Demografija, tržište rada i tehnologija

Boris Vujčić, guverner

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Zagreb, 23. studenog 2018.

I. Demografska kretanja u Hrvatskoj

2

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima...

Izvor: EK - Ageing report 2018

Niske stope fertiliteta i rast očekivanog

trajanja života...

... rezultirat će padom broja stanovnika i znatnim rastom

udjela starijeg stanovništva

Izvor: EK - Ageing report 2018

3

0,5

0,7

0,9

1,1

1,3

1,5

1,7

1,9

72

74

76

78

80

82

84

86

88

2016 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 2055 2060 2065 2070

Bro

j dje

ce p

o ž

eni

Bro

j go

din

a

Očekivano trajanje života pri rođenju Stope fertiliteta - desno

20

25

30

35

40

45

50

55

60

3,0

3,2

3,4

3,6

3,8

4,0

4,2

4,4

2016 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 2055 2060 2065 2070

%

u m

il.

Stanovništvo

Stopa ovisnosti starijeg stanovništva (udio 65+ uradno sposobnom stanovništvu (15-64)) - desno

Izvor: HNB

...koji su posljednjih godina dodatno osnaženi

značajnim odljevom stanovništva

4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Bro

j em

igra

nata

Indirektna emigracija iz Hrvatske temeljem zabilježenih

ulazaka u core EU zemlje

Službena emigracije iz Hrvatske prema Državnom zavodu za

statistiku - desna os

Starenje stanovništva stvara značajne pritiske na javne financije;

država će morati balansirati između financijske i socijalne održivosti

sustava socijalne sigurnosti

Izvori: EK Ageing report, HNB

𝑀𝑖𝑟𝑜𝑣𝑖𝑛𝑒

𝐵𝐷𝑃=

𝑠𝑡𝑎𝑛65 +

𝑠𝑡𝑎𝑛15 − 64∗𝑢𝑚𝑖𝑟𝑜𝑣𝑙𝑗𝑒𝑛𝑖𝑐𝑖

𝑠𝑡𝑎𝑛65 +∗𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗_𝑚𝑖𝑟

𝐵𝐷𝑃𝑧𝑎𝑝𝑜𝑠𝑙𝑒𝑛𝑖

∗𝑠𝑡𝑎𝑛15 − 64

𝑧𝑎𝑝𝑜𝑠𝑙𝑒𝑛𝑖

Učinak

demografskih

promjena

Učinak

ostvarivanja

prava na

mirovinu

Učinak

relativne

visine

mirovine

Učinak tržišta

rada

Doprinosi promjeni rashoda za mirovine u razdoblju 2016/2070 –bez mirovinske reforme iz 2018 (Ageing report)

-3,8 = +6,3 -3,3 -4,9 -1,5

Mirovinska reforma iz 2018 vjerojatno će povećati buduće rashode za mirovine u odnosu na trenutne procjene

=Brže povećanje starosne dobi za umirovljenje dodano potiskuje rashode

Brže povećanje starosne dobi za umirovljenje povoljno djeluje na raspoloživu radnu snagu i time na BDP

Uvođenje dodatka za osiguranike II. stupa povećava visinu mirovina koje se isplaćuju iz proračuna

+ +- -

5

Nepovoljna

demografska

kretanja

Očekivano smanjenje mirovina

po posebnim propisima i

invalidskih mirovina te

povećanje starosne dobi za

umirovljenje

Sve veći priljev

umirovljenika osiguranih i u

II. stupu, indeksacija

mirovina manja od rasta

prosječne plaće

Očekivani rast stope participacije i

pad nezaposlenosti povoljno djeluju

na nazivnik (BDP), povećanje stope

zaposlenosti starijih dobnih skupina

povećava prosječni radni vijek

Izmjene u mirovinskom sustavu ublažit će problem niskih i

padajućih stopa zamjene budućih umirovljenika...

Izvor: EK

Agregatna stopa zamjene (2017) – dohodak stanovništva 65-74/dohodak

stanovništva 50-59

Promjena neto teoretske stope zamjene

2016 - 2056 (bez reforme)

6

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0

BG HR CY LV LT EE DE SI DK BG CZ NE FI MT SE RO GR PL SK HU AU PT FR ES IT LU

%

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

30

RO PL HR UK ES LV SE PT MT FI FR LU IE NL CZ HU IT AT LT SI BE SK DK CY DE EE BG

posto

tni b

odov

i

Udio mirovina u BDP-u

2016. – 2060. (bez reforme)

...no povećanje dobi za umirovljenje i potencijalno privlačenje

inozemne radne snage vjerojatno neće biti dovoljno da bi se zaustavio

nepovoljan učinak demografskih promjena na ekonomsku aktivnost...

Potencijalni izlasci sa tržišta rada bitno veći

od potencijalnih ulazaka

Izvor: HNB

7

3.336 3.3463.309

3.230

3.1103.046

2.956

2.760

2.000

2.280

2.560

2.840

3.120

3.400

3.680

350

400

450

500

550

600

650

2001. 2005. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030. 2040.

u '0

00

u '0

00

Broj stanovnika u dobnoj skupini 15-74 - radno sposobno stanovništvo - desno

Broj stanovnika u dobnoj skupini 15-24- proxi za potencijalne ulaske na tržište rada

Broj stanovnika u dobnoj skupini 60-74 - proxi za potencijalne izlaske sa tržišta rada

...stoga će za više razine dohotka biti potrebno promijeniti strukturu

gospodarstva prema tehnologiji i inovacijama

(područja u kojima Hrvatska zaostaje)

Dekompozicija potencijalnog rasta Prosječan rast TFP-a

Izvor: EKIzvor: Eurostat, izračun HNB

8

Izvor: Eurostat

Hrvatska je jedna od zemalja s najmanjim ulaganjima u

istraživanje i razvoj te najslabijim inovacijskim sustavom

Napomena: Sumarni inovacijski indeks jest kompozitni indikator 27 različitih pokazatelja

kojima se ocjenjuju nacionalni inovacijski sustavi.

Izvor: EK, European Innovation Scoreboard, 2017.

Ulaganja u istraživanje i razvoj, 2016.Sumarni inovacijski indeks, 2017.

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

SE

AT

DK FI

DE

BE

FR

NL

UK IE IT LU PT

ES

EL SI

CZ

EE

HU SK LT PL

BG

HR

MT

LV

RO CY

% B

DP

-a

Poslovni sektor Državni sektor Viši obrazovni sektor

Starije članice Novije članice

0

20

40

60

80

100

120

140

160

SE DK FI NL

UK

DE

AT

LU BE IE FR PT

ES IT EL SI CZ

EE LT MT

CY

SK HU LV PL

HR

BG

RO

ind

eks

, E

U 2

01

0 =

10

0

Starije članice Novije članice

9

Izvor: Eurostat

U obrazovanje se u Hrvatskoj ulaže tek nešto ispod prosjeka

usporedivih zemalja, ali su rezultati učenika relativno slabiji

Izvor: OECD

Izdaci države za obrazovanje (2016.) Rezultati PISA-inih testova u matematici (2015.)

400

420

440

460

480

500

520

540

NL

DK FI

BE

DE IE

AT

SE

FR

UK

PT IT

LU

ES

EL

EE SI

PL

CZ

LV

MT

LT

HU

SK

HR

RO

BG

CY

PIS

A t

est

2015 -

rezultati u m

ate

matici (prosje

k), učenic

i od 1

5 g

odin

a

Starije članice Novije članice

0

1

2

3

4

5

6

7

8

DK

SE

BE FI

PT

FR

NL

LU

UK

AT

EL

DE

ES IT IE

EE

LV SI

LT

PL

HU

CZ

HR

SK

BG

RO

CY

MT

% B

DP

-a

Starije članice Novije članice

10

Izvor: FINANapomena: Podaci za Hrvatsku, Švedsku, Estoniju, Češku, Austriju, Italiju, i Tursku odnose se na

2014., a Švicarsku i Japan na 2015. godinu.

Izvor: ILO

Velik udio javnog sektora u gospodarstvu i

niska profitabilnost državnih poduzeća

Profitabilnost imovineUdio zaposlenih u javnom sektoru (uključujući poduzeća

u državnom vlasništvu) u ukupnoj zaposlenosti u 2016.

11

II. Izazovi gospodarskog rasta

u uvjetima tehnoloških promjena

12

Dugoročne stope rasta potencijalnog BDP-a EU (%) Stope potencijalnog rasta BDP-a za Hrvatsku i

usporedive zemlje (%)

Izvor: Ageing Report 2009-2018

Recesija proizašla iz financijskog sektora rezultirala

smanjenjem prognoza dugoročnog rasta

- sekularna stagnacija? -

13

Izvor: Ageing Report 2018

Mogući uzroci:

Razvijene zemlje su iscrpile „lake izvore” rasta (nove obradive

površine, novi mineralni izvori, obrazovanje stanovništva...)

Nepovoljna demografska kretanja

Tehnološki rast se usporava: jesu li izumi 20. stoljeća dio vala inovacija

koji se više neće ponoviti?

Rast značaja nematerijalne imovine, uz istovremeno smanjenje

ulaganja u istu

Razlike su vidljive kod razvijenih zemalja, dok tržišta u razvoju i dalje

generiraju brz rast

Sekularna stagnacija?

14

Sekularna stagnacija je samo prividna - dio financijskog super ciklusa

(Rogoff, 2015.)?

Izvor: Haskel J. i Westlake, S., Capitalism without Capital

SAD je bilježio visoke stope rasta, dok je u EU oporavak bio vidno sporiji.

Mogući uzrok– nematerijalna imovina

Stopa rasta ulaganja u nematerijalnu

imovinu i R&D u svijetu

Odnos investicija u nematerijalnu imovinu i

rasta produktivnosti

15

16

Struktura kapitala se mijenja – uloga računala i

softvera u proizvodnji raste

Izvor: Jovanovic i Rousseau (2005.)

udio

u r

azin

i kapitala

, %

Udio kompjutorske opreme i softvera u ukupnom stoku kapitala

Službena statistika registrira manje od 50%

stvarne nematerijalne imovine što podcjenjuje razinu investicija

Investicije u nematerijalnu imovinu kao

%BDV-a u SAD-u i EU-15

Izvor: ECIzvor: Corrado, Hulten i Sichel (2005)

Vrste nematerijalne imovine te njihova

obuhvaćenost ESA 2010 metodologijom

Šira kategorija

nematerijalne

imovine

Vrsta nematerijalne imovineObuhvat u

ESA 2010

Softver DA

Baze podataka DA

Znanstveni R&D DA

Mineralna istraživnja DA

Copyright i kreativna imovina DA

Razvoj novih financijskih usluga NE

Novi arhitektonski i inžinjerski projekti NE

Razvoj brenda / reklamiranje NE

Istraživanje tržišta NE

Obuka osoblja NE

Savjetovanje menadžmenta NE

Ulaganje u unutarnju organizaciju NE

Ekonomske

kompetencije

Inovativno

vlasništvo

Kompjuterizirane

informacije

17

Prednosti novih tehnologija

Značajan rast produktivnosti

Mogućnost alociranja resursa na globalnoj razini

Poboljšanje kvalitete života

Produljenje životnog vijeka

Alternativa stagnaciji:

IV. industrijska revolucija

18

Razvoj ekonomskog rasta kroz povijest

Zlatno doba

Ideje su rezultirale inovacijama

električna

energija,

mikroskop,

motor s

unutarnjim

izgaranjem,

sanitacija

parni stroj,

parobrod,

parna

lokomotiva,

telegraf,

I.

industrijska

revolucija

(18. stoljeće)

III.

industrijska

revolucija

(20. stoljeće)

Sekularna stagnacija

(Maltuzijansko doba)

tisuću godina potrebno za

udvostručenje životnog

standarda

II.

industrijska

revolucija

(19. stoljeće)

Danas?

internet,

kompjuteri,

digitalizacija

umjetna

inteligencija,

robotika, velike

baze podataka,

3D printanje,

nano tehnologija

do sredine 18. st. 18. – 21. st. od 21. st.

IV.

industrijska

revolucija?

Izvor: Haldane A.G.19

20

Tehnološka promjena podupirala je

rast životnog standarda...

Izvor: Peralta-Alva i Roitman, 2018.

(BD

Ppo s

tanovnik

u,

1990 G

K$,

logarita

m)

21

...a tehnologija sve brže prodire u opću upotrebu

Izvor: https://medium.com/@maxmarmer/a-look-at-how-technology-is-reshaping-the-global-economy-c716c4681e06

Prihvaćanje tehnoloških inovacija u SAD-u od 1900. do danas

22

Promatrajući na globalnoj razini, Kina postaje jedan od

ključnih ulagača u istraživanje i razvoj

Izvor: https://www.weforum.org/agenda/2018/02/these-charts-show-how-china-is-becoming-an-innovation-superpower/

Veliki potencijal novih tehnologija:

primjena pojedinih već

široko prisutna u vodećim poduzećima u EA

Googleov AI program, AlphaGo Zero, nedavno je pobijedio Ke

Jie, svjetskog prvaka u drevnoj logičkoj igri Go. Pritom su

računalu dana samo osnovna pravila igre, a sve taktike računalo

je savladalo samo, odigravajući milijune partija samo protiv

sebe. 23

Udio vodećih poduzeća u euro području koji koriste

digitalne tehnologije

Napomena: Rezultati ankete prikazuju odgovore 74 vodeća nefinancijska poduzeća, jednako

podijeljena između proizvođača dobara i pružatelja usluga (postotak ispitanika).

Izvor: ECB

24

Ispitanici ankete ECB-a smatraju da digitalizacija najveći utjecaj na prodaju

ima kroz bolji pristup korisnicima, a na produktivnost zbog

transfera znanja i povećanja efikasnosti

Kanali kojima digitalizacija utječe na prodaju Kanali kojima digitalizacija utječe na produktivnost

Napomena: prosječan rezultat po odgovorima 0=nije važno, 1=važno; 2=iznimno važno

Izvor: ECB

Automatizacija rada smanjuje potražnju za pojedinim

zanimanjima

Povećanje nejednakosti na razini

poduzeća zbog mogućnosti velikih kompanija usvojiti nove

tehnologije – winner takes it all

stanovništva jer plaće ne rastu sukladno produktivnosti

Nepredvidivost stabilnosti pojedinih tržišta (financijsko)

Međutim, tehnološki napredak ima i svoje naličje

25

Tehnološki razvoj nije ravnomjerno utjecao na

dohotke svih skupina

Izvor: US Census BureauIzvor: https://voxeu.org/article/education-and-inequality-

mid-20th-century-united-states

Nejednakost u SAD-u Dohodak u SAD-u po kvintilima

26

27

SAD: Rast plaća ne prati rast produktivnosti

Izvor: Ford (2015.)

Mogući uzroci

Tehnološki: veća uloga kapitala u

proizvodnoj funkciji uslijed

automatizacije

Politički: manja pregovaračka moć radne

snage

Nastanak dualnog tržišta rada

(Doeringer i Piore, 1971.):

Primarno (visoka primanja, dobri radni

uvjeti, sigurnost zaposlenja, mogućnost

napredovanja, visoka razina ljudskog

kapitala)

Sekundarno (niska primanja,

nesigurnost zaposlenja, slabe mogućnosti

napredovanja, niska razina ljudskog

kapitala)

Automatizacija bi mogla dovesti do promjena na

tržištu rada

Izvor: Frey i Osborne (2017.)

28

Vjerojatnost automatizacije zanimanja u

idućim desetljećima u SAD-u

Kanali kojima digitalizacija utječe na zaposlenost

Napomena: prosječan rezultat po odgovorima 0=nije važno, 1=važno; 2=iznimno važno

Izvor: ECB

Probability of automatization

Zaključak

„U kratkom roku težimo precijeniti utjecaj nove tehnologije, ali ga

dugoročno podcjenjujemo”

Razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz

demografskih kretanja

Razvoj tehnologije donijet će i znatne promjene na tržištu rada

Utjecaj će se razlikovati u različitim državama

Društvo se za to treba pripremiti i ponuditi rješenja u području obrazovanja:

ulaganje u vještine koje roboti ne mogu razviti (kreativnost, intuicija, umjetnost, socijalne vještine,

emocionalna inteligencija), suradnja poduzeća i fakulteta/instituta, interdisciplinarnost

porezne politike, regulacija, distribucija dohotka, mirovina, itd.

Prilagodba mora početi odmah!

29

Hvala na pažnji.

30