Upload
nina-lukic
View
47
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
kanalizacija
Citation preview
MERODAVNI PROTOCI ZA DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽE
SEPARACIONI SISTEM
Upotrebljene vode: (15) Nizvodni proticaj za vreme suše, Qmax,h (L/s)
Atmosferske vode: (10) Proticaj kišnice (L/s)
OPŠTI SISTEM
Atmosferske vode + Upotrebljene vode
Nizvodni proticaj za vreme kiše = Nizvodni proticaj za vreme suše + Proticaj kišnice
(16) = (10) + (15)
kIARn
Q 3/21=
KAPACITET KANALIZACIONOG KOLEKTORA
A = D2 π / 4 ; R = D/4 ; Ik = nagib dna kanala
→ Kapacitet kanalizacionog kolektora zavisi od prečnika D i nagiba Ik
Za pun kolektor, pri ustaljenom i jednolikom tečenju važi:
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽENAGIB DNA KANALA Imin< usv. Ikanala < Imax
Kada je nagib terena u opsegu Imin-Imax nagib cevi treba da je jednak nagibu terena
Kada je nagib terena manji od najmanjeg dopuštenog nagiba kanala, kanal se postavlja u minimalnom nagibu i postepeno sve dublje ukopava do maksimalne dubine rova. Na mestu ukopavanja cevi na maksimalnoj dubini rova postavlja se crpna stanica.
Kada je nagib terena veći od najvećeg dopuštenog nagiba kanala, kanal se postavlja u maksimalnom nagibu avišak pada se savlađuje kaskadama.
(17) Nagib terena It (%o) za svaku deonicu izračunati na osnovu podataka sa situacije:
It = (Zter,uzv – Zter.niz) / L
(18) Nagib dna kanala se usvaja uporedo sa usvajanjem prečnika cevi a na osnovu merodavnih protoka, nagiba terena i projektnih parametara
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽE
STEPEN PUNJENJA KANALA %Dh100
SEPARACIONI SISTEM 50-70% za upotrebljene vode. Ostatak visine kanala ostaje prazan za strujanje vazduha i za rezervu u slučajunaglog nadolaska vode ili prodora podzemne vode.
max. 100% za atmosferske vode
OPŠTI SISTEM max. 100%
IZBOR PREČNIKA KANALA
(19) Profil kanala (cm)
Bira se tako da za izabrani nagib kanala može da propusti merodavni proticaj, vodeći računa o stepenu punjenja kanala
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽEUSVAJANJE NAGIBA DNA KANALA I PREČNIKA CEVI
Merodavni protok za dimenzionisanje cevi: 50 L/s
Usvajanje nagiba i prečnika cevi iz Tablice Qpp-vpp (str.292 Zbirka) uvažavajući Projektne kriterijume i konfiguraciju terena
Punjenje kanala h (cm):
PRIMER: KANALIZACIJA PO OPŠTEM SISTEMU
1-2
DE
ON
ICA
2 50 22 24 20 51,7 1,65
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽE
0380751
2,
pp
==
cm,cm,h 6220130 =⋅=
970751
50,
pp
==
PUNJENJE KANALA
Za vreme suše
Za vreme kišeTačne vrednosti se mogu pročitati u tablici iz Priloga 9
(Zbirka, str. 295)
130,hh
Dh
pp
==
8830,hh
pp
=
cm,cm,h 717208830 =⋅=
1-2
DE
ON
ICA
2 50 22 24 20 51,7 1,65
100806 040200
100
90
80
70
6 0
50
40
30
20
10
Q/Qpp v/vpp
v/vpp
Q/Qpp
h/h
(%)
pp
(%)
88,3
13,0
2,6 17,7
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽE
0380751
2,
pp
==
500,vv
pp
=
970751
50,
pp
==
PRORAČUN STVARNE BRZINE TEČENJA
Za vreme suše
Za vreme kiše
Tačne vrednosti mogu se pročitati u tablici iz Priloga 9 (Zbirka, str. 295)s/m,,,v,v pp 8306515050 =⋅=⋅=
041,vv
pp
=
1-2
DE
ON
ICA
2 50 22 24 20 51,7 1,65 2,6 17,7
100806 040200
100
90
80
70
6 0
50
40
30
20
10
Q/Qpp v/vpp
v/vpp
Q/Qpp
h/h
(%)
pp
(%)
88,3
104
13,0
50
0,83
s/m,,,v,v pp 71651041041 =⋅=⋅=
1,7
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽE
LIh k=Δ
DhKK TDK −−= 111
KOTE DNA KANALA I DUBINE UKOPAVANJA NA POČETNIM DEONICAMA
Pad dna kanala:
It < IkUzvodni deo cevi početnih deonica se ukopava minimalnim dubinom ukopavanja hmin. Minimalna dubina ukopavanja je određena u prethodnoj vežbi “Projektni kriterijumi”.
Kote terena se preuzimaju sa situacije.
It > IkNizvodni deo cevi početnih deonica se ukopava minimalnim dubinom ukopavanja hmin.
ZA POČETNE DEONICE
hmin
Ik
L1‐2
KT1KT2
h2
KDK1
KDK2Δh
D
It < Ik
h1
Ik
L1‐2
KT1
KT2
hmin
KDK1
KDK2Δh
D
It > Ik
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽEKOTE DNA KANALA I DUBINE UKOPAVANJA
DhKK TDK −−= 111
Kota dna kanala u uzvodnom čvoru:
Kota dna kanala u nizvodnom čvoru:
hKK DKDK Δ−= 12
Dubina ukopavanja u nizvodnom čvoru:
DKKh DKT −−= 222
h1
Ik
L1‐2
KT1
KT2
h2
KDK1
KDK2Δh
D
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽESPAJANJE CEVI
Kada je Duzv < Dniz spoj treba predvideti u temenu. Ovakav način spajanja je hidraulički najpovoljniji jer sprečava pojavu uspora.
It=50% o It=30% o
1m1,5m3,9m
4,6m
2,2m5m 0m
Ik=45,2% o Ik=29,0% o
70cm 1 00c
Kada je It~0, zbog uštede u zemljanim radovima i smanjenja dubine rova, iako je hidraulički manje povoljno, može se dopustiti spajanje cevi u dnu.
t=0% o
1,65 m1,3m
1,6m1,0m
3,4m
3m
70cm1 00cm
Ik=1 ,2% o Ik=0,7% o
STANICA
Kada u čvor (reviziono okno) ulazi dve i više cevi, izlazna cev se postavlja u odnosu na najnižu ulaznu cev.
DIMENZIONISANJE KANALIZACIONE MREŽE
CRPNE STANICE
KASKADE
It > Imax
Kada je nagib terena veći od najvećeg dopuštenog nagiba kanala višak pada se savlađuje kaskadama.
U tablici upisati visinu kaskade.
It < Imin
Kada je nagib terena manji od minimalno dozvoljenog nagiba kanala, kanal se postepeno sve dublje ukopava. Da bi se dubina ukopavanja smanjila kanali treba da se postavljaju sa minimalnim dozvoljenim nagibom.
Kada dubina ukopavanja, odnosno maksimalna dubina rova, premaši vrednost zadatu u Projektnim kriterijumima potrebno je postaviti crpnu stanicu.
U tablici upisati CS na mestu crpne stanice.
hmin
It=0% o
2,65m
1,65 m1,3m
1,6m1,0m
3,4m
2,5m2,7m
1,0m
2,3m
3,9m3,0m
1,3m
30cm
50cm
70cm1 00cm
Ik =3,4%
o
Ik =1 ,8% o
Ik =1 ,2% o Ik=0,7% o
500m 500m 500m 500m
CRPNA
STANICA
hmin
Max. dubina rova
DODATNI PRIMERI
UZVODNI – NIZVODNI PREČNIK CEVI
KONTRANAGIB
It <0Kada cev treba postaviti na terenu u kontranagibu, cev se postavlja sa minimalnim nagibom.
Ik,niz>> Ik,uzv
Kada je kapacitet nizvodnog kolektora značajno veći od kapaciteta uzvodnog kolektora zbog povećanja nagiba kanala, prečnik nizvodnog kolektora se ne sme smanjivati. Bez obzira što bi merodavni proticaj kroz nizvodnu deonicu mogao da se propusti i kroz cev manjeg prečnika smatra se da zbog pravilnog funkcionisanja i održavanja mreže nizvodni prečnik ne sme biti manji od uzvodnog prečnika cevi.
h1 Ik=Imin
KT1
KT2
h2
It < 0
DODATNI PRIMERISMANJIVANJE DUBINE UKOPAVANJA
Zbog smanjenja obima zemljanih radova cevi treba postavljati sa što manjom dubinom ukopavanja ne prekoračujući Projektne kriterijume. Ukoliko je uzvodna deonica duboko ukopana a nizvodno postoje uslovi za smanjenje dubine ukopavanja treba težiti hmin u nizvodnom čvoru.
Ik>=Imin hmin
h1>>hmin
DODATNI PRIMERIRASTERETNI PRELIVI U OPŠTEM SISTEMU KANALISANJA
Ako položaj vodoprijemnika to dozvoljava, u opštim sistemima kanalisanja je poželjno odvajati višak kišnice iz kanalizacije preko prelivnih građevina. Prelivne građevine se postavljaju na kolektoru u bilizini vodoprijemnika sa zadatkom da razdvoje protok na:
- protok koji nastavlja nizvodno kolektorom prema postojenju za prečišćavanje
(nizvodno se upućuje obično od (2 ÷ 3) Qmax, suše), gde je Qmax, suše maks.časovni protok upotrebljenih voda koje ulaze u prelivnu građevinu, i
- Preostali protok (višak kišnice) se ispušta u vodoprojemnik
VODOPRIJEMNIK
2-3 Qmax,suše 2-3 Qmax,suše 2-3 Qmax,suše