Depresija - Dr. Paul Hauck

8/9/2019 Depresija - Dr. Paul Hauck

1/75


2/75

SadrajNaslovnaPredgovor

I. Novi pristup depresijiII. Samookrivljivanje

III. Emocionalni problemiIV. Samosaaljenje

V. Saaljenje prema drugima

2


3/75

Depresija

dr. Paul Hauck

Zaloba Mladinska knjiga, Ljubljana - Zagreb, 1990.

3


4/75

PREDGOVORPotitenost ili depresija emocionalni je poremeaj koji se ne javlja tako esto kao

srdba ili strah. Za razliku od osjeaja krivice, oaja i potitenosti, ljudi zbog srdbeili straha ne trae pomo psihologa, nego ih smatraju normalnim pojavama.

Za razumijevanje depresije dosad se, naalost, malo toga uinilo. Sve to se dosadpoduzimalo za uboga ovjeka koji je mrzio svoje ja, cijeloga ivota bio obuzetosjeajem manje vrijednosti, ili vjerovao kako se ne isplati ivjeti, svodilo nastandardnu medicinsku pomo u vidu tableta protiv depresije, a ponekad i naelektrook-terapiju, a da pritom nisu bili rasvijetljeni uzroci nastanka depresije.

Takav pristup pripada prolosti. Razvile su se nove metode koje osobi to jezapala u depresiju omoguuju da naui prevladati svoj problem, i to praktiki

zauvijek. Uz pravu pomo i dobar savjet, to je mogue postii u kratkomvremenskom razdoblju. Moja se namjera upravo u tome i sastoji: objasniti nain nakoji ljudi sami sebe dovode u depresiju i sami je hrane, kao i nain spreavanja

buduih depresija.

Ova je knjiga namijenjena irokoj italakoj publici, kojoj u literaturi uobiajenistruni psiholoki termini nisu tako bliski. Svoja stajalita pokuao sam objasniti na

pristupaan nain, potkrijepivi ih brojnim primjerima, kako bi bila svima razumljivai nala svoju praktinu primjenu u borbi protiv depresije. Uvjeren sam da e ovaknjiga nekim itateljima u velikoj mjeri koristiti, toliko ak da uzmognu posveotkloniti svoj problem, dok e drugima pomoi da naprave prvi korak u

prevladavanju depresije za ije e potpuno otklanjanje moda ipak trebatiprofesionalnu pomo.

Ako ovakva pomo nije potrebna vama samima, moda e se meu vaimblinjima nai netko kome e biti dragocjena, pa neka vam stoga knjiga poslui kaoizvor korisnih savjeta. Muu ili eni, roditeljima, djeci i prijateljima moete pomoida prevladaju depresiju tako to ete ih pouiti onome to ste doznali itajui ovuknjigu: kako je za mnoge ljude, nakon to su shvatili tri glavna uzroka depresije,

ivot poeo iznova.

Bit e mi veliko zadovoljstvo ako postignem taj cilj. Zato - ne isputajte knjigu izruku! Knjiga se temelji na mojim iskustvima s pacijentima koji su kao i vi patili oddepresije, a kojima sam pomogao.

Budite uvjereni da i za vas ima nade.

P. A. Hauck

4


5/75

5


6/75

PRVO POGLAVLJE

NOVI PRISTUP DEPRESIJI

Ubrzo nakon to sam diplomirao, zaposlio sam se u gradskom centru za duevnozdravlje. Gotovo svaka osoba koja mi se obraala radi lijeenja patila je odneugodnih oscilacija raspoloenja, koje se u nekim sluajevima kretalo izmeu loegi normalnog, a u drugim izmeu izvrsnog i normalnog. No najvie me je zbunjivala

pacijentica ije je raspoloenje postalo krajnje loe i nije pokazivalo nikakveznakove promjene na bolje.

Za mene, novopeenoga klinikog psihologa to je predstavljalo izazov pred kojimsam se poeo osjeati nemonim. ena o kojoj je rije bila je inteligentna, dobroobrazovana i financijski sreena. Stanovala je u vlastitoj kui i zapravo nije imala

nita vie razloga da bude potitenija od ostalih pacijenata za koje se ne bi moglorei da su ivjeli loim ivotom. Imajui sve to u vidu, bilo mi je teko objasniti zbogega je ona tako potitena i zato je nita ne moe nasmijati.

No Ruth (to nije njeno pravo ime) ve je dugo patila od depresija. Bila je preladvadeset i petu, a depresivna su se razdoblja poela redati jo od rane adolescencije.Dvaput ili triput bila je na bolnikom lijeenju, primala raznovrsne tablete i prolaelektrook-terapiju.

Ruth je bila est gost u centru za duevno zdravlje, gdje se ve gotovo svaki lan

lijenikog tima okuao u lijeenju njene depresije.Prvih tjedana terapije nisam za nju mogao uraditi ama ba nita. Postajala je ak

sve potitenija, nesigurnija i sve manje uvjerena da e se ikada osloboditi svogtadanjeg depresivnog stanja. ak je i mene poela uvjeravati u to kako je u pravu.Satima sam je znao sluati i suosjeati s njom. Analizirao sam njene snove i traio dase prisjeti svoga djetinjstva, te pokuao rekonstruirati njen ivot kako bih shvatio toe i gdje je polo naopako. Ukratko, inio sam sve ono emu su me nauili, ali joj

nita od toga nije moglo pomoi. Umjesto toga, kad je primijetila da sam poeogubiti povjerenje u svoje metode, poela se jo vie jadati. Onda mi je poela

telefonirati svakog jutra prije nego to bih otiao na posao, i govoriti mi kako jedvamoe zapoeti novi dan traei da uinim ili bar da kaem neto to bi joj dalohrabrosti da nastavi. Kada je dola u fazu da vie nije mogla napisati i adresirati

boine estitke, i kada je njena majka morala doi k njoj da kuha za nju i njenudjecu uvidio sam kako je dolo vrijeme da preispitam svoje metode i promijenim ihonako kako je to nalagao zdravi razum.

U izobrazbi za psihoanalitiara upozorili su nas da nikada ne radimo s drugim

6


7/75

ljudima osim s pacijentima. To me sprijeilo da se povedem za svojim prirodniminstinktom i savjetujem Ruthinoj majci da ker prepusti samoj sebi. Bilo je sasvimoigledno da je brina majka podmetala svoja lea im bi Ruth neto polo naopako,tako da Ruth nikada nije dola u situaciju da pokuajem i pogrekom sama rjeavasvoje probleme. Prije nego to bi se Ruth sabrala i sama suoila s nekim problemom,njena je majka ve bila tu da svu odgovornost preuzme na sebe. Ruth bi tada,razumije se, laknulo, ali je iza toga uslijedio osjeaj inferiornosti zbog toga to joj je

bila potrebna tua pomo, i krivice zato to je tu pomo i prihvatila.

Kako sam tada bio jo neiskusan, nisam se dosjetio da je pokuam osloboditikrivice koju je osjeala zbog prihvaanja uloge bespomonog djeteta, ve samsmatrao kako bi se neuroza sama od sebe mogla ublaiti ako bi se majka privoljelada ker prepusti samoj sebi. Pozvao sam njenu majku na razgovor i pokuao jenagovoriti da ker ne posjeuje niti da joj telefonira ba svaki dan, te da se ne brine o

njenom domainstvu niti da nju i njenu djecu poziva k sebi na ruak.Ruthina je majka na sreu shvatila to sam time htio postii i prihvatila moj

savjet. Malo ju je plaila pomisao na to kako e se njezina slaba i nedorasla ki snaibez oslonca na nekog jaeg, ali se vrsto drala mog savjeta i ostala podalje od keri.

Ruth je u prvo vrijeme ilo doista loe, ali kako vie nikoga nije bilo tu da uskoina njeno mjesto, tako je sve poslove poela obavljati sama. Hrabrio sam je da ihobavlja onako kako najbolje umije, da ne oekuje od sebe previe, te da svaki pa inajmanji uspjeh smatra pozitivnim bodom. Bio sam uvjeren da e, ako bude radila

svojim tempom, u dogledno vrijeme pa trajalo to i mjesecima povratitisamopouzdanje. Umjesto da je utke sluam, kako to ve dolikuje psihoanalitiaru, jasam je zasipao praktinim savjetima. Savjetovao sam i savjetovao, sve dok jojsavjeta nisu bile pune ui. Ona bi sluala, raspravljala o mojim prijedlozima, odlazilakui, isprobala neke savjete i sljedeeg me tjedna izvijestila o tome.

Prestala me nazivati svakog jutra, hvatala se ukotac s kuanskim poslovima ibrinula o djeci, a njeno se raspoloenje naoigled popravljalo. Ukratko nije prolo niest mjeseci, a ona se rijeila depresije i ponovno bila ona stara.

Njen me napredak ispunjavao tolikim uenjem i zadovoljstvom, da sam odluioza sljedei sastanak lokalnih strunjaka za duevno zdravlje o svemu tome napisatireferat. U tom referatu pokuao sam analizirati uzroke Ruthina oporavka, i odvaiosam se na tezu da se depresija, ukoliko se Ruth i dalje bude pridravala navika kojee stekla proteklih mjeseci, nee vie vratiti. Kad se danas prisjetim te analize,

postajem svjestan kako moje razumijevanje Ruthine depresije tada nije bilo potpuno,i na koji sam nain mogao pomoi Ruth da se znatno bre oporavi. Tada jo nisamumio rjeavati osjeaje krivice i samosaaljenja - dva njena najvea problema - tako

7


8/75

da sam ih dotakao samo letimice. Sreom je i to bilo dovoljno, ali u nekom drugomsluaju moda ne bi bilo.

Na sastanku su me otro kritizirali zbog toga to sam u referatu natuknuo kakosam kod pacijentice uspio postii trajnu promjenu. Jedan od najuglednijih strunjaka

na tom skupu pohvalno se izrazio o nainu na koji sam Ruth doveo do toga dasamostalno obavlja svoje dunosti, ali me upozorio da ne budem pretjeranooptimistian u pogledu njenih izgleda za potpuno izljeenje od depresije. Svi su znalida je depresija uglavnom psihiki problem i da se cikliki ponavlja. Ruth je do tadave prola kroz mnoge cikluse, i vjerojatno joj predstoje i novi.

To se dogodilo prije dvadeset godina. U toku svih tih godina, Ruth se samo jedanedini put nala u ozbiljnoj depresiji. Pola je na studij i sve to vrijeme izdravala se

vlastitim radom. Kao dokaz njenog ozdravljenja, svih dvadeset godina dobivao samod nje boini poklon. Sve to mi biva pacijentica napie je jednostavno: Ruth.

Nova teorija depresije

to mogu uiniti za vas?, pitanje je koje sam postavljao mnogim pacijentimato su mi se kao psihologu obraali za pomo. Nebrojeno puta odgovor je bio: Udepresiji sam.

S vremenom mi je postalo jasno kako je depresija izuzetno veliki problem -praktiki svaki moj pacijent ili poznanik proao je kroz doslovno desetine depresija,od kojih je veina bila blaga, ali su neke od njih bile poprilino ozbiljne.

Kada usporedim uestalost depresija s drugim uobiajenim emocionalnimporemeajima, dolazim do zakljuka da se strah javlja otprilike jednako esto kao idepresija, i da nijedno psihiko stanje nije tako uestalo kao to je srdba. U knjiziu se osvrnuti i na pojavu srdbe zato to je u posljednje vrijeme na tu temuobjavljeno nekoliko dobrih radova. No depresija je jo uvijek niija zemlja: o tomstanju je dosta napisano, ali ne na nain koji bi prosjenom itaocu mogao pruiti

praktinu pomo.

Cilj je moje knjige da itaocima prenesem neka najnovija saznanja o neurozi i da

im iznesem novu teoriju depresije koju sam preispitao i formulirao na osnoviopaanja kod vie od stotinu sluajeva.

tovie, ustanovio sam kako mi primjena teorije depresije moe pomoi daprebrodim vlastita neraspoloenja i nastupe potitenosti koji bi me inae naglavcebacili u jad i nevolju. Prije nego to sam poeo razmiljati na novi nain, imao samkao i svaki drugi ovjek - mnogo problema s prevladavanjem boli. Kad bih bioodbaen, patio sam od osjeaja manje vrijednosti i krivice, i satima ili ak danima

8


9/75

morao sam biti svoj vlastiti oslonac prije nego to bih se izbavio iz tog stanja.Uistinu me strano zabrinjavalo kada bih loe uradio neki posao ili slabo proao naispitima, i morao sam sam traiti izlaz iz toga. To bi ponovo trajalo satima ilidanima. A kada bi se netko prema meni nepravedno ponio, u meni bi poelo narastatisamosaaljenje.

Hvala Bogu, to je sada daleko iza mene. U ivotu su mi se dogaale mnoge, pa ineugodne stvari. Priznajem da sam imao veliku sreu da se sretno oenim, da imamtri krasne keri i da su mi roditelji jo zdravi. Po zavretku studija nisam bionezaposlen, tako da moda nisam imao razloga da budem ozbiljno potiten poputnekih drugih ljudi. Siguran sam da bih i ja jednako loe reagirao na neuspjeh u bilokojem od ta tri podruja moga privatnog ivota. Zapravo mislim kako bi me svaki oduobiajenih neuspjeha potresao, ali sam isto tako uvjeren da bih se sada, kada mnogovie znam o depresiji i nainu na koji se postupa u takvom sluaju, s tim neuspjesima

mogao mnogo lake uhvatiti ukotac.Iskreno reeno, ne sjeam se vie koliko godina nisam bio u depresiji. Sada znam

preivjeti teke trenutke (ako oni nisu znatno nadmoni), a tome sam nauio i stotinedrugih ljudi. Pri tome se ne radi toliko o tome da ovjek naui savladavati katastrofe,koliko sitne svakodnevne tekoe. Ako se moemo nositi sa svakodnevnimrazoaranjima, neuspjesima ili odbacivanjima, onda je problem potitenosti praktiki

prevladan.

Nekad se smatralo da je depresija neto nasljedno, neto poput smeih vlasi ili

plavih oiju. To je bio glavni razlog to se tako dugo gotovo nita nije uradilo zalijeenje toga stanja. Ljudi su jednostavno odustali od pokuaja da promijene netoto im je, navodno palo u nasljee. No kako se to miljenje poelo mijenjati, lijenicisu poeli isprobavati lijekove i elektrook-terapiju, i oba su se naina pokazalauspjenim do izvjesne granice, posebno u teim sluajevima depresije. No blaisluajevi depresije, o kojima biste mogli popriati s muem, enom ili najboljim

prijateljem nikada nisu postali predmet neke posebne panje strunjaka, pa tako senisu ni prouavali, a kamoli objasnili. Za Freuda je, dodue, veza izmeu osjeanjakrivice i depresije bila oigledna, ali je krenuo krivim putem kada je insistirao natome da osjeaj krivice izazivaju djetetove seksualne fantazije o roditeljima. Nekedruge njegove ideje su imale smisla, no nisu mogle puno pomoi ovjeku koji jeupravo dobio otkaz.

Moda ima istine u tome da smo svi mi roeni sa sklonou k depresiji, neki sveom, drugi s manjom. No to ne moe biti jedini razlog kojim bi se mogao objasnitiosjeaj potitenosti. Teko da bi se ita moglo uraditi da je to tono. Mi smo ipak umogunosti da druge ljude nauimo tome da prebrode depresiju. Iz toga se potpuno

9


10/75

opravdano moe zakljuiti sljedee: ljude je prethodno netko nauio da budupotiteni. Kada se zbog neega uzrujate, onda je za vas takva vaa reakcija potpunoprirodna stvar, jer ste naslijedili nesavrenu glavu kakvu je itav niz ljudi koji sutakoer naslijedili nesavrenu glavu izvjebao da postupa voena iracionalnim

porivima. Kamo god da pogledate, u asopise, televizor ili u kino-dvoranama, bezobzira koga da sluate, svoje roditelje, uitelje ili prijatelje, postoje sile koje vastjeraju, a da toga niste ni svjesni, da budete neurotini. One su vas nauile da budetedepresivna osoba, ali sada ovisi o vama samima da popravite tetu koja vam jenehotice nanesena.

Morate nauiti misliti na nov nain, a o ljudima ili dogaajima stvoriti novestavove. Kako to uraditi? Depresiju pokuajte zamisliti kao neki kolski predmet,

poput geometrije, povijesti ili umjetnosti, a razgovor s psihijatrom kao neku vrstuteaja o zdravom ivotu, iji vam voditelj propisuje knjige za itanje i od vas trai da

ga jednom tjedno ili jo rjee posjetite u njegovoj uionici-ordinaciji, gdje on obinodri nastavu za jednog, a ponekad i za skupinu studenata.

Pokuavam vam samo objasniti da nemate nikakvog razloga da se osjeatedrugaiji od ostalih ljudi ili udni zbog toga to patite od potitenosti. Vi ste takvikakvi jeste zbog toga to su vas nauili da budete takvi, i to upravo isto onako, kakosu vas nauili da govorite materinji jezik. Ono to ste nauili je veim dijelom -smee, ali vi ste ga dobro usvojili. No kad vam je polo za rukom da nauite netotakvo, onda vam nee biti odve teko da za promjenu nauite i nekoliko razumnihideja. Dokazali ste da ste sposobni shvatiti neurotske ideje. to vas spreava da

shvatite neke zdrave ideje? I to je mogue postii, iako to nee biti ba lako kao tose u prvi mah ini.

Za oslobaanje od depresivnih navika za neke e biti dovoljna samo jedna knjiga.Ona vam moe pokazati u emu grijeite, u kakvim kliejima mislite i kojim ihnovim mislima ili navikama valja zamijeniti.

No tvrditi da se itanjem knjige koja nudi savjete moe odstraniti svaka vrstadepresije ne bi bilo realno, i to zbog toga to se depresija pojavljuje u razliitimstupnjevima intenziteta. ovjek se moe osjeati neodreeno potiten ve samo zbog

toga to je izostao oekivani telefonski poziv. Netko drugi e se zbog prometnenesree osjeati toliko kriv da e mu biti neophodno kratko bolniko lijeenje iterapija elektrookovima. Ova knjiga e najvie pomoi onima sa blaim

problemima, ali moe koristiti i onima koji pate od jaih depresija.

Nauiti ublaiti jedan ozbiljan problem, kad ga se ve ne moe posve otkloniti,ednako je vrijedno truda kao i upoznavanje s mehanizmima depresije i nainima

ublaavanja toga stanja.

10


11/75

Neke su depresije uzrokovane fizikim a ne psihikim iniocima, i njima bi semorao pozabaviti va lijenik. Depresije koje nastaju bez nekog oekivanog razlogamogu biti posljedica promjena u razini biogenih amina u mozgu, poremeajaravnotee vode i elektrolita ili pak stanja koje se naziva hipoglikemijom.Hipoglikemija oznaava pomanjkanje eera u krvi, pomanjkanje glukoze - hranekojom se hrane sve stanice u tijelu. Ljudi koji pate od hipoglikemije osjeaju senemirni, razdraljivi, pate od vrtoglavice ili su potiteni - ponekad sve to u isti mah.

eki strunjaci smatraju da od niske razine eera u krvi pate osobe koje boluju ododreenih oblika duevne zaostalosti, shizofreniari, ali i alkoholiari.

Ako niste sigurni da se kod vas ne radi o takvom sluaju, posjetite svoga lijenikai zatraite da vas podvrgne testiranju. No ako mislite da se u vaem ivotu moe

pronai ono to je moglo izazvati vau depresiju, onda je ipak rije o sluajupsiholoki uvjetovane depresije, i morali biste nastaviti itati ovu knjigu.

Tri glavna uzroka depresije

1. Samookrivljavanje

Ako sami sebe neprestano kritizirate i mrzite, te smatrate da na svijetu nemagoreg ivog bia od vas, siguran ste kandidat za depresiju. Sve dok si od svakog

problema stvarate mali pakao, nema nikakve razlike u tome to je razlog vaegsamookrivljivanja, bilo da je rije o tome to niste bili unaprijeeni na radnom

mjestu, ili o tome to niste postali pobjednik u godinjem kuglakom prvenstvu, ilipak samo o tome to vas je netko propustio pozdraviti. Ako zbog toga budete krivilisebe, depresija je ve na vidiku. I ako si zbog svega toga budete dovoljno dugo

predbacivali, nedvojbeno ete postati uznemireni, na rubu suza, mualjivi ineraspoloeni, a moda ete poeljeti i da se bacite u najbliu rijeku.

Ako se pak budete samo malice krivili za neto, osjeat ete se samo nelagodno iu svakom sluaju neraspoloeno. To stanje nije tako ozbiljno, ali vam moe pokvaritiveernji izlazak, unititi posjet ili zabavu, te ozlovoljiti ljude oko vas.

2. Samosaaljenje

Drugi je najbolji nain da padnete u depresiju taj da ponete saalijevati sebe.Ronite li suze zbog toga to su se prema vama nepravedno ponijeli, uskoro ete

postati potiteni. Napravite li paeniko lice kako biste potaknuli suosjeanje drugihljudi, ve ste na putu k depresiji. Mislite li da vam svijet mora pruiti dostojan nainivota, i ustanovite li kako je pri tom nepravedan, ve ste u depresiji.

Za mnoge e to ljude predstavljati pravo iznenaenje, ali je krajnje vrijeme da

11


12/75

shvate kako su svi ti zahtjevi - da se s njima pravedno postupa, da njihova ljubaznostbude uzvraena Ijubaznou, i da svijet bude uglaen - zapravo neurotini. Akovjerujemo u te besmislice, postat emo bez ikakve sumnje potiteni; bit emo

povrijeeni i ljuti ako se stvari ne budu odvijale onako kako mi to zamiljamo.

Ako elite nauiti izbjegavati depresiju, morat ete shvatiti da je nepravedno inezahvalno ponaanje u zamjenu za vau panju i ljubav prije pravilo nego izuzetak.to bre budete shvatili da stvari u svijetu nikada nee biti drugaije, prije ete

postati zdravijom osobom.

3. Saaljenje prema drugim osobama

Jednako kao to moete pasti u depresiju kada slomite nogu, moete postatipotiteni i onda kada netko drugi slomi nogu. U svijetu nevoljama nema kraja, pa jeon stoga pun prilika za poistovjeivanje s milijunima sirotih dua, a da se ne govori o

brigama i nevoljama ue obitelji. Uistinu, tuge i alosti u obitelji vrlo su stvarne,ponekad ak i patetine. No ako budete saalijevali dijete koje hoda na takama,ovjeka kojem je izgorio krov nad glavom, majku koja je u ratu izgubila sina, postatete jednako potiteni kao da za to okrivljujete sebe, ili kao da se radi o vamasamima pa se zbog toga morate saalijevati. Bez obzira na to to ju je izazvalo, usvim sluajevima rije je o istoj depresiji koja moe postati jednako duboka kao isama bol. No u jednu stvar moete biti sasvim sigurni: bol koju osjeate je bolnajgore vrste.

Eto, to su po mom miljenju tri glavna razloga za emocionalnu depresivnost kod

mnogih ljudi. Na sljedeim stranicama saznat ete zato okrivljujete sami sebe imislite da za to imate razloga; zato saalijevate sami sebe i mislite da za to imateopravdanja; zato saalijevate druge osobe i zato se osjeate muno ako raditedrugaije. Saznat ete, nadalje, zato niste u pravu i zato radite glupu i pogrenustvar kada zduno mrzite sami sebe; zato vas samosaaljenje pretvara u vlastitognajgoreg neprijatelja; zato saaljenje prema drugim osobama podriva vaesamopouzdanje.

Predoit u vam ime sve te radnje opravdavate, i pokazati vam kako moratepromijeniti svoja uvjerenja da biste izbjegli budue depresije. Ne gubite svaku nadu,svi koji ste potiteni. Ne isputajte knjigu iz ruku! Nemate to izgubiti, ali moetezato mnogo toga stei.

12


13/75

DRUGO POGLAVLJE

SAMOOKRIVLJIVANJE

Kada kaem svojim pacijentima kako bi se mnogo bolje osjeali kad nikada ne biimali osjeaj krivice, oni me gledaju kao da sam siao s uma. Kako da se ovjeknikada ne osjea krivim kada mu vladanje ne moe biti savreno?, pitaju me tada.Odgovor je u stvari vrlo jednostavan: ako ste uradili neto ime ste drugima nanijelinepotrebnu bol, ili neto to smatrate loim ili nemoralnim -priznajte: Krivsam.

emojte uraditi nita manje ni nita vie od toga. Uvjeravam vas da vas u tomsluaju vae loe ponaanje nee onespokojiti pa ete svoja (ne)-djela moi

promatrati smireno i objektivno. Malo ete ak i promisliti o njima pa ete ubudunosti izbjegavati da ih ponovite.

Ali veina ljudi u takvim sluajevima priznaje svoju krivicu zbog loegponaanja, a zatim se i osjeakrivim. Sva nevolja nastaje iz , tog drugog koraka.Ljudi sami sebe uvjeravaju kako su, zbog toga , to su se prema nekome loe

ponijeli, loi, zli i bezvrijedni.

to to znai osjeati se krivim? To znai da ste sebe okarakterizirali svojimponaanjem. Taj proces obino tee ovim tokom: Bio sam grub prema konobaru.Kriv sam. To znai da sam lo. Ili: Kriv sam to sam omalovaavao svoju enu.Zbilja nita ne vrijedim.

Sudite sebe po svom ponaanju.Ako se dobro vladate, onda mislite kako stevrijedni divljenja. No im se loe vladate, postajete bezvrijedni. No imate li u tome

pravo? Zar uvijek moramo vrednovati sami sebe? Zasluujemo li medalju ako smonekoj starici ljubazno pomogli da prijee cestu? Zar smjesta moramo zamrziti sebeako smo neku drugu zgurali sa plonika?

Znam da ete mi spremno odvratiti da se zbog loeg ponaanja i moramoosjeatikrivima. Insistirat ete na tome da je svatko tko nekoj staroj gospoi moe uinitineto naao, svatko tko se izdere na konobara ili tko vlastitu enu grdi pred svimaedna strano loa osoba. Takva je osoba jednostavno bezvrijedna, pokvarena, zla.

Jednom rijeju: loa. No nije tako. Za vae loe ponaanje uvijek se i moe naidobar razlog, koji je u stvari toliko opravdan da si s punim pravom moete sveoprostiti.

Tri razloga da ne okrivljujete sami sebe

13


14/75

1. Glupost

Glupou smatram nedostatak inteligencije da uradim neto onako dobro kao tobih to elio. Od jedne duevno zaostale osobe teko moemo oekivati da se ponaabez greke. No ak i ako se radi o osobi koja nije intelektualno zaostala, njena

inteligencija moe biti ograniena na razne naine pa joj stoga moemo lako oprostitiloe ponaanje. Uzmimo kao prvi primjer duevno zaostalo dijete.

Johnijev kvocijent inteligencije iznosi otprilike 60. Ima oko osam godina, voli dauzima stvari i da ih opipava. Jednoga dana ude u vau kuu, nae kutiju ibica i

pone se igrati s njima. Sasvim sluajno izbije poar i netko biva ozlijeen. Stvarkoju je Johny uinio je vrlo nesretna, ali zar emo ga zbog toga nazvati loim izloestim djetetom? Nadam se da neemo. Naposljetku, nije ga zloa potakla na igrusa ibicama, nego djeja radoznalost. Nizak mu stupanj inteligencije nije dozvolio daopazi opasnost koja prijeti. ak i da je cijela kua do temelja izgorjela, a svi ukuaniu njoj nastradali, injenice bi ostale nepromijenjene. Johny bi uistinu biokriv za touasno djelo, ali bi bilo glupo od njega oekivati da se zbog toga osjeakrivim,

budui da se on ponaao na jedini mogui nain na koji zaostala djeca uope i mogupostupati sa ibicama: neinteligentno. Stoga bi od odraslih osoba bilo glupo da sederu na njega i da ga grde, pokuavajui da ga uine potitenim. Ukratko, mi bismomorali suditi djelo, a ne dijete. Ono samo nije loe; loa su njegova djela.

Uzmimo sada jedan mnogo uobiajeniji primjer, ovaj put jednu mladu djevojku.jeni roditelji ele da ona naui svirati klavir. No ini se da ona nema neke posebne

nadarenosti za taj instrument, ni dara za glazbu uope. Njeni su rezultati slabi, sporoui i nema uho za glazbu. Jednom rijeju, kada je rije o glazbi, njena je inteligencijaograniena. Mogli bismo tvrditi kako je ona u tom, samo u jednom od mnogih

podruja ivota, zaostala i trajno nesposobna da postigne bilo kakav uspjeh.

Zar biste tu djevojku smatrali loom samo zbog toga to je njezina svirka naklaviru bila loa? Naravno da ne biste. Obino ne bismo doli u iskuenje da jesudimo po njenom klavirskom umijeu jer se, zapravo, nije dogodilo nita strano.

2. Neznanje

Pretpostavimo da nije rije o duevno zaostaloj osobi i da je ta osoba uradila netozaista loe. Hoemo li iz tog zakljuiti da je ona bezvrijedna i loa?

Zamislite se u ulozi mladog oca ija je supruga odluila jedne veeri izai, a njegaostavila da se brine o bebi. Dijete plae i vi vidite kako je potrebno promijeniti mu

pelene. Jedna od velikih sigurnosnih igala kojima su pelene privrene se zaglavila,i vi je, u namjeri da je otvorite, nepanjom gurnete prejako i pritom ozlijedite dijete.

14


15/75

Shvatljivo je da se smatrate krivim zbog toga to ste ozlijedili dijete, ali se zbogtoga ne biste smjeli osjeatikrivim. Naravno, to ne znai da biste se svojoj grecimorali radovati. To bi, blago reeno, bilo neurotino. Osjeati se krivim znailo bi davi smatrate kako se nijesmjelodogoditi da povrijedite bebu, a razmiljati na takavnain je ista glupost. Pa vi ste naposljetku samo jedan nespretan i neiskusan otackoji svoje dijete voli i eli mu dobro. Znajui sve to, valjalo bi se zapravo uditi akos vremena na vrijeme, dok se ne uvjebate, ne biste povrijedili svoje dijete. Vi bebuniste povrijedili iz mrnje, nego zbog toga to ste jo velika neznalica. Postupno etese uvjebati u brizi oko djeteta.

Neznanje zapravo znai to da neku vjetinu jo niste savladali, dok glupostpodrazumijeva da vam to nikada nee poi za rukom koliko god se trudili. ak i genijmoe biti velika neznalica i mnoge stvari nee znati napraviti kako valja sve dok nedoe u priliku da ih naui.

Osjeaji krivice su veliki problem koji esto mui mnoge majke, jer misle da susvoju djecu loe odgojile. Djeca su im se moda poela drogirati, propala u koli, ilise dogodilo da im je ker zatrudnjela. Paljivim prouavanjem takvih sluajevamogu se lako pronai primjeri loih odgojnih postupaka. Ja se zapravo vrlo estoslaem s miljenjem tih majki da su one loe majke i da su svoju djecu loe odgojile,ali im smjesta istiem injenicu kako nemaju prava da zbog svojih propusta mrzesame sebe. to god da su u odgoju svoje djece pogreno uinile, uinile su to izljubavi i u najboljoj namjeri. Moda su voljele i vie nego to je to bilo dobro zadjecu, ili su u namjeri da svoju djecu zatite od ozbiljnih pogreaka bile suvie revne

pa su im dodijavale svojom pretjeranom savjesnou.One nisu bezvrijedne osobe, nego loe majke. A zato da to i ne budu? Mnoge od

njih imale su vlastite emocionalne probleme. No veina ih uglavnom nije bilaupuena u probleme s kojima se ovjek sree u odgoju djece. Ako ve nisu umjele

pravilno postupati s buntovnim potomstvom, zato bi se morale jo i prekoravati iosjeatikrivima zbog toga tojesu krive?

Ja na te greke gledam iz jednog drugog ugla. Pokuavam tim enama ukazati nainjenicu da primjerice nikada nisu pohaale neko predavanje iz psihologije. Mnoge

od njih nikada nisu proitale najbolje knjige o odgoju djece. Traim od njih daprestanu biti tako stroge prema sebi i da se ne osjeaju krivima zbog toga to je uodgoju njihove djece neto polo naopako. Pa zar su mogle uraditi neto emu ihnitko nije nauio? Veina ih je samo slijedila loe odgojne postupke koje su njihovivlastiti dobronamjerni roditelji neko primjenjivali na njima samima. A zato daurade drugaije? Zato da ne oponaaju one odgojne metode koje su cijeloga ivotaimali priliku iskusiti na vlastitoj koi?

15


16/75

Njihove probleme s djecom iznova stvaraju neznanje i nepoznavanje boljihodgojnih metoda, a ne neka loa osobina u njima samima zbog koje bi se trebalikriviti.

Pogledajmo pada jedan mnogo ozbiljniji sluaj. Pretpostavimo da neki tinejder

ui voziti auto. Dolazi tako na raskre upravo u trenutku kada grupa kolske djeceprelazi na drugu stranu ulice. Umjesto na konicu, on sluajno nagazi na papuicu zagas, projuri kroz raskre i pritom usmrti nekoliko uenika.

Ne treba spominjati kakva bi to tragedija bila za roditelje te djece. Oni bi ganajradije linovali, a i njegovi roditelji e na njega biti strano ogoreni. No najgoreod svega, on e i sam sebe kriviti za tu nesreu, i to tako ozbiljno da e sigurnozapasti u depresiju. Onjestkrivac odgovoran za smrt te djece. No mora ii se zbogtoga i osjeatikrivim?

Ne! Ne smije se osjeati krivim - on ima valjan razlog kojim se moe opravdatiizazvana nesrea: neiskusan je, neuvjeban, i jo uvijek nesiguran za upravljaem.Da je bio iskusniji, ne bi dolo da tako ozbiljne pogreke, iznova, kriv je zbog svogneznanja, a ne zbog toga to bi bio zao sam po sebi.

U sebi moete osjeati kako neto nije u redu s ovakvim zakljuivanjem i kako jeono moda ak i opasno. Pa to e onda sprijeiti ljude da sve vrijeme ne budu zli ida ne mare za svoje loe postupke, ako ih ne budemo krivili za poinjene greke iako ne budemo oekivali da se zbog neije smrti osjeaju krivima?

Zaboravili ste na to da glupi ljudi i neznalice uope nemaju namjeru da seponaaju loe, ili da ne mogu shvatiti zato je njihovo ponaanje loe (kao to jesluaj s duevno zaostalom djecom). No u svakom ste sluaju u pravu ako smatrateda se ipak neto mora poduzeti kako biste sprijeili da vam duevno zaostalo dijete izsusjedstva jednog dana ueta u kuu i sluajno je zapali. Razumije se da se netomora poduzeti i u sluaju mladog vozaa, da on pri dolasku na pjeaki prijelaz ne

postane tako smuen i ne razlikuje papuicu za gas od konice.

Ponajprije, pokuat emo biti paljiviji pa neemo ostavljati irom otvorena vratatako da djeca iz susjedstva mogu u svako doba dana uetati u na dom. Isto tako,

moemo se pobrinuti da ibice, ali i druge opasne predmete, puke, noeve i slinone ostavljamo djeci nadohvat ruke.

to se tie mladih ljudi koji tek ue voziti, valjalo bi ih prije nego to ih pustimona ulici, u sigurnosti terena vozake kole, na nekoj usamljenoj cesti ili polju, dobroizvjebati u brzom koenju. Na taj nain sprijeili bismo nesree ove vrste. Vika nakrivca nakon poinjene tete malo koristi, ali moe mnogo nakoditi. Prije svega,osjeaj krivice dotinu osobu toliko zbunjuje da jednostavno ne moe stati i na

16


17/75

trenutak porazmisliti o tome kako je u stvari dolo do nesree i to bi valjalopoduzeti da se tako neto ne ponovi u budunosti.

3. Poremeaj

Dosad ste ve sigurno mogli zakljuiti kako postoji samo jedna vrstaneoprostivog ponaanja: ono namjerno, uz potpunu svijest o moguim posljedicama.Uzmite sluaj bistrog studenta s Ql 130, koji je toliki danguba da mu prijetiiskljuenje s fakulteta. On je toga vrlo dobro svjestan, i zna da bi sve ispite mogao

poloiti s lakoom, samo ako bi se odrekao djevojaka i pia. Insistirat ete na tomeda bi se trebao osjeati krivim - inteligentan je i zna da tako upropatava karijeru. Noon i dalje srlja u propast.

Oigledno je da se ponaanje tog studenta ne moe opravdati glupou ilineznanjem, ali se moe ustvrditi kako je rije o emocionalnim poremeajima. Kako

da inae protumaimo njegovo glupo ponaanje? Drugim rijeima, takva osoba nijeni zla ni bezvrijedna iako novac svojih roditelja prosipa uzalud i nanosi im velikorazoaranje. Takva je osoba neurotina, osvetoljubiva ili uplaena.

Taj student ima neke emocionalne probleme koji ga sile da se ponaa na takoidiotski nain. Da imate njegove probleme, moda biste se i sami ponaali na istinain.

Poznavao sam mnogo studenata koji su bili daroviti i mnogo obeavali, ali su seponaali na upravo opisan nain. Nakon analize, njihovi su se problemi uglavnom

sveli na isto: svi su osjeali veliki strah pred time da se moda nee pokazatidoraslim velikim oekivanjima svojih roditelja. Jednostavno se nisu mogli suoiti sporazom koji su vjerovali da bi doivjeli da su makar pokuali ispuniti ta oekivanja.Kad vas cijeloga ivota hvale kako ste divni i pametni, i kako ete jednog danasigurno postati ef banke, valja vam ivjeti s tekim teretom na leima. Umjesto dasvojoj obitelji objasnite kako ste sasvim obina osoba, radije ete dopustiti da vasizbace iz kole jer time stjeete priliku da svoje odustajanje pripiete tom neuspjehu,a ne svojim ogranienim sposobnostima koje vai roditelji nikada nisu htjeli uvaiti.Tako ete se osjeati manje krivim kad kaete kako su vam studije propale zbog togato ste jurili za djevojkama nego ako priznate kako ipak niste nikakav genijalac.

No pretpostavimo da se uope ne radi o strahu. U pitanju bi mogao biti jo jedanozbiljan emocionalni problem: pakost. Moda su vas roditelji prisilili da studiratemedicinu, iako je mrzite iz dna due. Svojim besposliarenjem elite se osvetitiroditeljima zato to vam nisu dopustili da postanete kakav umjetnik, bez obzira na toto time sami sebi radite naao. Vai su rezultati posvuda jednako loi - ukljuujui isposobnosti koje bi vam bile potrebne ako bi ikada krenuli na neku umjetniku

17


18/75

akademiju. Stjeete tako neke teko iskorjenjive loe navike koje biste takoermorali prevladati ako bi vam uspjelo da svoje roditelje privolite na to da promijenemiljenje. Sve vam je to dobro poznato, ali putate stvari da idu svojim tokom.Jednom rijeju, vi ste neurotiar i nikakvi vas argumenti ne mogu zasada potaknutida promijenite ponaanje.

ivotni cilj vam se u tom sluaju sastoji u jednoj od sljedee dvije stvari:pokuavate da namjernim neuspjesima ne iznevjerite nade koje vai roditelji polauu vas (paradoks) ili ste toliko zaokupljeni ljutnjom koju osjeate prema njima da vam

pored toga nita vie nije vano.

Nikada, nigdje i nizato ne okrivljujte sami sebe

Kada ste krivac za neto i kada se pritom osjeatekrivi, rije je o sluajusamookrivljivanja. Nema nieg nezdravijeg od toga.

Moja je namjera da vam pokaem kako se moete oduiti od toga da sami sebeokrivljujete. Nadam se da e mi na sljedeim stranicama poi za rukom objasnitivam kako samookrivljavanje izaziva neurozu, koje su sve njegove posljedice i kakomu se moe oduprijeti. Dopustite mi da na poetku objasnim to smatram pojmomkrivice.

Krivica podrazumijeva dvostruki napad: jedan je uperen protiv vaih postupaka, adrugi protiv vae linosti. Ako se nazovete nespretnjakoviem kad prolijete tintu ponamjetaju, onda reagirate razumno. A ako niste razumni, napast ete sami sebe i

obasuti se raznim pogrdama - samo zato to ste bili nespretni. Moda ste bilinepaljivi ili su vae radnje bile neusklaene. Moda ste to uradili s namjerom danekome napakostite. No nijedan od nabrojanih razloga nije dovoljno jak da biste seodmah morali osjeati otpadnikom. Ako mislite da ste otpadnik, onda ste se ve

poeli okrivljivati.

Poznajem ovjeka koji je u prometnoj nesrei sluajno izazvao smrt prolaznika.Strano si je predbacivao zbog nepaljive vonje, i nije si elio oprostiti to to jenehotice skrivio smrt druge osobe. Godinama se okrivljivao zbog toga i moralo je

proi desetak godina u kojima su depresije smjenjivale jedna drugu, da ovjek shvati

kako su i njegove depresije i samookrivljivanje posve neurotine pojave.

Samookrivljavanjem izdajete samom sebi neku vrstu kolske svjedodbe. U kolise jasno zna kada ste dobili peticu iz zemljopisa, etvorku iz povijesti ili materinjegezika i slino. To ne znai da ste i kao linost odlika ili vrlo dobar. Morate

razlikovati kolski predmet od sebe - ljudskog bia. Ako to ne uradite, uskoro etevjerovati kako ste sjajni ako dobijete peticu, a bezvrijedni ako vam se zalomiedinica. To se vrlo esto dogaa. Takvo se poistovjeivanje prenosi i izvan kole, a

18


19/75

sree se i u svakodnevnom ponaanju ljudi. ena koja prekri pravila svoje vjeretime to je pobacila bit e uvjerena kako je njezin in duboko nemoralan, a na sebee poeti gledati kao na nemoralno ljudsko bie. Ona e sebe ocjenjivati svojim

postupcima. Samo onda kada se ponaa savreno i besprijekorno, smatrat e sebevrijednom osobom. Oito je da je svima koji slijede ovu filozofiju upravo sueno daveliki dio vremena budu u depresiji, jer se nitko od nas ne moe uvijek ponaatisavreno. Kada doemo do ovog pitanja, pacijenti me obiavaju pitati sljedee:Kako da razluim svoje ponaanje od moje stvarne osobe? Pa mene ine mojadjela. U sljedeem poglavlju opisat u tehnike za prevladavanje depresije i nainena koje ovjek moe nauiti da razluuje izmeu svog ponaanja i svoje stvarneosobe. Zasada bih vas samo htio uvjeriti kakvu opasnost predstavljasamookrivljivanje i to tako to u vam pokazati neke njegove pogubne posljedice.

Samookrivljivanje je nasilje nad vlastitom osobom

Razmislite na trenutak to se dogaa u sluaju kada za neto okrivljujete samisebe. Ponajprije, smatrat ete se nedostojnim da i dalje pripadate ljudskoj vrsti,stvorom koji vie nema nikakvog pribjeita. Posipat ete se verbalnim pepelom poglavi i bit ete sami sebi prljavi iako to drugi ljudi uope ne primjeuju. Mazat etese katranom mrnje i posipati perjem nevidljivog prezira. Ponekad ete se kazniti ifizikom boli: uarenom cigaretom ili namjernom povredom pri brijanju. Prema sebise odnosite kao da bi ljudi morali na vas pljunuti ili od vas bjeati kao od kuge. Nesmatrate li da se zapravo radi o nasilju nad samim sobom?

Pretpostavimo sada kako vam sve to ini netko drugi, a ne vi sami. Zar ne bistepokuali obraniti goli ivot i sprijeiti tu osobu da postupa s vama na tako sramotannain? Pa naravno! Bili biste stvarno ludi kad to ne biste uradili. No kada ste vi samitaj nasilnik, onda se ne bunite protiv nasilja, nego, tovie, uivate u njemu misleikako ste to i zasluili. Vjerujui da muenjem samog sebe ispirete sa sebe grijehe, tovam nasilje predstavlja pravo zadovoljstvo. No ako vam ono godi, to imate protivtoga da vas mui netko drugi, a ne vi sami? Dosljedno tome, svi bi oni koji sebezbog neega okrivljuju morali bi otii iza reetaka i dobiti pravu pravcatu kaznu,morali bi raditi u kolonijama gubavaca ili se prijaviti u dobrovoljake odrede

samoubojica. Ma koliko to moe zvuati udno, veina onih koji ustraju usamookrivljavanju doista rade neto slino. Izlau se raznim opasnostima, propasti,bankrotu, vjerujui da su toliko bezvrijedni pa sve to s pravom i zasluuju. Mnogiipak ne idu tako daleko, ve se kanjavaju u potaji, proklinju u sebi svoj ivot

pokuavajui u isti mah sakriti tu mrnju prema samom sebi pred drugim ljudima, irijetko kada shvaaju kako sami sebi nanose golemu nepravdu.

Okrivljavanje je opasno

19


20/75

Okrivljavanje je loe ne samo onda kada je upravljeno spram vlastite osobe, negoi onda kada je usmjereno na druge ljude. U ovom posljednjem sluaju, rada mrnju,ljutnju i nasilje. Ako se prisjetite onoga to sam rekao u vezi samookrivljavanja, lakoete uvidjeti kako je okrivljivanje drugih osoba jednako pogubno. Skloni ste tome daloe ponaanje drugih ljudi smatrate znakom loeg karaktera. Pri tome te ljude

poistovjeujete s njihovim ne(djelima). Ako su uinili neko dobro djelo, smjesta etepomisliti kako imate posla s dobrim ljudima; loa djela - loi ljudi. Glupost! Ponovnoste pobrkali osobu s njenim djelima. Svo nasilje u svijetu, svi ratovi, muenja iubojstva praktiki bi se mogla svesti na uvjerenje da a) na svijetu ima loih ljudi i b)da se loe ljude mora okriviti i otro kazniti. Nema sumnje da je neophodno strpati ihu zatvor ve radi nae sigurnosti, ali bi kanjavanje i ubijanje tih loih ljudi bilo ustvari jednako onom nedjelu kojim su se oni sami prouli.

No nemojmo sada ii u takve krajnosti. Veina nas i ne poznaje osobno nekog

ubojicu, tako da emo opasnosti koje proistjeu iz samookrivljavanja mnogo boljemoi objasniti na jednom svakodnevnom primjeru. Va mu je upravo kupio noviauto, iako se oko toga nije prethodno posavjetovao s vama. Vi niste imali ninajmanju namjeru da si priutite jo jedan automobil, ali biste bili spremni prijei

preko toga. No nije vam pruio ni ansu da sudjelujete u izboru modela ili boje. I tonakon svega to ste za njega uinili! Pa bili ste prema njemu i vie nego fer, a samise ne usuujete potroiti ni dinara bez njegova pitanja. Smatrate kako je postupiovrlo nepravedno (posve ste u pravu) pa mu se osveujete tako to mu servirate stvarikoje su vas na njemu oduvijek smetale. Prvo ste ga propisno ispsovali, potom ste ga

gaali nekim predmetom, a nakraju odlazite plaui u spavau sobu, pokuavajui gauiniti mizernim. Jo je djelotvornije ako imate kupaonicu koja se moe zakljuatiiznutra.

Ne radi se ni o kakvoj izmiljotini. Takve stvari se povremeno dogaaju u gotovosvakom kuanstvu. U nekim je to domovima svakodnevni obred - poput jutarnjegumivanja.

U spomenutom sluaju, ena je muu predbacivala nepromiljenost. Razmiljalae zapravo na ovaj nain: Loe se ponio prema meni. Kriv je. S njom e se u tom

sloiti i 99% ljudi. Ali ja prosvjedujem. U emu ona grijei? Kao prvo, njen mu je,kao i ona sama, samo jedno nesavreno ljudsko bie, to znai da mora imati i nekemane. to bi ona htjela ako ve bezobzirnost ne smatra njegovom najveom manom?Moda bi bila sretnija da je on silovatelj ili napastvovatelj djece? Pronevjeriteljmoda? Ne?! U tom ga sluaju mora prihvatiti onakvim kakav jest, te bez inajmanjeg uzrujavanja poduzeti neto Kako bi ga odvikla od loeg ponaanja.Umjesto toga, ona mu je samo dala novi povod za mrnju, tako da e ubudue bitisposoban otii u grad i kupiti slona, nita je ne pitajui.

20


21/75

Takvo je okrivljivanje vrlo opasno jer otuuje ljude, rui brakove, izaziva kodrtve osjeaj krivice i potitenosti, a za va krvni tlak i ireve na elucu stvara pravimali pakao. Ne moe se ovjek razbjesniti na neku drugu osobu, a da i sam zato ne

plati svojem Poznavao sam neke ljude kojima su lijenici preporuivali da se neuznemiravaju zbog svake sitnice jer imaju vrlo slabo srce. No ti se ljudi nisu na toobazirali, nastavili su se iz dana u dan ljutiti zbog milijun raznih stvari, a na kraju suzbog toga sami platili raun. Netko je jednom rekao kako je ljutnja u stvari cijenakoju ovjek plaa za tuegreke.

Iza samookrivljavanja krije se tatina

Sve ono ega se sjeate kada danas pomislite na trenutke u kojima ste se zbogneega osjeali veoma krivi su osjeaji manje vrijednosti, bezvrijednosti iliiskljuenosti iz ljudskog drutva. Poniznost, nedostatak samopouzdanja i loe

miljenje o vlastitoj osobi su zajednike osobine svih ljudi koji pate od depresije, pastoga moja tvrdnja kako su svi ti samomrsci zapravo vrlo tate osobe mora zvuatiprilino neumjesno. No ipak je tako.

Nedavno mi je dola adolescentica i rekla kako joj se dogodilo da je zatrudnjela ida se zbog toga osjea tako mizerno da je ve pomiljala i na samoubojstvo. Dodalae jo da se osjea strano prljavom i kako ju je stid. Teko biste doli na ideju da

njeno ponaanje nazovete tatim. Kad sam joj rekao da je ona jedna odnajumiljenijih osoba koje sam ikada imao prilike sresti, samo to nije pala sa stolca.

Zar ja? Umiljena!? pitala je zapanjeno.

Da, vi. Vjerujete da ste tako nevjerojatno dobri da nikada i ni u emu ne bistesmjeli pogrijeiti ili napraviti kakav promaaj.

Ali to je tono. Trebala sam biti pametnija i ne dopustiti da mi se dogodi dazatrudnim, no to se ipak dogodilo.

A da se to dogodilo nekoj od vaih prijateljica? Biste li je okrivljivali zbog toga?Ili moda eljeli ubiti? Biste prestali razgovarati s njom? Biste li izbjegavali njezinodrutvo onako kao to mislite da bi se drugi ljudi morali kloniti vas? Sigurno ne

biste? Osim u sluaju da se posve razlikujete od drugih ljudi, prili biste joj, staviliruku na rame i dali joj svu podrku i ljubav, koju biste doista i osjeali.

Da, sloila se. sigurna sam da bih tako postupila. Ali ne razlikuje li se to odmojeg sluaja?

No da, odgovorio sam. Od ene kakva je vaa prijateljica moglo bi seoekivati da zatrudni. Ali od nad-ene kao to ste vi, to je ipak neto drugo. Od vasse ne oekuje da radite greke. Vi si ne moete dopustiti da jednom budete

21


22/75

romantini i da se prepustite osjeajima. Takvo ponaanje se moe oekivati odnekog iz gomile, od vae prijateljice, primjerice. Ali vi, o, vi ste ipak neto posebno.Mora da pripadate nekom posebnom sloju ljudi.

Ubrzo je shvatila kako je, ne mogavi sebi oprostiti zbog nepaljivosti, bila u

stvari vrlo bahata prema sebi, dok je bila spremna da svojoj prijateljici tu istu stvaroprosti.

Tatina je skrivena osobina svih onih koji imaju obiaj da zbog raznih stvariokrivljuju sami sebe. Oni jednostavno ne mogu podnijeti runu injenicu da su samoljudi: nesavreni, puni mana, skloni grekama. Ma koliko se truda ulagalo, ta seosobina nikada ne moe sasvim otkloniti. Ti ljudi ne prestaju zahtijevati da njihovo

ponaanje bude bolje od ponaanja drugih ljudi, i misle da s pravom zasluuju da se snjima postupa na najgori mogui nain ako i dalje budu nastavili sa svojimnedjelima.

Krajnje je vrijeme da konano shvatimo to to biti ovjek u stvari znai.

Pretpostavite da ste dragi Bog i da ste svoje svjetove odluili nastaniti savrenimbiima. Mogli biste ih sve do jednog stvoriti mudrima, izuzetno inteligentnima,zapanjujue brzih refleksa, bez doba mladosti i starosti. Napokon, ni dragi Bog nemoe stvoriti savreno novoroene, jer beba je, po definiciji, jo nerazvijeno inesvjesno bie. Bog bi moda zaelio i to da ukloni sve stare osobe - kako drugaijeda napui svijet samim bezgrenim ljudima, ako bi im morao dozvoliti da svremenom ostare i posenile, gubei pritom budnost i okretnost koja njegove stvorove

ini tako savrenima. Stoga bi Bog morao stvoriti ljude koji se raaju mladih tijela izrela uma, i koji bi zauvijek ili barem do svoje smrti (ako pretpostavimo da im jeBog odredio ivotni vijek) ostali takvi. To znai da ne bi bilo procesa sazrijevanja,

barem ne ovakvog kakav nam je ve poznat, a ni s time vezanog loeg ilinesavrenog ponaanja. U svijetu savrenih bia vladao bi prema tome jedan zakon:Danas jesmo, sutra nismo.

S druge strane, da ste dragi Bog, moda biste se odluili stvoriti bia koja e bitinesavreni nasljednici vaeg svemira. U tom ete sluaju od ubogih smrtnika sigurnooekivati neto manje nego od svijeta savrenih bia. Izmeu ostalog, i dugorazdoblje uenja, nekih esnaest ili osamnaest godina, prije nego to ta smrtna bia

budu spremna da se osamostale. Takoer bismo mogli oekivati da starenjem tismrtnici izgube okretnost, otrinu uma i da, gledajui njihov organizam u cjelini

posvuda doe do slabljenja sposobnosti.

No ak i u njihovim najboljim godinama, od tih normalnih ljudskih bia moglibismo oekivati da naprave raznorazne gluposti. Drugim rijeima, da postanu

22


23/75

ubojice i samoubojice, izvre krau i svakakva krvolona djela. Majkama bi sedogaalo da svoju djecu istuku na mrtvo ime, a oevi bi objavljivali jedni drugimaratove u kojima e im ginuti vlastiti sinovi. Ljubav i mrnja bit e tim ljudimaednake, lako e biti sposobni za velika dostignua, da primjerice pobijede bolest i

upuste se u istraivanja svemira, oni e sve pokvariti time to e oneistiti zrak,planet dovesti na rub prenaseljenosti, i napraviti toliko atomskih bombi da su ustanju raznijeti svijet u paramparad.

Ja u svemu tome vidim savreni smisao, jer doista prihvaam injenicu da jeovjek samo ovjek, da je nesavren, te da ne moe a da se velik dio vremena ne

ponaa kao budala.

No milijuni ljudi e i dalje insistirati na tome da ovjek ne bi smio biti nasilan, daneija djeca nikada ne bi smjela umrijeti, ili da se nesree ne bi smjele dogaati.Kako ovjek moe biti tako glup?

Mnogo bi bolje bilo kad bi si rekli neto ovako: Bilo bi boljekad se ljudi ne biponaali tako nasilniki. Kako bi na ivot bio puno ljepikad nai mili i dragi ne biumirali. Ne bi li to biloprekrasnokad se ne bi dogaale nesree?

Ovakve su izjave, za razliku od prethodnih, mnogo razumnije, jer izraavaju naeelje i osobite sklonosti, a ne neke zahtjeve. Zahtijevati da neto bude onako kako tomi hoemo sasvim e sigurno prouzroiti poremeaje u sluaju da se stvari buduodvijale onako kako nam nije po volji. Prestanite od sebe zahtijevati neko savreno

ponaanje, a svoje postupke prihvatite onakvim kakvi jesu zbog svih neizbjenih

okolnosti koje su ih uvjetovale, pa ete i za sebe i za druge ljude nai mnogo vieljubavi i razumijevanja. Okanite se svoje tatine. Ne zaboravite da je dragi Bog ljudeodluio stvoriti po onom drugom planu koji sam vam upravo skicirao.

Ljudi koji okrivljuju sami sebe su kukavice

Krivica predstavlja izuzetno uspjean nain predobrane od zloina. Grinjomsavjesti nakon poinjenog nedjela, kojeg se uasavamo vie od vrlo stroge zatvorskekazne, moe se objasniti razmjerna rijetkost ubojstava. Ljudi irom svijeta ponaat ese u skladu sa zakonom jer bi njegovo krenje izazvalo u njima nepodnoljivi osjeaj

krivice. Nitko ne moe osporiti djelotvornost nae savjesti u ulozi nadglednika naegponaanja.

No takvu primjenu osjeaja krivice moramo, naalost, ponekad vrlo skupo platiti,er nas ona ne spreava samo u tome da se loe ponaamo, ve nam vrlo esto

onemoguava da se ponaamo hrabro i razumno. Savjest nas ini kukavicama - rekaoe Shakespeare. elio bih vam pokazati kako loa savjest od vas moe napraviti

takvog slabia da ete nakraju dozvoliti drugim ljudima da vas iskoritavaju na

23


24/75

najgori mogui nain, i kako vas moe natjerati da se u toj mjeri odreknete vlastitihinteresa da se jednostavno morate upitati da li jo uvijek mislite svojom glavom i nijeli va ivot prestao biti va.

Billov sluaj je izuzetno pogodan primjer za ono to se moe dogoditi osobi koju

pee savjest. Za sve vrijeme braka imao je samo jednu vanbranu vezu, koju je, izstraha da bi ga supruga, saznavi to, mogla odbaciti, tajio vie od deset godina.Cijelo je to vrijeme osjeao kako se nema prava usprotiviti nerazumnom ponaanjusvoje ene, koja ga je, slutei da se on nikad nee pobuniti da zatiti svoja prava, timvie iskoritavala. Njihovi meusobni odnosi postali su strano zategnuti. On ju je

poeo mrziti zbog njene nerazumnosti. Mrzio je i sama sebe zbog toga to je biotakva kukavica i nije se usuivao pokazati joj zube. Ona ga je pak zamrzila zbognjegove nesnalaljivosti i zbog toga to je doputao da s njime postupa kao sotiraem za cipele.

Provevi s njime neko vrijeme nasamo, doznao sam za tu ljubavnu vezu i saznaoime je Bili opravdavao svoju slabost i strah. Bilo mu je sasvim jasno da je svih tihgodina bio velika kukavica, ali me nije mogao razumjeti kad sam od njega traio dase zbog te veze ne treba osjeati krivim, i tvrdio mu kako e njegove krivnje nestationog trenutka kada bude svojoj eni priznao nevjeru.

Pokuao sam mu pomoi da sebe prihvati onakvim kakav jest i da konanoprestane s okrivljivanjem samoga sebe. Shvativi kako je njegova nedozvoljena vezaproistekla iz osjeaja manje vrijednosti, koji je u stvari psiholoki problem, a ne neka

loa karakterna crta, Bili je smogao snage da prizna eni svoju nepromiljenost. Kaoto se moglo i oekivati njihov je odnos, nakon enina poetnog oka, postao mnogobolji.

Kad pomislim samo na to to sam svih ovih godina morao podnositi, rekao jeBili kasnije. Doista bih sam sebe mogao odalamiti. Samo zbog toga to sam uradioednu sramotnu stvar, pustio sam eni na volju, doputao sam da mi se ruga i da

zahtijeva od mene sve to joj padne na pamet, jer sam nekako osjeao da to izasluujem. Nikad se nisam upitao zato, k vragu, doputam sve to. Da sam se ja

ponaao onako kako se ona ponaala prema meni, tako sebino, imao bih dovoljno

razloga da prebacujem sam sebi. No, zar mislite da mi je .dala vremena da makar ina trenutak pomislim kako je njeno ponaanje prema meni nepravedno?

Billovo novosteeno samopouzdanje bilo je ubrzo nagraeno: i ena ga je poelagledati s novim potovanjem. Rekla je: Razumije se da ga sada mnogo vie cijenim.Boe, kad samo usporedim njegovu novu vrstinu s onim slabim karakterom uzkojeg sam prije morala ivjeti, doe mi da pomislim kako je sve moje dodijavanjeimalo za cilj da ga toliko iznervira da konano skupi hrabrosti i postupi kao

24


25/75

mukarac.

Jednu od najzanimljivijih i najneobinijih posljedica to ih moe izazvati grinjasavjesti primijetio sam kod tinejderke koja je patila od velike potitenosti i k tomeo tvrdila da uje glasove koji je nagovaraju da ubije svoju majku ili pak samu sebe.

Svae izmeu majke i kerke bile su vrlo este. im bi se stvari izmeu njih dvijeimalo zaotrile, dolazilo je do uobiajenih scena i runih rijei. Majka je u najboljojnamjeri pokuavala ispravljati kerkine pogreke, ali nije uviala da je djevojka, kad

bi joj itav dan govorila kako da se ponaa i to da radi, postajala sve vieneprijateljski raspoloena. Ratujui tako nekoliko godina, mrnja je u djevojci

postala tako snana da je vie nije smjela ni samoj sebi priznati. Onda je poela patitiod slunih halucinacija.

Glasove koje je ula mogla je ponekad zanemariti, ali su je oni nerijetkouznemiravali usred razgovora s nekom prijateljicom ili dok je bila u kupovini. To jue uistinu tjeralo na sam rub ivaca, jer nije mogla voditi oba razgovora, istodobno, a

nije se usuivala sugovorniku rei ita o tome kako je mue unutranji glasovi.

Za taj sam simptom prvi put saznao za vrijeme jedne grupne terapije. Upitao samdruge lanove grupe to bi djevojka, po njihovom miljenju, trebala uraditi dasprijei te glasove. Njihova su se miljenja vrtjela oko sljedeih prijedloga: da naeneki izgovor i prekine razgovor s prijateljicom; da govori glasnije kako bi zagluilanagovore na ubojstvo; da se pone smijati i tako sebe uvjeri kako je sve to zapravosmijeno; i konano, da ne kae ni rijei sve dok glasovi ne zamuknu sami od sebe.

akon toga sam im objasnio zato bi svi ti prijedlozi bili unaprijed osueni naneuspjeh, i da bi se, po mom miljenju, tim glasovima moglo doskoiti tako dauvjerimo djevojku da se ne smije okrivljivati zbog toga to eli ubiti svoju majku,neto jedna od pacijentica umalo nije pala u nesvijest.

Dopustite mi da objasnim tu misao: to vas neto to bi se moglo dogoditi viezabrinjava, vea je mogunost da e se to uistinu dogoditi. Mlada je dama uvijek bilavrlo dobro svjesna tih prijeteih glasova, zbog kojih je bila i uznemirena. No da odnjih nije napravila pravi pakao, oni se nikad ne bi oteli njenoj kontroli. Da ih je

prihvatila smireno, lako ih je potom mogla odagnati smijehom. Stoga sam joj

savjetovao da ubudue svoj bijes prihvaa kao posve normalnu stvar, da shvati kakosu se ti impulsi ve javljali mnogo puta, a da se ona nikada nije povela za njima.Savjetovao sam joj nadalje da pokua majci oprostiti sve ono ime ju je frustrirala,

budui da je i njena majka samo ovjek i da joj je pritom eljela samo dobro. Kad seglasovi ponovno budu javili, neka reagira sa to veom hladnokrvnou, neka ne

poduzima nita da ih potisne, neka je zbog toga ne pee savjest, pa e glasovi svremenom postati beznaajni.

25


26/75

Glasova je u roku od mjesec dana gotovo posve nestalo. Ako bi se povremeno iavili, djevojka je pokuala analizirati svoje osjeaje bijesa i samoj sebi izbiti ih iz

glave. A kako u grupi nitko nije mislio da je ona, zbog toga to mrzi svoju majku,loa osoba, prestala je dizati paniku oko toga. Tek se tada mogla s majkom suoiti nazdrav nain, i vie nikom nije doputala da njome vlada. Na taj je nain sprijeilamnoge frustracije koje su je obiavale razbjesniti.

Kao posljednji primjer navest emo Johnov sluaj i pokazati nain na koji nasosjeaj krivice sili da budemo kukavice. John je postao alkoholiar dok je zajedno socem obilazio barove, jer se njegov otac nije elio opijati sam, ve u drutvu. Nosada je bio lijeeni alkoholiar i trudio se da ostane suh, ali mi se katkad obraaozbog potitenosti koja bi se pojavljivala nakon to je odbio oev poziv da s njime

poe pijanevati ili nakon to ga je sprijeio da sa sobom povede i troje unuadi,Johnove djece. U takvim bi se prilikama Johnov otac oslanjao na Johnov osjeaj

krivice, i, nabrajajui mu to je sve on tokom godina uinio za njega, tvrdio da je,kao sin, duan ocu uiniti neke male usluge. John nije popustio ve ga je odbio, aliga je iznutra grizlo to nije uinio ono to je otac traio.

Pokuao sam mu objasniti da njegov otac nije nita drugo do emocionalno dijete,er trai od sina takve gluposti, i uvjeriti ga da tog starog deka njegovo odbijanje

nee dotui. Onda sam mu pokazao kako bi, kad bi sam za sebe odluio koje su mustvari vane a koje ne, bilo mogue da ne osjea nikakvu krivicu zbog toga to je ocuuskratio kojekakve usluge.

John, ti sigurno ne bi dopustio da ti otac zapali kuu radi malo uzbuenja, kadbi, recimo, zaelio neto takvo?

Naravno da ne.

No John, a da ti kae kako je sin duan sluati svoga oca, kako mu duguje zasve one godine koje se on brinuo o tebi, da ti kae kako si nezahvalan, neuviavan islino - sve zbog toga to mu ne doputa da ti zapali krov nad glavom ili da tvojtepih koristi kao WC? Bi li to mijenjalo stvar?

Znam na to ciljate, doktore, ali radi se o razliitim stvarima.

Razliitim? U emu se ovi zahtjevi razlikuju od onih koje ti je stari vepostavljao? Nije li ti lijepo pomogao da postane alkoholiar, nije li ti praktikiunitio brak, a sada jo tvrdi kako je to to je tvoje djevojice izvrgao opasnosti po

barovima radio samo zato da bi imao drutvo? Ne, John, ne mogu se sloiti s tvojimnainom razmiljanja. Kad mu ve moe uskratiti neke stvari, onda mu sasvimsigurno moe uskratiti i one stvari koje tebi osobno strano mnogo znae.

26


27/75

I John je shvatio u emu je stvar. Umjesto da dopusti ocu da i dalje igra na kartusinovljevog osjeaja krivice, John je prema starcu postao nepopustljivije suoio se strenutnim odbacivanjem, a sebi i svojoj djeci uinio neizmjerno dobro. No to ne bi

bilo mogue da John nije uspio savladati svoj osjeaj krivice.

Osjeaj krivice samo pogorava vae ponaanjeUtuvili su nam svima u glavu kako je moralno osjeati se zbog nekog nedjela

krivim, polazei pri tome od pretpostavke da e nam bol, kojom je krivicapopraena, biti toliko neugodna da vie nikada neemo doi u iskuenje daponovimo istu greku. Kad bi sve bilo tako, ja bih meu prvima predloio da seosjeaj krivice razvije koliko je god mogue, kako bi na taj nain postali to manjeskloni grekama. Na alost, nije tako. Zapravo, suprotno ponaanje daje mnogo boljerezultate: nemojte sebe nizato okrivljivati, ve pokuajte analizirati i greke i

grijehove, a potom se potrudite da ih vie ne ponavljate. Predbacivanjem ete se jovie uvjeriti kako je bolje ponaanje posve nemogue, a da je gore ponaanje upravoono to stvor poput vas i zasluuje. Osim toga, kako da drukije zapamtite greku,ako zbog nje ne budete krvarili onako iznutra?

Uzmite samo Lucyn sluaj. Mu ju je nakon udaje morao zbog slube prekooceana napustiti na due vrijeme, i kako je bila usamljena, upustila se u vanbranuvezu. lako joj je ta romansa stvarala moralne muke, ipak je u njoj toliko uivala da jeiskljuila svaku pomisao na to da bi se ta veza jednog dana mogla prekinuti, niti si jezbog toga predbacivala. Kada je toj vezi nakon est mjeseci doao ipak kraj, Lucy se

smjesta nala u zagrljaju drugoga mukarca. Tada je poela mrziti samu sebe. O sebie poela razmiljati kao o beznadno pokvarenom ljudskom biu, kao o kurvi kojoj bibilo svejedno ako bi legla sa svakim mukarcem koji bi je poelio. Jedne noi sevraala s neke zabave kui, kad je primijetila kako njen automobil prati mukarackoji je takoer bio na zabavi. to je uradila? Ono to bi svaka kurva uinila.Zaustavila je svoj automobil, ula k njemu i vodila s njim ljubav. Onda je otila kui.Te me je veeri nazvala rasplakana ena koja je razmiljala o samoubojstvu i molilame da joj pomognem.

Nije mi dugo trebalo da joj objasnim to si je sve inila. Kad je shvatila kako ju je

samookrivljivanje navelo da o sebi misli sve najgore, a ne da se samo ponijela glupoi nevjerno, njeno raspoloenje se smjesta promijenilo. No ni u jednom trenutkunisam se sloio s njom u tome da je njezino ponaanje bilo besmisleno. Nain na kojise selila iz jednog kreveta u drugi bio je upravo zabrinjavajui: moglo se dogoditi da

pokupi kakvu bolest ili da zatrudni, a to je, osim toga, bilo izuzetno nepravednoprema njenom muu. Ipak sam tvrdio kako je sve te lakomislenosti poinila zato to

u je njena krivica toliko poremetila da jednostavno nije imala drugog izbora nego da

27


28/75

se i dalje nastavi kanjavati zbog toga. Shvativi to, njeni su problemi nestali kaorukom odneeni.

Mala doza samookrivljivanja nee nikome nakoditi, ali ako se radi o ozbiljnom iustrajnom osjeaju krivice onda se morate pripaziti. Vjerujui da nita ne vrijedite,

pobrinut ete se da vam se nita vrijednog i ne dogodi. Nitko nam ne moe biti gorineprijatelj od nas samih. Deko kojemu su, zato to je prepisivao u koli, kazali kakood njega nikad nita nee postati i da se treba stidjeti to time svojoj majci nanosi bol- sigurno e se osjeati nedostojnim majine ljubavi, i uinit e sve to je u njegovojmoi kako bi majku doveo do toga da ga zamrzi. Nije li mu naposljetku i samamajka vie puta govorila kako ne zasluuje njenu ljubav - pa zar ona moe ne biti u

pravu?

Lijek za tu vrstu bolesti je da ovjek prihvati sebe onakvim kakav jest - sa svimslabostima, manama i loim navikama - pokuavajui istodobno prevladati sve tefrustrirajue, ali nama uroene slabosti. Svi oni koji su skloni okrivljivanju samogsebe morat e nauiti jednu veliku lekciju: da te slabosti oprataju i drugima i sebisamima.

Samookrivljavanje i religija

Nekima e se od vas tvrdnja koju sam upravo iznio - kako se nikada i ni zbogega ne treba okrivljivati - uiniti izopaenom i grenom. Iz toga ete zakljuiti kakozagovaram nemoralna djela i nasilje u svijetu, da, tovie, ljude jo i ohrabrujem dase pritom ne osjeaju krivima. To je, dakako, daleko od istine. Ja tvrdim a) da veinaljudi koji sebe smatraju religioznima to u stvari nisu, b) da veina ljudi koji misle davode biblijski uzoran ivot esto ine upravo suprotno, i c) da je ono to sam rekao uvezi s tim da nikada i ni zbog ega ne treba okrivljivati samog sebe zapravo jednavrlo kranska doktrina, koju d) podrava sama Biblija.

Koje god da smo vjere, ona od nas trai da budemo sretni ljudi, zadovoljni samimsobom i puni ljubavi prema blinjima. Kada grijeimo, vjera nam pokazuje da jegrijeiti ljudski, i da si zbog toga moramo opratati. Moramo opratati i onima koji seogrijee o nas. Zvui li vam to poznato? Kada ne krivite ljude zbog njihovih greaka,

ve im opratate njihov grijeh, zar ne? A kada samom sebi istinski oprostite svesvoje mane, ne radite li upravo ono to vam i Biblija govori: ljubite svoje blinje kaoama sebe?Primjeujete li kako ovaj biblijski citat ide u oba smjera. Govori nam da

volimo i druge ali i same sebe. Drugim rijeima: ne krivi druge kao to ne bi krivioni sama sebe.

Svaka meni poznata religija zahtijeva da ljudi prihvate injenicu da su oni samoljudska bia, te da nema tog truda ili sile koja bi ih uinila bogovima. Drugim

28


29/75

rijeima, sve religije prihvaaju injenicu da je ovjek samo ovjek, da je slab i da egrijeiti ma koliko se trudio da ne poini kakav grijeh. On je svakako sposoban dasvoje loe ponaanje svede na najmanju moguu mjeru, ali ga nikada ne moesasvim popraviti. ovjekova djela nisu savrena zato to i on sam nije savren. Toznai da e krasti, varati, nanositi bol, biti sebian i slino. Samo je Bog savren, alion nas je stvorio nesavrenima. On stoga ima mo da nam oprosti svaki grijeh. Nijemi poznata nijedna crkva koja mogunost potpunog bojeg oprotaja nije postavila usredite svojih vjerovanja.

elim rei ovo: ako nam sam Bog moe oprostiti nae propuste, ne bismo li i mi,prema sebi samima, mogli biti jednako blagi i velikoduni? Ne idemo li protiv svojevjere kad kaemo: Znam da e mi Bog oprostiti moje grijehe, ali ih ja sebi samomne mogu oprostiti? Takvim nainom razmiljanja naa mo rasuivanja postajeneto vie od boanske moi rasuivanja. Tu ideju upravo pokuavam objasniti s

psiholokog stanovita. Nikada i ni zbog ega ne smijemo okrivljivati sami sebe - jerBog nas je nainio nesavrenima. Jo onog trenutka kad je odluio stvoriti ovjeka,znao je da e on biti nesavren, i stoga nas i ne krivi za gluposti koje se odnesavrenih ljudi mogu i oekivati.

Ako slijedite ta biblijska uenja ili uenja vae religije, sumnjam da ete ikadapatiti od potitenosti - barem ne od one izazvane samookrivljivanjem. U ovomsluaju i religija i psihologija stoje rame uz rame, izraavajui istu ideju. Nema stoga

potrebe da se osjeate krivi kada ubudue budete pokuali izbiti sebi iz glave osjeajkrivice zbog svoga loeg ponaanja. Sjetite se da osjeajem krivice iznevjeravate

svoju religiju. Sve to se od vas oekuje jest da priznate: Kriv sam i da se potruditesuzbiti osjeajkrivice. Ne smijete se pritom osjeati kao da odstupate od onogaemu vas vjera ui. ak i u sluaju kad vas ispovjednik pokua uvjeriti u to kako

biste se, zbog nekog mrskog vam djela, trebali osjeati bezvrijedni, recite muslobodno kako ne poznaje dovoljno ni vlastito uenje, i da nema pojma o tome to bireligija trebala biti. Moe se dogoditi da taj sveenik zapada u depresiju jednakoesto kao i vi, mislei kako se ne moe nadati spasenju, kako je sasvim bezvrijedan ikako se zbog nekog loeg ina mora mrziti do kraja ivota. Emocionalni problemikod sveenika siguran su znak da nije vjerno slijedio sveto uenje. I kranstvo i

udaizam obiluju mudrim izrekama koje ga, ako ih ovjek pravilno protumai, dokraja ivota mogu odrati emocionalno zdravim. Kada sveenik, ili bilo tko drugi,nije emocionalno uravnoteen, to znai da nepravilno slijedi svoje uenje. Vjerujemda se u Bibliji mogu nai sve te bitne postavke jedne zdrave psihologije.Emocionalni poremeaji mnogih pripadnika neke crkve posljedica su nepravilnogtumaenja svetih poruka, zbog ega im nije uspjelo voditi uistinu uzoran ivot.

Vjerojatno ete se osjeati krivi zato to ne patite od osjeaja krivice zbog

29


30/75

poinjenih (ne)djela. Moda ak mislite kako vjera od vas trai da emocionalnopatite, ali pritom niste u pravu.

Religija ne smije biti bi, ve blaga ruka. Ako padnete u depresiju ili se osjeatekrivi ako ste ispunjeni bijesom ili strahom, to znai da s vaim psihikim zdravljem

neto nije u redu i da niste dosljedni svojoj vjeri.

30


31/75

TREE POGLAVLJE

EMOCIONALNI PROBLEMI

Ako ste se dosad slagali s onim to sam izlagao, a eljeli biste se rijeiti teretasvoje krivice, sigurno ste primijetili kako vam razumijevanje stvari obuhvaenih udrugom poglavlju moe pruiti neko olakanje, ali to jo nije dovoljno. Da bistenaviku samookrivljivanja prevladali u potpunosti, potrebno je znati neto o nainu nakoji nastaju emocionalni poremeaji kao i o nainu njihova otklanjanja.

Kako dolazi do emocionalnog poremeaja

Veina ljudi smatra da do emocionalnih poremeaja dolazi na jedan od dvasljedea naina. Uvjereni su da su za njih krive teke okolnosti ili nesretni dogaaji,

ili smatraju da oni s kojima neto psihiki nije u redu moraju imati neke emocionalneprobleme.

Glavni razlog za sve te poremeaje je, po mom miljenju, uspjenost s kojomsami sebe u to uvjeravamo! Nevolje nam stvaraju nae misli, a ne roditelji, muevi,ene, ili efovi. Nastup srdbe ne izaziva probuena guma na autu, ve misli kojevam se motaju po glavi kad otvorite vrata automobila , kroite na snijegom zametenucestu i shvatite da vas eka mukotrpni posao mijenjanja gume. Radi se o nainu nakoji sebe uvjeravamo da sauvamo hladnokrvnost -ili da planemo. Ja to nazivamABC teorijom, a izgleda ovako:

Osjeamo dvije vrste boli - fiziku i psihiku. Ako vam zabodem no u grudi, ino nazovem veliinom A, a ranu veliinom C, svakako ete se sloiti da je Auzrokovalo C, to jest da je no napravio ranu na prsima. Ako vam auto pregazi nogu,auto je A, a slomljena noga C. Auto vam je polomio nogu, ili A je uzrokovalo C. Touvijek vrijedi za fiziku bol, ak i kad sami sebe ozlijedite. Tijelu se dogodilo netoto se lako dade zamijetiti, a obino dolazi izvana ili od drugih ljudi. Puni stemodrica, kosti su vam polomljene ili vam tee krv.

No ponekad osjeamo bol, ali nigdje nema ni krvi, ni slomljenih kosti, ni

modrica. Otkud ta bol? Nju uzrokuje B, a B su misli koje imate o A. Bol vam pritome zadaju vlastite misli, a ne stvari koje su vam rekli ili uinili drugi ljudi.Pretpostavite da vas netko nazove nekim pogrdnim imenom. Nazovimo to psovanjeA. Nato vi u sebi ponete misliti: O Boe! Nije li to strano? On me ne voli. Nemogu to podnijeti. Na toci B svi emo kazati sebi neto slino. Potom e uslijeditiosjeaj bijesa, glavobolja ili osjeaj potitenosti u C, odnosno u naim tijelima.Mislit emo da nas uznemiruju rune rijei, dok su za bol koju nam te rijei nanose

31


32/75

stvarni krivac zapravo nae misli. Psihiku nam bol ne zadaje A, ve B.

Na toci B uznemiravaju nas misli koje nazivamo iracionalnim idejama. Svi mi uglavama imamo znatan broj iracionalnih ideja koje nam zadaju nevolje, ali usprkostome u njih i dalje vjerujemo. U tom iracionalnom, glupom i zapravo besmislenom

nainu razmiljanja tako smo dobro izvjebani da vam se itajui ovu knjigu moedogoditi da se iznenadite koliko ste samo gluposti dosad smatrali svetostima.

elite li se doista osloboditi depresije, ljutnje ili nervoze, morate prvo shvatitikako vi sami sebe dovodite u to stanje. Zatim ete morati otkriti kojim se toiracionalnim idejama neprestano hranite. Naposljetku ete morati shvatiti kako steslijepo vjerovali u iste gluposti i da je krajnje vrijeme da to psihiko smeezamijenite mnogo razumnijim idejama.

Tvrdim da vas nitko, nikada i nigdje ne moe povrijediti osim ako mu to sami ne

dopustite. Kao nesavrenom biu nee vam uvijek uspjeti oduprijeti se iracionalnimnagonima, ali ni sami ne biste vjerovali kako e vam to lako polaziti za rukomednom kad shvatite mehanizam koji dovodi do pojave vaih problema i saznate

nain njihova otklanjanja. To dokazuju sluajevi desetina ljudi koji su cijeloga ivotapatili od emocionalnih poremeaja, a koji su, nakon to im je pokazano kako, nauilisauvati hladnokrvnost.

Ali, da biste se rijeili svog sadanjeg, iracionalnog naina razmiljanja, morate seuistinu potruditi. Kad vae misli budu sretne, onda ete se i sami osjeati sretnim.Kad su vae misli staloene, i sami ete se osjeati staloeni. A ako vae misli budu

odlune, nita vas na svijetu nee moi uplaiti.Dosad smo uvijek tvrdili kako bi nai ivoti bili sretniji kad bismo u njima neto

ili nekog mogli promijeniti. No to nije tono. Ljudi s kojima ivimo i okolnosti ukojima se nalazimo esto se ne daju ili ne ele promijeniti. No nismo poradi togasmjesta osueni na ivot pun jada. ak i onda kada se neka bitna situacija ili pakosoba u naem ivotu ne mogu promijeniti, mi usprkos tome ipak moemo imatiuspjeha u ivotu. Hvala Bogu na tim sitnim ustupcima. Zamislite kakav bi na ivot

bio kad ne bi bilo tako. Sve to bi u tom sluaju preostalo eni iji je mu pijanac,bilo bi da bude u depresiji sve dok se on ne okani pia. A recimo da do toga nikadane doe? Bila bi definitivno osuena na to da cijeloga ivota bude nesretna. To jeista besmislica. ovjek je sposoban popraviti mnoge stvari. Sve to treba uraditi jeda na toci B promijeni svoj nain razmiljanja pa e se na stav o A na toci Cuvelike promijeniti.

Iracionalne ideje koje vode samookrivljivanju

Samookrivljivanje koje vodi u depresiju nikada nije uzrokovano nekim naim

32


33/75

propustom, poinjenim grijehom ili time to smo sluajno ozlijedili drugu osobu, veonime to na toci B mislimo o tome: 1) naim uvjerenjem kako moramo bitisavreni i 2) kako loi ljudi zasluuju da budu strogo kanjeni. Te e nas dvijeiracionalne ideje uvijek dovesti u depresiju.

U drugom sam poglavlju objasnio zbog ega je glupo oekivati od sebe da uvijekbudete savreni, i kako nikad, ak i onda kada ste se loe ponaali, niste loa osoba.Budete li ustrajno razmiljali o tim idejama, postat ete uskoro staloenija osoba ineete se osjeati potiteni ni onda kada ste uistinu skrivili neto. No ako u tome ne

budete ustrajni i odluni, neete si moi puno pomoi.

Prije svega, morali biste primijetiti kako vas ove iracionalne ideje uistinuzaokupljaju pred samu depresiju. Ako to ne moete zapaziti na prvi pogled,

pokuajte usporiti svoje misli i vrebati sami sebe. Moda e vam za to trebati malovjebe, ali ete se, prije ili kasnije, uhvatiti u onome to ste na toci B sami sebi vegodinama govorili.

Jednom me posjetila prilino utuena gospoda koja se upravo bila posvaala smuem. Njen joj je mu obiavao predbacivati, ini se, iz opravdanih razloga, neto

bi se ona poela braniti, ali bi uvijek zavrila u depresiji. Rekao sam joj kako mislimda se ona okrivljuje zbog greaka koje je njen mu iznio i koje su uistinu na mjestu, asve to zbog toga to smatra kako ovjek bez mana nije dobar ovjek. Ispoetka tonije mogla shvatiti, ali je ve nakon nekoliko tjedana ponovo navratila do mene, irekla: Poinjem shvaati to ste time htjeli rei. Odjednom sam mogla uti kako si

itavog tjedna govorim strane stvari, pri emu sam uvijek samu sebe osuivala. Nijenikakvo udo to sam zbog toga pala u depresiju. Ne dajte da vas te samoprijekornemisli prevare. ak i ako ih ne moete zamijeniti, budite sigurni da su one prethodilevaoj depresiji. Nita ne mijenja na stvari ako ih se ne moete prisjetiti. injenica davas neto mui je siguran znak da ste razmiljali na iracionalan nain. Uzmite sveovo to sam rekao zdravo za gotovo i kada vam se dogodi da postanete uznemireni,

ponite oslukivati svoje misli. Ne zaboravite da je va mozak neprestano budan, aki onda kada spavate. Poput srca, on ne prestaje raditi sve dok ste ivi.

Shvativi kako va nain razmiljanja utie na vaa raspoloenja, morate uiniti

o jedan korak i uvjeriti sebe u pogrenost takva razmiljanja. To ete postii takoda uradite istu stvar kojom ste se oslobodili praznovjerja iz djetinjstva. Neko stemoda vjerovali kako vam crne make donose nesreu, a da razbijeno ogledalo zasobom povlai sedam godina nesree. Bojali ste se ui u mrane sobe vjerujui da suone pune duhova, Vjerujete li i danas u to? Sumnjam. Postavite si stoga pitanje:Kako sam se rijeila tih praznovjerja, dok je veina djece i dalje nastavila vjerovatiu te gluposti?

33


34/75

Kako ste rasli i postajali pametniji, otkrit ete da ste o duhovima i ostalimpraznovjerjima poeli razmiljati na mnogo jasniji nain. Ne radi se o tome da vienema duhova ili da vie ne razbijate ogledala, pa stoga nemate razloga za strah.Make vam i dalje prelaze preko puta. Drugim rijeima, A se tokom godina nije

promijenilo. Ali C jest. Zato? Oito je da je B jedini element koji je pretrpiopromjenu, naime o A: crnim makama, ogledalima i duhovima, sada razmiljate nadrugi nain. Vaeg je straha nestalo jer ste povjerovali kako su sve to puste prie. Toje promjeni pridonijela promjena vaeg stava.

Kako promijeniti nae ukorijenjene stavove i uvjerenja? Na isti nain na koji smoprestali vjerovati u djeda Mraza, tako da o njemu paljivo promislimo i upitamo se jeli razumno razmiljati onako kako smo to dosad inili. Samo odrastanje nije biloedini odluujui faktor. U djeda Mraza prestali ste vjerovati i zbog toga to ste,

starei, postajali sve kritiniji, a isto se dogaalo s vaim prijateljima. Sigurno ste si

postavljali ova i slina pitanja: Otkud djedu Mrazu sav onaj materijal za izradupoklona kad na Sjevernom polu nema ni drvea, ni cesta, ni tvornica? Kako li musamo uspijeva da za samo godinu dana napravi toliko igraki da ih bude dosta za svudjecu na svijetu? A ako se ve i sputa kroz dimnjak, to radi ako su neki dimnjaci

preuski za to, ili ako na kui uope nema dimnjaka? I zar se ne bi uguio od ai? Itako redom.

Upravo ovakav nain traenja objanjenja pridonio je promjeni vaeg stava.Moderna vremena nemaju s time mnogo veze, to vrlo jasno moete uvidjeti ako seuputite na Karipske otoke, gdje neki ljudi i dalje iglama ubadaju lutke - minijaturne

spodobe svojih neprijatelja - mislei da e ih tako ubiti, ili kada uzmete u obzir da sei danas mnogi bave magijom. Ti ljudi ne razmiljaju o svojim vjerovanjima, ve unjih slijepo vjeruju.

I najsnanije predrasude iz djetinjstva promijenile su se na isti nain. Nije li vassvojedobno okirala misao da stojite goli pred osobom suprotna spola? Nemojte misamo rei da se danas ba nitko ne razodijeva pred suprugom. Niste li jo kao dekoeljeli postati kauboj ili vatrogasac, dok vam to danas vie ne pada na pamet? Nisu lise tokom godina i vai politiki pogledi mijenjali? Nekad ste u to bili tvrdo uvjereni,ali se tokom godina sve promijenilo, jer ste sve nanovo razmotrili, analizirali iozbiljno preispitali. To je ono to je izazvalo promjenu. Kad ve moete kritiki

preispitati svoja dugogodinja miljenja, moete to uiniti i s iracionalnim idejamakojima su vas nauili. Valja samo pomno razmisliti o onome to vas toliko tjera da

budete savreni, da teite za time da vas svi vole, ili o tome kako vas zapravovrijeaju ako vam govore rune stvari. Razmislite o tim i jo nekim drugim idejama,izbijte ih sebi iz glave ili ih zamijenite razumnim, pa ete se osloboditi tolikih

psihikih otpadaka koje sada ne moete zamisliti.

34


35/75

to uiniti kada vas odbiju

Jedan od razloga zbog kojih se ljudi uasavaju toga da budu odbijeni je njihovouvjerenje kako je odbijanje ili odbacivanje siguran znak da nita ne vrijede, kako, dasu se drukije ponaali, ne bi bili odbijeni, i kako je to dokaz njihove bezvrijednosti.

Osim toga, osoba koja odbija drugu osobu uvijek je nadmona i u pravu, dok jeodbaena osoba uvijek kriva i na neki nain neispravna.

No je li to tono? Zato neto ne bi bilo u redu s osobom koja vas odbije? Zar nebi ona mogla biti do sri pokvarena. Moda vas ocjenjuje na osnovi vlastite slabosti,ljubomore i predrasuda? Imajui na umu da svakog ovjeka ponekad motivirajuiracionalni osjeaji, kako onda i dalje moete misliti da ba svako miljenje koje tiiracionalni ljudi o vama stvore mora biti tono? ini mi se da bi to morala biti prvalekcija koju valja nauiti kada je rije o tuim procjenama: moda su ti drugi ljudi

puni predrasuda, sitniavi, podli i zavidni. Odbivi vas, rekli su mnogo vie o sebisamima nego o vama. Recimo da va prijatelj krene u voarnu kupiti groe, kruke ibanane, ali ne i jabuke. to e vam kazati za jabuke? Da su jabuke loe? Da se

abuke nikome ne sviaju? Da li bi se one morale stidjeti i dobiti ivani slom i pastiu depresiju? Ni sluajno! To to va prijatelj odbija jabuke govori samo o tome da ihsmatra neukusnima, i vie voli neko drugo voe. Drugi e pak ljudi s tim istimabukama biti potpuno zadovoljni. Ukratko, saznali ste vie o ukusu vaeg prijatelja,

a o jabukama - ba nita.

Ne dogaa li se isto kad vas prijatelj odbije? Moda mu se ne sviaju vai

politiki pogledi, ali to niim ne dokazuje da su vaa stajalita pogrena. Moda muse vie ne svia va izgled - duga kosa, primjerice. To ponovo nita ne govori o vamasamima, nego samo o njegovim predrasudama. Vi biste moda eljeli razmisliti oopravdanosti njegove kritike, i moda oiati kosu. No ako ustanovite da nema

pravo, pustite ga da misli to hoe i raskrstite s njim. Ako vam je uistinu stalo donjegova prijateljstva, njemu za ljubav promijenit ete frizuru, i to e biti razumankompromis, pod uvjetom da to ne predstavlja preveliku rtvu s vae strane.Uzimajui u obzir da se njemu na vama neto ne svia, njegovo odbijanje moe ali ine mora biti opravdano. No ono nikad nije opravdano ako time eli rei da ste

potpuno bezvrijedno ljudsko bie. ak i u sluaju da vas odbace svi poznanici, to neznai da ste kao ljudsko bie bez ikakve vrijednosti. Na tisue ljudi nije prihvaaloMartina Luthera Kinga, na tisue ih je odbacilo Krista, ali to niim ne dokazuje da suta dva ovjeka bila loa ili bezvrijedna.

Mudra e osoba, umjesto da je povremeno odbijanje izbaci iz ravnotee, pokuatiili zadobiti prijanju naklonost, ili e, ako je to bezizgledno, prihvatiti injenicu kakoe ona samo ljudsko bie i ne moe uvijek biti svima na volju, te krenuti u potragu za

35


36/75

ljudima s kojima se bolje slae. Ovaj je savjet izuzetno koristan kad je ljubav upitanju. Imao sam prilike raditi sa nebrojeno mnogo ljudi koji su se osjeali potpunoskrhanim od boli to ih je voljena osoba odbila. Razumije se da nije ugodno kadanaiete na neije neodobravanje, ali ne morate od toga odmah raditi katastrofu. Kad

bi mi uspjelo odbijenoj osobi objasniti razloge odbacivanja, traivi pri tome dapromijeni onaj vid ponaanja zbog koga se to i dogodilo (ukoliko je to mogueizvesti) i nagovoriti je da pokua uspostaviti kontakt s novim ljudima - u svakom odtih sluajeva odbijanje je skoro palo u zaborav ili je pretvoreno u vlastitu prednost, anale su se i druge osobe s kojima se pojedinac dobro slagao.

Kada kaem: Budite blagi prema sebi, onda pritom mislim da biste se trebalipostaviti na malo viu razinu, cijeniti sebe ak i ako to\ drugi ne ine, pa ete seiznenaditi kako e ljudi o vama poeti bolje \ misliti. Ljudi sa zdravim osjeajemsamopotovanja, koji ne dozvoljavaju da ih povremeno odbijanje baci u oaj, obino

doivljavaju manje takvih sluajeva nego oni koje tue neodobravanje uvijek baca udepresiju i koji se tako mnogo trude da sprijee naredno odbijanje tako da nerijetkopretjeruju u pokuaju da drugima budu na volju. Napinju se iz petnih ila ipostavljaju na glavu kako bi stekli neiju naklonost i bili voljeni. Niti nepretpostavljaju da e takvom taktikom ljude vie odbiti nego privui. Ljudi moguvrlo dobro osjetiti vau oajniku tenju za naklonou, koja u njima izazivanelagodu. Pritom se ude to to s vama nije u redu da se toliko trudite da imudovoljite.

Budite spremni na privremena pogoranja

Kada shvatite ono to vas uznemirava ili baca u depresiju, moete oekivati da ese vae stanje ubrzo popraviti zato to, ponajprije u to ulaete mnogo truda, a zatimste vrlo motivirani i spremni da prihvatite svaki, pa i najmanji savjet za koji vam seini da moe pomoi. Na tom stupnju obino poinje druga faza kad se ponovo

pojavljuju stari simptomi, pri emu vam se ini da niste ni postigli neki napredak. Dabiste mogli bolje shvatiti ta privremena pogoranja, morate na svoje ponaanje poetigledati kao na sloen skup navika. Navike su neto to obavljamo automatski, bezrazmiljanja. Moete tako upravljati automobilom po najprometnijim gradskim

ulicama, i pritom razmiljati o neem drugom. Kilometrima dalje, nakon to steproli kroz grad, vi se iznenada trgnete i zapitate jeste li ve doli do odreenoggrada. To je divan primjer suradnje naih navika s nama.

Iracionalno motivirano ponaanje naui se na isti nain, ali posljedice vladavineiracionalnih navika u neijem ponaanju nisu ba tako ugodne. Pokuavajuiiskorijeniti ili promijeniti neku naviku, morat ete due vrijeme ulagati mnogoenergije, i uvijek ete morati biti spremni da se suoite s neuspjehom. Slovne

36


37/75

pogreke, puenje, kasni odlazak na poinak - sve su to uobiajene navike, no svi midobro znamo kako ih je teko promijeniti. Zamislite onda koliko je teko prevladatitakve navike kao to je to strah od ljudi, utljivost neke osobe im se nae u grupi,lijenost, zabuavanje. Da, i to su navike. Pokuavajui ih se rijeiti, moete bitisigurni da ete povremeno zapadati u stare greke. No s tim se morate pomiriti. Loese navike uklanjaju samo uz mnogo truda i nakon brojnih pogreaka. Poznavao samtako ovjeka koji je u tvrtki gdje je radio pronevjerio odreenu svotu novaca. Hitnomu je bio potreban gotov novac i posudba iz blagajne predstavljala je divno rjeenjeza njegove probleme. Taj je ovjek imao naviku da se iz svake guve izvlai uz

pomo lai - pa tako i u ovom sluaju kad su ga ispitivali o pronevjeri. Loa navika.Stoga se moglo oekivati da krade i lae i nakon psihoterapije, ak i onda kadamjesecima nije uradio neto slino. Kako se radilo o navici, nije bilo razloga da sesumnja u to da e, ako ponovo bude zapao u financijski kripac, ponovo pronevjeritinovac i izvlaiti se pomou lai. To ipak ne mora znaiti da e se svakome tko jesvoje loe navike doveo pod kontrolu dogoditi ta stvar. To samo znai da su ljudiskloni tome da se ulijene i zaborave sve ono to su nauili, dozvoljavajui starimnavikama da se u nekoliko dana ili tjedana oporave. Prije nego to toga budemosvjesni, ve smo uradili onu istu lou stvar.

Budite blagi prema sebi. Pokuajte razumjeti navike, njihove dobre i loe strane. Isljedeeg puta kada ponovite neku glupost, nakon to ste se poveselili da ste se togave rijeili, pokuajte si oprostiti, govorei kako ste samo bili rtva navike. Ali ondasamo hrabro naprijed i isto onako kako ste prvi put stekli zdravu kontrolu pokuajte

e izbiti sebi iz glave.To bi morali shvatiti i ljudi koji se ivciraju zbog tuih navika. Ako mu ve ima

naviku da kasni na veeru, sasvim e sigurno, ak i nakon svae sa enom, ponovititaj obrazac ponaanja. On moe obeati da e se popraviti, i nakon to se nekolikodana drao svog obeanja, ipak moe to isto uraditi. Stare se navike tekoiskorjenjuju. Umjesto da bjesnite nad time, pokuajte blago ali vrsto porazgovarati smuem o tome, pa ete mu tako vie pomoi da stekne kontrolu nad svojomnavikom. U tom sluaju on nee morati rasipati energiju okrivljujui samoga sebe(ili vas) ve e u miru moi analizirati kako je navika ponovo ovladava njime.

Vi niste isto to i vai postupci

Nae olako poistovjeivanje s vlastitim ponaanjem ili postupcima jedan je odglavnih razloga za ponovo vraanje starih navika. Suditi sebe po svojim postupcimazahtjev je to ga namee logino miljenje. Drugi pak zahtjev - da sebe ne

procjenjujemo po svojim postignuima, materijalnom uspjehu, osvajanjima ilipopularnou -ini se da proturjei svemu razumnom. Tako emo, kada se budemo

37


38/75

loe ponaali, vjerojatno osjetiti kako nas se dokopala stara, iracionalna navika, itako smo ponovo tamo gdje smo i bili.

Ne ocjenjivati samog sebe je uistinu teko. No morali bismo malo bolje prouitisami sebe i tako posve razumjeti potrebu da prihvatimo sebe onakvima kakvi jesmo

ak i onda kada smo neto loe uinili, te da se na taj nain oslobodimo uobiajenogsamookrivljivanja.

Kada se zbog nekog neugodnog postupka ponete mrziti, onda i zapravopostavljate itav niz povrnih tvrdnji. Uzmimo, primjerice, da x nekom na nekojzabavi kaete neto uvredljivo, i da se ljudi zbog ' toga naljute na vas. Tada stevjerojatno pomislili (ili jo mislite) sljedee: O, ne! Bio sam grub prema Johnu.(Tono.) Uvijek govorim gluposti samo da privuem panju. (Netono. Gluposti!govorimo samo ponekad, i ne ba tako esto.) Nikad neu nauiti da pazim to

priam. (Netono. Kako moete znati to ete ubudue raditi?) Zatim ete obinopovjerovati kako ste od svih prisutnih najvea budala, i tada se, budui da ste samisebe uvjerili u beznadnost svega toga, vie i ne trudite da ita promijenite, pa se nitine mijenjate. Jo ste zadovoljni sami sobom i svojom pameu to ste sve tono

predvidjeli. Nita vi niste predvidjeli! Stvari su se dogodile onako kak

Documents

Depresija - Dr. Paul Hauck