani sa AXE-10 centralama −Centralni server za obračun, fakturiranje i salda-contiSustav je izgrañen iz manjih funkcijskih blokova, koji imaju točno odreñene zadatke i otvorenosučelje prema okolini. Na taj način je sustav otvoren za nadogradnju i proširenje funkcionalnosti.Slika 6: Koncept prijema i obrade podataka sa centrale149

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 7: Prijem i distribucija zapisaZahtjevi za Billing sustav – BISBIS mora biti zasnovan tako da uvažava trendove na području tarifne politike, gledefunkcionalnosti i otvorenosti za proširenjima i otvorenosti prema ostalim sustavima.BIS omogućava povezivanje sa drugim sustavima, kao što su nadzor i upravljanje mrežom,prijava i otklanjanje grešaka.BIS je realiziran tako da je: −razvijen pomoću alata koji baziraju na grafičkom sučelju −grañen na client/server arhitekturi −podupire obračun telekomunikacijskih usluga temeljen na tarifnim brojačima i zapisima o detaljnoj tarifi.Osnove za odreñivanje kapaciteta sustavaPotreban kapacitet definiraju sljedeći parametri: −ukupan broj pretplatnika −broj pretplatnika koji generiraju zapise detaljne tarife (Call Data Records – CDR) −prosječan broj CDR-a u jednom satu po pretplatniku −broj računa koji je potrebno generirati sa detaljnim ispisima −zahtjevano vremensko razdoblje u kojem je potrebno omogućiti neposredan dostup do podataka (dva, tri mjeseca)Parametri utječu i na osnovno dimenzioniranje sustava glede: −procesorske moći −količine memorije i diskova −broja radnih mjesta za operatere −broja i tipa printera −broja i tipa medija za arhiviranje podatakaOsnova modula detaljne tarife radi na snažnom UNIX serveru, na kojeg su pomoću LAN-apovezani klijenti. Korisničko sučelje je Windows platforma.150

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaModul za prikupljanje tarifnih podataka (Call Data Records - CDR)Modul za prikupljanje tarifnih podataka ima zadatak periodičnog prikupljanja podataka okorištenju telekomunikacijske mreže. Ti podaci mogu biti: −brojači tarifnih impulsa −detaljni ispis o telefonskim razgovorima (CDR)Ovisno o tipu telekomunikacijskog sustava podaci mogu imati različite formate. Modul prikupljanavedene podatke, te ih prevodi u oblik koji će biti prihvatljiv za daljnje procesiranje i arhiviranje.Podaci o detaljno tarifiranim pozivima (CDR) prikupljaju se sa AXE-10 centrala: −Tranzitne centrale −Pristupne centraleCDR-i se generiraju u formatu: −HR11 aplikacije (Pristupne centrale) −HR11 aplikacije (Tranzitne centrale)Datoteka sa CDR-ima se sa centrale šalje automatski nakon zatvaranja.Obrada CDR-aObrada CDR-a sa centrale za −Fiksna mreža (POTS calls) −ISDN mreža (ISDN calls) −Preusjmeravanje poziva (call diversion) −Pretplatničke procedure (subscriber procedure)Obrada CDR-a po izvoru poziva −Obični pretplatnik −Pozivi iz javne govornice −Pozivi iz posredničke kabineBaza podatakaBaza podataka u kojoj su spremljeni CDR-i služi kao osnovni izvor podataka sustavu naplatetekomunikacijskih usluga.Pored opisanog postupka unosa podataka u bazu, podaci o pozivima se zbog svoje važnostičuvaju i u izvornom obliku. Na taj način je smanjena mogućnost gubitka pojedinog zapisa. Bazapodataka o pozivima, služi i kao izvor podataka za razne statističke analize.Cijela baza je zaštićena sistemskim oruñima, pristup podacima je dopušten uz ispravnu prijavukorisnika.1.5.2 Obračun telefonske uslugeObrada zapisa detaljne tarife za pojedinog pretplatnika (korisnika usluge) omogućava detaljnuspecifikaciju troškova.Cijena osnovne telefonske usluge sastoji se od: −cijene priključenja terminalne opreme −pretplate −cijene obavljene uslugeTarifiranje telefonskih usluga temelji se na: −trajanju veze – podijeljeno po vremenskim jedinicama −udaljenosti – razvrstano po zonama −razdoblju normalne i povlaštene tarife151

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPodaci za naplatu bilježe se tarifnim impulsima, a trajanje impulsnih intervala po zonama: −unutrašnji promet (tri vrste tarife / po danu) −unutrašnji promet po udaljenosti (I i II zona) −meñunarodni prometPodatke o detaljnoj tarifi kao i o novonastalim troškovima pojedinog pretplatnika, koji seautomatski obrañuju, moguće je dobiti i na zahtjev operatera.Slika 8: Proces obrade detaljne tarifeZbirni obračuniPodaci dobiveni iz CDR-a omogućavaju različite vrste zbirnih obračuna: −Obračun po odlaznom ili dolaznom prometu sa odreñene centrale. −Zbirni obračun za odlazne ili dolazne smjerove.Obračun odlaznih i dolaznih poziva potreban je za fakturiranje ili provjeru prema: −drugom operatoru −meñunarodnom prometu −drugim TK centrima −analizi prometa1.5.3 Obračun telekomunikacijskih usluga – BIS (Billing System)Osnovna zadaća BIS je: −priprema računa −ispis računa −spremanje računa −praćenja procesa naplate računa152

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaZa obavljanje ovih zadataka neophodno je, da je BIS povezan sa drugim podsistemima kao štosu: −Podsustav za prikupljanje i predobradu tarifnih podataka −Sustav koji sadrži matične podatke korisnika −Sustav za uzdržavanje telekomunikacijskog sustava, nove instalacije .... −Financijski sustav koji procesira financijske transakcijeFunkcionalnost tarifnog sustava se temelji na relacijskim bazama podataka. U osnovi je BISprocesni sustav, koji na osnovu ulaznih podataka kao što su: −matični podaci pretplatnika −podaci o cijenama usluga −administrativni podaci (kamate, porezi,....) −tarifni brojači, CDR-ikao izlaz daje : −telefonske račune −različite sumarne podatke −statističke podatke −podatke o prometu, itd.Slika 2. Skica blokova podataka matične evidencijePriprema računaRačuni se pripremaju na način, da se za odreñeni konto, iz cijele baze uzmu svi provjereni a neobračunati zapisi, koji se kombiniraju s ostalim neobračunatim troškovima (paušal, kamata,...).Konto tipično pokriva jedan telefonski priključak, iako je moguće izgraditi hijerarhiju telefonskihpriključaka (tvrtke, vlasnici više priključaka,..).153

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaFormatiranje računaPripravljeni računi se posreduju modulu za oblikovanje računa, koji ih oblikuje u odgovarajućioblik: −izračuna sumu za pojedine tipove poziva (lokalni, meñumjesni, meñunarodni), −izračuna sumu svih troškova.Oblikovani račun zatim se zapisuje na odgovarajući medij, koji je u većini primjera papir ili naneki magnetski medij.Slika 3. Skica blokova fakturiranjaProcesiranje plaćanjaModul za procesiranje plaćanja vodi potpuni nadzor nad financijskim tokovima BIS.Preko ovog modula se unosi povratna informacija o plaćanjima pretplatnika, izvodi balansiranjekonta, izračunavaju kamate, porezi. Preko ovog modula BIS je povezan s računskim centrom i snjima izmjenjuje transakcije.ArhiviranjeCijeli tarifni sustav je u svakoj fazi i modulu opremljen funkcijama zaštite i arhiviranja.Bazu podataka je moguće arhivirati u svakoj fazi, da bi se mogla upotrebiti kao rezervna kopija,ili eksportirati drugim sustavima za potrebe statistike, obračuna izmeñu administracija, itd.154

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava1.5.4 Nadzor i upravljanje−Nadzor AXE-10 centrale. Istovremeno se prati stanje cijele mreže.−Upravljanje AXE-10 centralama preko komunikacijskih kanala istovremenog prijenosa alarma. Koristi se X.25 protokol.−Prikaz stanja svih nadziranih centrala.−Globalni prikaz stanja telekomunikacijske mreže.−Koordinacija otklanjanja kvarova.Programska oprema se sastoji od sljedećih dijelova: −Nadzor AXE-10 centrala . −Prikaz statusa alarma nadziranih centrala. −Globalni prikaz stanja telekomunikacijske mreže. −Konfiguracijski blok nadzora telekomunikacijske mreže −Registracija i procesiranje alarma −Trenutno stanje kvarova −Pregled statistike održavanja −Upravljanje AXE-10 centralama preko komunikacijskih istovremenog prijenosa alarma. −Administrativni blok (korisnici, password-i, backup)uzmogućnostkanalauzmogućnostSlika 4. Koncept obrade alarmaCjelokupna funkcionalnost izvodi se preko pristupnih servera koji su zasnovani na UNIXoperacijskom sustavu. Sve aplikacije razvijene za potrebe ovog projekta izvršavaju se nacentralnom računalu i fizički su locirane na njemu. Za radna mjesta koristimo računala koja nacentralno računalo spajamo preko LAN-a, lokalno ili preko modema. Ova računala koristimo kaoterminale. Sa svakog terminala moguće je pokrenuti bilo koju aplikaciju, a ovisno o pravimadjelatnika i opremljenosti. Terminalska računala imaju MS-Windows operacijski sustav.155

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNadzor telekomunikacijskih ureñajaNadzor telekomunikacijskih ureñaja izvršava se u backgroundu i nema korisničko sučelje.Alarm datoteka donesena sa centrale se analizira, filtrira, upisuje u bazu i u on-line režimudistibuira korisnicima.Registracija i procesiranje alarmaVoditelj servisa na osnovi tabelarnog pregleda grešaka zadužuje nadležnog servisera. Voditeljmože tiskati interni radni nalog s podacima o ureñaju kojeg treba popraviti.Nakon popravka, voditelj razdužuje servisera.Slika 5: Koncept distribucije alarmaPregled statistike održavanjaNakon razduženja kvara, greška se briše iz baze grešaka i sprema u arhivsku datotekuidentične organizacije. Iz nje je moguće dobiti sljedeće podatke: −kad je bio zadnji popravak na ureñaju, −broj kvarova po pojedinom ureñaju u proteklom razdoblju, −prosječno trajanje popravka.1.5.5 Status sustava−Stalni on-line ispis odvijanja procesa unutar sustava,−Prikaz stanja komponenti (ispitnih ureñaja, servera baze podataka, itd.).156

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaSlika 6. Zbirni prikaz alarma1.5.6 UpravljanjeSlika 7. Koncept bloka za upravljanje157

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava1.5.7 Zbirna izvješća−−−−−Pregled prijavljenih smetnji.Globalno stanje mreže.Analiza troškova.Broj poziva, broj minuta razgovoraBroj tranzitnih veza ostvaren od pojedine mrežne grupeSlika 8. Model prezentacije zbirnih podataka158

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaPrilog 2ETSI ETR 138159

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaETSITEHNIČKOIZVJEŠĆEETR 138Prosinac 1997.Drugo izdanjeKljučne riječi: korisnik, kakvoća usluge, ONP, ISDN

Pokazatelji kakvoće usluga u javnim telefonskim i ISDN mrežama ETSIEuropean Telecommunications Standard Institute160

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava1.Područje razmatranjaOvo ETSI-jevo tehničko izvjeće (ETR) sadrži ujednačene definicije i mjerne metode za skupkorisniku shvatljivih pokazatelja kakvoće usluge (QoS). Predložene su dvije skupine pokaatelja:jedna za govornu telefoniju i jedna za ISDN. Skupine pokazatelja su napravljene s ciljem daudovolje i BC-T-175-B1 i BC-T-174-B1.Svrha ovih pokaatelja je da usporedbom objavljenih podataka o kakvoći usluge (QoS) omogućekorisniku izbor različitih pružatelja telefonskoh iili ISDN usluga. Predlažu se zajedničke definicijei mjerne metode da bi se osigurala poštena usporedba. U dodatku su predočeni zbirni podaci zapojedine države. Odreñivanje ciljnih vrijednosti kakvoće usluge je izvan područja razmatranjaovog tehničkog izvješća.Parametri kakvoće usluge (QoS) goorne telefonije primjnenjivi su na telefonsku uslugu javnekomutirane telefonekse mreže (PSTN). Pokazatelji za ISDN primjenjivis u na skup kanalskih ipaketskih usluga ISDN mreže.Budući da se inteligentna mreža (IN) i dodatne usluge sve više koriste u mrežama, oldluka kojaod njih će biti uključena u mjerenja prepuštena je raspravi izmeñu davatelja usluga inacionalnog regulatora. Za iSDN paket usluga pokazatelji su primjenjivi samo kada suomogućene sve usluge iz ISDN paketa usluga (npr. slučaj B iz ITU-T preporuke X.31 [1] gdje seupravljanje paketima nalazi unutar ISDN-a).Ovo izmijenjeno izvješće je bilo potrebno zbog povećanog stupnja suglasnosti meñu opratorimapostignutog kroz rasprave unutar radne grupe ETNO QoS [6] i zbog vaćne promjene u VoiceTelephony Directive (VTD). Očekuje se da će ISDN poglavalje ovog dokumenta biti dopunjenounapreñenjima iSDN „QoS mjerenja pfiije donošenja ISDN Directive.NAPOMENA:Voice Telephony Directive više ne poziva na mjerenje kakvoće prijenosagovora.2.PreporukeOvo izvješće uključuje datirane i nedatirane preporuke i odredbe iz drugih publikacija.Normativne preporuke su navedene u tekstu, a publikacije u kojima su objavljene popisane su uovom poglavlju. Za datirane preporuke, kasniji dodaci ili izmjene primjenjujuj se na ovotehnološko izvješće samo ako su u njega uključeni dodatkom ili izmjenom. Za nedatiranepreporuke primjenjuju se posljednja izdanja publikacije.[1] ITU-T preporuka X.31: „Support of packet mode terminal equipment by an ISDN“[2] ITU-T preporuka P.82: „Method for evaluation of service from the standpoint of speech transmission quality“[3] ITU-T preporukaE.125: „Inquiries among users of the international telephone service“.[4] ITU-T preporukaG.821: „Error performance of an international digital connection forming part of an integrated services digital network“.[5] ITU-T preporukaX.25: „Interface between Data Terminal Equipment (DTE) and Data Circuit-terminating Equipment (DTE) for terminals operating in the packet mode and connected to public data networks by dedicated circuit“.[6] ETNO Quality os Service Guidelines on Service Quality Definitions & Terminology for Open Network Provision of Voice Telephony Performance Measurement.161

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava3.3.1Definicije i skraćeniceDefinicijeZa uporabu u ovom izvješću primjenjuju se sljedeće definicije:Pretplatnik: Strana koja plaća za pruženu telekomunikacijsku uslugu/usluge.Davatelj mreže: Organizacija koja daje na korištenje mrežu za pružanje telekomunikacijskeusluge. Ukoliko ista organizacija nudi i usluge onda ona postaje i davatelj usluga.Davatelj usluge: Organizacija koja nudi telekomunikacijsku uslugu korisniku/korisnicima.Davatelj usluge ne mora biti davatelj mreže.Korisnik: Strana koja koristi pružene telekomunikacijske usluge.3.2SkraćeniceZa uporabu u ovom izvješću primjenjuju se sljedeće skraćenice:CLIETNOINISDNONPPSPDNPSTNPTOQoSSESVTDCalling Line IdentititiesEuropean Telecommunication Newordk OperatorsIntelligent NetworkIntegrated Services Digital NetworkOpen Network ProvisionPacket Switched Public Data NetworkPublic Switched Telephone NetworkPublic Telecommunikcation OperatorsQuality of ServiceSeveral Errored SecondVoice Telephony Directive4Opća razmatranjaS obzirom na definicije i mjerne metode navedene u točkama 5 i 6, treba uzeti u obzir sljedeće:- za neke pokazatelje metode prezentacije i točnost mjerenja ostavljeni su u dogovoru nacionalnog regulatora i davatelja usluge. Na dogovor mogu utjecati želja korisnika i dotadašnja operatorova praksa;- za meñunarodne pozive (unutar ili izvan EU) i za pozive prema drugim OLO operator ne mora nužno imati kontrolu nad svom mrežnom opremom ukljčenom u uspostavu poziva. Zbog toga ovo izmijenjeno izvješće preporuča samo mjere za nacionalne pozive u okviru mreže pojedinog operatora- u nekim slučajevima mjerni podaci o kakvoći usluge mogu biti iskrivljeni (npr. zbog lošeg vremena ili elementarnih nepogoda). Takve pojave ne moraju oštetiti mrežu, ali mogu sniziti QoS inducirajući izvanredni promet u mreži itd. U takvim slučajevima davatelji usluga trebaju objaviti izmjerenu QoS i mogu dodatno objaviti druge rezultate koji isključuju utjecaj nepredvidivih okolnosti. Potrebno je jasno naznačiti razliku u podacima. Ovim efektima su više izloženi operatori koji pokrivaju velike zamljkopisne površine nego oni koji djeluju na malim površinama. Ukoliko se takve pojave dogode svakako je više ugrožen QoS malog operatora.162

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava- za pokazatelje „isporuka“ i „popravak“ operatori trebaju prijaviti:----ili vrijeme za priključenje na mrežu; ilipostotak zahtjeva za priključak obrañenih prije datuma utvrñenih ugovorom skorisnikom; iili vrijeme popravka greške: iliponovna uspostava usluge.5Pokazatelji kakvoće usluge govorne telefonije5.1Izvješća o kvaru na pristupnoj liniji za godinu dana5.1.1 SvrhaOvaj pokazatelj treba pokazivati mjeru pouzdanosti usluga pruženih korisniku od odreñenogdavatelja usluga.5.1.2 DefinicijaValjano izvješće o kvaru je izvješće o prekinutoj ili nevaljaloj usluzi koje sastavlja korisnik i kojese odnosi na mrežu i zahtijeva popravak. Ono isključuje kvarove opreme na korisnikovoj strani.Pristupna linija je veza koja podržava govorni kanal izmeñu korisnikove opreme i lokalnecentrale.NAPOMENA 1:NAPOMENA 2:Slučaj da korisnik prijavi kvar za koji je utvrñeno da je već otklonjen pritestiranju treba računati kao valjanu prijavu ako davatelj usluge zna da sekvar dogodio u vrijeme naznačeno u prijavi.Točka mrežnog završetka može biti različita u različitim državama iuobičajeno je definira nacionalni regulator u pojedinoj državi.5.1.3 MjeraBroj kvarova prijavljenih od strane korisnika ili korisnikovog zastupnika.5.1.4 Prikazivanje rezultataStatistički podaci trebaju se prikazati kao prosječna vrijednost kvarova po pristupnoj liniji.5.1.5 MjerenjeBrojanje kvarova treba temeljiti na valjanim prijavama korisnika. Prijave koje se odnose na višeod jedne pristupne linije izmeñu korisnika i pristupne centrale treba računati zasebno za svakuod prijavljenih pristupnih linija.”Izvješće o kvarovima na pristupnoj liniji na godinu” sastavlja se dijeljenjem broja valjanih prijavakvarova tijekom godine sa prosječnim brojem pristupnih linija postavljenih u mreži.163

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA 1:NAPOMENA 2:Računaju se samo valjane korisničke prijave.Računanje prosječnog broja pristupnih linija potrebno je jer se njihov brojmože mijenjati tijekom godine.5.2Omjer neuspjelih pozivaETNO koristi mjeru omjera neuspjelih poziva. Propis otvorene mreže (ONP-Open NetworkProvision) uključuje dokumentaciju o pozivima za mjerenje neuspjelih poziva te koristi ONPzahtijevane mjere.5.2.1 SvrhaPruža indikaciju brzine prijenosa korisničkih poziva u fiksnoj mreži.5.2.2 DefinicijaOmjer neuspjelih poziva je definiran kao omjer neuspjelih poziva u odnosu na ukupni brojpokušaja poziva u definiranom vremenskom razdoblju.5.2.3 MjerenjaOmjer neuspjelih poziva treba biti izražen u postocima.5.2.4 Prezentacija rezultataStatistika treba biti izražena kao jedinstven postotni broj neuspjelih poziva za lokalne,meñunarodne i pozive posluživanja. Statistika treba biti prezentirana godišnje jedanput.NAPOMENA:postotak je definiran na osnovi godišnjeg promatranja.5.2.5 MjerenjaMjerenja trebaju biti obavljena na osnovi:- prikupljenih podataka stvarnog prometa za odlazne pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa;- generirajući test pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa prema fiksnim brojevima reprezentativnog broja korisnika priključenih na druge telefonske centrale lokalnog tipa i prikupljajući podatke; ili- kombinacijom navedenih.Mjerenja moraju uključiti varijacije u prometu ovisno o satu tijekom dana, danima u tjednu imjesecima u godini. Na primjer, mjerenja mogu biti napravljena za razdoblje jednog ili višetjedana svakog mjeseca ili dana tijekom godine. Mjerenja mogu biti izvedena ili tijekom glavnogprometnog sata ili tijekom svih 24 sata u danu.Broj promatranja mora biti dovoljan da omogući apsolutnu točnost od 0,1% (na primjer: omjerneuspjelih poziva = 0,3% ± 0,1%) ili najmanje relativnu točnost od 10% (na primjer: omjerneuspjelih poziva = 0,5% ± 0,5%) sa 95% pouzdanosti. Jedna od dvije brojke koje zahtijevajuzadnji broj promatranja može biti izabran. Ovo se odnosi na stvarne i generirane pozive.164

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA: metoda za izvoñenje potrebnog broja promatranja je dana u dodatku B.Nadzor poziva može biti obavljen nadzorom svakih NTh poziva, gdje se N računa od ukupnogbroja očekivanih poziva u odreñenom vremenskom intervalu i potrebnog broja promatranja. Uslučaju generiranih test poziva izbor krajnje telefonske centrale mora biti prometno značajan.5.3Vrijeme uspostavljanja poziva5.3.1 SvrhaDonošenje standardne mjere vremena uspostavljanja poziva, koja omogućava, kao dioEuropske direktive ONP za fiksnu govornu telefoniju unutar zemalja, direktnu usporedbu sadrugim javnim telekomunikacijskim operatorima (PTO) razine vremena uspostave poziva.5.3.2 DefinicijaVrijeme uspostavljanja poziva je vremensko razdoblje, koje počinje kada je potrebna adresnainformacija za uspostavljanje poziva primljena od strane mreže, te završava kada se odpozvanog broja primi ton zauzeća ili ton zvonjenja pozivanog broja. Lokalni i nacionalni pozivi,te pozivi posluživanja su uključeni, ali pozivi prema OLO nisu (jer operator ne može nadziratikvalitetu usluge druge mreže).5.3.3 MjeraVremenski interval mora biti izražen u sekundama.5.3.4 Prezentacija rezultataStatistika treba biti izražena kao srednja vrijednost za lokalne i nacionalne pozive, te poziveposluživanja. Statistika treba biti prezentirana jednom godišnje.5.3.5 MjerenjeMjerenja trebaju biti obavljena na osnovi:- prikupljenih podataka stvarnog prometa za odlazne pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa;- generirajući test pozive u okviru reprezentativnog broja korisnika priključenih na telefonsku centralu lokalnog tipa prema fiksnim brojevima reprezentativnog broja korisnika priključenih na druge telefonske centrale lokalnog tipa i prikupljajući podatke; ili- kombinacijom navedenih.Mjerenja moraju uključiti varijacije u prometu ovisno o satu tijekom dana, danima u tjednu imjesecima u godini. Na primjer, mjerenja mogu biti napravljena za razdoblje jednog ili višetjedana svakog mjeseca ili dana tijekom godine. Mjerenja mogu biti izvedena ili tijekom glavnogprometnog sata ili tijekom svih 24 sata u danu.Nadzor poziva može biti obavljen nadzorom svakih NTh poziva, gdje se N računa od ukupnogbroja očekivanih poziva u odreñenom vremenskom intervalu i potrebnog broja promatranja.165

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaUkoliko se mjere vrijednosti za različite odredišne kategorije (nacionalne, županijske ilimeñunarodne) tada se definiraju, sukladno tome, različite kategorije.Pozivi koji se definiraju kao neuspjeli ne trebaju se uključiti.Točna metodologija koju treba koristiti operator u kalkulaciji ovih parametara mora bitiusklañena sa nacionalnim regulatorom.5.4Vrijeme za priključenje korisnika na mrežu5.4.1 SvrhaVrijeme koje korisnik mora čekati prije nego se priključi na mrežu je mjera koliko dugo trebatvrtci da osigura uslugu.NAPOMENA:operator koji ne dogovori datum za pružanje usluge sa korisnikom, npr. kadakorisnik zahtijeva uslugu „što prije moguće“, mora omogućiti rezultate ovihmjerenja kao dio odredbi za govornu telefoniju ONP. Ukoliko se datumdogovori, tada se korisni mjerenje opisano u točci 5.5.5.4.2 DefinicijaVremenski interval koji započinje potpisivanjem ispravnog ugovora (Napomena 1) izmeñudavatelja usluga i korisnika, te priključenje korisnika na mrežu (Napomena 2). Ovo uključujepreuzimanje postojećih veza.5.4.3 MjeraVrijeme priključenja korisnika na mrežu može biti izraženo u jedinicama vremena, npr.radnih dana i/ili radnih sati.NAPOMENA 1:Procedure za ispravni ugovor mogu varirati unutar zemalja Europske unije.Ispravnim odgovorom smatra se onaj koji je važeći u zemlji korisnika. Ugovormože biti u govornom obliku, pisanoj formi ili bilo kojem drugom obliku.Mjera uključuje mrežnu vezu potrebnu za korištenje usluge telefoniranja.Telefon za korištenje usluge može se, a i ne mora se dobiti od straneoperatora. Da bi se zadržala korisnička sloboda odabira terminalnog aparataod strane proizvoñača, uključenje terminalnog aparata u vrijeme priključenjakorisnika stoga nije prikladno, osim ukoliko opskrba telefona nije uključena uugovor.NAPOMENA 2:5.4.4 Prezentacija rezultataRezultati se mogu nazvati „statističko vrijeme priključenja“ i imaju sljedeće komponente: - statističko vrijeme priključenja treba biti prezentirano jedanput godišnje; - statističko vrijeme priključenja može biti izraženo u radnim danima i/ili radnim satima: - statističko vrijeme priključenja može biti u formi srednjeg vremena.166

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava5.4.5 MjerenjeStatističko vrijeme priključenja ne smije biti na osnovi uzorka. Statistika mora obuhvatiti sveveze ostvarene u odreñenom vremenskom razdoblju.Snimanje vremena potrebnog za kalkuliranje gore navedenih statističkih prikaza otvoreno je i nezahtijeva specijalne postavke. Biti će neophodno za računalne oblike da budu dostupni zaprodukciju statističkih informacija iz neprerañenih podataka. Administracija ima sloboduorganiziranja njihovog vlastitog sustava snimanja.5.5Postotak narudžbi upotpunjenih na datum ili prije datuma potvrñenog idogovorenog sa korisnikom5.5.1 SvrhaZa postizanje postotka narudžbi u odnosu na osiguranje novih usluga ili promjene na postojećimuslugama koje su popunjene, na datum obećan korisniku od strane tvrtke. To je mjera kolikodobro kompanija izlazi u susret svojim obvezama.NAPOMENA:Operatori koji prihvate datum za osiguranje usluga koje su prikladne korisniku,trebaju osigurati rezultate ovih mjera kao dio njihove zamolbe za govornutelefoniju ONP. Oni koji ne prihvate datum trebaju upotrebljavati mjere opisaneu poglavlju 5.4.5.5.2 DefinicijaNarudžba je definirana kao obveza prema korisniku za pružanje proizvoda ili usluga. Ispunjenjeje definirano kao trenutak kada su sve stavke dostupne za uporabu od strane korisnikapotvrñene od strane operatora, a billing je pokrenut.NAPOMENE:- Pojedinačna narudžba može uključivati instalaciju višestrukih linija, npr. kao kod višestrukih lokacija;- Pojedinačna narudžba može uključivati omogućavanje usluga višestrukih identiteta pozivajuće linije (Calling Line Identities) ili autorizacijskih kodova, kao npr. kod višestrukih lokacija;- Sve narudžbe kod kojih su datumi promijenjeni na zahtjev korisnika neće se brojati kao neispunjena obveza sve dok sljedeći datum u rasporedu nije utvrñen. Napomena na narudžbi zahtijeva se kako bi se detaljno opisao razlog za promjenu datuma;- Sve narudžbe gdje su datumi promijenjeni kao rezultat nepristupačnosti korisnika u vrijeme utvrñenog rasporeda ili promjena rasporeda susreta, neće se brojiti kao neispunjene obveze sve dok sljedeći promijenjeni datum u rasporedu nedostaje od strane operatora. Napomene na narudžbi potrebne su kako bi se detaljno utvrdili razlozi promjene rasporeda;- Naziv mjere odnosi se na datum potvrñen ili dogovoren sa korisnikom. U praksi ovi termini odnose sa na datum obveze dostave usluge korisniku.167

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaIznimke:- Sve narudžbe za prekid usluge;- Sve narudžbe koje su poništene ili odgoñene od strane korisnika prije nego što je instalacija završena;- Sve narudžbe koje zahtijevaju samo dostavu sklopovlja putem pošte i gdje prihvat nije naknadno potvrñen od strane korisnika;- Sve narudžbe sa neprihvatljivim kreditnim uvjetima prije pružanja;- Sve narudžbe koje čekaju daljnje informacije od korisnika. Kao početak pružanja usluge biti će smatran trenutak prijama podataka koji nedostaju.5.5.3 MjeraPostotak narudžbi upotpunjenih na datum ili prije datuma potvrñenog ili dogovorenog skorisnikom.NAPOMENA 1:Procedure za valjani ugovor mogu varirati unutar zemalja Europske unije.Valjan odgovor je onaj koji je prepoznat kao valjan u zemljama pripadneadministracije i korisnika. Ugovor može biti napravljen u usmenom obliku,pisano ili u bilo kojoj drugoj prihvatljivoj formi.Mjera će se normalno baviti samo sa mrežnim konekcijama zahtijevanim zauporabu usluga telefonije. Telefonski instrumenti za uporabu usluge mogu iline moraju biti dobiveni od pružatelja usluge. U slučaju da je zadržanakorisnikova sloboda odabira terminalnog instrumenta iz širokog izbora izvora,uključenje vremena isporuke nije relevantno razmatrano osim kod osiguranjatelefonskih instrumenata koji su uključeni u ugovor.NAPOMENA 2:5.5.4 Prezentacija rezultataRezultati se mogu zvati „statistika vremena isporuke“ i objavljuju se jednom godišnje.5.5.5 MjerenjeStatistika vremena isporuke neće biti na osnovi uzoraka. Statistika zbraja sve veze ostvarene urazdoblju zbrajanja.Snimanje vremena potrebnog za kalkuliranje gore navedenih statističkih prikaza je otvoreno i nezahtijeva specijalne postavke. Biti će neophodno za računalne oblike da budu dostupni zaprodukciju statističkih informacija iz neprerañenih podataka. Administracija ima sloboduorganiziranja njihovog vlastitog sustava snimanja.168

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava5.6Vrijeme odgovora za usluge operatora5.6.1 DefinicijaVrijeme trajanja od trenutka kad je posljednja adresirana znamenka za jednu uslugu operatorakorektno poslana, do trenutka kada je čovjek operater odgovorio pozivu korisnika kako biomogućio zahtijevanu uslugu.NAPOMENA:Ako operator uspostavi komunikaciju sa korisnikom koji zove, ali nije umogućnosti izići u susret korisnikovom zahtjevu za uslugom, tada će trajanjebiti od trenutka kada operator bude u mogućnosti ponuditi uslugu (npr. akooperator odgovori na poziva i upita pozivatelja da pričeka dok on/onakompletira postojeći zahtjev od drugog korisnika, ovaj trenutak se ne smatrakorektnim trenutkom za uspostavu vremena odgovora za operatorovu uslugu).Operatori trebaju obavijestiti njihovog odgovarajućeg Nacionalnog regulatora, unaprednom prikupljanju podatak, koje usluge su uključene u svrhu ovihmjerenja (npr. zahtjevi za imenikom, pozivi kojima je asistirao operater, itd.)5.6.2 MjeraTrajanje može biti izraženo u sekundama.5.6.3 Predstavljanje rezultataStatističke karakteristike mogu biti pružene kao sljedeće:- postotak poziva na koje je odgovorio operater unutar x sekundi:- statističke karakteristike mogu biti publicirane jednom godišnje, prosječno, za 12 mjeseci za pozive u kojima je sudjelovao operater.NAPOMENA 1:NAPOMENA 2:Nacionalni regulator treba u dogovoru sa uključenim pružateljem uslugaodlučiti koje usluge operatora će biti mjerene.X vrijednost je predmet dogovora izmeñu nacionalnog regulatora i uključenogpružatelja usluge. Vrijednost 10-30 sekundi je tipična.5.6.4 MjerenjeUobičajena mjerenja biti će provedena od strane mrežnog operatora.5.7Dostupnost (npr. radno stanje) kartičnih i kovaničnih javnih telefonskihgovornica5.7.1 DefinicijaOmjer javnih telefonskih govornica u radnom stanju, npr. korisnik je u mogućnosti uporabitiusluge oglašene kao normalno dostupne.169

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA:„Javne telefonske govornice“ znače jednako kovanične i kartične telefone iisključuju uslužne telefone, uključujući javne telefone koji omogućavaju samoizlazne pozive. Javni telefoni osigurani od čimbenika različitih od pružateljausluga kao što su hotelske sobe, osobe koje iznajmljuju javne telefone odpružatelja usluga i nude ih javnosti po njihovim vlastitim tarifama takoñer suisključeni.Samo javni telefoni u potpunom vlasništvu i upravljani od strane pružatelja usluga su uključeni uovu definiciju.5.7.2 MjeraBroj javnih telefonskih govornica u radnom stanju izražen je kao postotak od cjelokupnog brojajavnih telefonskih govornica.5.7.3 Predstavljanje statistike karakteristikaStatistika može biti predstavljena kao postotak kovaničnih i kartičnih javnih govornica u radnomstanju tijekom 12 mjeseci.5.7.4 MjerenjeMjerenje dostupnih javnih telefonskih govornica (koje su u radnom stanju) treba biti normalnoomogućeno od strane pružatelja usluga.Objektivne i subjektivne mjere mogu biti načinjene upotrebom odgovarajućih automatskih iagencijski nadgledanih tehnika.5.8Vrijeme popravka pogreške5.8.1 SvrhaOve mjere predstavljaju karakteristike tvrtke u obnavljanju usluge unutar odreñenog vremena utvrtki.NAPOMENA:Operatori čiji su procesi za obnavljanje korisničke usluge temeljeni prvenstvenona objavljenim standardima vremena popravke, mogu takoñer osiguratirezultate ovih mjerenja kao dio njihove zamolbe za govornu telefoniju ONP iliizvješća definiranog kao u poglavlju 5.9, koje pruža rezultate za ista izvješća ogreškama izraženim u postotcima.5.8.2 DefinicijaTrajanje od trenutka kada je korisnik prijavio pogrešku do trenutka kada je element usluge iliusluga vraćena u normalno radno stanje.Gornja definicija odnosi se samo na vremena „standardnih popravaka“ za krajnje korisnike. Onase ne primjenjuje na one slučajeve gdje pružatelj usluge dogovara sa korisnikom način kako biosigurao brži popravak uz plaćanje povećanih troškova održavanja.Ukoliko korisnik posebice zatraži dolazak, čije vrijeme održavanja pada izvan operatorovogobjektivnog vremena, operator bi obično trebao isključiti vrijeme proteklo od prijave kvara dodogovorenog dolaska.170

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA:„Prijavak kvara“ u ovoj definiciji obuhvaća sve valjano prijavljene kvaroveprethodno definirane u pokazatelju „izvješća o kvarovima po pristupnom vodu ugodini“ definiranom na nekom drugom mjestu u uputi za istu namjenu kao igore navedeno.5.8.3 MjeraProsječno vrijeme potrebno da bi se riješili svi kvarovi prijavljeni od strane korisnika.5.8.4 Prikaz izvedbene statistikeRezultati trebaju rezimirati stvarni broj popravaka, a ne uzorak. Rezultati trebaju biti predočeni iobjavljeni jednom na godinu temeljem podataka prikupljenih tijekom te godine.Slučajevi kada popravci ovise o pristupu korisnikovim premisama, a pristup nije mogućeostvariti u željenom vremenu, trebaju biti isključeni iz statistike.5.8.5 MjerenjeVrijeme popravka kvara ne treba biti temeljno na uzorku. Statistika treba rezimirati sve takvepopravke izvršene u promatranom razdoblju.5.9Ponovno uspostavljanje usluge5.9.1 SvrhaOva mjera predstavlja izvršenje obnavljanja usluge u okviru rokova utvrñenih od strane tvrtke.NAPOMENA:Operatori čiji se postupci obnavljanja korisničke usluge temelje prvenstveno naobjavljenom standardu o vremenu popravka, mogu bilo pružiti rezultate ovogmjerenja kao dio svoje zamolbe za ONP govorne telefonije bilo putem izvješćadefiniranog u podklauzuli 5.8, koje pruža rezultate izražene kao prosječnosrednje vrijeme (ukoliko korisnik posebice zatraži dolazak, čije vrijemeodržavanja pada izvan operatorovog objektivnog vremena, operator bi običnotrebao isključiti vrijeem proteklo od prijave kvara do dogovorenog dolaska).ILIOperatori čiji postuci obnavljanja korisničke usluge obuhvaćaju i mehanizam dolaska iobjavljeno objektivno vrijeme popravka (bez dogovorenog dolaska) ali gdje se većina prijavakvarova tretira kao bez dogovorenog dolaska, trebaju pružiti rezultate ovog mjerenja kao diosvojih preuzetih obveza davatelja usluge govorne telefonije. U cilju osiguravanja da ovomjerenje odražava pažnju operatora prema većini prijavljenih kvarova od strane korisnika,dodatna mjera koja pokazuje postotak prijavljenih kvarova isključenih iz ove mjere, primjericeoni sa dogovorenim dolaskom, treba biti raspoloživa na uvid za zahtjev Nacionalnogregulatorskog tijela.171

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava5.9.2 DefinicijaPrijavljeni kvar od strane korisnika usluge jest prijava korisnika o nesposobnosti pojedinogelementa u izvršavanju zahtijevane funkcije što za posljedicu ima oslabljenu snagu.Spremnost je definirana kao stanje kada su svi elementi raspoloživi korisniku za uporavu nanačin koji je utvrdio operator.Objektivno vrijeme jest naznačeno stvarno vrijeme (ili vremena) usluge ponuñeno od straneoperatora za odreñene pakete usluga održavanja (može se razlikovati za pojedinog operatora).Dolazak jest susret dogovoren sa korisnikom usluge kada se zahtijeva pristup korisnikovimpremisa u cilju obnavljanja usluge. Ukoliko obnavljanje usluge ne zahtijeva pristup korisnikovimpremisama ne smatra se kao dolazak.Zastoji uzrokovani isključivo od strane korisnika usluge pri omogućavanju pristupa premisamamogu biti izostavljeni iz vremena obnavljanja usluge.Napomene:Radi pospješivanja prikupljanja podataka svaki operator treba navesti svom odgovarajućemNacionalnom regulatoru:----ugovara li dolaske s obzirom na rješavanje kvarova i je li u stanju odrediti postotakriješenih kvarova s dogovorenim dolaskom;svoje objektivno vrijeme za rješavanje kvarova bez dolaska;elemente na koje se ovo objektivno vrijeme odnosi (primjerice vodovi, ureñaji, objekti...):kako će objektivno vrijeme biti mjereno (primjerice ukoliko objektivno vrijeme iznosi 10sati, trenutak kada mjerenje započne osnovica je za mjerenje stvarnih ili radnih sati, štoje definicija radnih sati).5.9.3 Mjera(i)postotak prijavljenih kvarova riješenih u objektivnom vremenuILI(ii) postotak prijavljenih kvarova bez dogovorenog dolaska riješenih u objektivnom vremenu;I(iii) postotak prijavljenih kvarova s dogovorenim dolaskom.5.9.4 Prikaz izvedbene statistikeRezultati trebaju rezimirati stvarni broj popravaka, a ne uzorak. Rezultati trebaju biti predočeni iobjavljeni jednom na godinu, temeljem podataka prikupljenih tijekom te godine.Slučajevi kada popravci ovise o pristupu korisnikovim premisama, a pristup nije mogućeostvariti u željenom vremenu, trebaju biti isključeni iz statistike.172

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava5.9.5 MjerenjeVrijeme popravka kvara ne treba biti temeljeno na uzorku. Statistika treba rezimirati sve takvepopravke izvršene u promatranom razdoblju.66.1POKAZATELJI KAKVOĆE ISDN USLUGAZa sve osnovne usluge6.1.1 Broj prijavljenih kvarova za ISDN pristup u godini6.1.1.1DefinicijaIspravno prijavljeni kvar je prijavak od strane korisnika o prekinutoj ili oslabljenoj usluzi jednog iliviše ISDN kanala, što se može pripisati mreži i zahtijeva popravak. Ovdje su isključeni kvarovibilo kojeg dijela opreme na korisnikovoj strani točke mrežnog završetka.NAPOMENA 1:Slučaj kada korisnik prijavi kvar za koji je, nakon provjere, utvrñeno da jeriješen, treba uzeti u obzir kao valjano prijavljen kvar kada je davatelj uslugesvjestan da se kvar pojavio u vremenu navedenom u prijavku.Točka mrežnog završetka može varirati u različitim državama i ne mora bitidefinirana od strane nacionalnog regulatora svake države.NAPOMENA 2:6.1.1.2MjeraBroj valjano prijavljenih kvarova od strane korisnika ili njegovog zastupnika.6.1.1.3Prikaz rezultataStatistika treba biti prikazana kao prosječna vrijednost prijavljenih kvarova po ISDN pristupu ugodini za promatranu mrežu. Statistika treba biti prikazana jednom na godinu.NAPOMENA:Svakom pojedinom davatelju usluga prepušta se hoće li dodatno pružitipojašnjenja u cilju jasnijeg predočavanja ove vrijednosti za javnost.6.1.1.4MjerenjeBrojanje kvarova će se temeljiti na valjanim prijavama korisnika. Prijavak koji se odnosi na višeod jedne pristupne linije od korisnika do pristupne centrale će se uračunati kao prijavak zasvaku ovu pristupnu liniju posebice.„Broj prijavljenih kvarova po ISDN liniji u godini“ dobije se dijeljenjem broja valjano prijavljenihkvarova razmotrenih tijekom jedne godine s prosječnim brojem ISDN pristupnih linija upromatranoj mreži tijekom iste godine.NAPOMENA 1:NAPOMENA 2:NAPOMENA 3:Samo valjane prijave korisnika uzimaju se u obzir.Uzimanje prosjeka neophodno je iz razloga što broj pristupnih linija moževarirati tijekom godine.Izvještaji za primarni pristup i osnovni pristup trebaju biti odvojeni. 173

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava6.1.2 Sekunde s velikim pogreškama6.1.2.1DefinicijaSekunda s velikom pogreškom (SES) je interval od jedne sekunde s učestalošću pojavepogrešnih bitova većom od 10-3 kako je definirano u ITU-T perporuci G.821 [4].6.1.2.2MjeraSES karakteristika treba biti izražena kao postotak sekundi u kojima se pojavio velik brojpogrešnih bitova.6.1.2.3Prikaz rezultataStatistika treba biti predstavljena u obliku postotka sekundi s velikim pogreškama zareprezentativnu skupinu ISDN 64 kbit/s veza. Statistika treba biti prikazana jednom na godinu ito odvojeno za lokalne, meñužupanijske i meñunarodne veze.6.1.2.4MjerenjeMjerenja mogu biti izvršena:a) generiranjem test poziva unutar reprezentativne skupine pristupnih centrala prema fiksnim brojevima u drugoj reprezentativnoj skupini pristupnih centrala, te prikupljanjem relevantnih podataka; ilib) neprekidnim motrenjem prijenosnih sustava (primjerice provjerom signala prilagodbe okvira) i procjenjivanjem mogućnosti svake veze pretpostavljajući podjednaku raspodjelu pogrešaka bita izmeñu svake pojedine veze.NAPOMENA:Opcija b) zahtijeva uporabu referentne veze (prosječna veza) koja sadrži udioza svaki relevantni transmisijski sustav. Ova referentna veza je predmetugovora izmeñu nacionalnog regulatorskog tijela svake zemlje i davateljausluga.Razdoblje mjerenja će isključivati razdoblja neraspoloživosti (vidi ITU-T preporuku G.821 [4].6.2Za osnovne usluge komutacijom kanala6.2.1 Omjer neuspjelih poziva6.2.1.1DefinicijaOvo se definira kao omjer neuspjelih poziva u odnosu na ukupan broj pokušaja poziva udefiniranom vremenskom razdoblju. Neuspjeli poziv je pokušaj pozivanja postojećeg broja,ispravo biranog, zato što korisnički signalizacijski sustav pozivanja ne prima poruku o stanjupripravnosti i spajanja pozvanog korisnika niti indikaciju „zauzeća korisnika“ ili drugu udaljenuindikaciju odbacivanja od strane odredišta koji odgovara javnoj/privatnoj mreži poslužujućiudaljenog korisnika unutar 30 sekundi od trenutka kada je primljena početna ili naknadnaadresna poruka od strane mreže potrebna za selektivnu odlaznu liniju.174

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA:Vrijeme do 30 sekundi je odabrano kako bi se omogućila indikacija „neodzivanja korisnika“ u slučaju kada je udaljeni krajnji terminal isključen.Pokušaji pozivanja gdje se indikacija „ne odzivanja korisnika“ javlja prije 30sekundi će se računati kao uspjeli poziv.6.2.1.2MjeraOmjer neuspjelih poziva treba se izraziti u postotcima.6.2.1.3Prikaz rezultataStatistički podaci trebaju se odvojeno prikazati kao postotak neuspjelih poziva za nacionalne,županijske i meñunarodne pozive. Statistički podaci trebaju biti tiskani jednom godišnje.6.2.1.4MjerenjeMjerenje se treba izvršiti:- skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazne pozive od odabrane skupine ljudi iz pristupnih centrala; ili- generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na pristupnim centralama prema fiksnim brojevima odabrane skupine ljudi na udaljenim centralama i skupljajući relevantne podatke: ili- kombinacijom navedenih postupaka.Mjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana,danima u tjednu i mjesecima u godini (primjerice, za nacionalne i županijske pozive, mjerenjamogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakogdana tijekom godine). Mjerenja se trebaju izvoditi za vrijeme najprometnijeg sata ili 24 sata nadan. Za meñunarodne pozive, mjerenja se trebaju izvoditi 24 sata na dan za jedan tjedansvakog mjeseca.NAPOMENA:Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu sepredvidjeti.Broj promatranja treba biti dovoljan da omogući apsolutnu točnost od 0.1% (primjerice, omjerneuspjelih poziva = 0,3% ± 0,1%) ili barem relativnu točnost od 10% (na primjer, omjerneuspjelih poziva = 0,5% ± 0,5%) sa 95% pouzdanosti za nacionalne i županijske pozive iapsolutna točnost od 0.1% ili barem relativna točnost od 20% sa 90% pouzdanosti zameñunarodne pozive. Jedan od dva slučaja koji zahtijeva najmanji broj promatranja može bitiizabran. Ovo podrazumijeva nadziranje i test pozive.NAPOMENA 1:Postizanje ove razine točnosti može biti problem u prvim godinama s ISDN-om. Onda ovisi o nacionalnom regulatorskom tijelu, u dogovoru s davateljimausluga, da odrede razinu točnosti za svaku zemlju.Metoda izvlačenja broja potrebnih promatranja dana je u dodatku B.NAPOMENA 2:Nadziranje poziva može se izvršiti promatranjem svakog N-tog virtualnog poziva gdje se Nizračuna od ukupnog broja očekivanih virtualnih poziva u relevantnim vremenskim intervalima iod potrebnog broja promatranja. Kada se izmjere vrijednosti za različite odredišne kategorije175

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava(nacionalna, županijska ili meñunarodna), ovo se primjenjuje odvojeno za svaku odredišnukategoriju. U slučaju test poziva, odabir odredišnih centrala trebao bi se odrediti po količiniprometa.6.2.2 Vrijeme uspostavljanja poziva6.2.2.1DefinicijaVrijeme uspostavljanja poziva je razdoblje startanja od trenutka kada je primljena početna ilinaknadna adresna poruka potrebna za selektivnu odlaznu liniju od strane mreže i razdobljezavršetka od trenutka kada je poruka o stanju pripravnosti i spajanja pozvanog korisnika (iliindikacija „zauzeća korisnika“ ili druge krajnje indikacije odbacivanja od strane odredišta kojiodgovara javnoj/privatnoj mreži posluživanja udaljenog korisnika) prošla kroz korisničkisignalizacijski sustav pozivanja.NAPOMENA:Ovo vrijeme uspostavljanja poziva će uključivati neko vrijeme procesiranja uudaljenom krajnjem terminalu.6.2.2.2MjeraVremenski interval treba se izraziti u sekundama.6.2.2.3Prikaz rezultataVrijeme uspostavljanja poziva treba se specificirati kao 95-postotna vrijednost ili kao postotakuspostavljenih poziva unutar x sekundi za nacionalne, županijske i meñugradske pozive.Statistički podaci trebaju biti tiskani jednom godišnje.NAPOMENA:Nacionalno regulatorsko tijelo, u dogovoru sa davateljima usluga, odlučit ćekoja će se prezentacija koristiti i u drugom slučaju će uspostaviti vrijednost x.6.2.2.4MjerenjeMjerenje se treba izvršiti:- skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazeće pozive od odabrane skupine ljudi iz lokalnih centrala; ili- generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na lokalnim centralama prema fiksnom broju odabrane skupine ljudi na udaljenim centralama i skupljajući relevantne podatke; ili- kombinacijom navedenih postupaka.Mjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana,danima u tjednu i mjesecima u godini. Primjerice, za nacionalne i županijske pozive, mjerenjamogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakogdana tijekom godine. Mjerenja se trebaju izvoditi za vrijeme najprometnijeg sata ili 24 sata nadan. Za meñunarodne pozive, mjerenja se trebaju izvoditi 24 sata na dan za jedan tjedansvakog mjeseca.176

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA:Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu sepredvidjeti.Broj promatranja treba biti najmanje 104 za svaku odredišnu kategoriju (nacionalna, županijskaili meñunarodna). Ovo podrazumijeva nadziranje i test pozive. Nadziranja poziva može seobavljati promatranjem svakog N-tog poziva gdje se N izračuna od ukupnog broja očekivanihpoziva u relevantnom vremenskom intervalu i od potrebnog broja promatranja. Kada se izmjerevrijednosti za različite odredišne kategorije (nacionalna, županijska ili meñunarodna) ovo seprimjenjuje odvojeno za svaku odredišnu kategoriju.Pozivi koji su klasificirani kao neuspjeli pozivi biti će obuhvaćeni. Ako je udaljeni krajnji terminalisključen, pozvani pretplatnik će primiti indikaciju „ne odzivanja korisnika“. Ovi slučajevi ćetakoñer biti uključeni u statističke podatke.6.3Za stalne osnovne usluge komutacijom kanalaOva podklauzula treba biti pokrivena od strane BTC2 rada davatelja otvorene mreže (ONP) zaunajmljene linije.6.4Za sve osnovne usluge komutacijom kanala6.4.1 Efikasnost propusnosti6.4.1.1DefinicijaEfikasnost propusnosti za (virtualnu) mrežu definira se kao omjer broja korisničkih podatkovnihbitova uspješno prenesenih od kraja do kraja u jednom smjeru u odnosu na jedinicu vremenaklase propusnosti razmatrane (virtualne) veze.6.4.1.2MjeraEfikasnost propusnosti treba se izraziti u postotcima.6.4.1.3Prezentacija rezultataEfikasnost propusnosti treba se specificirati kao 95-postotna vrijednost za nacionalne,županijske i meñunarodne veze. Statistički podaci moraju biti tiskani jednom godišnje za svakuklasu propusnosti (9.6 kb/s i 64 kb/s).6.4.1.4MjerenjeMjerenje propusne efikasnosti može se ostvariti mjerenjem stvarne brzine prometa od kojetreba oduzeti neuspjele prenesene bitove podataka.Mjerenje se treba izvršiti generirajućim test pozivima.Mjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana,danima u tjednu i mjesecima u godini. Primjerice, za nacionalne i županijske pozive, mjerenjamogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakogdana tijekom godine. Mjerenja se trebaju izvoditi za vrijeme najprometnijeg sata ili 24 sata nadan. Za meñunarodne pozive, mjerenja se trebaju izvoditi 24 sata na dan za jedan tjedansvakog mjeseca.177

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA:Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu sepredvidjeti.Efikasnost propusnosti treba se računati za intervale od 10 sekundi u razdobljima kada je vezaaktivna. Broj promatranja treba biti predmet ugovora izmeñu nacionalnog regulatorskog tijela idavatelja usluga.6.4.2 Kružno kašnjenje (kašnjenje cijelim putem)6.4.2.1DefinicijaKružno kašnjenje definira se za paketne podatkovne veze s petljom kao vremenski interval odtrenutka kada se prvi bit paketa prenese do pristupne linije predajne jedinice do trenutka kadase zadnji bit istog tog paketa primi u prijamnoj jedinici.6.4.2.2MjeraKašnjenje cijelim putem (kružno kašnjenje) trebalo bi se mjeriti u sekundama.6.4.2.3Prikaz rezultataKružno kašnjenje trebalo bi biti specificirano kao 95% vrijednosti za nacionalne, županijske imeñunarodne (virtualne) veze. Statistika treba biti tiskana jednom na godinu.6.4.2.4MjerenjeMjerenje bi trebalo izvršiti generirajući test pozive u petlji koristeći podatkovne pakete od 128bita. Neuspješno preneseni podatkovni paketi trebali bi se isključiti iz statistike.Mjerenja bi trebala biti izvoñena tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekomdana, danima u tjednu i mjesecima u godini. Na primjer, za nacionalne i županijske pozive,mjerenja mogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ilisvakog dana tijekom godine. Mjerenje bi moglo biti izvršeno 24 sata na dan za jedan tjedansvakog mjeseca.NAPOMENA:Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu bitipredviñeni.Broj promatranja trebao bi biti stvar dogovora izmeñu nacionalnih regulatorskih tijela i davateljausluga.6.5Za osnovne usluge komutacijom paketaIndikatori naznačeni dolje ne primjenjuju se kada je ISDN korišten za pristup paketnojkomutiranoj javnoj podatkovnoj mreži (PSPDN), npr. kada su: - paketne usluge ostvarene prema slučaju A ITU-T preporuke X.31 [1]; - paketne usluge ostvarene prema slučaju B ITU-T Preporuke X.31 [1], ako se oprema koja upravlja paketima nalazi izvan ISDN mreže.Kada je paketna usluga ostvarena prema slučaju iz B ITU Preporuke X.31 [1], i oprema kojaupravlja paketima se nalazi unutar ISDN mreže, paketna usluga može biti omogućenakorištenjem D kanala ili B kanala. U slučaju korištenja B kanala, uspostava ovog kanala zaspajanje s opremom za upravljanje paketima, ako prethodno nije uspostavljen potrebno ga je178

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavauspostaviti ako je moguće prije uspostave virtualnog poziva. Podklauzule 6.5.1 i 6.5.2 samo seprimjenjuju na uspostavu virtualnog poziva nakon što je fizički kanal na strani pošiljatelja većuspostavljen.6.5.1 Omjer neuspjelih poziva6.5.1.1DefinicijaOmjer neuspjelih poziva je definiran kao omjer neuspjelih virtualnih poziva prema ukupnombroju pokušaja ostvarivanja virtualnih poziva u odreñenom razdoblju vremena. Neuspjelivirtualni poziv je pokušaj uspostave virtualnog poziva prema valjanom broju koji ne prima paketza uspostavu poziva definiran prema ITU-T preporuci X.25 [5] ili indikaciju raskidanja iniciranuod primatelja unutar 200 sekundi od trenutka kad je paket za uspostavu poziva, definiran ITU-TPreporukom X.25 [5], proslijeñen od pozivatelja prema pristupnom kanalu.NAPOMENA 1:NAPOMENA 2:Razlog za indikaciju raskida je indiciran poljem uzroka raskida.Vrijednost vremenskog razdoblja brojača T11 definiranog ITU-TPreporukom X.25 [5] je 180 sekundi. Nakon isteka ovog brojača, virtualnipoziv će u svakom slučaju biti prekinut. 200 sekundi dozvoljava dodatnokašnjenje od 20 sekundi izmeñu opreme za upravljanje paketima ipristupne linije pozivatelja.Slučajevi kada fizički kanal izmeñu udaljenog kraja opreme koja upravljapaketima i udaljenog kraja terminala treba biti uspostavljen, i kada ovo nijemoguće, treba biti isključen iz statistike.NAPOMENA 3:6.5.1.2MjeraOmjer neuspjelih poziva treba biti prikazan u postocima.6.5.1.3Prikaz rezultataStatistički podaci trebaju se odvojeno prikazati kao postotak neuspjelih poziva za nacionalne,županijske i meñunarodne pozive. Statistika treba biti prikazana jednom godišnje.6.5.1.4MjerenjeMjerenje bi trebalo izvršiti: - skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazeće pozive od odabrane skupine ljudi iz lokalnih centrala; ili - generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na lokalnim centralama prema fiksnom broju odabrane skupine ljudi na terminirajućim centralama i skupljajući relevantne podatke; ili - kombinacija navedenih solucija.Mjerenja bi trebala biti izvoñena tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekomdana, danima u tjednu i mjesecima u godini (npr. za nacionalne i županijske pozive, mjerenjamogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakogdana tijekom godine. Mjerenje bi moglo biti izvršeno 24 sata na dan za jedan tjedan svakogmjeseca).179

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaNAPOMENA:Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontitentu mogu bitipredviñeni.Broj promatranja treba biti dovoljan da omogući apsolutnu točnost od 0.1% (npr. omjerneuspjelih poziva = 0,3% ± 0,1%) ili bar relativnu točnost od 10% (npr. omjer neuspjelih poziva= 0,5% ± 0,5%) s 95% pouzdanosti za nacionalne i županijske pozive, apsolutna točnost od0,1% ili barem relativna točnost od 20% s 90% pouzdanosti za meñunarodne pozive. Jedan oddva slučaja koji zahtijevaju najmanji broj promatranja može biti izabran. Ovo povlači oboje,nadziranje i test pozive.NAPOMENA 1: Postizanje ove razine točnosti može biti problem u prvim godinama s ISDN- om. Onda ovisi o nacionalnom regulatorskom tijelu, u dogovoru s davateljima usluga, da odluče razinu točnosti za svaku zemlju.NAPOMENA 2: Metoda izvlačenja broja potrebnih promatranja dana je u dodatku B.Nadziranje poziva može biti izvršeno nadziranjem svakog N-tog virtualnog poziva gdje se Nizračuna od ukupnog broja očekivanih virtualnih poziva u relevantnim vremenskim intervalima iod potrebnog broja promatranja. Kada se radi o vrijednosti mjerenja za različite odredišnekategorije (nacionalna, županijska ili meñunarodna) ovo se primjenjuje za svaku odredišnukategoriju posebno. U slučaju test poziva, izbor odredišta trebala bi biti težina prometa.6.5.2 Kašnjenje uspostave poziva6.5.2.1DefinicijaKašnjenje uzrokovano uspostavom virtualnog poziva definirano je kao interval izmeñu trenutkakada je prvi bit paketa za uspostavu poziva, definiran ITU-T Preporukom X.25 [5], proslijeñen odpozivatelja prema pristupnoj liniji i od trenutka kada je zadnji bit od paketa koji je uspostaviovezu, definiran ITU-T Preporukom X.25 [5], prihvaćen od pozivajućeg korisnika.6.5.2.2MjeraKašnjenje bi trebalo biti prikazano u sekundama.6.5.2.3Prikaz rezultataKašnjenje uzrokovano uspostavom poziva trebalo bi biti specificirano kao 95% vrijednosti zanacionalne, županijske i meñunarodne pozive odvojeno. Statistika treba biti tiskana jednomgodišnje za uspostavu virtualnog poziva izmeñu B-kanala i uspostave virtualnog poziva izmeñuD-kanala odvojeno.6.5.2.4MjerenjeMjerenje bi trebalo izvršiti:- skupljajući podatkovni promet u stvarnom vremenu za odlazeće pozive od odabrane skupine ljudi iz lokalnih centrala; ili- generirajući test pozive od odabrane skupine ljudi na lokalnim centralama prema fiksnom broju odabranih skupina ljudi na udaljenim centralama i skupljajući relevantne podatke; ili- kombinacijom navedenih solucija.180

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaMjerenja se trebaju izvoditi tako da se točno odrede varijacije prometa u satima tijekom dana,danima u tjednu i mjesecima u godini. Primjerice, za nacionalne i županijske pozive, mjerenjamogu biti izvršena za razdoblje jednog ili više kompletnih tjedana svakog mjeseca ili svakogdana tijekom godine. Mjerenje bi moglo biti izvršeno 24 sata na dan za jedan tjedan svakogmjeseca.NAPOMENA:Cijepanjem meñunarodnih poziva prema odredišnom kontinentu mogu sepredvidjeti.Broj promatranja trebao bi biti najmanje 104 za svaku odredišnu kategoriju (nacionalna,županijska ili meñunarodna). Ovo se odnosi na oboje, nadziranje i test pozive.Pozivi koji su klasificirani kao neuspjeli pozivi trebali bi biti isključeni. Slučajevi kada fizički kanalizmeñu udaljenog kraja opreme koja upravlja paketima i udaljenog kraja terminala treba bitiuspostavljena, a to nije moguće, trebaju biti isključeni iz statistike.6.6Za stalne usluge komutacijom paketa6.6.1 Raspoloživost osnovne usluge6.6.1.1DefinicijaNeraspoloživo stanje počinje s prvom pojavom od deset uzastopnih sekundi gdje za svakusekundu, usluga prekinuta zbog rušenja merže ili omjer zaostale pogreške je lošiji od 10-3. Ovihdeset sekundi smatraju se dijelom neraspoloživog vremena. Neraspoloživo stanje završava sprvom pojavom od deset uzastopnih sekundi tijekom kojih nijedna od usluga nije prekinuta zbogrušenja mreže, ili je omjer zaostale pogreške lošiji od 10-3. Ovih deset sekundi smatra se dijelomraspoloživog vremena. Raspoloživost osnovne usluge je onda definirana kao prosjek, za svestalne veze, broja sati u vremenskom intervalu u kojem je usluga dostupna za korisnikapodijeljeno sa ukupnim brojem sati.Omjer zaostale pogreške za (virtualnu) vezu u danom vremenskom intervalu definiran je kaoomjer ukupne pogreške, izgubljenih i posebnih (tj. pogrešno usmjerenih ili dvostrukih) bitovakorisničkih podataka, prema ukupnom broju bitova korisničkih podataka prenesenih s kraja nakraj u tom vremenskom intervalu. Izgubljeni bitovi zajedno sa prekidima prijenosa paketaprouzrokovanih od strane jednog korisnika isključuju se od proračuna omjera preostalepogreške.6.6.1.2MjeraDostupnost se treba prikazati u postotcima.6.6.1.3Prikaz rezultataStatistike trebaju biti prikazane kao srednja vrijednost raspoloživosti razmatranih stalnih veza.Statistike treba prikazati jednom godišnje.6.6.1.4MjerenjeRaspoloživost se može mjeriti nadgledanjem veza koje razmatramo. Nadgledanje treba vršiti ina predajnoj i na prijemnoj strani. Intervali od jedne sekunde odnose se na nadgledanjepredajne strane.181

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustavaOmjer preostale greške izračunava se usporeñivanjem podataka korisnika sa odgovarajućimkorisničkim podacima dobivenim na prijemnoj strani. Greške prouzročene opremom i/ilipostavljanjem opreme za koje nije odgovoran davatelj usluge ovdje su isključene. Razdobljepromatranja je jedna godina.Broj veza koje se nadgledaju i prikupljeno razdoblje promatranja trebali bi biti dovoljni daomoguće točnost od ±x% i 95% sigurnost. Ovo se odnosi na nadgledanje i test pozive.Vrijednost x stvar je dogovora izmeñu nacionalnog regulatorskog tijela i davatelja usluga.NAPOMENA:Neke poteškoće su predviñene kod mjerenja ovih parametara, bilo da se radi omjerenju usluga u uporabi ili izvan uporabe.6.6.2 Broj prekida usluge godišnje6.6.2.1DefinicijaPrekid usluge stalne (virtualne) veze prijenosa komutacijom paketa pojavljuje se kada veza uñeu nedostupno stanje.6.6.2.2Broj prekida.Mjera6.6.2.3Prikazivanje rezultataStatistike treba prikazati kao srednju vrijednost prekida usluge stalne veze s komutacijompaketa u godini. Statistike se prikazuju jednom godišnje.6.6.2.4MjerenjeMjerenja se trebaju slagati sa mjerenjima raspoloživosti, brojanjem razdoblja neraspoloživosti idijeljenjem sa brojem promatranih veza.NAPOMENA:Neke poteškoće predviñene su kod mjerenja ovih parametara, bilo da se radi omjerenju usluga u uporabi ili izvan uporabe.182

Eksploatacija i razvitak telekomunikacijskog sustava183