Univerzitet u SarajevuFilozofski fakultet u SarajevuOdsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvoSmjer: Komparativna knjizevnost i historija umjetnostGrupa: Komparativna knjievnost i umjetnost na tlu BiH od 15. st do 1918.

Dekonstruktivistiko ispisivanje bosanskohercegovakog identiteta u Talhe ili edrvanski vrt Irfana Horozovia

(seminarski rad iz predmeta Knjievna kritika i esejistika u BiH)

Studentica: Emina Isic Mentor: Prof. dr. Muhidin Danko Sarajevo, 2015.

Dekonstruktivistiko ispisivanje bosanskohercegovakog identiteta u Talhe ili edrvanski vrt Irfana HorozoviaEmina Isic E-mail eminapbg@hotmail.com

Saetak:Rad se bavi poetikom Irfana Horozovia u njegovoj zbirci pria Talhe ili edrvanski vrt. Tokom postepenog iitavanja Horozovovieve poetika, rad propituje mitsko ljeilite u kojem Horozovi uvodi svog itaoca zajedno sa svojim junacima. U radu se daje uvod u poetiku Irafana Horozovia, u kojem se objanjava njegovo borhesovsko ispisivanje pria i izgradnju labirinta gdje uvodi elemente udovinog i nadnaravnog. Razrada problema u centralni dio postavlja dekonstruktivistiko iitavanje prie Podrum mog djeda u kojem itatelj aktivno ukljuen zajedn sa Horozovievim likovima traga za alefom. Dalje, u radu se stavlja akcentan znaaj i vanost Horozovia ne samo na bosanskohercegovakoj knjievnoj sceni, ve cijeloj junoslavenskoj literarnoj sceni. Njegova poetika u sebi duboko propituje bosanskohercegovaki identitet kroz galeriju svojih likova i amimetiku tehniku pisanja. Njegovo arhivsko i dokumentaristiko prikazivanje klana Talhe, prikazuje jedan mitski prostor Balkana, u ijem vrtu ne vae zakonitosti ni Okcidenta, ni Orijenta, ve samo logika mate i udnovatog.

Kljune rijei: Borhes, labirint, dekonstrukcija, Talhe, vrt, balkanizam, orijent, okcident, mit

Sadraj

Poetika Irfana Horozovia4Podrum moga djeda6Borhesovac u Bosni9Literatura10

Poetika Irfana Horozovia

Irfan Horozovi, jedan od pripadnika do tada malog broja pisaca na podruju bive Jugoslavije, odluio se zauvijek, otisnuti u nepoznato more knjievnosti. Tako je zajedno sa kolegama, na Sveuilitu u Zagrebu, zauvijek presjekao nit mimetike umjetnosti na tlu, ne samo tadanje Jugoslavije, nego cijelog Balkana. On je bosanskohercegovaki Borhes u srcu Bosne, koji svoju rodnu Banja Luka pretvara u renesansu Firencu u kojoj vrve, likovi najudnovatijih ivotnih pria i doivljala. I sav taj svijet koji prati lozu Talhi omeio je Borhesovskim labirintom u kojem se svaka pria iz adrvanskog vrta zrcali jedna u drugoj.Njegov adrvanski vrt, u cjelini djeluje i kao zbirka pria, ali i kao krvna loza ne samo jedne porodice Talhe kroz generacije, ve kao univerzalna pria o ljudskom rodu. Kako postmodrnistika proza, podjednako tretira i amaterskog itaoca i joycovskog itaoca koji pati od nesanice, Horozovi je svoju zbirku pria podjednako prilagodio i znatielji odraslih itatelja, ali i djeci. Zbog toga se i moe govoriti, da Irfan Horozovi nije samo romansijer, dramatiar i pjesnik ve jedan je od zaetnika postmodernistike poetike u kontekstu bosanskohercegovake knjievnosti.[footnoteRef:1] I zbog toga Talhe jesu kultna knjiga koja je najavila prelazak bosanskohercegovake knjievne scene sa modernistikog ispisivanja na postmodernistiko pisanje u cjelokupnoj junoslavenskoj literaturi. Horozovi je ovom zbirkom pria, zauvijek otvorio vrata Jugoslavije svim evropskim i amerikim postmodernistikim strujama u knjievnosti. [1: Enver Kazaz "Horozoviev poetiki labirint , Nauni skup Beskrajni zaviaj Knjievno djelo Irfana Horozovia: U Odjek. Sarajevo: P.E. N Centar Bosne i Hercegovine i Preporod, (ljeto 2008), str. 95]

Svijet u kojem se nizaju razliite biografije i ivotu Talhi, je svijet knjienosti, koji itaocu postaje odskona literatura na osnovu koje ga sam pisac uvodi u mitski svijet. U tom svijetu, Horozovi svog itaoca vraa u prahistorijski skoro pa mitski svijet. U njega se ne moe ui, nikako drugaije sem kroz vrata biblioteke. Umjesto Arijanine niti, jedino italako iskustvo va moe odvesti do prapoetka. Horozovi raunajui na dvostruku kodiranost svojih pria, svom itaocu zato nudi ugodno i lagano itanje, ali i teko i muno itanje koje izaziva nesanicu. Koristei se tehnikom palimsesta Horozovi izgrauje razliite rukavce svog labirinta, pri emu, Talhe ine stazu koja spaja sve zidine hodnika u ovom minotaurovom labirintu. (...)Horozovieva porodina pseudohronika u Talhama gradi na iskustvu fikcionalnosti, tj. literature kao muzealnog prostora unutar kojeg dominira ideja povijesti ne kao injeninog i dogaajnog niza, nego kao tekstualnog prostora. Na drugoj strani ta se hronika pretae u simbol edrvanskog vrta, to Horozovievoj zbirci pria, ili moda labavom romanu, kako sugerira Mievi, omoguuje paraboliku dimenziju, pa se povijest odslikava preko ideje mistinog ljeilita u koje su zatoeni i neki od Talha.[footnoteRef:2] [2: Ibidem, str. 96]

Njegov labirint koji je Horozovi sagradio ne samo od Aleksandrijske biblioteke i svih evropskih biblioteka, korespondira i sa njegovim adrvanskim vrtom kroz koji moraju proi svi njegovi pripadnici klana Talhe, ali i njegovi itaoci. Tako vrt ostaje i ono to je Devad Karahasan pisao u svojoj zbirci eseja. To je jedino mogui prostor u kojem se mogu susresti onozemaljsko i ovozemaljsko, imaginarno i realno, knjievnost i stvarnost i pisac i italac. Horozoviev vrt postaje prva stanica u ulazak njegov svijet, u kojem se ukidaju sve prostorno-vremenske i historijske odrednice. Svakim novim paragrafom i priom likovi vode svog itaoca sve dublje u svijet podzemlja tamo gdje ga eka prapoetak. Labirint je tako jedini prostor u kojem se u postkolonijalnoj knjievnosti moe pronai vlastiti integritet i osjeaj pripadnosti. Zbog toga nije ni udo to Horozoviev svijet ispunjavaju odbaeni. On predstavlja neku vrstu mitskog ljeilita[footnoteRef:3]. [3: Ibidem]

U tom mitskom ljeilitu, Horozovi kao demijurg pripovijeda udnovate prie, koje u sebi svaki put na kraju nose neku tajnu ivota, koju nam ne odgoneta nikada do kraja pripovijeda. Ta tajna ostaje da svjetluca u pukotinama izmeu redova njegovih pripovijetki ne otrkivajui nam se nikada, ali putajui nas toliko blizu da osjetim ta znai kroiti u dimenziju mitskog prostora. Naravno, to sve nam ne bi bilo omogueno da Horozovi za topos svog pripovijedanja ne bira ni manje ni vie vrt. I to ba vrt u kojem uvlai fantastina bia i mistina bia sa natprirodnim moima.(..) ovdje se stvarnost sjeni na nain tzv. magikog realizma, tj. onog stila u knjievnosti i umjetnosti druge polovice XX vi- jeka koji realistiki prosede prekida iznenadnim uvoenjem natprirodnog, fantastinog, snovitog, to iz osnova mijenja realistiki karakter teksta, a s njim i sam pristup realnosti.[footnoteRef:4] [4: Zdenko, Lei. "Moje itanje pripovijedaka Irfana Horozovia , Nauni skup Beskrajni zaviaj Knjievno djelo Irfana Horozovia: U Odjek. Sarajevo: P.E. N Centar Bosne i Hercegovine i Preporod, (ljeto 2008), str. 142]

Podrum moga djeda

Da bi se prodrlo u samo znaenje Horozovieve prie Podrum moga djeda iz zbirke Talhe ili adrvanski vrt, ponajprije je potrebno zakoraiti u vlastiti vrt. Prepustiti se onom meditativnom trenutku i osjeaju transa koji se doivljava tik pred tonjenje u carstvo snova. Potrebno je zagaziti u mrak vlastitog neznanja o sebi. U tom mraku treba se tragati za Arijaninom niti koja e spojiti sve fragmente vlastitog ja i osvjetliti put samospoznaje. O tome nam eto pripovijeda i Horozovi u svojoj fantazmagorinoj prii, u kojoj Bagrem Dafer, hroniar povijesti porodice Talhe, pripovjeda o svom silasku u vlastitu svijest i krv.Djeak Bagrem, nas ve u prvoj reenici svoje ispovijesti uvodi u vlastiti vrt obavijen mahovinom i zelenilom, i samo na jednoj strani otvoren, kuda se kroz razrijeeni mali drvored prolazilo u batu odakle se zatim otvarao svijet.(..). Taj vrt, iz Bagremovog djetinjstva, kakvog ga on pamti u skoro kaleodoskopskim slikama, nije samo ovozemljasko mjesto ispunjeno predivnim zelenilom i vokama . To je i neistraeno mjesto, prepuno tajni i mogunosti . Vrt je i mjesto susreta. Neka vrsta raskra, take iz koje se proteu putevi u raznim smjerovima i pravcima. Plodonosno mjesto mogunosti. To je i polazna stanica u identitarnoj drami mladog Bagrema. U tom vrtu se djeak susreo sa malom Belom, prema kojoj gaji, njemu nepoznata osjeanja, koja prevazilaze granice njegove svijesti. Njegovo istinsko upoznavanje sa Belom bilo je proeto, kako nas sam pripovjeda upoznaje, nekim posebnim drhtanjem. To posebno drhtanje, prouzrokovalo je u Bagremu, ulazak u jedan novi univerzum svijet ljubavi iji se jezik ponajprije ui sladunjavim i sluajnim tjelesnim dodirima. Jezik ljubavi je samo jedna stepenica u njegovom putovanju, u kojem on kroz drugoga prepoznaje samoga sebe. Vrata tog univerzuma, svijeta ljubavi, koji je ujedno i svijet odraslih, Bela i Bagrem otkrivaju zajedno. U svojim prvim koracima samospoznavanja vlastitih bia i identiteta Bela i Bagrem otkrivaju tajanstvena vrata na porodinoj kui Talhe. Vrata simboliziraju jednu vrstu otvora, ili bolje rei portala koji omoguava komunikaciju sa drugim svijetom. Horozovi, kako bi ispripovjedao ovakvu vrstu iskustva, koristi djeiju perspektivu. Djeija perspektiva omoguava otvaranje prema udnom i udnovatom, jer je i ugao iz kojeg dijete posmatra svijet, uvijek proet mistinim dodirima sa svijetom. Nimalo udno da su vrata portal sa kojeg Bagrem ulazi u mrani labirint vlastitog bia. Meutim, njegov ulazak u podrum koji simbolizira poniranje u sebe, nikako ne bi bio mogu bez drugog. Sva putovanja zapoinju sa eljom upoznavanja svijeta, a zavravaju sa spoznajom da su bila potraga za samim sobom. I sve to ovjek vidi, opazi i upozna jesu dijelii koje on pronalazi na svom putovanju. Sve su to znakovi pored puta u kojima se zrcali prolaznik i u kojima se ogleda on kakav zaista jeste. Putovanje Bagrema, nije ispripovijedano pravolinijski i nekim normalnim slijedom pripovijedanja, ve zamrteno, ba kao to su svi putevi u labirintu. A nisu li i put i putovanje metafora iskustva? U labirint iskustva koji se odupire jeziku, Bagrem i Bela silaze spiralnim stepenicama. Sama struktura spirale upuuje na progresivno kretanje, ali i na jednu vrstu krunog kretanja. Spiralne stepenice, odnosno spiralno kretanje dio je spiritualnog puta kojima vjernici na hodoau moraju poi kako bi dosegnuli spokoj, koji se uvijek ogleda u samospoznaji. Ovo spiralno kretanje, nije nita drugo do ciklino vrijeme koje je jedino bitno da bi se situirao pojedinac u vlastitom ivotu.Bagrem nas, zatim obavjetava o svom vienju samoponiranja kao o tajnovitoj utrobi kue, koju je on doivio kao da mu ivot poinje tei unazad do samog roenja. To je ve carstvo miniranog jezika, jer je podrum mjesto, za razliku od vrta, u kojem se svi putevi, sve kordinate i take stapaju u jednu. Podrum je tamnica jezika, mjesto rasplinutog jezika koji pokuava svojom razbijenom sintaksom i istrgnutim semiotikim lancem dekodirati iskustvo tjelesnog dodira. Zbog toga je i sam nain pripovijedanja, o iskustvima iz podruma, toliko zbunjujui i neshvatljiv. On ponajvie djeluje tako, jer tjelesno iskustvo i iskustvo ljubavi, izmiu jeziku. Nemogunost konvertiranja u jezik dovodi do kidanja svih semiotikih lanaca. U tom svijetu oznaitelji u Horozovievoj prii, preuzimaju prevlast nad oznaenim. A sve dublji silazak u podrum, razbija sve veze izmeu stvari i rijei. Znaenje uzmie, postaje nedostino, a ostaje samo to novo i oteano saznanje. Ostaje samo spoznaja, neizreciva i fantastina. To je spoznaja koja je toliko slina Danteovom silasku u Pakao i Odisejevom lutanju, a opet toliko razliita jer je fragmentirana i zapetljana. Bagremovo putovanje je vie prisno putovanju modernog Odiseja- Uliksa. Jer su i susret u vrtu i prolazak kroz portal u fantastini svijet podruma, jedna vrsta mistino-meditativnog ambijenta kroz koji ne putuje samo djeak-pripovjeda, ve i sama pria i italac-traga. Kaem, Uliksu jer nas pripovjeda neprestano upoznava sa drugim sitnim detaljima iz svog podruma sjeanja. U takvom nainu pisanju, prati se tok svijesti jednog pripovjedaa-junaka, kao to je sluaj Stefana Dedalus iz Joyceovog romana i kao to je to sluaj Bagrema Dafera iz Horozovieve prie. Zbog toga se proces izrastanja junaka itaocu prikazuje kao simbioza fragmenata iz Bagremovog djetinjstva u kojem se Bagrem i Bela igraju otkrivaa Kazaferovih tajni. Tu su i fragmenti koji ukazuju na Bagrema mukarca, koji metaforiki puei cigaretu ulazi u mukocentrini svijet u kojem kroz tjelesno iskustvo sa Belom spoznaje sebe, ali i jedan novi jezik ljubavi. Zatim, da bi nas jo vie uvukao u tu tajnovitu i duboku tamnicu sjeanja i uspomena Bagrem, nam pokazuje itavu djedovu kolekciju koja ustvari predstavlja njegovu budunost pisai sto i staru otvorenu knjigu, koja upuuje na priu Kalem i tinta, u kojoj Bagrem kao stari hroniar povijesti Talhi biljei priu o posljednjem izdanku Talhi. I ba zbog toga to nije samo djedov podrum, ve i Bagremov podrum. To je njegova vlastita svijest u kojoj se neprestano prepliu fantastika i realno, stvarnost i fikcija, sadanjost, budunost i prolost, sve okupljeno na jednom mjestu u podrumu uspomena iz kojeg sve mirie na mem i vlagu. U njemu Bagrem uvia da svjetlost koja obasijava podrum ne dopire od petrolejske svjetiljke ve od slijepog prozora u podrumu na kojem postoji motrite. To motrite odakle se njemu ini da dopire svjetlost, jeste simbol njegovog samoprepoznavanja i samosaznavanja. Trenutak u kojem on shvaa da priu pripovjeda samom sebi. To je trenutak u kojem on shvaa da je podrum imaginarni prostor u koji se moe doprijeti sa svih strana, jer je to heterotopija koja moe okupiti sve. U tom imaginarnom prostoru njegove svijesti sadanjost se preliva u prolost, prolost u njegovu budunost. U njemu se spajaju sve take, svi prostori i sva vremena. To je prostor samospoznaje i samokazivanja u koji Bagrem ulazi jedino inom pisanja i pripovjedanja. Ako je ovjek kod Mee Selimovia, zatvorena tvrava, kod Horozovia je labirint, u kojem postoje mali vrtovi svijesti i podrumi uspomena u koje se jedino ulazi putem fantastike. A fantastika omoguava otvaranje metaleptikog portala izmeu realnog svijeta i svijeta mate. Samo na takvim mjestima je mogue ispriati sudbine i ivote, kao to su to sudbine i ivoti Stefana Dedalusa, Borghesovih junaka i Horozovievih Talhi. To su otvoreni vrtovi u kojima svaka reenica jeste jedno od moguih i viestrukih putovanja ne samo junaka-pripovjedaa ve i same prie. To je jedan novi put samospoznaje koji uvodi Horozovi svojom poetikom. To je dokaz da je knjievnost spiritualno hodoae na putu samospoznavanja. To je jedan svijet u kojem se jedino priom moe objasniti sudbina i ivot. U tom svijetu se prepliu fikcija i pojavna stvarnost. U njemu mata pomou moi pripovijedanja nadilazi stvarnost. I ne samo to, knjievnost otvara i nove puteve saznanja , nudi ak i vie puteva, pokazujui tako svakodnevnu i obinu stvar u vie dimenzija, nudei nova rjeenja. Zbog toga je knjievnost, biblioteka iskustava, jedan zaista mogui svijet, ponekad ak i stvarniji od pojavnog. Borhesovac u Bosni (Zakljuak)

Kada je 1972. godine u Zagrebu objavio Talhe, knjievna kritika je Irfana Horozovia proglasila borgesovcem, iako junoslavenska literarna scena tada jo nije imala prevode Borgesove proze, a tek, zapravo, i poinje otkrivati literaturu ovog velikog postmodernog pisca. No, bez obzira na takve shematske ocjene, koje Horozovia po kritikoj inerciji svrstavaju u odreeni literarni pokret, kakav jesu borgesovci koji uistinu u kontekstu hrvatske knjievnosti sedamdestih godina donose postmodernizam, valja istai injenicu da je Horozovi, zapravo, uz Kia, Pekia i Kovaa, zasnivao postmodernistiku poetiku na junoslavenskom govornom podruju.[footnoteRef:5] [5: Enver, Kazaz. "Horozoviev poetiki labirint , Nauni skup Beskrajni zaviaj Knjievno djelo Irfana Horozovia: U Odjek. Sarajevo: P.E. N Centar Bosne i Hercegovine i Preporod, (ljeto 2008), str. 95]

Pozornica za dekonstrukciju i propitivanje bosanskog identiteta, u Horozovievoj poetici zauvijek ostaje omeeno unutar prostora Bosne i Hercegovine. Rodna Banja Luka, ostaje njegova dramska pozornica na kojoj on, borhesovski posuujui i od Orijenta i Okcidenta gradi svoj svijet mate, koji ostaje bezprekorno originalan i majstorski promiljen. Time ne samo da propituje bosanskohercegovaki identitet koji ostaje, zauvijek mjesto izmeu, ve svojom amimetikom tehnikom pripovijedanja prikazuje prostor Bosne i Hercegovine, kao prostora koji je isti hibrid, i diskursa Orijenta i diskursa Okcidenta. Vrsni poznavalac Borhesovih i Ekovih biblioteka, Horozovi gradi svoju aleksandrijsku biblioteku u kojoj dokumentaristiko-arhivski nas itaoce upoznaje sa svakim lanom loze Talhe i njegovom ivotnom priom. Irfan, od svoje borhesovsko/zagrebake faze[footnoteRef:6] kostur za svoje pripovjedanje ne crpi u neposrednoj stvarnosti, ve iz svijeta knjievnosti. Samo takav pristup je jedino relevantan na prostoru kakvo je Bosna i Hercegovina, i na podruju kakvo je Balkan. Dekonstrukcijom i bohersovskom tehnikom pisanja, Horzovi ne samo da je uspio da obuhvati i prostorno-vremenske i historijske odrednice, ve je uspio izgraditi jedan novi svijet svojim priama iz adrvanskog vrta, koje jedino mogu amimetiki prikazat prostor kakav i jeste sam Balkan. Njegova zbirka Talhe ili adrvanski vrt dokaz je poetike Balkanizma, jer Talhe ne mogu nikada biti surogat orijentalne Hiljadu i jedne noi, a nemaju ni svog surogata sa okcidentalne strane. One zauvijek ostaju zasebna balkanistika zbirka udnovatih pria u ijim hodnicima labirinta Horozovi sa kalemom i tintom traga za bosanskohercegovakim alefom. [6: Dinko, Deli. "PROTIV RTVOVANJA Poetika prognanikog romana Irfana Horozovia, Nauni skup Beskrajni zaviaj Knjievno djelo Irfana Horozovia: U Odjek. Sarajevo: P.E. N Centar Bosne i Hercegovine i Preporod, (ljeto 2008), str. 124]

Literatura

Deli, Dinko. "PROTIV RTVOVANJA Poetika prognanikog romana Irfana Horozovia, Nauni skup Beskrajni zaviaj Knjievno djelo Irfana Horozovia: U Odjek. Sarajevo: P.E. N Centar Bosne i Hercegovine i Preporod, (ljeto 2008)Horozovi, Irfan. Talhe ili edrvanski vrt. Ureuje Ivan Lovrenovi. Sarajevo: Biblioteka DANI, Sarajevo 2004. ISBN 9958-717-18-2Karahasan, Devad. Knjiga vrtova. Sarajevo: Connectum, januar 2008., ISBN 9789-958-59000-9Kazaz, Enver. "Horozoviev poetiki labirint , Nauni skup Beskrajni zaviaj Knjievno djelo Irfana Horozovia: U Odjek. Sarajevo: P.E. N Centar Bosne i Hercegovine i Preporod, (ljeto 2008)Lei, Zdenko. "Moje itanje pripovijedaka Irfana Horozovia , Nauni skup Beskrajni zaviaj Knjievno djelo Irfana Horozovia: U Odjek. Sarajevo: P.E. N Centar Bosne i Hercegovine i Preporod, (ljeto 2008)

3