Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
IzvorničlanakUDK78.01:111.7(045)Adorno,T.doi:10.21464/fi36205Primljeno29.4.2016.
DušanMilenkovićUniverzitetuNišu,Filozofskifakultet,ĆirilaiMetodija2,RS–18000Niš
DijalektičkiodnosizmeđuglazbekaosamestvariiglazbenihkonvencijauFilozofiji nove glazbe TheodoraAdorna
SažetakOsnovne postavke Adornove Filozofije noveglazbe u ovom se radu sagledavaju iz perspektive pojma glazbe kao same stvari i pojma glazbenih konvencija, koji se uzimaju kao dijalektički polovi glazbe u Adornovom učenju, pa se njihova analiza provodi usporedno s razmatranjem Adornove negativnodijalektičke metode u ovoj knjizi. Pojmom glazbe kao same stvari Adorno formulira povijesne tendencije same glazbene forme, do kojih skladatelj dolazi proširujući mogućnosti glazbenog stvaranja izvan granica koje je postavila glazba njegovih prethodnika. S druge strane, glazbene konvencije su dominantan oblik glazbenog stvaranja jedne epohe, kojim skladatelji ne unapređuju glazbenu djelatnost, nego ostaju u području poznatih skladateljskih obrazaca. Prema Adornu, glazbi kao samoj stvari približava se dodekafonijska glazba Arnolda Schönberga, dok glazba Igora Stravinskog ipak ostaje u okvirima konvencionalne glazbe.
Ključneriječiglazbakaosamastvar,glazbenekonvencije,negativnadijalektika,ArnoldSchönberg,IgorStravinski
Uvod–AdornovafilozofskametodauFilozofiji nove glazbe
Ciljjeovograda,prijesvega,analizaAdornovihpojmovaglazbekaosamestvariiglazbenihkonvencijausvjetluAdornovenegativnodijalektičkemetode.PoredpovezivanjaAdornovemetodeizFilozofije nove glazbespostavkamanegativnedijalektike,izloženeuistoimenojknjizi,ovajradzasnivaseinatezipremakojojpostojeizvjesnespecifičnostiuAdornovimfilozofskimiestetičkimmetodamaunjegovompromišljanjuklasičneglazbeuFilozofiji nove glazbe.IakojeAdornovoshvaćanjedijalektike,kojejevjerojatnojedanodnajsnažnijihmotivanjegovefilozofije, iuovojknjizidobilosvojemjesto,specifičankontekstirezultatinjegoveprimjeneuFilozofiji nove glazbesvakakootvarajumogućnostnjegove reinterpretacije.PregnantnadinamikaAdornovog filozofskog jezika, koja semožeodrediti kao»filozofiranjenaviše razina istovremeno«, također, pruža određenu osnovu za povezivanjeidejaFilozofije nove glazbe s temamaDijalektike prosvjetiteljstva.OvakvopostupanjeAdornou izvjesnojmjeri ipodržavau»Predgovoru« Filozofije nove glazbe.1Poredstavovakojipovezujuovedvijeknjige,uspomenutom»Predgovoru«Adorno iznosi još jedan snažniji stav, koji semože smatrati
1
TheodorW.Adorno,Filozofija nove muzike,Nolit,Beograd1968.,str.31.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…256
početnimmetodskim stavomoveknjige.Svjedočećio izvjesnomkontrastuizmeđunamjerâoveknjigeuodnosunanamjereprethodnoobjavljenogtekstaO fetiškom karakteru glazbe i represiji slušanja,Adornonavodidajevećtijekompisanjaspomenutogteksta»planiraodastanjeskladanjasamog,kojeuvijekodlučujeostanjuglazbe,uključiudijalektičkitretman«.2Izovogidrugihstavova»Predgovora«Filozofije nove glazbe možesezaključitinesamodajeosnovnanamjeraoveknjigesagledavanjeglazbeizperspektivenjenogstvaraocanegoidajeovakvaperspektivauizvjesnomsmisluipočetnapozicijazapromišljanjeglazbenogdjela.Adornouovojknjizinatrenutakodvraćasvojupažnjuodtematikerecepcijeglazbenogdjela–odtematikekojasvakakoprevladavaunjegovomfilozofskomiestetičkomopusu–iposvećujesepromišljanjufilozofijskihproblemaglazbeneprodukcije.InterpretacijaAdornovog učenja uFilozofiji nove glazbe, rukovođena početnimmetodskim stavom iz »Predgovora«, predstavlja osnovneproblemeoveknjigeunovomsvjetlu,kojeihčinipodjednakopregnantnimizapromišljanjeAdornoveestetike,kao izapromišljanjeAdornovemetodologije.DaAdornovefilozofskemetodenemožemopromatratinezavisnoodnjihovih direktnih primjena u promišljanju stvarnosti kao neposrednog sadržajafilozofiranja,uvjeravanasisamAdornouNegativnoj dijalektici.HegelovskiobojeneAdornovetvrdnjeuovojknjizi,kojedijalektikukaometodupromatrajukaoistrgnutidio»dijalektikestvari«,3sasvimsuprimjenljiveinakontekstFilozofije nove glazbe.Zadatakmetodološkogpromišljanja Filozofije nove glazbeunaprijedjeotežanAdornovimprešutnimpredrazumijevanjemdajenjegovanegativnodijalektičkametodauovojknjizisamorazumljivaiočitaunjegovimtekstovima;4nasuprottomu,suočavamosespronalaženjemitumačenjemusputnihAdornovihstavovakojisetičunjegovemetode,kaoinaanalizuonihstavovaukojimaseovemetodemogunaćisamoimplicitno.Međutim,nasuprot spomenutim teškoćama,u tumačenju tekstafilozofije nove glazbemože sepronaći i jedna sretnaokolnost,kojaovdjemožeizgledatisasvimzačuđujuća.PoznatojedajeFilozofija nove glazbenastalaobjedinjavanjemdvajutekstovaovelikimskladateljimadobaukojemjeAdornoživio:tosutekstovioArnolduSchönberguiIgoruStravinskom.Iakojeusporedbaovih tekstovaotežanazbognjihove terminološkeneusuglašenosti(kojejeisamAdornosvjestan),5objedinjavanjeovihtekstovaujednojknjizirezultiralojenastankom»Uvoda«koji,poredobradeosnovnihmotivaovihtekstova,sadržiimnoštvostavovaorazlozimanjihovogobjedinjavanja.Ovdjetrebanapomenutiitodajespomenuti»Uvod«terminološkiipakbližiodjeljkuoSchönbergovojglazbi,čimesevećnagovještavaodređenaAdornovapristranosturazmatranjuglazbenogstvaralaštvaovihautora.Zbogtogaćeuovomradusvakakobitiviše riječioAdornovimstavovimaiznesenimuprvomodjeljku,negooonimstavovimakojisemogunaćiupoglavljuoStravinskom.Ipak,bezobziranaovuneravnopravnostutretmanudvajuskladatelja,»Uvod«oveknjigemožesesmatratinajvažnijimnjenimdijelom,akojeciljnjeneinterpretacijepromišljanjeAdornovemetodologije.
MjestoAdornovenegativno-dijalektičkemetode u Filozofiji nove glazbe
OsnovnistavAdornovenegativnedijalektike,kojisemožepromatratiizperspektiveAdornovekritikeHegelovog razumijevanjadijalektike,eksplicitnojeformuliraninasamomkraju»Uvoda«uFilozofiju nove glazbe,kaokrunaAdornovihdirektnihmetodološkihnapomenauovojknjizi.Govorećiovla
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…257
stitojmetodi,onpokazujedaseona»nemože,poputHegela,oslonitina‘čistopromatranje’,kojeistinuobećavajedinozatoštočitavucjelinunosikoncepcijaidentitetasubjektaiobjekta«.6Nasuprottome,Adornovumetodunosi»kategorijavodilja,kategorijaproturječnosti«.7AfirmacijomkategorijeproturječnostiAdornoizražavasumnjuuHegelovuspasonosnusintezunakrajudijalektičkogputa,kojupretpostavlja iobećavasamsistem.U tomsmislu,AdornoizražavasumnjuustvarnudijalektičkupriroduHegelovefilozofije.8DokjeovovodećimetodološkistavuFilozofiji nove glazbe,Adornovanegativnadijalektikaunjemuseneiscrpljuje,patrebaukratkopokazatiinjegovurazraduuNegativnoj dijalektici.Svjestanneodvojivostimišljenjai»identificiranja«9udodiruspredmetimaiskustva,Adornousvomshvaćanjudijalektikeprepoznajespasodnasilja identitetanaddinamičnim,»disonantnim«10
predmetom iskustva, koji nemože nikad biti iscrpljen pojmom.11 Drugimriječima,uzproblematiziranje identitetasubjekta iobjekta,metuAdornovekritikeHegelove dijalektike treba tražiti i u identitetu predmeta iskustva injemu odgovarajućeg pojma umišljenju.12 Nadalje, pored kritikeHegelovogzagovaranjaidentitetasubjektaiobjekta,Adornoodlazi ikorakdaljeisankcionira proglašavanje dijalektike univerzalnim principom mišljenja jerbi time i samzagovaraoodređeni totalitetupromišljanju stvarnosti.13Štoviše,netežećifilozofijikaopromišljanjuformalnihzakonitostimišljenja(očemućeunastavkuradabitivišeriječi,ukontekstuAdornovekritikeHusserlovefenomenologije),onkategorijuproturječnostiučitavausamustvarnost,unjensadržaj.14NaovojjeraziniočitodaAdornonegativnudijalektikuneshvaća kao filozofskumetodu u uobičajenom smislu, nego prihvaća samoonajpojamfilozofskemetodekojinadilaziograničenjakojasasobomnosifilozofijakaopojmovnomišljenje.Konačno,ifilozofijasamatrpiposljediceovakvogpromišljanjadijalektike:
»Filozofijanemožedospjetinidočegapozitivnogštobibiloidentičnosnjezinomkonstrukcijom.«15
Filozofijakaonegativnadijalektika,također,nemožedoćidokonačnoguvidaoprirodistvarnosti,itajuvidizložitiuodređenojformi–recimo,uvidufilozofskogsistema.OvakvimradikalnimzaokretomodHegelovoguzdiza
2
Ibid.,str.29.
3
TheodorAdorno,Negativna dijalektika,BIGZ,Beograd1979.,str.61.
4
Da je Adorno svjestan da tek Negativnom dijalektikom zapravo»pokazujekarte«svojemetodologije, govori nam »Predgovor«Negativne dijalektike.Ibid.,str.23.
5
T.W.Adorno,Filozofija nove muzike,str.31.
6
Ibid.,str.56.
7
Ibid.
8
VladimirJelkić,Nietzsche i Adorno: kritika filozofije u spisu »Negativna dijalektika«,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1990.,str.82.
9
T.W.Adorno,Negativna dijalektika,str.26.
10
Ibid.,str.27.
11
Ibid.,str.26.
12
OveAdornove stavove citirala je iNadeždaČačinovičPuhovskiupredgovoruNegativne dijalektike, koji nosi naslov»PozicijaAdornoveNegativne dijalektike«.Ibid.,str.13.Citatpreuzetizibid.,str.131.
13
Ibid.,str.13.Citatpreuzetizibid.,str.128.
14
Ibid.,str.27.
15
Ibid.,str.13.Citatpreuzetizibid.,str.131.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…258
njaulogefilozofijeunutarsistemaduha,Adornofilozofskumisaorazrješava svemoći koju joj je dodijelila tradicionalna filozofija i naglašava njenu»neizbježnuinsuficijentnost«.16Formulanegativnedijalektikeosiguravajojstalnurefleksivnostspramtekovinamišljenja.NasuprotkompletnompreispitivanjuzadaćefilozofijeuNegativnoj dijalektici,uFilozofiji nove glazbeAdornosvojemfilozofiranjupostavljaskromnijuzadaćupreispitivanjadijalektičkihimpulsaglazbeneumjetnostiuprvojpolovici20.stoljeća.Takou»Uvodu«Filozofije nove glazbe opetpronalazimoAdornoverazlogezaobjedinjavanjedvajurazličitihtekstovaujednojknjizi.Dok jenjihovarazličita terminologijasvojevrsnanuspojava,kakosmovećpokazali,njihovoobjedinjavanjesadaseobjelodanjujekaonužnostnegativnodijalektičkemetode.»Takoonanastojiuvijekodreditiirazvitiidejudvijuskupinaglazbenihfenomena,svedoksekonzekvencijakojaslijediizsamihobjekatanepreobratiunjihovukritiku«.17
FenomeninakojeAdornoovdjeukazujesvakakosunajprijeSchönbergovoiStravinskijevoskladanje;uopćenitijojobradiovihfenomenakristalizirajusesuprotnostiizmeđuglazbekao same stvari(kakojojgravitiraSchönbergovaglazba)iglazbekaokonvencije(kojojse,uznatnosloženijemsmislu,okrećeStravinskijevaglazba).Rečeno jezikomNegativne dijalektike,SchönbergovoiStravinskijevoskladanjesu»modeli«18skladanjakojesepostavljanadsamustvar,odnosnoskladanjanaosnovukonvencija.Međutim,premacitiranojtvrdnji,unutrašnjadinamikaglazbeneproizvodnjeovihautoranikadnijejednostrana,negonjihovostvaralaštvoprivlačiisilesuprotnogekstremaodonogkojemuteženjihovadjela.OvojeposebnovažnozaodjeljakposvećenSchönbergovojglazbi.Otomećeuovomradubitiriječineštokasnije.SadatrebarazmotritijošjednudimenzijuovakvogAdornovogmetodološkogpostupkauFilozofiji nove glazbe.Citiranatvrdnjagovorijošivišeodijalektičkojprirodiglazbeinjenojmanifestacijiuglazbenojdjelatnostiovihskladatelja.DijalektikakojuovdjezagovaraAdornonepodrazumijevasamotodaseglazbenostvaralaštvostalnonalazi»izmeđudvijevatre«dvajudijalektičkihpolovaglazbe.Onovomtvrdnjomželiistaknutijošvažnijiaspektdijalektikeglazbe,kojisesastojiodtogadaseradikalizacijakretanjaglazbenedjelatnostikjednomodovihdijalektičkihpolovauvijekpreokrećeuvlastitusuprotnost.SadaćemopreskočitinekolikostepenicaurazvijanjuproblematikeAdornovograzumijevanjaSchönbergoveglazbeipotkrijepitćemoovakvuinterpretacijucitiranogAdornovogstavanaprimjeruSchönbergovogskladanja.Adornoćepokazati,uprvomodjeljkuknjige,daseSchönbergovadodekafonija,kaosiguranputurazvijanjuglazbekaosamestvari,nakoncupreokrećeu još jednu glazbenu konvenciju, dakle, i vlastitu proturječnost.19 Štoviše,Adornouovomdijelu tekstaododekafonijipokazuje i toda jeSchönbergpravi»dijalektičar«upravozbogtogaštoje,svjestanoveopasnosti,ukasnijemstvaralaštvulišiovlastitoskladanjetogjarmadodekafonijskogkretanjakompozicijeidodekafonijupreobrazioujošjednuraspoloživuskladateljskumetodu.OvdjetrebanaglasitidaAdornou»Uvodu«Filozofije nove glazbenedvosmislenonapominjedanamjere jednog skladanjauopćenemorajuodgovaratinjihovimumjetničkimrezultatima,pase timeiznačenjedjelaneiscrpljujeuvijekimanentnomanalizomtogdjelailianalizomradajednogskladatelja.PremaAdornovomshvaćanju,filozofijskeimplikacijejednogglazbenogdjelanesamodasežuizvangranicadjelanegoihjenekadnužnoi»konstruirati«,nezavisnoodsamogdjela.20Propagirajućiizvjesnuvrstufilozofijskogučitavanja,kojamisliocimadrugačijihfilozofijskihtežnjimožebitisamosumnji
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…259
va,Adornosmjeranaprelaženjegranicakojepružaumjetničkodjelo,nasličannačinnakojitežinadilaženjugranicapojmauNegativnoj dijalektici izahvaćanjusadržajastvarnosti,očemujevećbiloriječi.Nestrahujućinitrenutkaodlogičkepogreške,poznatenaengleskomgovornompodručjukaocherry picking fallacy(greškabranjatrešanja),kojasezasnivanavještomodabiranjuonihslučajevakojipodupirujednutezuuzistovremenoignoriranjeonihkojijojneiduuprilog,Adornonamujednojfusnoti»Uvoda« uFilozofiju nove glazbegovorio tomedanjegovoučenjesvjesnoispuštaizvidačitavuplejaduSchönbergovihiStravinskijevihglazbenihdjela.DokjeisključivanjeSchönbergovihranihdjelaizAdornovograzmatranjasasvimopravdano,zatoštounjimanijebilojasnihnaznaka ideje dodekafonije, njegovoprešutno isključivanjemnogihkasnijihSchönbergovihdjelaipakotvaraizvjesnusumnjuukontinuitetSchönbergovogpromišljanjaistvaranjaglazbekakavAdornozagovarauFilozofiji nove glazbe.OvakavAdornovpostupakipaknedonosivećeproblemeonojinterpretacijiAdornovograzumijevanjaglazbekakvuzagovaramouovomradu,sobziromnatodajeAdornovaanalizaipakpropraćenaimpozantnimbrojemglazbenihdjelaovihautora,čijijespisaknavedennakrajuknjige.21
RazmatranjeAdornovogpojmaglazbe kaosamestvariuodnosuspramfilozofijsketradicije
PočetnistavFilozofije nove glazbe kojimsmosebaviliu»Uvodu«ovogradadonekle je već ilustrirao višestruku dijalektičnost samog glazbenog djela.Mimorazličitihdijalektičkihvezakojepostojeuovojknjizi,izdvajaseodređenasredišnjatočkaAdornoveanalizeglazbenjegovogdoba,kojaseogledauveć spomenutomukazivanjunadijalektičnunapetost izmeđuglazbekaosamestvariiglazbekaokonvencije.OvdjetrebanapomenutidajedihotomijaglazbekaosamestvariiglazbenihkonvencijauAdornovojfilozofijipostavljena,prijesvega,izperspektiveglazbeneproizvodnje.Međutim,ovadihotomijakonstituirase,prijesvakeglazbeneproizvodnje,upravousamojautorovojrecepcijiglazbesvogadoba,kaoiurecepcijiglazbeprethodnihepoha.Zasadajedovoljnospomenutidajeodređenaglazbenatvorbaupovijesnomkretanjuglazbeokarakteriziranailikaorazvijanjeglazbekaosamestvari,ilikaopodvrgavanjeglazbenimkonvencijamajedneepohe.Radnaglazbikaosamojstvariuvijekje,uvećojilimanjojmjeri,kritikaiodbacivanjeglazbekaokonvencije.Otomećebitivišeriječiunastavku teksta,nakonanalizekompleksnihpojmovakojičineovudihotomiju.Nasuprot pojmu glazbenih konvencija, kojim seAdorno stalno služi ufilozofiji nove glazbe (akojiimaznačajnomjestoiuromanuDoktor Faustus ThomasaManna,kojijeinastaopodvelikimineposrednimutjecajemAdornovog promišljanja glazbe),22Adorno nas tek na nekoliko mjesta u tekstu
16
Ibid.,str.27.
17
T.W.Adorno,Filozofija nove muzike,str.56.
18
T.W.Adorno,Negativna dijalektika,str.24.
19
T.W.Adorno,Filozofija nove muzike,str.146.
20
Ibid.,str.55.
21
Ibid.,str.237–238.
22
DirektnorazmatranjeglazbenihkonvencijauromanuDoktor FaustusmožesenaćiuTomasMan[ThomasMann],Doktor Faustus, knjigaI,Matica srpska, Novi Sad 1980., str. 274–276. O utjecaju Adornove filozofije glazbenanastanakDoktora FaustusaManngovoriuTomasMan[ThomasMann],Doktor Faustus,Nastanak Doktora Faustusa,knjigaII,Maticasrpska,NoviSad1980.,str.422–426.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…260
obavještavaštojezapravoadekvatanpandanovompojmu.Preciznijerečeno,usveganekolikorečenicaAdornoeksplicitnokoristipojamglazbekaosamestvari,23dokseonimplicitnojavljagotovousvakojneposrednojafirmacijiSchönbergove glazbe.Spomenutomeksplicitnomupotrebompojmaglazbekao same stvari,Adorno nampritomdodatno otežava svaku interpretacijunjegoveknjigezatoštoseovaformulacijačestojavljazajednosodređenimformulacijamakojebudenedvosmisleneasocijacijepremaHegelovojfilozofiji.Toje,prijesvega,slučajnajednomodjasnijihmjestanakojimaseumjetnost,atimeiglazba(okojojje,svakako,utomkonteksturiječ)povezujespojmomsamestvari:
»Umjetničkadjelasu,poputsvihtaložinaobjektivnogduha,stvarsama.«24
Dešifriranjeodgovarajućenjemačkesintagmedie Sache selbst trebaseizvršiti,prijesvega,uneposrednomdodirusHegelovomFenomenologijom duha,ukojojseizraz»samastvar«koristiujednomsasvimdrugačijemkontekstu,fiksirajući jedanstupanjusamospoznajisvijesti.IakoćepitanjeodnosaAdornovefilozofijespramovihasocijacijasvakakoostatiotvorenozadaljnjufilozofijskuobradu,uretcimakojislijedetrebaukratkoobraditiodređeneasocijacijekojeizazivatekstFilozofije nove glazbedabismoštopreciznijefiksiraliključnepojmoveoveknjige.UFenomenologiji duhapojamsamestvarijavljaseukonteksturazmatranjaodnosaizmeđuindividualitetaistvarnosti,odnosnousagledavanjumogućnostisamopotvrdesvijestiutvorenju.PojmomtvorenjaHegeloznačavaneposredandodirsamosvijestiistvarnosti,ukojemjenadjeluneposrednoprikazivanjesamosvijestiustvarnosti.Samastvarjeisvjedokjedinstvaindividuei njene stvarnosti.25 Svijest se pronalazi u tvorevini, a sama stvar je okvirovogpronalaženja.TakojesamastvaruFenomenologijiduhavažanmomentodnošenjasvijestipremastvarnosti,ukojemjeključnotodasvijestkroztvorevinuponovopronalazisebe,kaoonotrajnijeodtvorevine.26
AkoAdornokorištenjempojmasamestvariikoketirauodređenomsmislusHegelovomfilozofijom,ipaknemaosnovezaprihvaćanjeinterpretacijepremakojojbiHegelovopromišljanjesamestvariuodređenomsmisluposlužiloAdornukaomodel,formalniuzorzanjegovoučenje:koncentriranonaodnos individualiteta i stvarnosti,Hegelovoučenjeobjelodanjuje tvorenjekaoonudjelatnostsvijestikojukarakterizirajasnanamjera:naime,kaoštosmovećspomenuli,svijestsetvorenjemsamopotvrđuje.Adornovoučenjejedaleko,nesamoodsvakogpromišljanjaodnosasvijestiistvarnostinegoi od svakog zagovaranja individualne samopotvrde; štoviše, on bi iz perspektivevlastitefilozofijeglazbesvakinagovještajsamopotvrdeunaprijedodbaciokaosprječavanjeradanaonomobjektivnom–radanaglazbisamoj.Poredovihstavova,trebanaglasitiitodabiHegelovozagovaranjejedinstvaindividualiteta i stvarnostiAdornubilo sumnjivo i izperspektivenjegovenegativne dijalektike. Radikalnije rečeno, dosljedno provedena negativnadijalektikamoralabisankcioniratisvakiujedinjavajućimomentHegelovedijalektike,paiovaj,kojisetičesamestvari,uzeteusmisluHegelovefilozofije.PojamsamestvariuAdornovojfilozofijimožepobuditijošjednuzanimljivuasocijaciju,kojabipovezalaAdornovufilozofijusjednomodnajaktuelnijihfilozofijskihstrujavremenaukojemjeAdornoživio.Naime,izrazsama stvarjavljaseinajednompoznatommjestu:uHusserlovojkrilaticiK samim stva
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…261
rima!Dokovapoznatakrilaticapozivafilozofijudaseusredotočinasamefenomenekao jedinuneposrednudatost iskustva,AdornouFilozofiji nove glazbenemaambicijaulazitiupolemikusontološkimiepistemološkimtradicijama,nitisvojimpojmomglazbekaosamestvarigovoritiokonstituiranjupredmetaiskustva.UsprkosjasnomAdornovomotklonuodHegelovedijalektikeirazličitogkorištenjapojmasamestvari,Adornovaglazbakaosamastvaripak jeontološkipromišljanauduhuHegelovefilozofije:glazbakaosamastvardijalektičkisekreće(ipreokreće)krozpovijest.27Poredtoga,AdornojeuNegativnoj dijalekticiizraziojasnusumnjuuHusserlovufenomenologiju.28Preciznijerečeno,Adornokritizirarealizacijufenomenološkihideja,kojajeostalana razini razmatranja formemišljenja, i timesamoprodubljivala jazizmeđupojmaistvarnosti,jazkojionprepoznajeutradicionalnojmetafizici,29akojinjegovanegativnadijalektikapokušavanadići.Nasuprotonomeštojefenomenologijarealizirala,onunjenimnamjeramaprepoznajetežnjukokretanjusadržajumišljenja,kojisenemožedohvatitininajkompleksnijomeksplikacijomdjelatnostirazuma.30Iakoo tomenegovorieksplicitno,činisedapodovimHusserlovimnamjeramaAdornopodrazumijevabašonajzahtjevkojipostavljapoznataHusserlovakrilatica.31Akoslijedimoovumisao,najdalje ćemootićiupovezivanjuAdornoveglazbekao same stvari sovomkrilaticomakoostavimootvorenumogućnostdajetakrilaticazaAdornapredstavljalastilskiadekvatnuformulaciju,kojućeonzatimiskoristitizasvrhevlastitogfilozofiranja.IzprethodnihpasusamožemozaključitidapojmomglazbekaosamestvariAdorno ipak ne referira na određene filozofske tradicije, nego ovaj pojamkoristiuspecifičnesvrhepromišljanjaglazbeuFilozofiji nove glazbe.Zbogtogaovajpojamtrebasagledati,prijesvega,izperspektivecjelineovogdjela,negubećipritomizvidaiostaleAdornovespisekojibipotonjetumačenjeovogpojmadodatnoučvrstili.
23
T. W. Adorno, Filozofija nove muzike, str.153. Razlikujući razmatranje ideje glazbe,nasuprot razmatranju glazbenog stila,AdornouFilozofiji nove glazbegovorida jeovaideja imanentna»samimstvarima«,akasnije na istoj strani upotrebljava i formulaciju»glazba po sebi«, koja je glazbi kao samojstvari neposredno srodna. Ibid., str. 34. Uodjeljku o Stravinskom, spominje se glazbakaosamastvar.TrebanapomenutidaAdornoupotrebljava izraz»samastvar«u jošnekimslučajevima, čije bi povezivanje s glazbomkao samom stvari bilo u izvjesnom smislunategnuto, akone i sasvimneodrživo. Ibid.,str.173.
24
Ibid.,str.153.
25
GeorgVilhelmFridrihHegel[GeorgWilhelmFriedrich Hegel], Fenomenologija duha,BIGZ,Beograd1986.,str.236,239.
26
Ibid.,str.241–243.
27
T. W. Adorno, Filozofija nove muzike, str.59–60.
28
T.W.Adorno,Negativna dijalektika,str.28–29. DajeAdornoimaonegativanstavoHusserlovomučenjuifenomenologiji,podsjećanasiIvanFochtutekstuGlazba u stavu negativiteta – Theodor Adorno.VidiIvanFocht,Savremena estetika muzike, Nolit, Beograd1980.,str.213.Ovajtekstje,također,iskorišten ikaopredgovor izdanjuFilozofije noveglazbe kojiovdjekoristimo,alićemouovomradukoristitiverzijuizFochtoveknjigeradiboljepreglednostiureferiranju.
29
T.W.Adorno,Negativna dijalektika,str.29.
30
Ibid.,str.28,60.
31
PorednavedenihmjestaizNegativne dijalektike,tomožepotvrditiijednomjestoufilozofiji nove glazbe nakojemAdorno,također,govori o namjerama fenomenologije. T.W.Adorno,Filozofija nove glazbe,str.159.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…262
Glazba kaosamastvarukontekstuAdornove Filozofije nove glazbe
Određena mjesta u Filozofiji nove glazbe pokazuju da seAdorno okrećeproblematičnompojmuglazbekaosamestvariizbogtogaštoseželidistanciratiodtradicionalneestetičkemetodologije,kojapristupaumjetničkimtvorevinamarazlikujućiformuisadržajunjima.Ovakvimpostupkomon,prijesvega, želi izbjećipozicijunaivneontologizacijeglazbenih formi: timeonpokušavapokazatikakonepostoji»akordposebi«.32Natajnačin,onseudaljavaodsvakogtumačenjaglazbenogdjelakojeodređenupriroduglazbenihdjelaizvodiizsameprirodeodnosaizmeđutonova,kojaukrajnjojinstancijiglazbukaoumjetnostsvodinafizikalnifenomen,izvodećijeizsameprirode tona.33Nasuprot timučenjima,Adornoukazujena toda jekulturauvijekzaslužnazaodređivanjeznačenjaodređenihtonskihkombinacija,apodtimznačenjemonsvakakopodrazumijevamnogokompleksnijiodnosspramumjetnostiodsamogvrednovanjaodređenihumjetničkihtvorevina.Sdrugestrane, dinamička dijalektika kojuAdorno prepoznaje u kretanju glazbeneumjetnostiurazličitimepohamasasvimjenespojivasastatičnošćukojubidonijelaonapozicijakojabiakordimaidrugimtonskimodnosimaunaprijedodređivalaizvjesnuimanentnuprirodu.Poredovogproblema,Adornoovakvom terminologijom pokušava ostvariti svoju zamisao dosezanja stvarnogsadržaja određenogdjela, iza kompleksnih formalnih odnosa koje kreirajukompozitorinovogdoba.Međutim,nijesasvimjasnokakojeAdornoiodvlastitogpromišljanjaglazbeočekivaodaonosamoneprestanotranscendiraovupodjelu.ČakiletimičanpoglednaFilozofiju nove glazbe ukazujenačinjenicudaseAdornouglavnomposvećujeanaliziglazbeneforme.Štoviše,skladanjeposvećenorazvojuformalnih,»tehničkihsmicalica«34AdornouzdižeiznadsvakogdrugogoblikaproizvodnjeitakvoopredjeljenjeneposrednopovezujesaSchönbergovimglazbovanjem.Nasuprottomu,ovakvoseskladanjeuodjeljkuoStravinskomizravnokritiziraigotovoproglašavanedostojnomglazbenomdjelatnošću,35vjerojatnozbogAdornovogshvaćanjadaovoskladanjenemožebiti istogoblikakodobojiceskladatelja,zbograzlikeunamjerinjihovogskladanja.OtomećebitiriječiudijeluovogradakojisebaviAdornovimučenjemoglazbiStravinskog.OvdjetrebanaglasitiitodajeuobičajenioblikAdornovoguklanjanjajasnerazlikeizmeđuformeisadržajaizraženupravouformulacijamakojegovoredajeforma»nataloženisadržaj«36ili»sedimentiraniduh«.37Definiranjemformekaozgusnutog,kulturomobrađenogsadržaja,Adornoipaknerješavaprastariproblemprelaskasasadržajnognaformalniaspektumjetničkogdjela.Moglobiserećidaontajproblemjošivišezaoštravatimeštoprikrivamomenteumjetničkeintervencijenadtimsadržajemukreiranjuspecifičnihumjetničkihproizvoda.Nakraju,akoAdornoukazivanjemnaglazbukaosamustvaripobuđujeodređeneasocijacijeksadržajuumjetničkogdjela,on timesvakakogubina terminološkojpreciznosti jer formulacija»glazbakaosamastvar«udaljavaglazbuodnjenihosnovaukulturiidruštvu.Utomsmislu,glazbakaosamastvarprijepobuđujeasocijacijespramKantovestvariposebi,negospramnjeneneodvojivostiodkulture.PoredAdornovog inzistiranja na olabavljivanju distinkcije između forme isadržaja,zanimljivojedaseizajednogAdornovogpojmaipakkrijeočuvanipojamumjetničkeforme,barujednomsvomznačenju.TojeAdornovpojamglazbenogmaterijala.38OvimpojmomAdornoobuhvaćasvetonskekombinacijekojesunaraspolaganjuskladateljujednogadoba.39Vezivanjemzaton
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…263
kaojedinicugrađeglazbe,Adornonedvosmislenozadržavapojammaterijalaunutardiskursaoglazbenojformi.NajvažnijiaspektovogAdornovogpojmaipaksenalaziusljedećem:glazbenimaterijaljesvojevrstanrodnipojamkakozapojamglazbekaosamestvari,takoizapojamglazbenihkonvencija.40Dokprvi odjeljakFilozofije nove glazbe ostavljadojamda je pojamglazbenogmaterijalaneposrednovezansamozaAdornovoekspliciranjeSchönbergovedodekafonije, pa time i za pojamglazbekao same stvari, drugi odjeljakoStravinskompokazujedasedrugačijimskladateljskimradomnaglazbenommaterijaluipaknedospijevadopojmaglazbekaosamestvari.41VećseovdjemoženaslutitiodređenoAdornovofavoriziranjepojmaglazbekaosamestvariuodnosunaglazbenekonvencije. Ipak,ovakvaAdornovapristranostnegovorisamoodoziintelektualnogpoštenjakojumožemoočekivatiodAdorna:daonaimaipogubneimplikacijeupogledusamekoncepcijeoveknjige,pokazatćemounastavkurada.Nakonmnoštvaredovaposvećenihproblemimavezivanjapojmaglazbekaosame stvari zaodređene relativno fiksiranijepojmove tradicionalne filozofije,možemosadauvidurezultataformuliratiiodređeneaspekteglazbekaosamestvarikojesmoutojanalizipronašli.Glazbakaosamastvardosežesetekonimskladateljskimradomkojimseostvarujupovijesnetendencijeglazbenogmaterijala, koje su nekad duboko sakrivene ispod slojeva oficijelneineoficijelnekultureujednojepohi,42okojimaAdornogovoriuFilozofiji nove glazbeiDijalektici prosvjetiteljstva.Povijesnetendencijeglazbeujednojepohideterminiranesudruštvenimživotomprethodnihepohajerseovetendencijemanifestirajuunutarglazbenihformi,aformesu,premaAdornu,akumuliranisadržajdruštvenogživotatihepoha.PriloženimstavovimaoodnosuglazbeidruštvasadatrebapridodatijošjedanAdornovstav.Glazbeno
32
Ibid.,str.63.
33
Ibid.,str.60–61.
34
Ibid.,str.64.
35
Ibid.,str.192,200–201.
36
Ibid.,str.70.
37
Ibid.,str.61.
38
Prvi put Adorno upotrebljava ovaj pojamna početku »Uvoda«Filozofije nove glazbe (Ibid., str.60).
39
Ibid.,str.61.
40
IFochtprimjećujedaAdornovuglazbukaosamustvartrebatražitiuglazbenommaterijalu.Međutim,unjegovomrazmatranjufilozofije nove glazbezačudonemanijedneriječio Adornovim glazbenim konvencijama, pazbogtogaoninijeukazaonatodasepojam
glazbenogmaterijalamožepromatrati i šire,takodaobuhvati i konvencionalneglazbeneforme. I. Focht,Savremena estetika muzike,str.219.
41
Ova napomena odnosi se na problem razgradnjeglazbenihkonvencija,kojimćemosebavitiudijeluradaposvećenomglazbiStravinskog.
42
Pojam oficijelne kultureAdorno neposrednokoristiuFilozofiji nove glazbe iprešutnogapovezujesastvaralaštvommotiviranimglazbenimkonvencijama.Neoficijelnakultura jeuAdornovommišljenjuumjetničkaavangarda,kojajedinaradinaumjetnostikaosamojstvari.Taj se stav implicitnonalazi iupoznatojAdornovoj rečenici»Filozofijaglazbedanasje moguća samo kao filozofija nove glazbe«.Zapravo,Adornoželirećinesamodajeproblematičnaonaumjetnostkojanerazvijasamu stvar i podilazi aktualnoj kulturi negoi toda teorijsko razmatranjeumjetnosti imasmisla samo u analizi avangarde jer jedinounjojpronalaziumjetnostkaosvoj teorijskipredmet.T.W.Adorno, Filozofija nove muzike,str.39–40,57.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…264
razvijanjeakumuliranogdruštvenogsadržajaprethodnihepohadolazidosvojegrezultatakadasetomglazbomlatentnootkrivaidruštvenasućinaepoheukojojtaglazbanastaje.43Drugimriječima,glazbajedneepohegovoritojepohionjojsamoj,itomnogoneposrednijenegoštotočinisamkulturniživotteepohe,kojičestomožebitiobična»podvala«,44anemanifestacijastvarnihdruštvenihkretanja.TakoseuAdornovojFilozofiji nove glazbe možepronaćičakijedanskrivenihumanističkimotiv,jednadubokopotisnutazabrinutostzačovječanstvo,kojaseobičnotražiinalazinajednomdrugommjestu–umisaonomraduAdornovogsuradnikaiprijatelja,ThomasaManna,a,ukolikojeriječoglazbi,utolikoprijesvegaunjegovojknjizi Doktor Faustus.
Adornovpojamglazbenihkonvencija
Problemikojesmouprethodnimpasusimaotvorilipostajujošveći,akosadaurazmatranjeuvedemoiAdornovpojamglazbenihkonvencijaisagledamonjegovodnosspramtradicionalnedihotomijeformeisadržaja.TeknakonskiciranjaovogpojmamožesegovoritioSchönbergovomuspjehuurazvijanjuglazbekaosamestvari.45Kaoiuslučajuglazbekaosamestvari,nijemogućezaobićirazmatranjeglazbeneformenasuprotsadržaju–tadihotomijaugovoruoglazbenimkonvencijamapostajejošvažnija.Glazbenekonvencijesuskupoviodređenihokoštalihglazbenihformijedneepohe–onesudominantnioblikglazbenogstvaralaštvajednogavremena.VišeznačniAdornovpojamglazbenihkonvencijasežeodosobnihskladateljskihpraksivelikihskladatelja,ukojimanemapretenzijanaopćevaženje,alikojinaknadnodovodedonastankakonvencije,46paidoformiranjacjelokupnogtradicionalnogglazbenogučenja,čijaseopćenitostutradicionalnojklasičnojglazbinedovodiupitanje.47OnijansamaznačenjaovogpojmasaznajemouFilozofiji nove glazbe,prije svega, izAdornovog problematiziranja Schönbergovog odnosa spramglazbenetradicije.Dinamičnostznačenjaovogpojmajošjednomukazujenadijalektičkupriroduglazbe.Kadaskladateljjednogdobastvoriodređeneformalneglazbeneobrasce,njegovskladateljskiradsmatraseutolikoradomnaglazbikaosamojstvari,ukolikojeovimskladanjemglazbaotišlakorakdaljeuodnosunaonoštojeprethodnopodrazumijevala.Drugimriječima,radnaglazbenimformamakojidoprinosinapretkuglazbesmatraseradomnaglazbikaosamojstvari.Nasuprottomustojiskladanjeuskladusglazbenimkonvencijama.Kompozitorijednogdobamoguskladatiiuskladusovimprethodnostvorenimglazbenimobrascimadrugihskladatelja.Međutim,ovakvudjelatnostAdorno smatra izvjesnom vrstom parazitiranja na gotovim glazbenimmaterijalima,ukojemseneostvarujeistinskaglazbenaproizvodnja,okrenutaglazbisamojkaokrajnjojsvrsi.Analognostavuoglazbikaosaznanjuiuzimanjuradanaglazbikaosamojstvarikaojedinogistinitogskladanja,glazbeneformekojesuuprethodnimepohamapredstavljaleradnasamojstvari,upovijesnomtrenutkuokomeAdornogovorizvuče»lažno«.48Ipak,zanimljivojeprimijetitidaAdornoovu»lažnost«koristi,prijesvega,zailustriranjedrastičnih primjera.Korištenje umanjene septime, o kojem govori u ovomkontekstu,akojejepredstavljaloizvjesnuglazbenukonvencijuusalonskojglazbidevetnaestogstoljeća,Adornoprikazujekaokrajnjeotrcanuglazbenuformu.Točnojedavećusljedećimrečenicama,dakle,uistomkontekstu,ovu»lažnost«proširujenasvetonalneakorde,odnosnonacjelokupantonalitet,alinjegovorijetkokorištenjetermina»lažnost«unarednomgovoruokonvencijamadajeprostoradasekonvencijeipaknedoživeuAdornovomučenjukaosasvimodbačeniiobezvrijeđenidioskladateljskogradanaglazbi.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…265
UAdornovomučenjuoglazbenimkonvencijamanijesasvimjasnokojeformalnekarakteristikeglazbenogdjelamogubitiokarakteriziranekaokonvencionalne.Dokbidosljednopromišljanjeglazbene formemoraloobuhvatitisveaspekteformalnogizražavanja:uslučajuglazbenogdjela,tusuharmonija,melodija,ritam,dinamika,tempo,ekspresivnost,glazbenioblici(sonata,fugaitd.), uobičajenokorištenje instrumenata, notni sistem i takodalje –Adornogovoriokonvencionalnojprirodiuglavnomizperspektiveharmonijskihimelodijskihkonvencija,49arjeđe,uodjeljkuoStravinskom,ioglazbenimoblicima.50ZačuđujućejedaAdornonijegovoriookonvencionalnojprirodiritmaiakosutijekompovijestiglazbestvorenemnogeritmičkepravilnostiukretanjudjela(kaoštojerecimosinkopa).51Nedostatakrazmatranjaritmičkih konvencionalnosti ozbiljan je problemAdornovog učenja o glazbenimkonvencijama,sobziromnatodajeiAdornosamsvjestandajeritmičkotlovažnozaSchönbergovododekafonijskoskladanjejerseustvaranjuritmičkogkretanjaovakvekompozicijeupravoiodvijacentralnitijekovakvogskladanja.52Drugimriječima,ako imamouviduda jeudodekafonijskoj skladbiskladatelj samsebiunaprijedzadaonizoddvanaest tonova, jasno jeda jepotrebnoodređenomritmičkomraznovrsnošćuodovognizanapravitiglazbenodjelo.PosebnojezanimljivodaAdornonegovoriorazliciizmeđuglazbekaosamestvariiglazbenihkonvencijaizperspektiveautentičnosti uglazbenomizražavanju.IzgledadaseključzaovakvorazumijevanjestvarinalaziusamojpočetnojkoncepcijiAdornovemisli.Naime,kadasegovorioautentičnosti,
43
Ibid.,str.38,61,154.
44
Ibid.,str.57.
45
Uovomaspektu,ovajseradneslažesFochtovominterpretacijomFilozofije nove glazbe.Naglašavajući da, prema Adornovom učenju, nijemogućeglazbeno stvaralaštvokojeseneobazirenadruštvo,sobziromnatodajemuzičkimaterijal suvišeprožetutjecajemdruštva,Focht zaključuje da je glazbeni radna samoj stvari zapravonemogućeostvariti.TimeFochtuizvjesnomsmisluAdornovpojamglazbekaosamestvarisvodinasvojevrsni ideal u muzičkom stvaralaštvu. I. Focht,Savremena estetika muzike, str. 218.Međutim, mi se u ovom radu rukovodimoAdornovim stavovima prema kojima je potrebnoda skladatelj izbjegne izravno suočavanje sdruštvenimkoncepcijama,kakobiseizbjeglo svojevrsno podražavanje društva. O timstavovima ubrzo će biti riječi u ovom radu.Također,društvenuosnovuglazbekaosamestvari naša interpretacija nalazi ispod razinenakojemdjelujeskladatelj,takodajeradnaglazbikaosamojstvarimogućibezdospijevanjadoskrivenedruštvenebitiglazbe.Kaoštosmovećpokazali,tadruštvenabitglazbeotkrivaseneovisnoodnamjerakojeustvaranjuimaskladatelj–onaseočitujetekunaknadnojrecepcijiumjetničkihdjelaukojimajepostignutradnaglazbikaosamojstvari.
46
T. W. Adorno, Filozofija nove muzike, str.82–83.Na ovommjestuAdorno uspoređujesubjektivne skladateljske prakse Ludwigavana Beethovena i Johannesa Brahmsa saSchönbergovimskladanjem,kojeioveobrasceodbacuje,zajednoscjelokupnomaparaturomtradicionalnogučenjaotonalitetu.
47
Ibid.,str.78.
48
Ibid.,str.61–62.
49
Ibid.,str.61.
50
Ibid., str.202.AdornoovdjepokazujedaseStravinskijeva razgradnja i restauracija konvencija,okojimaćebitiriječikasnije,odvijajuunutarimitiranjapoznatihglazbenihoblikakaoštosupolka(kaooblikplesneglazbe)ili»salonskišlagerdevetnaestogstoljeća«.
51
Nagovještaj konvencionalne prirode ritmanalazi se na jednom mjestu u poglavlju oStravinskom,nakojemseStravinskijevi ritmički trikovi dovode u zajednički kontekstsgovoromomuzičkimkonvencijama.Ibid.,str.223.
52
Ibid.,str.100–101.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…266
ona sečestopridaje samomskladateljukao subjektuglazbeneprodukcije.Nasuprot tomu,Adornovafilozofijaglazbeinzistiranaobjektivnomstanjuglazbeneforme,iiztogaizvodidaglazbenudjelatnostizravnodeterminirastanjeglazbekaosamestvari.Samoosluškivanjetendencijaglazbekaosamestvaridonosinagraduautentičnosti,dokpotrebazaautentičnošćunedovodidoglazbekaosamestvari.53Adornorazmatraislučajodređenogiskvarenog»autentičnog«stvaralaštvakojeseodvijaunutarkonvencija–Stravinskijevostvaralaštvoupravogravitiraovakvojkoncepciji.54Njegovapozicijajeipakmalokompliciranija, pa ćemo senjomepozabaviti kasnije.Međutim,nijesasvimjasnopostoji li suprotanekstrem:određenoneautentičnostvaralaštvounutarrazvijanjaglazbekaosamestvari.KadbiuAdornovojkoncepcijipostojalaovakvaproblematičnapozicija,onabimoždabilarezerviranazaSchönbergovesljedbenike,WebernaiBerga. Ipak,akobiovostvaralaštvoipremaAdornovojocjenibiloneautentično,sasvimjejasnodazaovuocjenuAdornouopćenemari,negokategorijuautentičnostinedvosmislenopodređujekategorijiglazbekaosamestvari.Schönbergovadodekafonijaekstreman jeprimjer skladateljskog razračunavanjasglazbenimkonvencijamajerseupravoovoskladanjeokrećeprotivcjelokupnogtradicionalnogharmonijskogučenja,kaoštosmovećpokazali.Ekstremnaprirodaovogskladanjauopćenijeslučajna,negojeproizvodpovijesnetendencijeglazbesame:onajekaotakvanužanproizvoddijalektičkogkretanjaglazbe,dokjesamodijalektičkokretanjeglazbedeterminiranodruštvenimkretanjima,očemusmogovoriliuprethodnimpasusima.Praviskladateljtakoosluškujeskriveneimpulseglazbesameiizvodinužneposljediceovogstanjaglazbe.Kaotakva,skladateljskadjelatnostpribližavasespoznajio stanjuglazbe,aglazbenaformasamojeadekvatnadijagnozaovogstanja.Schönbergovaglazbatežiglazbikaoistiniostanjuglazbe,aotomesvjedočeisameSchönbergoverečenicekojeAdornocitirauFilozofiji nove glazbe.55
NaovomstupnjunajočitijajeAdornovanamjeradanadiđedihotomijuformei sadržaja jer će seupravouglazbenoj formiotkriti njena istinakaopravisadržaj.Iakojestanjeglazbenaposljetkupovezanosastanjemdruštva,skladanjenesmijebitinitiproizvodkompozitorovogzanimanjazadruštvenusituacijuvremenaukojemstvara,nitineposredniproizvodnjegovihrefleksijao glazbiprethodnihepoha.Adornoeksplicitnonaglašavadakompozitornetrebaništaznatiodruštvu,dagapodražavanje društvenihmanifestacijanebiudaljiloodosluškivanjaskrivenihtendencijaglazbe.56Sdrugestrane,skladanjekaoizravnarefleksijaoglazbiprošlosti(kojeAdornonaziva»glazbomo glazbi«)57 na lošem je glasu u odjeljku o Stravinskom jer ona predstavljazaobilazniputvraćanjaprethodnoodbačenimglazbenimkonvencijama.TekizperspektiveglazbekaospoznajeobjektivnihtendencijaglazbejasnojeAdornovoinzistiranjenaskladanjukaorješavanju»tehničkihsmicalica«,o čemusmovećgovoriliuovomradu.Ipak,olabavljenadihotomijaformeisadržajasadasepokazujeusasvimdrugačijemsvjetlu.Izgledadaseuglazbikaospoznaji,kojasenetičenitidubokihdruštvenihkretanjakojadeterminiraju glazbu, niti prethodno poznatih glazbenih konvencija, krije još jačatendencijaizjednačavanjaglazbeneformeiglazbenogsadržaja.Drugimriječima,istinskisadržajkojiosluškujeskladateljjedneepohejepovijesnostanjenjeneforme.Tostanjemožesenazvatiizvjesnomglazbenomformomprvogreda,dokbiformalneglazbenekonvencije(izvedeneizonogaštojenekadpredstavljaloglazbeneformeprvogreda)predstavljaleglazbenuformudrugogreda.JedinoovakvimizražavanjemmogućejepomiritirazličiteteorijsketendencijeFilozofije nove glazbe,iuklonitimogućnostijasneproturječnostiuAdornovomtekstu.Međutim,ostajeotvorenopitanjejelipotrebnouklanjati
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…267
ovuproturječnost izAdornovog teksta idospjetidospasonosnog identitetakojijeuAdornovomfilozofiranjutolikoomražen.Ako jeSchönbergovaglazbauFilozofiji nove glazbe proglašena izravnomposljedicom stanja glazbekao same stvari, onda se ponovomožemozapitatio tomeje lianalizomdvajusuprotnihfenomena,naime,SchönbergoveiStravinskijeveglazbe,zaistapostignutonjihovoravnopravnosagledavanjeiuspoređivanje.Akojedodekafonijanužnaposljedicastanjaglazbenogmaterijala, to još logičkiništanegovorio tomepostoje li jošneke,drugačijeposljedice,izvedeneizovogstanja,kojebibileoličeneuglazbidrugačijegkova.Međutim, stav prema kojemdodekafonija preokreće cjelokupno tradicionalnoučenjeoharmonijinemožebitipomirensastavomdapostojiidrugostvaralaštvo togadoba,zasnovano, također,naosluškivanjuglazbekaosamestvari,kojebiidaljefunkcioniralounutarharmonijskogsistema.Unajboljemslučajumogućejedozvolitidanekobudućestvaralaštvo,zasnovanonaglazbikao samoj stvari, ponovnouzmeuobzir tradicionalnoučenjeoharmoniji.Međutim,uslučajudodekafonije,činisedajetendencijaglazbekaosamestvaribezrezervnoukidanjeharmonije,pasetimedovodiupitanjeadekvatnostsvakeprodukcijekojatonepoštuje.Drugimriječima,učitavojplejadiglazbenihpravacatogadoba,jedinobidodekafonijazaslužilapovlaštenomjestorealizacijeglazbekaosamestvari.VećuovomaspektujasnojeipretjeranoAdornovofavoriziranjeSchönbergoveglazbe.AdornoćeiglazbuStravinskogtumačitiizperspektiveovogzahtjevasamestvari.Također,većsmospomenulidajeukasnijemstvaralaštvuSchönbergnapustioradikalnoučenjeododekafoniji,pajetonalnostvaralaštvosmatraopodjednakoprihvatljivimkaoiatonalno.AdornovapristranostiovdjedolazidoizražajanatajnačindaAdornonedopuštadaseovaSchönbergovagestainterpretirakaoizdajaglazbekaosamestvari,odradikalnogpreokretanja glazbe koje jemožda predstavljalo samo posljedicu velike želje zaautentičnošću.Nasuprottakvomtumačenju,Adornovještooblikujemisaoprema kojoj Schönberg odbacuje svoju dodekafoniju onog trenutka kadaprimjećujedaseonapretvarauglazbenukonvenciju.TakvominterpretacijomSchönbergpomnopratikretanjeglazbekaosamestvari,kojajeumeđuvremenupromijenilasvojtijektimeštoje,kaoštosmoranijepokazali,dovedena do svoje krajnje konzekvencije, a ta konzekvencija predstavljaupravonjenuproturječnost.Čak i da jeSchönberg stvarnobiomotiviranovakvimnamjerama,pričemubiAdornovainterpretacijaovogučenjabilasasvimispravna,toipaknedovodiupitanjesljedećučinjenicu.Kaoprotuargumentovomnapaduopristranosti,Adornobisesvakakomogaopozvatina svoj stav prema kojem je učitavanje filozofijskih »ideja« u određenuumjetničkukreacijudozvoljeno.Izgledadasutimstavomfilozofijiotvorenaširokavratazaučitavanjesvihmogućihidejausvakomogućeumjetničkodjelo,čimejeipaknadjeluizvjesnaanarhizacijafilozofije,premakojojbibilo»svedozvoljeno«.
53
Ibid.,str.231–232.
54
Ibid.,str.158–159,230.
55
Ibid.,str.68–69.UvećspomenutomFochtovomtekstumožesenaćimalodrugačijainterpretacijapojmaistinitosti(odnosnolažnosti)u Filozofiji nove glazbe, koja se zasniva na
tematizaciji odnosaglazbe spramdruštva. I.Focht,Savremena estetika muzike,str.215.
56
T. W. Adorno, Filozofija nove muzike, str.154.
57
Ibid.,str.200–202.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…268
Uneravnoteženjedijalektike–tematiziranje AdornovogodnosapremaglazbiStravinskog
Prethodno izneseni stavovioAdornovojpristranosti utolikoveć čine sumnjivomAdornovudijalektičkupozicijuuFilozofiji nove glazbe, ukoliko jenjegovciljusporednopromišljanje»dvajusuprotnih fenomena«.Međutim,netrebaunaprijedbitipristranuocjeniAdornovefilozofijeglazbe:AdornosvakakoglazbiStravinskogpridajeposebno,počasnomjestomeđumnogimglazbenim djelatnostima njegovih suvremenika. Iako je diskurs o Stravinskomuovojknjizi uglavnomvođen tematiziranjemodnosa subjektivnog iobjektivnogustvaralaštvu,začijuobraduuovomradunemamjesta,određeneključne točkeuovomodjeljkudotičuse iodnosaglazbeStravinskogspramglazbenihkonvencijaiglazbekaosamestvari.VećnapočetkuodjeljkaoStravinskomAdornopokazujedaon,također,želinapustitisigurnotloakademskog skladanja i stvoriti glazbukoja će biti oslobođenapretjeranihsubjektivnihintervencijauskladanju.58AdornozatimpokazujedasunamjereStravinskog,također,okrenutepremaglazbovanjulišenomrukovođenjaonimkonvencijamakojesuponuđenekompozitoruunjegovojepohi.TakoAdornonedvosmislenotvrdidajeStravinskiuPosvećenju proljećaodbacioglazbenekonvencije.59Međutim,uključnimformulacijamaukojimatematiziraStravinskijevskladateljskipristup,Adornopokazujedaonnedospijevadoglazbekaosamestvari,itoizvišerazloga.DoknapočetkuodjeljkaoStravinskomAdornonapominjedajeStravinskomvažnauvjerljivostglazbenogdjela,nasuprotradunasamojstvari,60udrugimdijelovimaodjeljkaonobjašnjavadaStravinskipokušavadoćidosržirazgradnjomkonvencionalnog,naslijeđenogmaterijala.61Na jedinommjestu u odjeljku oStravinskom, u kojemAdorno pojam glazbe kao same stvari koristi nedvosmisleno, nalazimo tvrdnjuda Stravinski sluša diktat ukusa, a ne diktat same stvari.62Veliki naglasakuovomodjeljkustavljenjenatodaStravinskisvojestvaralaštvokoncipiraunutaroficijelnekulture63–onigranjenuigru,inatajnačindolazidosvojihstvaralačkih ciljeva.Ovi ciljevi nisu postavljeni k razvijanju same glazbe,većkpostizanjuefekta,64kizazivanjuizvjesnogopćeg,paiprimordijalnogosjećanja.Ukratkorečeno,AdornovotumačenjeglazbeStravinskogsvenjenenamjereokrećerecepciji–međutim,ovosenezbivasamozbogautoroveumjetničkeafirmacije,nego,prijesvega,zbogtogaštoseuizazivanjuosjećajatevrstenalazismisaostvaranja.Upravorazgradnjomkonvencija,»oštećivanjemtonaliteta«,65Stravinskipokušavadoćidoovihosnovnihčovjekovihimpulsa, koji su bliski čovjekovoj tjelesnoj prirodi,66 pa i instinktima, a uAdornovojinterpretacijiovasenamjerapovezujeisučenjemo»kolektivnomnesvjesnom«.67TimeiglazbenaaparaturakompozicijâStravinskogzadobivaovajprimordijalnikarakter,kojiseostvarujedisonancamailiupotrebomprimitivnihglazbenihformikaoštojekromatikailipentatonika.68 Vjerojatnojeovajpovratakprimitivnom,kakouideji,takoiurealizaciji,presudanrazlogzaštoseodjeljakoStravinskomuFilozofiji nove glazbenaziva»Stravinskiirestauracija«.PremaAdornu,Stravinskinegajiiluzijuonužnostisvođenjaglazbenanjenufizikalnuprirodudabiseoviosnovničovjekoviimpulsipokrenuli:skladateljneispuštaizvidaudiokultureidruštva,kakouformiranjuglazbenogjezika,takoiuformiranjuspomenutihimpulsa.69
Međutim, Stravinskijev projekt dolaženja do objektivnosti i općenitosti ustvaranjunakrajuje ipakuAdornovojfilozofijiokarakterizirankaokvaziobjektivan,samovoljančin,kojiskrivasvojupravupriroduvještimsmicalicamaglazbenetehnike.70Štoviše,AdornosizvjesnomironijompokazujedajeStravinskispremanizvršitiodređenepomodneintervencijeusvomsklada
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…269
nju,pokazujućidanjegovadjelatnostinijetakodalekoodsubjektivnogstvaralaštvaprotivkojegaseokreće.71 Ipak, izgledadaAdornonakrajuknjigepokušavadijalektičkirazmotritiglazbuStravinskogitimeostvaritinamjeresvojemetode skiciraneu»Uvodu«.Kao iSchönberg,Stravinski senajzadobjelodanjujeudijalektičkomruhu:onukasnijimdjelima»isključujesubjektivitetzadržavajućiga«.72Onipaknebivaproglašendijalektičarem,sobziromnatodaAdornonjegovuglazbuodjednomneprihvaćakaoradnasamommaterijalu,negogasvodinamanipulacijumaterijalom.73
Na sličan način na koji Schönberg svoju dodekafoniju svodi na još jednuskladateljskumetodu,Stravinskiukasnijemstvaralaštvuprestajesrazgradnjom konvencija i započinje njihovu eksploataciju.74 Ovaj Adornov stavmožeizgledatikaozavršnodijalektiziranjesameStravinskijeveglazbe,kojaistovremeno predstavlja i potpunu realizacijuAdornove dijalektike u ovojknjizi, koja ćenajzad iglazbuStravinskogpromatratikaodijalektičkipol.Ipak,izgledadatonijeslučajuovomodjeljku.Krajnjaposljedicarazgradnjekonvencijauovakvomučenjubilabioličenauvraćanjukonvencijama,kaonjenojsuprotnosti–tobi,kaoštosmoranijepokazali,biometodološkizahtjev »Uvoda«. Stvaranje na osnovi glazbenih konvencija tako bi semogloshvatitikaojošjedanmomentStravinskijeveglazbenerestauracije.Međutim,Adornovanajavljivanapristranostkaodaovdjedobivanasnazi,upokušajudadokažekakoseizaStravinskijeveglazbekrijejednaobmana,kojutrebaobjelodaniti iadekvatnoocijeniti.Vraćanjenakonvencionalnimaterijal jošjednomsepredstavljakaohirStravinskijeveglazbe.75NaovomstadijuAdornovogekspliciranjaglazbeStravinskogdijalektičkepretenzijeiz»Uvoda«uFilozofiju nove glazbe neizgledajuostvarene,negonekakozaobiđeneizaboravljene.Očekivanadijalektikajezapravouneravnoteži,sobziromnatodasedijalektičkompolu,oličenomuSchönbergovojglazbi,nepružaadekvatan
58
Ibid.,str.158–159.
59
Ibid.,str.198.
60
Ibid.,str.157.
61
Adorno ne koristi u ovom kontekstu termin»razgradnja«,aliovajtermindobroobuhvaćanamjerekojeAdornoizražavaukorištenjurazličitihtermina:»otrgnuće«odcjeline(ibid.,str. 226), »oštećivanje« tonaliteta (ibid., str.202),»razbijanje«glazbenogjezikaukomadiće(ibid.,str.202)itakodalje.
62
Ibid.,str.173.
63
Ibid.,str.161.DaseglazbaStravinskogzasnivanaprilagođavanjukulturi,potvrđujenamiinterpretacijaIvanaFochta.I.Focht,Savremena estetika muzike,str.228.
64
T. W. Adorno, Filozofija nove muzike, str.192,209.
65
Ibid.,str.202.
66
Ibid.,str.194.
67
Ibid.,str.181.
68
Ibid.,str.170.
69
Ibid.,str.219.
70
Ovajstavnagovješten jenasamompočetkupoglavljaoStravinskom,alijerazrađentekuibid.,str.220–221.
71
Ibid.,str.221–222.
72
Ibid.,str.221.
73
Ibid.,str.225.
74
Ibid.,str.222–223.
75
Ibid.,str.228.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…270
par,negosefenomenStravinskijeveglazbe,prethodnonajavljenkaojednadijalektičkastrana,odjednomdemistificiraihvatanadjeluuproblematičnimnamjerama.KrajnjuocjenuStravinskijevogglazbovanjaAdornonamnaposljednjimstranicamaFilozofije nove glazbe pružasamoneizravno.UkazujućiprethodnonasveprisutnostStravinskijevepotrebezaautentičnošćuusvimnjegovimstvaralačkimrazdobljima,76izgledadaAdornohoćepokazatidajeautentičnostpodjednakouzrokStravinskijevihprojekatarazgradnjeirestauracije(uzeteusmisluobnoveprethodnopoznatihglazbenihkonvencija,kakvunalazimoukasnijemStravinskijevomstvaralaštvu).Podsjećajućinasumnjuuautentičnost,prisutnuuSchönbergovomusredotočenjunarazvijanjeglazbekaosamestvari,AdornonamnakrajutekstaostavljadasamidonesemoocjenuotomejeliStravinskijevanamjeradaostvariautentičnostputem»regresauarhaiku«77upravotimregresomnaizvjestannačinonemogućena.
Zaključak–neravnotežadijalektikekaonužnaposljedica Adornovihfilozofskihpostavki
IzgledadasuuFilozofiji nove glazbe,prijesvega,problematičnaobasredišnja metodološka momentaAdornovog filozofiranja. Njegova težnja knadilaženju dihotomije forme i sadržaja svela se u razradi njegovih idejanaprešutnoprihvaćanjeovepodjele,atojeposebnoslučajkadaseradioformiglazbenogdjela.Smatrajućidaskladateljukojiseokrećeglazbikaosamojstvarisadržajmožesamoskretatipažnjustogputa,Adornovaestetikaglazbeiscrpljujeseugovoruoakordima,glazbenimintervalimaioblicima.Natajnačin,Adornoveestetičkemetodeuodređenimdijelovimaknjigeneprimjetno prelaze u muzikološke metode, kojeAdornu svakako ne mogubiti strane s obzirom na njegovo glazbeno obrazovanje.Također, važnostnjegovihestetičkihmetodamožebitidovedenaupitanjeakoimamouvidudominantnost onihmotiva uFilozofiji nove glazbe, koji ulaze u područjenjegovefilozofijekulture.OvdjesvakakomislimonaonedijeloveFilozofije nove glazbe koji se približavaju kontekstuDijalektike prosvjetiteljstva. Iznjegovognadilaženjaestetičkemetodediferenciranjaformeisadržajaproizlaziitodasetekurecepcijiobjelodanjujeskrivenadruštvenabitglazbe.Akoovajstavudružimostvrdnjomdasenjegovaestetikaglazbeuglavnomsvodinaanalizuglazbeneforme,namećesemisaodasuformalnarazmatranjasamopripremazadubljuanalizuglazbeuokvirufilozofijekulture.Utomsmislu,izgledadaAdornonenadilazisamoodređeneestetičkemetode(i toupravoonenajosnovnije),negoukrajnjoj intervencijinadilazi i samestetičkidiskurs,dabiprihvatioizazovefilozofijekultureuotkrivanjudruštvenihimpulsaumjetnosti.Sdrugestrane,pokazalismoda jeAdornovanegativnodijalektičkametoda u neravnoteži jer je njome dosljedno obrađen samo odjeljak posvećenSchönbergovojglazbi,zajednos»Uvodom«knjigekojijetomodjeljkuterminološkisrodan.Nesamodasuprincipinegativnodijalektičkemetode,ilustriraniu»Uvodu«knjige,iznevjereniupogleduodnosaizmeđuSchönbergoveiStravinskijeveglazbenegosuonizanemareniiuslučajurazmatranjaStravinskijeveglazbe.Da seovakviAdornovimetodološkipropustimoguizvestiizosnovnihpostavkiokojimaAdornogovoriu»Uvodu«Filozofije nove glazbe iodjeljkuoSchönbergovojglazbi(doktepostavkeutekstuoStravinskomuglavnomsamoprimjenjuje),pokušatćemopokazatiunastavkuzaključka.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(255–271)
D.Milenković,Dijalektički odnos izmeđuglazbekaosamestvariiglazbenih…271
Akosevratimorazmatranjuodnosaglazbenihkonvencijaiglazbekaosamestvari,možemoutojAdornovojpostavciprepoznatiodređenenagovještajezaovakavishodnjegovenegativnedijalektikeuFilozofiji nove glazbe.Kaoštosmopokazali,glazbakaosamastvarrazmatranajekaodijalektičkipolglazbenastalenatemeljuglazbenihkonvencija.Međutim,Adornovapristranostiovdjejeostavilasvojtrag.FavoriziranjeSchönbergovogstvaralaštvarezultiralojeuFilozofiji nove glazbe postavljanjemdosljednoprovedenogdijalektičkogpostupka–odnastajanjadodekafonijekaoglazbenogradanasamojstvari,donjenogodbacivanjakaokonvencije.Međutim,teorijskapostavkaunutartekstaoStravinskomčitavudramuglazberuskogkompozitorapostavljaunutarglazbenekonvencijekaojednogdijalektičkogpola.TakosedinamičnadijalektikasvodinastatičnuborbuStravinskijeveglazbeunutartaborakonvencija,borbukoja ni ne doseže k glazbi kao samoj stvari.Konvencionalno stvaralaštvopovezanojeuinterpretacijiStravinskijeveglazbespojmomregresa,dokjeSchönbergovradnasamojstvarijošunaslovuodjeljkaoSchönberguodređenobećavajućimpojmomnapretka.Dvije skladateljske djelatnosti, najavljenekaoekstremi,skončavajuuistojkrajnostikonvencionalnogglazbenogstvaralaštva.PoredneravnotežekojomsezavršavaAdornovdijalektičkiprojektuovojknjizi,izgledadaseizperspektiveAdornoveinterpretacijeglazbeprvepolovice20.stoljećajošneštobližisvomekraju:tojesamaglazbakaoumjetnost.TekovakvominterpretacijomAdornovaFilozofija nove glazbemožesedirektnopovezatisapokaliptičnimstavovimaokulturinjegovadoba,kojisečestopripisujuAdornovompromišljanjuglazbeneumjetnosti.78
DušanMilenković
DialecticalRelationBetweenMusicastheThingItself andMusicalConventionsinPhilosophy of New Music byTheodorAdorno
AbstractIn this paper, the basic themes of Adorno’s Philosophy ofNewMusic are viewed from the perspective of the concepts of music as the thing itself and musical conventions, which can be considered as dialectical poles of music. The analysis of these concepts is performed along with the examination of Adorno’s negative dialectics method and its application in this book. The concept of music as the thing itself refers to historical tendencies of the musical form, i. e. tendencies a composer uses to extend the capabilities of music set by his predecessors. On the other hand, musical conventions are viewed as the dominant form of composing in an epoch. In this case, composers do not develop musical forms but remain in the domain of those previously known. According to Adorno, Schönberg’s dodecaphony is the concept closest to the music as the thing itself, while music of Stravinsky still remains within the limits of conventional music.
Keywordsmusicasthethingitself,musicalconventions,negativedialectics,ArnoldSchönberg,IgorStravinsky
76
Ibid.,str.230.
77
Ibid.,str.234.
78
Ovakva interpretacija vidljiva je u već spomenutomFochtovomtekstu.I.Focht,Savremena estetika muzike,str.218.