Dekorativno fasadno slikarstvo u Rijeci

8/18/2019 Dekorativno fasadno slikarstvo u Rijeci

1/23

Theodor de Canziani Jak{i}

DEKORATIVNOFASADNO SLIKARSTVO

U RIJECI

Dr`avni arhiv u Rijecistudeni/prosinac 2001.


2/23

Realizaciju izlo`be pomogla je:

TURISTI^KA ZAJEDNICA GRADA RIJEKE

Zahvaljujemo suradnicima i posuditeljima izloàka:

Olga Maga{Ivanka BernardMirjana Lon~arSenka ZambataMelinda Kostelac

Daina Glavo~i} BaumannNata{a Ivan~evi}Ivan Perani}

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja - RijekaSveu~ili{na knji`nica Rijeka

Vanda EklMatilda Ruì}Obitelj Mari~i}-RichtmannObitelj Ve~erina-Negoveti}

Obitelj RukavinaObitelj DominisObitelj ê{i}Maja Despot-Mik{i}Ante VisinMiljenko SmokvinaAbel [losarMathilde zu KostweinTheodor de Canziani Jak{i}


3/23

je gra|evina oslikanih vanj{tina znatno ve}a nego u hrvatskim sredinama. Zato tu pojavu moèmo dràti rije~kom posebno{}u.

U suvremenoj arhitekturi koja ne skriva konstrupodastire formu kao temeljnu estetsku vrijednost, oslik

vanj{tine zgrada rijetka je pojavnost. Zidnim se slikamaprekrivaju naj~e{}e oronule ili neugledne plohe arhitek

ne dominantni djelovi zgrada. Zato sutok oblikovnog i likarhitekture i slike, kakav nahodimo na rije~kim primfasadnog slikarstva, uz prakti~na pitanja restauracije i strukcije, otvara i mogu}nost teorijskih razmatranja o ovimnoj pojavi na{eg graditeljskog naslije|a.

Zada}a izlo`be, dakako nije odgovoriti na ta pitanja. N}e biti podastrijeto arhivsko gradivo, onodobni nacrti i skizloène suvremene fotografije ovog zapu{tenog djeli}anaslije|a. Razlozi su prepoznatljivi: upoznati na{u sreovim isje~kom ba{tine i potaknuti kulturnu i stru~nu javnpromi{ljanje i skrb o njoj.

RavnateljGoran Crnkovi

P R O S L O V

Dràvni arhiv u Rijeci svojom je izlo`benom djelatno{}u isuradnjom u projektima drugih ustanova vi{ekratno iskazaospremnost za istraìvanjem, izlaganjem i valorizacijom rije~kegraditeljske ba{tine.

Takvu usmjerenost, uz obilje i cjelovitost arhivskog gradivapohranjenog u ustanovi, putila je i svijest da je arhitektura nesamo vaàn ~imbenik i odraz dru{tvenog razvoja nego i trajni

trag svakog povijesnog razdoblja koji odre|enom prostoru dajesvojstvo prepoznatljivosti.Nizu doga|anja koja pobu|uju zanimanje za graditeljsko

naslije|e valja pridodati i izlo`bu o dekorativnom fasadnomslikarstvu u Rijeci mladog istraìva~a Theodora de CanzianijaJak{i}a.

Oslikavanje arhitekture ne naslanja se na graditeljsketradicije Primorja i op}enito hrvatskog priobalja. Ono se u Rije-ci pojavljuje u desetlje}ima njenog strjelovitog gospodarskoguspona, zajedno s omiljenim graditeljskim stilovima koji kra-

jem 19. i po~etkom 20. stolje}a dominiraju u srednjoj Europi. URijeci su izvana oslikane zgrade, ~iji su njihovi vlasnici tom oso-

bito{}u mahom nastojali iskazati svoj novoste~eni ugled ilidru{tveni poloàj. No u cjelini urbanog tkiva grada, u~estalost


4/23

Theodor de Canziani Jak{i}

DEKORATIVNO FASADNO SLIKARSTVO U RIJECI Dekorativno arhitektonsko slikarstvo

Slikarskim dekoracijama nastambe su se u eksterijeru iinterijeru ukra{avale ve} u predpovijesti. Preko dekoriranja

vanj{tine arhitekture u starih civilizacija, od Egipta do anti~kegr~ke i rimske arhitekture, dolazimo do srednjega vijeka teperioda renesanse, kada se oìvljava anti~ka potreba za ekste-rijernom ornamentacijom zgrada. U periodu baroka mno{tvo jereprezentativnih, ali i privatnih manjih te rusti~nih gra|evinabilo pikturalno ure{eno {to je u mnogim primjerima vidljivoposebice u Njema~koj, [vicarskoj, Austriji i ê{koj. Manjetakovih dekoracija nastalo je na podru~ju Mediterana u XIX.stolje}u, a razli~iti neostilovi ponovo uvelike koriste slikanedekoracije na fasadama kao odraz materijalnog bogatstva, ali ikulturne i artisti~ke razine pojedine sredine. U drugoj poloviciXIX. stolje}a èlja za iskazom nacionalne posebnosti pojedinihzemalja poti~e razvoj i nacionalnih umjetni~kih stilova. Tistilovi obiljeèni su posebitostima odre|ene nacionalne

umjetnosti, ali i neostilskim – historicisti~kim trendom XIX.stolje}a. Stilsko razdoblje secesije prihva}a dekorativnofasadno slikarstvo kao mogu}nost izraàja geometrijskih i stili-ziranih vegetabilnih motiva karakteristi~nih za to vrijeme. Urazdoblju moderne potreba za takovim dekoriranjem jenjavastavljaju}i na prvo mjesto formu i konstrukciju, negiraju}isvaki ornament kao suvi{an i nepotreban. U Rijeku dekorativnofasadno slikarstvo ponajvi{e dolazi u vrijeme kasnog historiciz-ma i secesije {to je usporedno ekonomskom uzletu i rastu,materijalnog bogatstva, koji omogu}uje {kolovanje mnogiharhitekata koji su se {kolovali u Be~u, Gracu ili Budimpe{ti, adjelovali su u Rijeci.

Slikari i slikari dekorateri u Rijeci od 1884. do 1921. godine

Me|u mnogim slikarima i slikarima dekoraterima koji svojobrt imaju prijavljen u Rijeci, {to doznajemo preko vodi~aGuida di Fiume i Registro industriale u godinama od 1884. do

1921.1, nalazimo izuzetno velik broj kako djeluju}ih prijavslikara, tako posebno velik broj slikara dekoratera te za~kih slikarskih radionica i udruènja. Na prvom mjeobitelj Fumi. Na ~elu obitelji je slikar Giovanni, zatim su

Amalia te Zebedeo i Amato Fumi. Me|u poznatijim imenGiovanni Battista Simonetti, Emilio Simonetti, ErneMeyer, Alessandro Antal, Ignazio Hausner, Silvio de Can

Arrigo Riccotti2.Giovanni Battista Simonetti 1907. godine osniva

Gabinetto Artistico Fiumano. Giuseppe Padovani djel1906. godine, a 1921. godine osniva Colorificio Fiumano. G1913. osniva se Primo Consorzio Fiumano di pittdecorazioni fra lavoranti pittori, a 1919. godine Prima faFiumana di Colori Fulgor. Antonio Kramar e Co. 1913. nakon samostalnog i zajedni~kog rada s razli~itim slikar1900. godine osniva Primo stabilimento di pittura.

Alfredo BertoloGUIDA DI FIUME 1910

1 Dràvni arhiv u Rijeci (dalje DAR), Trgova~ka obrtni~ka komora i Trgova~ka deputacija u Rijeci / Registro Industriale (Camera di Commercio) C - (1884.-PO 1, sv. 57; A – (1897. – 1921.) PO 1, sv. 56

2 Guida di Fiume (1910. –1914.)

Carlo [ima/Karl [imaGUIDA DI FIUME 1910

Debeus GiuseppeGUIDA DI FIUME 1910


5/23

Pittura e DecorazioniGUIDA DI FIUME 1913

Kao dekorateri pojavljuju se i poznatiji rije~ki slikarikojima Giuseppe Moretti, Carlo Ostrogovich, Giovanni

vich Visintini, a u isto vrijeme u Rijeci bilje`imo djelovanod sedamdeset prijavljenih slikara dekoratera3.

Giovanni Fumi - kralj rije~kih slikara dekoratera

Giovanni Fumi, slikar, dekorater i restaurator, ro|eVeneciji 1849. godine. U Rijeku dolazi iz Trsta 1883. godi

djeluje do smrti 1900. godine. Slikao je pejza`e, portretesakralnog karaktera te dekoracije. Slikao je na mrstaklu i svili te izra|ivao mozaike. U sedamnaest godinadjelovanja u Rijeci naslikao je veliki broj slika, zidnih dek

ja eksterijera i interijera u komunalnim, privatnim zgrhotelima, tvornicama, ljekarnama te vilama i ljetnikoSvoje djelovanje zapo~inje u Rijeci 1883. godine restaurGradske vije}nice. Stalno se nastaniv{i u Rijeci, Fumgodine otvara besplatnu {kolu crtanja za obrtnike obratako svoje budu}e potencijalne radnike. Godine 1889. dedio unutra{njosti i fasadna me|uprozorska polja mansdijela pala~e Filodrammatica na Korzu4.

Edmondo Dal ZottGUIDA DI FIUME 1912

Koprivnikar & DorcichGUIDA DI FIUME 1913

Projekt “Dekorativnog prozora” - reklame slikara-dekoratera GiovannijaFumija, 1897. godina

3 DAR, C – (1884. – 1911.) PO 1, sv. 57; A – (1897. – 1921.) PO 1, sv. 564 Zammattio Maria – Nerzi Antonio: L’ Architetto Giacomo Zammattio, Bergamo, 1931.


6/23

5 DAR, JU51, Nacrti sre|eni kronolo{ki br. 50/1898; 75/1898; 69/1898 (projekt ku}e i ateliera slikara Giovannija Fumija, arhitekta F. Superine)6 DAR, C – (1884. – 1911.) PO 1,sv.577 DAR, JU 51,5/18978 Du{ko Ke~kemet u Monografiji Ivan Rendi}, Bra~ki zbornik, Supetar, 1969; navodi da je spomenik Fumiju podignut u Trstu dok se on stvarno nalazi na rije~

groblju Kozala od 1902. godine9 Labus Nenad: Arhitekti Rijeke & Su{aka (rukopis), 1997.

10 Antoniazzo de Bocchina Anita: Il Cimitero di Cosala, Padova, 1995.11 Zammattio Maria – Nerzi Antonio: L’ Architetto Giacomo Zammattio, Bergamo, 1931.12 DAR, Libro della Registratura Politica, (1786. – 1789.)13 La Varietà, Fiume, Anno XIII. No. 179/1894.14 DAR, JU37,1884. DS - 16

Ve} u prvim godinama djelovanja u Rijeci planira i gradi svojuku}u i atelier na predjelu Plase5. Godine 1898. prijavljuje se kaointagliatore in legno – drvorezbar, a ne slikar dekorater 6. Uarhivskom gradivu nalazimo projekt “dekorativnog prozora” –reklame, koju je 1897. izradio Giovanni Fumi, s natpisom inazna~enim mjestom ateliera u ulici Via dei Cappuccini7. Fumiumire 1900. godine te biva pokopan u Rijeci. Spomenik muizra|uje glasoviti kipar Ivan Rendi} 1902. godine8. Za sobomFumi ostavlja ~lanove svoje obitelji koji kao dekorateri u Rijeci

djeluju sve do tridesetih godina XX. stolje}a.

Arhitekti Carlo Conighi i Giacomo Zammattio i njihova arhitektonsko-slikarska imaginacija

Carlo Conighi arhitekt je koji je 1875. godine zavr{iopolitehniku u Münchenu9. U Rijeci, na Su{aku te Opatiji radikao samostalni gra|evinski poduzetnik projektiraju}i i grade}imnoge stambene ku}e, vile i ljetnikovce te zgrade komunalnogkaraktera10. Kao izuzetno iskusan graditelj radio je kao nadzor-ni arhitekt na mnogim va`nim gra|evinskim ostvarenjima uRijeci, od sinagoge, Guvernerove pala~e pa do ma|arskog

dje~jeg vrti}a na Turni}u. Njegov stilski arhitektonski govor varira od historicisti~kih ostvarenja do secesije. Mnoga jezdanja izveo u mje{avini historicizma i secesije, u maniri tada

vrlo pomodnog “orijentalnog” stila. Upravo takve gradnje dopu-{tale su mu i primjenu pikturalnih dekoracija na fasadama.Najdojmljivija takova djela ostvarena su na “Casa Turca”, a njojmoèmo pridruìti Vilu Bartolomei, Ku}u Penso, Ku}u Sili} –La Bella Ebrea.

Giacomo Zammattio, arhitekt i urbanist, iz Trsta u Rijekudolazi 1884. godine, a ostaje do 1904. godine. Studira napolitehnici u Be~u kod profesora von Förstela i von Schmidta.Godine 1884. gradi se komunalno rije~ko kazali{te arhitekata

Fellnera i Helmera, a Giacomo Zammattio obavlja nadzorneradove pri gradnji kazali{ta. Po zavr{etku kazali{ta 1885.godine gradi [kolu za dje~ake i [kolu za djevoj~ice u uliciDolac, a u godinama koje dolaze izgra|uje gotovo cijelu ulicuurbaniziraju}i taj dio grada. Drugi urbanisti~ki zahvat izgradnja

je ku}a i natkrivene tr`nice na lokalitetu Brajda devedesetihgodina XIX. stolje}a. Od va`nijih ostvarenja u Rijeci trebaspomenuti pala~u Filodrammatica iz 1889. godine, pala~uWhitehead – Casa Veneziana iz 1896. godine te ku}a ZakladeSvetog Nikole i ku}u Gradske {tedionice iz 1896. godine.Sudjelovao je i na natje~aju i izradi nacrta za Pala~u Adria1894. godine, a od 1897. do 1900. godine projektira i izvodi

mauzolej obitelji Whitehead u Rijeci. Zammattio na poRijeke, Opatije i Lovrana u godinama svog djelovanja uprojektira privatne ku}e, vile i ljetnikovce, zgradu za tv~okolade, tvornicu Silurificio Whitehead, pala~u CasLovranu, mala kazali{ta u Pazinu i Piranu te na poRijeke ostvaruje oko ~etrdeset arhitektonskih izPosljednje djelo u Rijeci izveo je 1904. godine kada preg

jednu stariju ku}u u stilu secesije. Nakon Rijeke djerodnom gradu Trstu gdje mnogo radi, a ve} u stilu s

1909. godine projektira pala~u Dettelbach koju krase slidekoracije linearno vegetabilnog motiva po cijeloj zgrade. Zammattio projektira najvi{e u stilu neorenesneorokokoa. Kasnije prihva}a secesiju, a pri kraju svogpriklanja se moderni, te u godini svoje smrti 1926. godarhitektom Nordiem mla|im, projektira zgradu Okolodvora (Stazione Marittima) u Trstu. Mnoge njegove u Rijeci rasko{no su slikarski dekorirane, a na trima,racije je izveo Giovanni Fumi.11

Crta~ke {kole u Rijeci i Delavska {kola u Kastvu

U Rijeci je ve} 1787. godine12

osnovana {kola c(Scuola di disegno). Djelovala je do 1894. godine kada je jenjena Industrijskom {kolom te te~ajevima crtanja kodràvali neki doma}i i strani slikari. Ovu {kolu poha|u~enici koji su se pripremali za obrtna zanimanja. Nastodràvala u kapeli crkve Sv. Vida. Od 1866. godine {kola c

vi{e nije djelovala samo nedjeljom ve} tijekom ~itavoga U ovoj {koli podu~avao je i slikar Giovanni Fumi preosnove ornamentalnog crteà. 1886. godine Giovanniotvara svoju besplatnu {kolu crtanja za obrtnike. Krajemstolje}a, 1894. godine osnovana je Industrijska {kola.1

ovih {kola privatne te~ajeve dràli su i slikari koji se nast

u Rijeci. Pored Fumija tu su djelovali Emmanuele GalDomenico de Castro i Edoardo Bianchi.

Delavska {kola u Kastvu utemeljena je 1885. godine 1

godine nakon osnutka Obrtne {kole u Zagrebu. Ova {kola je za uzor Tehni~ki zavod (Istituto tecnico) u Trstu. predvi|ena “svagdanja” i “nedjeljna” nastava. Polaznicipodu~avani su za obrtna zanimanja a poha|ali su je kasnije poznati doma}i majstori. U statutu {kole spomipredmeti: nauka o gra|evnom materijalu, prostoru~no rgeometrijsko i projektivno risanje, arhitektonsko rperspektiva, krasopis, radna pouka u stolarstvu i modeloOve predmete predavao je profesor August Palese iz


7/23

[kola je u svom posjedu imala knji`nicu i brojna nastavnapomagala dobavljena iz Be~a, pa su u~enici koriste}i tadidakti~ka sredstva izgra|ivali svoj pogled na zanatski rad,arhitekturu i umjetnost.

Primjena dekorativnog fasadnog slikarstva u Rijeci

Najstariji primjer fasadnog dekorativnog slikarstva u Rijecisa~uvan do danas nalazimo na rubnicima pro~elja ku}e Garbas

(Grbac - Gerbaz) – Cellebrini u Uàrskoj ulici u Starom gradu uRijeci. Na toj ku}i jedini je primjer obnovljenih dekorativnihslika, pored sad ve} izblijedjelih na ku}i Smokvina – de Rubellina Fiumari i Vili Hubiczek. Druge pikturalne dekoracije ueksterijerima su zbog starosti, vremenskih utjecaja te nebrigeuglavnom propale. Taj specifikum arhitekture i slikarstvanalazimo u Rijeci u svim stilskim razdobljima XIX. i XX.stolje}a. Ne{to vi{e primjera nalazimo na arhitekturi profanog,a manje na zdanjima sakralnog i funeralnog karaktera. Nakonpregleda arhitekture moderne, secesije i historicizma u ovomspecijalisti~kom istraìvanju doti~emo se saèto svih razdoblja,nazna~uju}i mogu}nosti daljnjeg istraìvanja ve} prezentirane

gra|e. Istraìvanjem u Dràvnom arhivu u Rijeci, drugimkulturnim institucijama, “na terenu” i privatnim zbirkama,sabrali smo rije~ki, su{a~ki eksterijerni dekorativno slikarskiopus, prikazali fotografije “stanja na terenu”, izvorne nacrteizvedenih i neizvedenih dekoracija te arhivsku fotodokume-ntaciju.

Najzna~ajniji primjeri slikarske dekoracije u eksterijeru susvakako oni koji svojim bogatstvom slikane dekoracije, zani-mljivo{}u koncepta, fasadnog pikturalnog ornamentarija te

vremenom i mjestom nastanka, daju mogu}nost sagledavanja tekulturalne i umjetni~ke posebitosti u Rijeci ali i u evropskomkontekstu.

Najvi{e primjera slikarske dekoracije na fasadama u Rijeciprimje}ujemo od 1880. godine do 1918. godine. U razdobljunakon prvog svjetskog rata opada zanimanje za takovomdekoracijom. Rijetki primjeri izvedeni do 1941. godine, nosezaka{njelo stilsko obilje`je secesije ili historicizma. Naru~iocisu u vrijeme stilskog razdoblja historicizma ~esto dekoriralizgrade javnih ustanova, zaklada i reprezentativne pala~e. U to

vrijeme ukra{avaju se pro~elja pala~a i ku}a namijenjenihprostorima ljekarni i stanovanju ljekarni~kih obitelji koje i usecesiji karakterizira hrabri pristup “novoj” arhitekturi i tipuarhitekture koji nazivamo “apotekarska arhitektura”. U

Rije~kom primjeru to je pala~a Bakar~i} – Su{anj iz 1890.godine15, na Su{aku, s bogatim dekoracijama u potkrovnimdijelovima fasade gdje izme|u prozorskih otvora nalazimoportrete, kartu{e i bilje, zoomorfne motive te reminiscencijeklasi~nih motiva i anti~kih skulptura. U vrijeme stilskograzdoblja secesije isti~u se vi{e privatni naru~ioci koji prema

svojem ukusu i potrebi za pokazivanjem bogatstva i poldru{tvenoj zajednici zahtijevaju dekoraciju koja je izuzetno uo~ljiva. Slikarski se najvi{e dekoriraju graprigradske vile. Nakon secesije, u razdoblju moderne, na

su rijetki te dekoracije podre|uju osobnom ukusu ne obse na moderna i nova arhitektonska i likovna ostvarenja vremena.

Kao najizrazitije primjere javnih zgrada, koje do dandana nisu sa~uvale bogate i kvalitetne slikarske dek

treba spomenuti zgradu Dje~jeg vrti}a Clotilde na M1884. godine, koju je projektirao arhitekt Emilio AmbrPored ove treba spomenuti i pala~u Filodrammatica izgodine arhitekta Giacoma Zammattija. Obje gra|evine ukra{ene slikarskim repertoarom groteski koje su bile om

Dje~ji vrti} Clotilde, 1884. godine Arhitekt: Emilio Ambrosini

15 Vladimir Bedenko: Secesija u Hrvatskoj arhitekturi (pojam “apotekarska secesija” mogao bi biti primjenjiv i na “apotekarski historicizam”).16 Zgrada je imala bogate slikarske dekoracije antropomorfnog karaktera u pravokutnim okvirima te s blazonarnim prikazima u tondima ~iji reljefni okviri su

sa~uvani do danas. Saznanje o tim slikarskim dekoracijama imamo preko fotografije rije~kog fotografa Carposija iz godine izgradnje i preko ~lanka i crteàlikaciji Fiume - Giornale commemorativo del Congresso generale dei Pompieri del Regno, Fiume, 1887.

Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godina Arhitekt: (Julije Stanisavljevi})


8/23

u ornamentaciji kroz cijelo razdoblje historicizma do secesije.17

Gradske i prigradske vile dekorirane su u razdoblju histori-cizma i secesije s velikom pa`njom, uz vrlo bogatu zanatsku iartisti~ku imaginaciju. Kao reprezentativne primjere treba

spomenuti vilu Illy arhitekta Jablonszkog, s primjerom najboljerije~ke fasadne dekorativne kompozicije preuzete iz mitolo{kihprikaza i pri~a uz historicisti~ko-secesijsku stilizaciju uve}anihantropomorfnih likova, mu{kih i ènskih aktova izuzetnelikovne kvalitete uz primjenu motiva rimsko-anti~kih groteski.

Arhitekt Ferencz Jablonszky bio je od 1893. godine nadzornikgradnje Guverenerove pala~e u Rijeci i opunomo}enik arhi-tekta Alajosa Hauszmanna.Tik uz vilu Illy nalazi se vila Beusterien arhitekta Uga Pagana iz1908. godine, s arhitektonskim i slikarsko dekorativnimhistoricisti~ko-secesijskim i eklekti~kim stilskim oznakama.

Ova vila izvedena je velikom umje{no{}u, a oslikani frizkrovi{ta obiluje oblicima i kolorizmom. Na fasadi ipolukru`nih prozorskih otvora nalazimo putte, ènske an

vegeto-morfne figure sa svojstvima vrlo kvalitetnih àktova u kompozicijama uz renesansne kartu{e, girla

vjen~i}e, te pregr{t vegetabilnih, stiliziranih geometmotiva. Jedan od kasnijih primjera sa sli~nim ormanetacrepertoarom je ku}a Sili} – La Bella Ebrea iz 1909. gorije~kom Starom gradu koja koketiraju}i s historici

secesijom i stilizacijom “orijentalnih” motiva tvori ìvarhitekturu svojstvenu arhitektu Carlu Conighiju s uveprikazima groteski te antropomorfnih bi}a – baziliska, supostavljenih u nekoliko potkrovnih kartu{a. Ove dekobiluju kolorizmom i visokom kvalitetom slikarske izveisto vrijeme vila Christo na Su{a~kom Bulevardu praprimjer sli~nom likovnom ornamentacijom s ne{to zanatskog perfekcionizma oslanjaju}i se vi{e na sec

vizualno-likovni ukus.18

Posebno zna~ajan primjer je eklekti~ki fasadni kompobilni dekorativni ornamentarij ku}e Nikolaki de NikolaCasa Turca, koju 1906. godine preure|uje Carlo Conmno{tvom ma{tovitih ornamenata stiliziranih vegetabgeometrijskih uzora te arabeski i drugih detalja “orijendekoracije te prikazima ènskih i mu{kih glava kojdekorativni zidni pla{t, prozorske otvore i nadprozornkatne vijence. Moè se za tu slikovitu zgradu i njezinu

re}i da ima historicisti~ku zamisao parafraziranja “orijenarhitekture koja je u dekorativnom smislu izvedesecesijskoj zanatskoj maniri.19 Jo{ jedan sli~an primdekoracija vile Kramar na Belvederu arhitekta VencCelligoija iz 1908. godine.20

Vila Beusterien, 1908. godina Arhitekt: Ugo Pagan

Casa Turca – Nikolaki de Nikolaides, 1906. godina Arhitekt: Carlo Conighi

17 H. Dolmrtsch: Der ornamentenschatz, Stuttgart, 1890.18 Gasparo / Georgin / grof Christo albanski je dràvljanin gr~kog porijekla koji je imao gra|evinsko poduze}e s adresom u Trstu, a djelovao je u Rijeci i Su{ak19 Sli~an primjer s aluzijama “orijentalnog” je gradska vije}nica u Sarajevu gra|ena od 1891. do 1896. godine od arhitekata Karla Parìka, Aleksandra Viteka i

Ivekovi}a (od 1945. godine Narodna i Univerzitetska biblioteka BiH, stradala od bombardiranja 1992. godine).Zgrada s orijentalnim ukrasima je i Be~ka tvornica Zacherl arhitekta Karla Mayredera iz 1888. godine.

20 Slikane dekoracije na ovoj ku}i vjerojatno izvodi sam vlasnik Antonio Kramar, slikar i dekorater, koji 1913. godine osniva Primo stabilimento di pittura

Pala~a Filodrammatica, 1889. godina Arhitekt: Giacomo Zammattio


9/23

Ku}a koja svojom fasadom priziva venecijanske pala~e je CasaVeneziana – Whitehead u ulici Dolac arhitekta GiacomaZammattija iz 1896. godine. Ta pala~a projektirana je i

izgra|ena sa stilskim oznakama neogotike sa slikanim deko-racijama u prostorima ispod i iznad centralnih loggia - trifora umaniri talijanske gotike slikanim opekama kompozicijski posta-

vljenim u rombove te nenametljivom lan~anom obrubnomtrakom – motivima vidljivim na interijeru glavnog brodatr{}anske katedrale San Giusto.21 Osim ovih geometrijskihdekorativnih motiva iznad loggie piano nobile nalaze seoslikani grbovi obitelji Whitehead pa je to jedini primjerblazonarnog slikarstva u eksterijeru u Rijeci, pored grbova nafrizu Dje~jeg vrti}a Clotilde, tako|er uni{tenih. Suvremenastrujanja iz centra Austro-ugarske monarhije nalazimo naornamentaciji slikano geometrijskog iluzionisti~kog rene-

sansnog motiva na vili Cammera u Rijeci arhitekta ROvom primjeru sli~no je be~ko rje{enje fasade neorenepala~e na Schotteringu 23, arhitekta Otta Wagnera, na kkao i na primjeru vile Cammera ponavlja okergeometrijska shema tvore}i titravu povr{inu koja ndematerijalizira zidni pla{t zgrade.22 Lijep secesijski p

orijentiran u dekorativnom smislu na florealni motiv mar vidljiv je na potkrovnom frizu ku}e Valen~i} iz 1909. arhitekata Slocovich – Barbich u Tizianovoj ulici. Taj zanprimjer vizualno je dojmljiv zbog mnoìne i veli~ine ùtocvjetova frontalno postavljenih, naizmjeni~no gore i dopodlozi ispunjenoj stiliziranim stabljikama i Geometrizirani vegetabilni dekor nalazi se na frizu ispodromanticisti~ke vile Celeste - Deseppi iz 1914. godBelvederu gdje su ornamenti izvedeni pomo}u {ablonana~inom izvedbe pribliùju manufakturnoj zanatskoj Ku}a Smokvina - de Rubelli na Fiumari u prostorima iprozora na fasadi zadnjega kata ima zanimljiv geomedekor s potpuno stiliziranim tek nazna~enim vegetaornamentom. Posebno zamjetan, dobro o~uvan i bogat p

je stambeno-poslovna zgrada Michich-Valen~i}-Grube1911. godine na Kozali koja u podstre{ju ima {iroki g

trizirani friz secesijskih stilskih oblika u tamnoj gamiGeometrizirani jednostavan potkrovni friz u crvenoj i boji vidljiv je na vili kapetana Rukavine na Su{aku arhBruna Slocovicha iz 1908. godine. Ku}a Mohovi} iz 1895. arhitekta Giovanija Randicha kao i pala~a Umirovljzaklade arhitekta Filiberta Basariga iz 1894. godine sk

21 Hans Folnesics und Leo Planscig: Bau – und Kunst Denkmale des Küstenlandes, Wien, 1916.22 Otto Wagner und Wien, Dortmund, 1988.23 DAR, JU 51,20/21/22/1893; 8/79/1886 (arhitekt Giovanni Mattich). Ku}a pripada obiteljima Michich, Valen~i} i Grube{i}.(JU51,59/1882; 33/1911;50/1927)

Vila Cammera, 1908. godina Arhitekt: Pietro Rusich

Ku}a Valen~i}, 1909. godina Arhitekt: B. Slocovich – P. Barbich

Vila Kramar, 1908. godina Arhitekt: Venceslao Celligoi


10/23

izraàvaju dekoraciju u kasetama izme|u prozora mansardnogdijela fasade s geometriziranim zoo-morfnim i vegatabilnimmotivima slikarski “naba~enim” na na~in krokija.

Vila Siberna te ku}a Benco arhitekta Giuseppea Farkasa i

vila Bartolomei te ku}a Schiucca – Matcovich imaju zajedni~kinazivnik u interpretiranju fasade oslikavanjem iluzionisti~kihopeka kao slikarsko dekorativnog doprinosa op}em izgleduzgrada koje parafraziraju neoromaniku, neogotiku i “orijen-talno” u razdoblju historicizma. Vila Siberna arhitekta Farkasa

je iz 1913. godine kao i ku}a Benco istoga arhitekta. CarloConighi 1910. godine gradi vilu Bartolomei te ku}u Schiucca –Matcovich, pa nas i godine izgradnje te arhitekti upu}uju nasli~nost ovih zgrada. Zgrada Op}inske {tedionice na Brajdiarhitekta Giacoma Zammattija iz 1893. godine ima u nad-prozornom prostoru ispod strehe slikane dekoracije s motivimagroteski, vegetabilnim i florealnim te geometrijskim motivima ugami ìvih boja. Ove kvalitetne fasadne dekoracije izradio jeGiovanni Fumi. Pala~a Zaklade Svetog Nikole iz 1893. godinenalazi se na Brajdi, a projektirao ju je arhitekt GiacomoZammattio. I ove slikane dekoracije nad prozorima u pot-stre{nom dijelu fasada izradio je dekorater Giovanni Fumi smno{tvom florealnih i vegetabilnih motiva uz bogatstvo deko-rativnih {koljaka, girlandi i festona. Pala~a Litorale - Mik{i} naPiramidi, iz 1905. godine nosi stilske karakteristike prijelaznogperioda od historicizma prema secesiji te svojom fasadom s

ìvopisnim tornji}ima odi{e bogatstvom, ali koloristi~komsuzdràno{}u u geometriziranim slikarskim dekoracijama kojekrase cijelu fasadu zgrade, nedavno restaurirane.

Izuzetna slikarska i kerami~ka dekoracija s obilje`jima

ma|arskog nacionalnog secesijskog stila bila je zami{ljefasadama dje~jeg vrti}a na Turni}u, arhitekta Gyule Sv1913. godine. Te dekoracije nisu izvedene u potpunosti, a

vi{e ne postoje.24 U blizini dje~jega vrti}a na Turni}u od

godine po~inje se graditi Osnovna {kola Turni} kojzavr{ena tek 1916. godine. Ova velika zgrada projarhitekta Luigija Morinija, trebala je biti bogato dekoriradanas te dekoracije vi{e ne postoje.25 Luigi Luppis gcentru Rijeke 1914. godine Milosrdni dje~ji vrti}, koji u ima zami{ljenu slikanu fasadnu dekoraciju, no ona nije ina. Posebno lijep primjer secesijskog “Gesamtkunstwer

vila Preisler – Richtmann na Pe}inama iz 1909. godine pored obilja zanatskih izvedbi u razli~itim materijalima slikane plavo-ùte dekoracije vegetabilnog karaktera krovnom vijencu.26 Skromniju dekoraciju florealnog gtriziranog motiva nalazimo na potstre{nom vijencu vile na Belvederu iz 1901. godine, projektanta Giovannija Cureta. Kvalitetnu geometrijsku vegetabilnu dekoracijuzimo na upravnoj zgradi op}inske klaonice koju kao i paviljon s neizvedenom slikanom dekoracijom projektiragodine arhitekt Carlo Pergoli.27

Hotel emigranata, kojega projektira 1906. godine maarhitekt Szilard Zielinszky osebujna je gra|evina s karakkama industrijske arhitekture, sa hospicijskim sadràjimzetno modernog izgleda te uporabom armiranog betona.

ima izba~enu krovnu natstre{nicu nepravilna oblika smentom u obliku valovitih linija u plitkom reljefu izvedarmiranom betonu te je oli~ena plavom bojom. Istegodine takvu dekoraciju nalazimo na ku}i Schützenh

Dje~ji vrti} na Turni}u, 1913. godina

Arhitekt: Gyula Svàb

24 Zgrada je pregra|ena, adaptirana za {kolu i li{ena svakoga ukrasa na fasadama. U me|uratnom periodu u velikoj dvorani zgrade bila je crkva sv. Nikole te jprilikom na krov zgrade dogra|ena preslica za zvono.

25 Zgrada {kole je otvorena 1916. godine {to doznajemo preko dnevnog lista “La Bilancia”. Osamdesetih godina XX. stolje}a zgrada je potpuno pregra|ena i sluDomu za starije osobe.

26 Dekoracije su vidljive na fotografijama iz tridesetih godina XX. stolje}a u vlasni{tvu obitelji Mari~i} – Richtmann i Matilde Ruì}. Godine 1938. ku}a je dobfasadu koja pokriva secesijske dekoracije.

27 Slikana dekoracija na upravnoj zgradi je bila izvedena, ali je prilikom nedavne obnove uklonjena.

Vila Bartolomei, 1910. godina

Arhitekt: Carlo Conighi


11/23

Be~u arhitekta Otta Wagnera.Ku}a Celligoi jedna je od posebno ma{tovito projektiranih

najamnih ku}a u centru grada, a bila je u vlasni{tvu njezinaarhitekta Venceslaoa Celligoija. Ku}a je projektirana 1902.godine, a na znatno izba~enoj krovnoj natstre{nici izvedenoj

kao i cijeli krov zgrade u armiranom betonu nalazimo jedno-stavne slikane dekoracije u crveno-ùtoj kombinaciji boja izve-dene u prostorno prilago|ene kasete.28

Ku}a Penso iz 1909. godine djelo je arhitekta CarlaConighija. Ku}a je imala slikane dekoracije u mansardnim me-

|uprozorskim prostorima. Dekoracije su zami{ljene i izvedeneu gami intenzivnih boja {to se vidi i po originalnom arhite-ktonskom projektu. Naàlost ku}a Penso bombardirana jetijekom 1945. godine, a u poslijeratnom periodu njezini pre-ostali dijelovi su uklonjeni.29

Vila Koro{ac posebno je zanimljiv primjer gradske visadrì stilske oznake i historicizma i secesije. To zandjelo projekt je nadarenog arhitekta Emilija Ambrosi1902. godine. Dekoracija je na ovoj gra|evini time zanim{to je izvedena u plitkom reljefu s prikazom ènske figkoju se nalazi stiliziran vegetabilni ornament u secestilskoj maniri te natpis “Pax” na rotulusu simizvedenom u neobaroknoj formi. Ovaj slikarsko skulpdekor je uni{ten.

Vila Persich arhitekta Santa Pillepicha iz 1922. godPodbelvederu pojednostavljenih modernisti~kih stremljpo~etka XX. stolje}a, na potkrovnom vijencu ima geometrijski stiliziranih ~etverolista koji se multipliciizmjeni sive i ùte boje. Vila Valentekovi} - Negoveti} s pXX. stolje~a na Su{aku ima ortogonalno raspore|ene linije u mansardnom dijelu fasade opona{aju}i sistem gdijeljenja zidnog pla{ta prema alpskim uzorima, u ovom ssamo kao dekorativni element. Casa Serdoz svoj kona~ndobiva 1931. godine po projektu arhitekta Giuseppea RStilski ne pripada moderni ve} secesiji s primjhistoricizma. Na potkrovnom uskom frizu, koji je zbog

slabo vidljiv, ima florealno-vegetabilnu dekoraciju kojasli~na dekoracija na ku}i Suzak – Lömaseck – Apostoli igodine, arhitekta Amedea Slavicha s jasnim oznmoderne, ima uzor u reljefnom kerami~kom vijencu nalazi na fasadi vile Münz u I~i}ima.30

Stambena ku}a Crgonja – Velja~i} na Su{aku po pr Andrije Ve~erine iz 1939. godine jednostavnog oblika treimati kerami~ke i slikane dekoracije. Na fasadi uprozorskih otvora te slikanih izmjena ùto-crvenih kvadpolja na potkrovnom vijencu vidljiv je utjecaj secesijedekoracije sli~ne su onima na Be~koj ku}i arhitekta Ge

Ku}a Crgonja – Velja~i}, 1939. godina Arhitekt: Andrija Ve~erina

28 Arhitekt Celligoi je ve} 1909. godine posjedovao knjigu o armiranom betonu pod nazivom “Der Eisenbetonbau” C. Kenstena.29 Osim preko originalnog nacrta izgled ve} bombardirane ku}e nalazimo na crteìma i akvarelima rije~kog slikara Romola Venuccija iz 1945. godine (PIPMH30 Theodor de Canziani Jak{i}: Secesijska keramika na podru~ju Rijeke i Kvarnera, 1996.

Ku}a Penso, 1909. godina Arhitekt: Carlo Conighi

Crte` Romola Venuccia 1945. godina

Op}inska klaonica, 1904. godina Arhitekt: Carlo Pergoli


12/23

iz 1907. godine. Ove dekoracije su dijelom propale u bomba-rdiranju u vrijeme Drugoga svjetskog rata, a djelom nisuizvedene.

Posebno vrijedan primjer urbane vile koja je stradala ubombardiranju te vi{e ne postoji je vila Klein arhitektaFrancesca Mattiassija iz 1903. godine. Projektant je zamislio

vilu s nagla{eno razvedenim tlocrtom i fasadnim plohama,mno{tvom razli~itih prozorskih i vratnih otvora te terasa ibalkona {to nadopunjuju u projektu prisutne bogate dekoracije

u keramici i slikanoj dekoraciji. Nedavno obnovljeni friz je na vili Hubiczek iz 1910. godine a nosi karakteristike secesijskipojednostavljenog motiva uglatog meandra. Vila Paoletti(Pauletig) - Visin, arhitekta Enea Peruginija iz 1932. godine na[etali{tu Vladimira Nazora 17 ima potkrovni oslikani frizsa~injen od ùtih, crnih i plavih ukrasa u neprekidnom nizu,koji su neostilskih karakteristika.

Sakralni spomenik koji plijeni svojom vanj{tinom je crkvaGospe Lurdske koju od 1904. godine grade Giovanni MariaCuret te Cornelio Budinis, a eksterijerna dekoracija je izvedenau tehnici mozaika na velikoj fasadnoj povr{ini s izrazitim kolo-rizmom i bogatim florealnim i antropomorfnim kompozicijamanagla{uju}i bogatstvom taj ìvopisni arhitektonski scenarij sastilskim karakteristikama historicizma i secesije.31

Crkva Marije Pomo}nice neostilskih karakteristika nastala je 1934. godine, a projektirao ju je arhitekt Enea Ronca. Premaprojektu predvi|ene dekoracije, a i na crteù Romola Venuccija

iz 1934. godine ima u trima lunetama iznad portala nacrtanekompozicije sa svecima. Ove dekoracije su propale, a na tomemjestu danas se nalaze “mozaici” iz kerami~kih plo~ica, odobnove u devedesetim godinama XX. stolje}a.32

Crkvu Blaène Djevice Marije na Trsatu krasile su slikanedekoracije po kutnim rubnicima i stiliziranim dekoracijama nafasadi u u`ljebljenim reljefima. Ove dekoracije odstranjene sunakon Drugoga svjetskog rata.

Za{tita i konzervacija

Slikane dekoracije podlo`ne su ubrzanom propaUzrok tome je samo mjesto gdje se nalaze, u eksterijnedovoljna pa`nja i neodràvanje. Posebno brzo te dekpropadaju u zadnjih dvadeset godina {to je o~ito na svuzrok tome je zaga|en gradski zrak. Uz druge atmosneprilike, smog na te fragilne dekorativne elemente razaraju}e. Jedini na~in zadovoljavaju}e za{tite i konze

je kontinuirana briga i odràvanje, te ~i{}enje. Uz odràvanje, pravovremena restauracija i studirana za{titauvelike produìti vrijeme trajanja ovih dekorativno umjetdjela. Uz to ~esti su primjeri kada se na zgradama sanacijski radovi ili pak obnavljanja pro~elja, a da se pri tide na restituciju nekad postoje}e ili pak restauracipostoje}e, ali degradirane dekoracije. Dekoracija se trenucima tretira kao nevaàn element {to ona nije, a u estetskom sagledavanju fasade zgrade zanemarivanneprimjereno i nedopustivo u modernim standardima obn

Crkva Marije Pomo}nice, 1934. godina Arhitekt: Enea Ronca

Crte` Romola Venuccia 1934. godina

Vila Hubiczek, 1910. godina Arhitekt: Francesco [iki}

Vila Paoletti (Pauletig) - Visin, 1932. godina Arhitekt: Enea Perugini

31 Dal Carnaro Al Friuli “Parnasso” (Cornelio Budinis), Trieste, 1928.-29.32 Crte` Romola Venuccija objavljen je u listu “Un nuovo santuario a Maria Ausiliatrice”, numero unico, Fiume, 1934. - XII


13/23

Sa`etak

DEKORATIVNO FASADNO SLIKARSTVO U RIJECI

Pikturalne dekoracije u eksterijerima izlo`ene su razli~itih ~imbenika ubrzanom propadanju. Taj specifarhitekture i slikarstva nalazimo u Rijeci u svim epohama skim razdobljima XIX. i XX. stolje}a. Ne{to vi{e su sldekoracije na fasadama, prisutne kod arhitektonskih ostv

ja profanog karaktera, a manje sakralnog i funeralnog. na~ajniji primjeri slikarske dekoracije u eksterijeru su svaoni primjeri koji svojim bogatstvom slikane dekoracije,imljivo{}u likovnog koncepta, fasadnog pikturalnog ornatarija te vremenom i mjestom nastanka, ali i poznatog sldekoratera, daju mogu}nost sagledavanja te kulturalne i u

ni~ke posebitosti u gradu Rijeci, ali i europskim istovremprimjerima. Najvi{e primjera slikarske dekoracije na fasau Rijeci primje}ujemo u godinama od 1880. do 1918. Najzpljenije je dekorativno fasadno slikarstvo u vrijeme stirazdoblja historicizma te secesije, a ne{to manje u razdmoderne. Bogatstvo slikanih dekoracija na zgradama Rnaj~e{}e je u vrijeme kasnog historicizma i secesije {usporedno ekonomskom uzletu, materijalnom bogatstvu Rpri kraju XIX. i po~etku XX. stolje}a, kao i mnogim arhitekkoji su te dekoracije rabili po uzorima na europske csvoga {kolovanja Be~, Grac, Prag, Venecija i Budimpe{ta


14/23

IZLO[CIBr. Zgrada Arhitekt DAR

1. Ku}a Garbas (Grbac) - Cellebrini (Giovanni Mattich) JU 51,57/1879; 5/18802. Pala~a Bakar~i}-Su{anj (Julije Stanistavljevi}) (1890.)3. Dje~ji vrti} Clotilde Emilio Ambrosini JU 51,107/1/18844. Pala~a Filodrammatica Giacomo Zammattio 1889.5. Vila Illy F. Jablonszky/U. Pagan JU 51,41/1/1895; 19056. Vila Beusterien Ugo Pagan JU 51,13/1/1908

7. Ku}a La Bella Ebrea - Sili} Carlo Conighi JU 51,130/8/19098. Vila Christo (G. G. Christo/G. Rubinich) (1900.)9. Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides Carlo Conighi JU 51,1/1880, JU 51,4/1906, JU 2,I – 155/1906

10. Vila Kramar Venceslao Celligoi JU 51,156/6/190811. Casa Venziana - Whitehead Giacomo Zammattio JU 51,39/1/1896, PR,3 III – 71/190612. Vila Cammera Pietro Rusich JU 51,86/2 /11/ 190813. Ku}a Valen~i} B. Slocovich/P.Barbich JU 51,34/1/1909, JU 51,108/1/191014. Vila Celeste - Deseppi UCF JU 51,146/191415. Ku}a Smokvina – De Rubelli Giovanni Maria Curet JU 51,81/1/190216. Ku}a Michich - Valen~i} - Grube{i} – JU 51,59/1882; 33/1911; 50/192717. Vila Rukavina Bruno Slocovich 1908. (privatno vlasni{tvo)

18. Ku}a Mohovi} Giovanni Randich JU 51,13/1/1885; 78/3/188519. Ku}a Umirovljeni~ke zaklade Filiberto Basarig JU 51,16/28/189420. Dje~ji vrti} Turni} Gyula Svab JU 51,153/8/191321. Osnovna {kola Turni} Luigi Morini JU 2,D-100/190922. Milosrdni dje~ji vrti} Luigi Luppis JU 51,128/191423. Vila Preisler - Richtmann (Giovanni Maria Curet) (1909.)24. Vila Perini Giovanni Maria Curet JU 51,41/190125. Op}inska klaonica Carlo Pergoli JU 51,11/5/1905-7, 16/26/1907; 7/1/189526. Ku}a Op}inske {tedionice Giacomo Zammattio JU 51,114/1/189327. Ku}a Zaklade Svetog Nikole Giacomo Zammattio JU 51,99/2/189328. Vila Bartolomei Carlo Conighi JU 51,220/191029. Ku}a Schiucca - Matcovich Carlo Conighi JU 51,149/1910; 60/1/1910, JU 2,I-106/191030. Vila Siberna Giuseppe Farkas JU 51,109/1/191331. Pala~a Litorale – 1905 (privatno vlasni{tvo), JU 48,PR.Br. 45/3132. Hotel emigranata Szilard Zielinsky JU 51,17/12/190633. Ku}a Celligoi Venceslao Celligoi JU 51,12/4/190234. Ku}a Penso Carlo Conighi JU 51,63/14/190935. Vila Koro{ac Emilo Ambrosini/G. Rubinich JU 51,62/6190236. Vila Persich Santo Pillepich JU 51,22/1922; 28/192537. Vila Valentekovi} - Negoveti} – (1900.)38. Ku}a Serdoz Giuseppe Rossi JU 51,22/5/1931

39. Ku}a Surina Giovanni Paoletti JU 51,47/194140. Ku}a Suzak – Lömaseck - Apostoli Amedeo Slavich JU 51,120/1/193541. Ku}a Crgonja - Velja~i} Andrija Ve~erina 1939 (privatno vlasni{tvo)42. Vila Klein Francesco Mattiassi JU 51,23/4/190343. Crkva Gospe Lurdske Giovanni Maria Curet JU 51,94/1904,185/1910

Cornelio Budinis44. Crkva Marije Pomo}nice Enea Ronca JU 51,26/8/193445. Crkva Bla`ene Djevice Marije na Trsatu – –46. Vila Hubiczek Francesco [iki} JU 51,155/191047. Vila Paoletti (Pauletig) - Visin Enea Perugini JU 51,31/1932


15/23

1 Ku}a Garbas (Grbac) - Cellebrini, 16.-19. stolje}eU`arska 26

2 Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godinaStrossmayerova (M. Smokvine Tvrdog 1), Su{ak

4 Pala~a Filodrammatica, 1889. godinaKorzo 28

2 Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godinaStrossmayerova (M. Smokvine Tvrdog 1), Su{ak

3 Dje~ji vrti} Clotide, 1884. godinaPodmurvice 4

5 Vila Illy, 1895. godinaVukovarska 57


16/23

5 Vila Illy, 1895. godinaVukovarska 57

6 Vila Beusterien, 1908. godinaVukovarska 59

8 Vila Christo, (1900.) godina[etali{te I. G. Kova~i}a 4 - Su{ak

6 Vila Beusterien, 1908. godinaVukovarska 59

7 Ku}a La Bella Ebrea - Sili} , 1909. godinaJaneza Trdine 9

9 Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides, 1880., 1906. godinaV. Lisinskog 6


17/23


10 Vila Kramar, 1908. godinaFranca Pre{erna 32

11 Vila Cammera, 1908. godinaOktaviana Vali}a 5


11 Casa Veneziana - Whitehead, 1896. godinaDolac 7

13 Ku}a Valen~i}, 1909. godinaTizianova 50


18/23

14 Vila Celeste - Deseppi, 1914. godinaMi}i voljak 5

16 Ku}a Michich - Valen~i} - Grube{i}, 1911. godinaVol~i}ev trg 1

18 Ku}a Mohovi}, 1885. godinaKorzo 32

15 Ku}a Smokvina-De Rubelli, 1902. godinaTitov trg 10

17 Vila Rukavina, 1908. godinaGunduli}eva 4 - Su{ak

19 Ku}a Umirovljeni~ke zaklade, 1894. godinaKre{imirova 60


19/23

20 Dje~ji vrti} Turni}, 1913. godina^andekova 20

22 Milosrdni dje~ji vrti}, 1914. godinaUspon Buonarotti - Ivana Grohovca 1-3

24 Vila Perini, 1901. godinaRu|era Bo{kovi}a 2

21 Osnovna {kola Turni}, 1909. godinaLokalitet Turni}

23 Vila Preisler-Richtmann, 1909. godinaPe}ine 8 - Su{ak

25 Upravna zgrada Op}inske klaonice, 1904. godinaVodovodna 16


20/23

25 Glavni paviljon Op}inske klaonice, 1904. godinaVodovodna 16

27 Ku}a Zaklade Svetog Nikole, 1893. godinaKre{imirova 24

29 Ku}a Schiucca-Matcovich, 1910. godinaOmladinska 1

26 Ku}a Op}inske {tedionice, 1893. godinaKre{imirova 22

28 Vila Bartolomei, 1910. godinaPodpinjol 15

30 Vila Siberna, 1913. godinaKresnikova 18


21/23

31 Ku}a Benco, 1913. godinaIvana Filipovi}a 7

33 Hotel emigranata, 1906. godinaIndustrijska 7

35 Ku}a Penso, 1909. godinaIvana De`mana 1

32 Pala~a Litorale, 1905. godina[etali{te XIII divizije 18 - Su{ak

34 Ku}a Celliogoi, 1902. godinaS. V. ^i~e 6-10 (Pomerio)

36 Vila Koro{ac, 1902. godinaLaginjina 1


22/23

37 Vila Persich, 1922. godinaPrvog maja 42 - Giordano Bruno 5

39 Vila Serdoz, 1931. godinaMarka Remsa 3

41 Ku}a Suzak-Lömaseck-Apostoli, 1935. godinaBra}e Branchetta 21

38 Vila Valentekovi}-Negoveti}, (1900.) godinaKumi~i}eva 20 - Su{ak

40 Ku}a Surina, 1941. godinaRapska 3

42 Ku}a Crgonja-Velja~i}, 1939. godinaStjepana Radi}a 29


23/23

43Vila Klein, 1903. godinaLaginjina ulica

44 Crkva Gospe Lurdske, 1904., 1914., 1929., 1935.,godinaTrg @abica

Documents

Dekorativno fasadno slikarstvo u Rijeci