DIPLOMSKI RAD

METODIKA UČENJA BLOKA U ODBOJCI

KANDIDAT MENTOR

Mostar,mart 2007.godine

Diplomski rad

S A D R Ž A J

UVOD.....................................................................................................................................3

2. PREDMET I PROBLEM RADA.......................................................................................4

3. CILJ I ZADACI RADA......................................................................................................4

4. METOD RADA..................................................................................................................6

4.1. Klasifikacija bloka.......................................................................................................6

4.2. Tehnika bloka.............................................................................................................8

4. 2.1. Analiza tehnike bloka............................................................................................8

4.2.2. Najčešće greške u bloku...........................................................................................9

4.3. Taktika bloka.............................................................................................................10

4.3.1. Individualna taktika bloka......................................................................................10

4.3.2. Grupna taktika bloka...............................................................................................11

4.4. Metodika učenja tehnike bloka................................................................................12

4.4.1. Metodske vježbe za učenje i usavršavanje tehnika bloka bez lopte.......................12

4. 4.2. Metodske vježbe za učenje i usavršavanje tehnika bloka s loptom.....................15

5. TEORETSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA..................................................25

6. ZAKLJUČAK...................................................................................................................27

6. LITERATURA...............................................................................................................30

2

Diplomski rad

UVOD

Odbojka kao polistrukturalni – kompleksni tip sportske igre predstavlja jednu univerzalnu

vrijednost sportskog društva. To je specifična sportska disciplina, dinamična,sa polivalentnim

kombinacijama koje daju ljepotu igre. Specifičnost pokreta pri igranju odbojke zahtjeva

veliku angažovanost čitave strukture čovjeka.

Defense – engleska riječ (odbrana) često slušamo na sportskim terenima. Njena važnost je

nesumnjiva. Nova pravila koja su omogućila izmjene u načinu pristupa igri, primjenjuju se

već u nekim evropskim ligama i iskustva koja se tek formiraju ukazuju na to da se pojedini

strukturni elementi odbojkaške igre trebaju mijenjati. Razlog za odabir tj. pristup izradi ove

teme možemo pronaći i u predhodno rečenom. Naša generacija doživljava trenutke velike

ekspanzije odbojke u svijetu, a mi se trebamo potruditi da se to osjeti kod nas. U bloku, kao

protiv mjeri za moćna protivnička smečiranja, zapažen je u posljednjim godinama najveći

napredak. Uspješnost bloka kod muškaraca je veća (38 %), a kod žena (26 %). Obučavanje,

usavršavanje, nadgrađivanje ili održavanje nivoa tehnike je neprekidna potreba u vježbanju

odbojkaša. Vježbe odbojkaša zasnivaju se na principima koji nas približavaju realnim

mogućnostima. Obučavanje je proces koji ima za cilj usvajanje osnovnih oblika specifične

tehnike, najčešće kao spoljnjeg motoričkog stereotipa. U toku procesa obučavanja naglašena

je tendencija sužavanja spoljnjeg motoričkog stereotipa, za razliku od suprotne tendencije u

procesima obučavanja. Jedan od ciljeva obučavanja je uspostavljanje motornih obrazaca,

odnosno ubrzano izvođenje motoričkog obrasca ili tehnike. To ubrzanje postiže najveći nivo u

obliku balističkih pokreta, čija je osnovna karakteristika odsustvo kontrole povratne sprege.

Pri tome, podsjetimo se da mnoge sportske grane spadaju u tehnike spoljnjeg motoričkog

stereotipa što znači da je u ispoljavanju većeg dijela specifične tehnike neophodna trajna

kontrola i korekcija kretanja i pokreta. Ta i takva kontrola ispoljava se u nizu motoričkih

karakteristika: smjeru kretanja, brzini kretanja, tonusu pokreta, silini pokreta, amplitudi

pokreta sve do nijansi kordinacionog ispoljavanja. Odbojkaška igra svojim osnovnim

sadržajima doprinosi multidimenzionalnosti psihosomatskog statusa čovjeka. Konstrukcijom

teksta posmatrajući teorijsku vrijednost orjentisan je ka dubljem osvjetljavanju potreba da se

3

Diplomski rad

obezbjede uslovi za svestranu pripremu pojedinca za igru u odbrani. Obrađujući temu nadamo

se da ćemo doprinjeti budućnosti i širem razvoju odbojke u BiH.

Mogućnost korištenja osnovnih principa bloka sadržaja programske aktivnosti i

konkretizovanja zadataka koje treba ostvariti jedna odbojkaška ekipa.

2. PREDMET I PROBLEM RADA

Predmet rada definirali smo kao edukativni prikaz u obučavanju za blok.

Problem rada možemo definirati konstatacijom da je najbolja ona odbrana koja ujedno

predstavlja napad (odbrana blokom), i da su treneri i odbojkaši kao stalni učesnici u

odbojkaškim aktivnostima (vježbanju) izvrgnuti tom problemu.

3. CILJ I ZADACI RADA

Cilj svakog sportiste u vrhunskom sportu je postiši što bolji rezultat. U ekipnim sportovima

znači to za ekipu kao cjelinu. Vrhunski rezultati u bilo kojoj kineziološkoj aktivnosti zavisni

su od više faktora. Na neke faktore sportisti ne mogu neposredno uticati (faktor okoline), neki

faktori su značajnije povezani sa sportistima jer su zavisni od njihovog psihosomatskog

statusa, kojeg možemo definirati kao biopsihosocijalni sistem različitih dimenzija kao što su:

morfološke karakteristike, funkcionalne i motoričke sposobnosti, kongnitivne i konativne

dimenzije, sistem vrijednosti, motivacioni prostor, socijalni i zdrastveni status itd. Faktori koji

presudno utječu na uspješnost i neuspješnost u vrhunskom sportu jeste pravovremeno

selektiranje i izrada kibernetičkih modela, na osnovu kojih se pravilno programira trening.

Cilj ovog rad je ako uzmemo u pretpostavku da navedeni faktori se mogu realizovati u nekom

višegodišnjem planiranju, trenerima i sportskim radnicima koji učestvuju u stvaranju

vrhunske odbojke kod nas, prikažemo jedne od najbitnijih faktora igre u odbojci, a to je

obučavanje za blok. Cilj nam je da treneri što uspješnije mogu usmjeravati transformacijske

procese same igre u željenom pravcu kod svih karakteristika, osobina i sposobnosti, koje su

dominantne za uspjeh u određenoj sportskoj aktivnosti, a to je u ovom slučaju savladavanje

igre u odbrani kroz metodski pristup obučavanja (tehnika, taktika, metodika). U cilju

unapređenja odbojkaške igre kolokvirali smo metodiku obučavanja odbrane i pri tome

fokusirali pozitivne transformacione procese.

4

Diplomski rad

U cilju kompletnijeg sagledavanja predmeta rada definirali smo osnovne principe obučavanja

bloka.

U zadacima rada obradili smo – tehniku, taktiku i metodiku obučavanja bloka:

Analiza bloka

Najčešće greške kod bloka

Individualna taktika bloka

Grupna taktika bloka

Metodske vježbe za učenje i usavršavanje tehnike bloka bez lopte

Metodske vježbe za učenje i usavršavanje tehnike bloka sa loptom

5

Diplomski rad

4. METOD RADA

4.1. Klasifikacija bloka

U modernij odbojci uloga bloka je sve vašnija. Pri tome nije bitna samo uloga aktivnog već i pasivnog bloka.Razlikujemo više klasifikacija bloka.

1. prema broju igrača koji sastavljaju blok

a) individualni blokb) dvojni blokc) trojni blok

2. prema položaju ruku (dlanova) iznad mreže

a) aktivni – agresivni blok ( kada ruke i dlanovi idu preko mreže prema naprijed )b) pasivni – održavajući blok ( kad su ruke i dlanovi okrenuti prema nazad )

3. prema načinu zaustavljanja protivničkog smeča

a) zonski blok ( zatvaranje određenog prostora )b) pokretni blok ( zatvaranje smjera pravoliniskog udarca, naručito u situacijama

kada je lopta dignuta blizu mreže )

4. prema poziciji blokera na mreži i preuzmanju blokiranja prozivničkih napadača

a) uži stav blokiranja ( krajnji blokeri postavljeni oko 1 m od srednjeg blokera )b) širi stav blokiranja ( krajnji blokeri postavljeni oko 3 m od srednjeg blokera )c) presing stav blokiranja ( krajnji blokeri udaljeni oko 1-2 m od srednjeg blokera i

udaljeni od mreže oko 1,5 m )

6

Diplomski rad

Također razlikujemo blok iz mjesta, blok nakon kretanja dokorakom i blok nakon kretanja križnim dokorakom.

Početnici prilikom izvođenja određene odbojkaške tehnike moraju savladati specifična odbojkaška kretanja i početne stavove. Kretanja u odbojci su uglavnom kratke dionice ( 2-9 m). Najuočljivija kretanja igrača na terenu su: kretanja igrača u odbrani, kretanja pri izvođenju tehnika smeča i za nas u ovom diplomskom radu bitno, bočno kretanje na mreži neposredno prije izvođenja tehnika bloka. Kod bočnih kretanja u odbojci prevladava kretanje dokorakom i križnim korakom. Isto tako je i kod tehnike bloka.

Kod procesa učenja i usavršavanja postavlja se pitanje koju tehniku kretanja izabrati i primjeniti, a da bi se postigli najbolji rezultati. Možemo kazati da je prva bitna stvar u tome procesu pravovaljani odabir tehnike bloka, a potom kvalitetno učenje i usavršavanje tehnike uz primjenu odgovarajućih metodskih vježbih. Svrha istraživanja provedenog na šestigrača ( 3 muška i 3 ženska ) bila je proučiti odnos između tri početne tehnike kretanja i izabranih vremenskih varijabli uključenih u tehnike skakanja i blokiranja. Prijašnjaistraživanja Coxa pokazala su da model kretanja dokorakom dopusta srednjem blokeru da brže dođe na vanjsku poziciju na mreži. No, ti rezultati nisu pokazivali ništa sa učinkovitošću dovođenja srednjeg blokera u stvarnu poziciju bloka u zraku. Ovo istraživanje dokazalo je da je kretanje dokorakom efikasnije samo u bržem dovođenju odbojkaša na vanjske pozicije, ali križni korak stvara najbrži uzlet i vrijeme leta prema gore. Cjelokupna akcija blokiranja,lateralni pomak i vertikalni skok, mora biti kontinuirana cjelina. Mala prednost koja se dobijebržim kretanjem na vanjske pozicije ( dokorakom ) nadjačana je prednostima bržeg odraza, manjeg udjela implusnog vremena i moguće veće visine vertikalog odraza ostvarene križnim korakom. Dakako postoje trenuci ( visoke lopte ) kada srednji bloker ima dovoljno vremena za dolazak na vanjsku poziciju i tada vjerovatno ne postoji velika razlika koja se tehnika kretanja koristi, već su tada važni pravovremenost i visina vertikalnog skoka.

Također, valja spomenuti da na uspješno izvođenje bloka, osim pravilne tehnike izvođenja, utječu i određene motoričke i funkcionalne sposobnosti, morfološke značajke te specifične kognitivne sposobnosti. Rezultat istraživanja pokazali su da na kvalitetu bloka najveći uticaj imaju: vrlo visoka razina eksplozivne snage, longitudinalne dimenzionalnosti skelet i koordinacija. Značajna je i visoka razina agilnosti, brzina reakcije i anticipacije. S obzirom na funkcionalne sposobnosti odbojka je mješoviti, aerobno – anaerobni proces, a energetski najzahtjevniji elementi igre su smeč i blok. Dakle blok zahtjeva visoku razinu funkcionalnih sposobnosti ( naručito nelektatnog i laktatnog kapaciteta ), te maksimalne, repetitivne, eksplozivne i statičke snage.

Uzevši u obzir rezultate ovih istraživanja treneri bi u procesu učenja bloka, uz pravilan i sistematičan izbor metodskih vježbih, trebali obratiti pozornost i na razvoj onih osobina i sposobnosti koji će pridonjeti još uspješnije i pravilnijem izođenju tehnike bloka.

U ovom redu cilj objesniti pravilnu tehniku bloka i iznijeti skup, sistematiziranih, metotskih vježbih za učenje i usavršavanje bloka, uz naglasak na križni način kretanja srednjeg blokera prema krajevima mreže. ( Primjer individualnog bloka )

Slika 1

7

Diplomski rad

4.2. Tehnika bloka

Blok je prva linija odbrane. Primarna funkcija bloka je zaustaviti loptu i vratiti je na protivnikovu stranu tako da se odmah postigne poen ili da lopta ode u aut. Sekundarna svrha je natjerati protivnika na napad i to na onaj dio terena koji je pripremljenza odbranu. Ekipa sa visokim blokom može biti jako učinkovitija, ako formiraju dobro pozicioniran i čvrst blok pokrivajući određeni dio terena. Odbrana zadnjeg djela terena orijentira se prema položaju bloka, pokrivajući područje izvan sjene bloka. Ako blok nije dobro formiran odbrana mora pokrivati veći dio terena.

4. 2.1. Analiza tehnike bloka

Početni stav: Bloker je u visokom odbojkaškom stavu ( 20 do 30 cm udaljen od mreže ). Stopala su paralelna, razmaknuta za širinu ramena, noge su malo savijene u koljenima, a težina je usmejrena na unuternji dio nogu. Ruke su u visini ramena, savijene u laktovima s dlanovima postavljenim u visini glave i to paralelno sa mrežom. Pogled blokera usmjeren je preko mreže na let lopte i na akciju protivničkog dizače i napadača. Cilj je pračenje akcije u cijelosti, dakle od protivničkog prijema servisa ( ili odbrane ), dizanje do završne akcije smečera. Srednji bloker u početnom stavu postavlja dlanove nešto više iznad glave.( Crt.1 )

Crtež 1

Pripremni stav: Kad je srednji bloker predvidio mjesto napada protivnika kreće se dokorakom, križnim ili običnim korakom. Za to vrijeme je licem okrenut prema mreži i kontinuirano prati loptu i akcije protivnika. Kretanje u starnu obično se izvodi s dva ili tri koraka. Najčešće se koriste križni koraci u lijevu stranu L – DL ili D – LD. Ako je udaljenost veća od tri metra igrač se kreće odičnim korakom.

Pri kretanju bočnim zaletom u blok nužan je prekid horizontalnog kretanja. Dakle, nužno je izvesti tzv. Stopirajući korak i to tako da se stopalo odkoračne noge postavi okomito na smjer kretanja, upirući se unutrašnjim djelom o podlogu, te nakon priključenja druge noge, igrač eksplozivnom ekstenzijom nogu skače uvis. Izuzetno je važno izabratipravilno mjesto za odraz. Preporučuje se zatvaranje osnovnog smjera lopte pravoliniskog smeča. Da bi zatvorio put lopti u osnovnom smjeru, bloker se mora odraziti na projekciji zaleta protivničkog smečera.

8

Diplomski rad

Kod blokiranja na krajevima mreže, bloker se postavlja na oko 50 cm od lopte premasredini terena, računajući udaljenost od mjesta kontakta s loptom protivničkog napadača. Savijajući i priključujući odraznu nogu iskoračnoj, bloker dolazi u optimalnu poziciju za odraz, a tada eksplozivnim potiskom stopala o podlogu, ekstenzijom nogu u koljenskom zglobu, pružanjem tjela i brzim zamahom ruku izvodi skok za akciju blokiranja. U trenutku skoka ruke su savijene u laktu s dlanovima ispred ramena, pružaju ispred tjela prema gore i naprijed. Pružanje ruku je paralelno, dlanovi čvrsti i zategnuti, prsti maksimalno zategnuti i rašireni. Kažiprst obje ruke su nešto bliže jedan drugom, kako lopta nebi prošla između nih i mreže. Pri postavljanju bloka dolazi do malog pretklona tjela, a noge su pružene. Površina dlanova okrenuta je prema sredini protivničkog polja, što je uvjet da se izbjegne blok – aut. Kod blokiranja na kraju mreže bloker dlan vanjske ruke okrene malo prema unutra ( krajnji bloker ), kako bi se izbjegla mogućnost da protivnički napadač uputi tzv. Blok – aut udarac. Igrači, koji nisu sposobni za prelazak dlanova ruku preko mreže, postavljaju ručni zglob blizu mreže, zaustavljajući ruke da idu nazad. Pokušati, što je duže moguće, 'visiti', dosežući i održavajući blok, jer je i na putuprema dolje može jos uvjek blokirati. ( Crt.2 )

Crtež 2

Osnovni stav: Ovisno o položaju dlanova u trenutku blokiranja razlikujemo aktivni i pasivni blok. Aktivni se primjenjuje kada je protivnik loptu dignuo blizu mreže i uglavnom visokim lukom, a pasivni se koristi kod brzog napada i uglavnom kada je lopta dignuta dalje od mreže. Oba načina blokiranja su vrlo značajna.Završni stav: Doskok je istovjetan kao i kod skoka pri smeču ( mekano na prednji dio stopala sa savijenim koljenima uz kontinuiranu kontrolu lopte ). Potrebno je izbjeći zanošenje tjela prema naprijed ili u stranu. Nakon doskoka bloker se mora brzo okrenuti prema sredini terena, kako bi pratio igru i bio spreman odigrati loptu odbijenu od bloka ili odbrane, te sudjelovao u kontranapadu.

Grupni blok je, u osnovi, po analizi tehnike jednak individualnom, jedino je potrebno obratiti pozornost na usklađenost suradnje dvojice ili trojice igrača istovremenog bloka. Težnja je grupno blokiranje kako bi se zatvorio što veći prostor na mreži te zaustavila mogućnost i pravoliniskog i ostalih načina smečiranja.

4.2.2. Najčešće greške u bloku

- nepravilno postavljanje ruku ( šaka ) u bloku- prevelika razdaljina između ruku blokera i mreže ( lopta pada između

blokera i mreže )- zakašnjeli dolazak u blok, što rezultira nepravodobnim i nekompaktnim

dvojnim blokom ( lopta prolazi kroz 'rupu' bloka )- prerani skok u blok kod blokiranja visokih lopti- za vrijeme blokiranja bloker žmuri ( Slika 2 )

Slika 2

9

Diplomski rad

4.3. Taktika bloka

Blok je temelj cjelokupne odbrane i organizacijska tačka oko koje se formira odbrana polja. Zadatak blokiranja je neutralizacija protivničkog napada već na samoj mreži ( osvajanje poena ), ali i zaštita određenog djela polja koja omogućuje igračima odbrane polja veću uspješnost.Razlikujemo dva načina postavljanja bloka. Pri zonskom bloku igrač – bloker zatvori jedan smjer udarca tj. pokriva određenu zonu terena. Kod pokretnog bloka igrač nastoji svaki put ' zatvoriti ' predviđeni smjer protivničkog smeča. Također razlikujemo individualnu i grupnu taktiku bloka.

4.3.1. Individualna taktika bloka

Za uspješnu realizaciju taktike bloka neophodno je osigurati uspješnost akcije bez lopte, jer je to osnova tj. priprame za daljnje akcije s loptom.Akcije bez lopte određuju:

- taktičko znanje blokera,- početna pozicija u zoni protiv svog protivničkog smeča,- izbor mjesta u vezi s određenim načinom taktičkih kombinacija igre u

napadu protivnika,- kontrolu zone u koju je usmjeren servis,- praćenje zone u kojoj dizač izvodi akciju dizanja,- praćenje zone u koju je usmjerena lopta dignuta za smeč,- praćenje protivničkog napadača u zoni gdje se izvodi napad i mogućnost

njegova kretanja,- praćenje putanje lopte i moguće točke udarca protivničkog smečera,- predviđanje smjera smečiranja, - određivanje tačnog mjesta odraza za skok u blok,- poznavanje individualnih karakteristika igrača koji izvodi smeč ( analiza –

informacije )

Akcija s loptom ( igrač mora usvojiti ):- pri pravoliniskom smeču bloker se postavlja ispred lopte- pri smeču sa kretanjem smjera ( dijagonalni udarac ) bloker se postavlja

nešto u lijevo kada je napad iz zone 4, a nešto udesno kada je napad iz zone 2

- praćenje i blokiranje smeča u svojoj zoni kada protivnik ima mogućnost napada s tri smečera

- biti spreman blokirati napad protivnika drugom loptom- biti spreman u svojoj zoni blokirati iznenadne smečere

10

Diplomski rad

4.3.2. Grupna taktika bloka

Osnovni cilj grupne taktike bloka je organizacija pravodobnog dvojnog bloka, što je posebno važno kod brzog i raznovrsnog napada protivnika. Trojni blok se uglavnom koristi pri visokom napadu protivnika i kod napada iz druge linije.Osnovni principi postupka u grupnom bloku su:

- kod visokog napada srednji bloker je vođa i odgovoran je za zaustavljanje pravoliniskog udarca protivnika

- prilikom brzog napada krajnji bloker je vođa i odgovoran je za zaustavljanje pravoliniskih udaraca protivnika

- neophodno je pravodobno sastavljanje grupnog bloka ( kompaktnost ) i pravodobnost skoka svih igrača – blokera

- u situacijama kombinirane igre blokera tzv. I. tempa, prvo skače na I. tempo napada, a potom, ako je potrebno treba pravodobno stići i na II. tempo

- u situaciji napada na sredini mreže potrebno je da krajnji bloker, naručito kod II. i III. tempa, brzim kretanjem prema sredini sastavlja dvojni blok ( trojni )

Blokirajući igrači imaju kod grupnog blokiranja različite funkcije te razlikujemo:- srednji ( centralni ) bloker- krajnji ( vanjski ) bloker

Srednji bloker se nalazi na sredini mreže i on je tzv. lider organizacije grupnog bloka. Njemu je namjenjena uloga osnovnog blokera u postavljanju grupnog bloka, a tim i najveća odgovornost za uspjeh blokiranja.Krajnji bloker ima ulogu 'asistenta' u formiranju bloka. No njegove funkcije se ne određuju standardno. U pravilu osnovni je onaj koji je bliže mjestu protivničkog udarca.Dakle organizacija grupnog bloka ovisit će o mjestu udarca ( kontakt dignute lopte i ruke smečera ) i o smjeru protivničkog udarca. Razlikujemo situacije:

- ako je lopta bliže desnom blokeru, lijevi se kreće prema njemu i izvode dvojni blok

- ako je lopta bliže desnom blokeru, desni se kreće prema njemu i izvode dvojni blok

- ako je lopta na jednakoj udaljenosti od obojce blokera, blokeri se kreću jedan prema drugom i izvode dvojni blok

- kada protivnik napada pravoliniskim smečem, blokeri postavljaju ruke jednu kraj druge tako da se onje strane kompaktno obuhvati lopta ( vanjska ruka blokera zaokrenuta je prema sredini terena )

- prilikom dijagonalnog smeča protivnika ( s krajeva mreže ), srednji bloker postavlja ruke nešto prema sredini terena i unutrašnjom šakom ide u susret predviđenom smjeru lopte, a drugu ruku spaja zatvarajući prostor. Krajnji

11

Diplomski rad

bloker objema rukama ( u jednoj liniji ) spaja dlanove sa srednjim blokerom tvoreći kompaktno postavljen blok. Ako se radi o brzom napadu, kada se stiže formirati dvojni blok, krajnji blok preuzma ulogu srednjeg te unutrašnjom stranom ide prema predviđenom smjeru udarca

- kod paralelnog smeča protivnika ( skretanje smjera udarca ), krajnji bloker postavlja ruke nešto više prema van od putanje lopte i vanjskim dlanom ide prema predviđenom smjeru udarca lopte. Unutrašnjim dlanom spaja blok, maksimalno raširenih prstiju. Srednji bloker postavlja oba dlana u istoj u ravni s dlanovima krajnjeg blokera, čime se ispunjava osnovni zahtjev grupnog bloka – kompaktnosti

- prilikom formiranja trojnog bloka, ruke ( dlanovi ) krajnjih blokera spajaju se s rukama srednjeg. Unurašnjim dlanovima ostvaruju kompaktnost bloka, pri čemu su vanjski dlanovi malo okrenuti prema sredini terena, čime se izbjegava eventualni blok – aut

- pri trojnom bloku dvojica, koja su dalje od zone napada, se priključuju trećem, tako da zadnji zatvara pravolinijski udarac, a krajnja dva put mogućeg smjera udarca

4.4. Metodika učenja tehnike bloka

Kao i kod ostalih elemenata igre, tako ikod učenja blokiranjapotrebno je poznavati pravilan redosljed učenja tog elementa:

1. Individualni blok pravolinijskog smeča ( u zoni 4, 2, 3 )2. Blokiranje pravolinijskog udarca izvedenog iz dvije zone ( 4-3, 2-3, 4-2 )3. Blokiranje smeča skretanjem smjera udesno ( 3, 4, 2 )4. Blokiranje smeča skretanje smeča ulijevo5. Blokiranje u jednoj zoni ( 3, 4, 2 )6. Blokiranje smeča iz zadnje linije ( u zoni 3, 4, 2 )7. Grupno blokiranje ( dvojni ) pravolinijskog smeča ( u zoni 3, 4, 2 )8. Grupno blokiranje smeča skretanjem smjera ( u zoni 3, 4, 2 )9. Grupno blokiranje smeča u dva smjera ( dijagonala – paralela )10. Povezivanje individualnog i grupnog bloka

4.4.1. Metodske vježbe za učenje i usavršavanje tehnika bloka bez lopte

VJEŽBA 1

Svrha: učenje tehnike bloka, rad rukuOpis: rad u parovima, uz mrežu. Blokeri izvode pravilno pružanje ruku u mjestu bez odraza. ( Crt. 3 )

Crtež 3

12

Diplomski rad

VJEŽBA 2

Svrha: učenje tehnike bloka, rad rukuOpis: rad u parovima. Izvođenje bloka sa skokom uz naglasak na pravilno pružanje ruku.( Crt. 4 )

Crtež 4

VJEŽBA 3

Svrha: učenje tehnike bloka, rad ruku i noguOpis: igrači se bočno kreću uz mrežu i izvode skok u blok. Kontrola pružanja ruku, ali paziti i na pravilan skok, gdje doskok mora odgovarati mjestu odraza ( bez zanošenja tjela u stranu ili naprijed ). Bitan tzv. stopirajući korak. ( Crt. 5 )

Crtež 5

VJEŽBA 4

Svrha: vježbanje bloka, kondicija i izdržljivostOpis: bloker 60 cm od zida, pogled prema zidu. Bloker izvodi 15 uzastopni skokova u blok, dodirujući zid vršcima prstiju na vrhuncu svakog skoka. Naglašavati skakanje iz čučnja svaki put. Ruke su čvrste, ispružene i zategnute.

Varijacije:

1. za pokrete ruku: ispružiti ruke i šake u različitim smjerovima za svaki blok; desno, lijevo, ravno gore.

2. za kretanje nogu krajnjeg blokera: dva bočna koraka na desno, blok, dva bočna koraka na lijevo, blok....

3. za kretanje nogu srednjeg blokera: križni korak na desno, blok, križni korak na lčijevo, blok....

4. za zadržavanje bloka: skok, dodirnuti zid dva puta u zraku, centar – centar, desno – lijevo.5. za maksimalne skokove: skočiti do označenog mjesta ( oznka za

maksimalni skok je individualan ).

Maksima: svaki put skočiti iz pozicije ravnoteže.

VJEŽBA 5

Svrha: uvježbavanje bloka i kretanje duž mrežeOpis: jedna linije blokera nasuprot drugoj, jedna sa svake strane mreže. Prvi igrač u svakoj

liniji zauzima poziciju na mreži na boćnoj liniji, sa strane, za blok. Svaki igrač blokira

13

Diplomski rad

duž mreže i vraća se na kraj suprotnog reda. Svaki novi igrač koji stoji u redu kreće u poziciju bloka kada igrač ispred njega završava blok na kraju i kreće prema sredini igrališta. Kada je tehnika usvojena može se koristiti blokiranje sa partnerom.

Varijacije:

1. blok u zoni 4, jedan bočni korak, blok, jedan bočni korak, blok, itd... ( isto iz zone 2 )2. blok u zoni 4, dva bočna koraka, blok, dva bočna koraka, blok itd... ( isto iz zone 2 )3. blok u zoni 4, dva križna koraka prema sredini, blok, dva križna koraka, blok ( isto iz

zone 2 )4. blok u zoni 4, tjekom doskoka okret i 'potraži' loptu, križni korak, blok i okret, križni

korak, blok i okret ( isto iz zone 2 )5. blok u zoni 4, okret, zamisliti loptu koji je podigao suigrač preko mreže i ponovno ići

u blok. Križnim korakom prema sredini, blok, okret i ponovo blok. Križnim korakom do zone 2, blok, okret i blok ( isto iz zone 2 )

Maksima: jednom kada lopta prijeđe mrežu odgovornost je blokera da slijedi loptu i bude pripravan za prijem kratkog udarca, lopte odbijene od bloka ili lopte dodane od strane igrača sa stražnjeg djela terena. ( Crt 6 )

Crtež 6

VJEŽBA 6

Svrha: vježbanje tehnike bloka i kretanjeOpis: dva bloka su raspoređena, svaki sa jedne strane mreže. Jedan od igrača se pretvara da

blokira bilo gdje duž mreže, a srugi igrač ga mora pratiti ( kao odraz u ogledalu ) i blokirati svaki put. 'Varalica' blokira oko pet puta, što je brže moguće, pokušavajući prevariti partnera. Naglasak je na pravilnoj izvedbi svih blokova. Kada svi igrači završe vježbu na sljedećem kretanju duž mreže uloge se zamjene.

VJEŽBA 7

Svrha: tehnika bloka i trening duplig blokaOpis: četri igrača smještena su sa iste strane mreže – jedan desni bloker, jedan lijevi bloker i

dva centralna blokera. Jedna linija igrača smještena je iza svakog centralnog blokera. Na znak trenera sva četri blokera izvode blok na mreži. Na sljedeći znak centralni blokeri, križnim korakom, kreću se formirati dupli blok s blokerima na krajevima mreže. Prvi igrači u liniji zauzmaju centralne pozicije bloka, a prijašnji centralni blokeri ostaju na krajevima. ( Crt. 7 )

Crtež 7 VJEŽBA 8

Svrha: vježbanje kretanja u duplom bloku i bez blokaOpis: jedan lijevi, jedan desni i centralni bloker su u pozicijama na mreži. Trener je na sredini

igrališta sa suprotne strane mreže. On pokazuje smjer formiranja duplog bloka, te se blokeri kreću i blokiraju u toj poziciji. Igrač koji ne sudjeluje u bloku odmiče se od

14

Diplomski rad

mreže i kreće u odbrambenu poziciju. Bloker se potom brzo vraćaju u njihovu startnu poziciju bloka. Blokeri na krajevima koriste se dokorakom, a srednjim križnom trehnikom bloka.

Signali su: pokazivanje desno ( dupli blok na desnoj strani ), pokazivanje na lijevo ( dupli blok na lijevoj strani ), desna ruka ravno gore ( dupli blok u sredini s igračem s desne strane ), lijeva ruka ravno gore ( dupli blok u centru s igračem s lijeve strane ), obje ruke ravno gore ( trostruki blok u centru ).

VJEŽBA 9

Svrha: tehnika bolka i vježbanje duplog blokaOpis: po jedan bloker u poziciji lijevo, centru i desno na mreži. Centralni bloker u sredini

koristi se križnim korakom da bi blokirao s blokerom s lijeve strane. Križni korak prema centru, blok, križni korak prema desno i dupli blok, te ostaje na desnoj strani. Svi igrači se pomiču u desno, a desni bloker ide na kraj reda.

Maksima: vježba se mora izvoditi pravilno da bi bila korisna. ( Crt. 8 )

Crtež 8

4. 4.2. Metodske vježbe za učenje i usavršavanje tehnika bloka s loptom

VJEŽBA 1

Svrha: vježbanje tehnike blokaOpis: igrači rade u parovima. Jedan igrač blokira u mjestu, a drugi baca loptu odozdo

( imitirajući smeč preko mreže ).

Varijacije:

1. bacati loptu ili desno od blokera2. koristiti dvije bacajući drugu odmah nakon prve ( Crt. 9 )

Crtež 9

VJEŽBA 2

Svrha: tehnika rada rukuOpis: rad u parovima. Prvi vježbač podbacuje loptu odozgo s jednom rukom preko mreže, a

drugi se nalazi na klupici i vježba pružanje ruku. ( Crt. 10 )

Crtež 10

15

Diplomski rad

VJEŽBA 3

Svrha: tehnika rada rukuOpis: igrači rade u parovima. Vježbač na klupici drži loptu s dvije ruke iznad mreže.

Suvježbač skače s druge strane mreže u blok i postavlja ruke pravilno na loptu.( Crt. 11 )

Crtež 11

VJEŽBA 4

Svrha: tehnika rada rujuOpis: rad u parovima. Prvi vježbač smečira loptu iz mjesta preko mreže, a suvježbač blokira

loptu s klupice. ( Crt. 12 )

Crtež 12

VJEŽBA 5

Svrha: tehnika rada ruku i skoka u mjesuOpis: rad u parovima. Vježbač koji je na klupici smečera, a suvježbač s druge strane mreže

skače u blok. ( Crt. 13 )

Crtež 13

VJEŽBA 6

Svrha: tehnika rada ruku i skoka u mjestuOpis: rad u paru. Vježbač s loptom smečira iz mjesta preko mreže u blok suvježbača.( Crt.14 )

Crtež 14

VJEŽBA 7

Svrha: tehnika rada ruku i skoka u mjestuOpis: rad u paru. Igrač s loptom izvodi smeč preko mreže iz skoka, a suvježbač skače u blok s

druge strane mreže i blokira. ( Crt. 15 )

Crtež 15

VJEŽBA 8

Svrha: tehnika bloka uz naglasak noguOpis: rad u parovima. Vježbač koji blokira sjedi na tlu. Kada suvježbač izbaci loptu iznad

sebe za smeč ( izbačaj lopte je 2 m iznad glave ), bloker se podiže i blokira smeč. ( Crt. 16 )

Crtež 16

VJEŽBA 9

16

Diplomski rad

Svrha: tehnika bloka uz naglasak rada ruku ( čvrste i zategnute )Opis: rad u parovima. Vježbač sa suprotne strane mreže. Jedan od vježbača podbacuje loptu

na mrežu i potom izvode guranje u bloku preko mreže. ( Crt. 17 )

Crtež 17

VJEŽBA 10

Svrha: tehnika bloka uz naglasak na tehniku kretanjaOpis: smečeri su na klupici ( stolicama ). Bloker se kreće dokorakom duž mreže, od jednog do drugog smečera, i blokira svakog smečera ( pet smečeva ). Bloker se kreće dokorakom. ( Crt. 18 )

Crtež 18

Varijacije:

1. kretanjem križnim korakom2. sa tri stolice smještene u lijevo, u sredini i desno3. tri do pet stolica raspoređenjh na različita mjasta za specifične pozicije napada na

mreži. Igrač blokira pozicije kada trener da znak, a zatim se brzo bočno vrati u spremnu poziciju na sredini igrališta. ( Crt. 19 )

Crtež 19

VJEŽBA 11

Svrha: gledati napadača, a ne loptuOpis: dvije linije blokera smještene su na suprotnim stranama mreže. Trener ili igrač smješten

je nasuprot svake linije bloka. Prvi bloker zauzima poziciju za blok pokraj linije trenera i gleda preko mreže u trenera. Kada trener da znak igrač blokira. U trenutku doskoka igrač se brzo pomiče u blok u središte terena, ali opet čeka znak trenera za ponovni blok. Nakon bloka u sredini novi bloker se pomiče u pripravnu, a predhodni se bloker pomiče prema kraju linije. ( Crt. 20 )

Crtež 20

VJEŽBA 12

Svrha: tehnika bloka, blok i okret, praćenje igre

17

Diplomski rad

Opis: partneri su sa iste strane mreže, jedan bloker na mreži i jedan na sredini igrališta. Trenutak prije doskoka partner dobacuje loptu na područje koje čini linija Udaljenost od tri metra. Bloker se okreće, nađe loptu i dodajenatrag dodavaču.

VJEŽBA 13

Svrha: tehnike bloka,ponavljanje blokiranja, blokeri uče igrati kratki udaracOpis: jedan ili dva blokera nalaze se nasuprot trenera koji stoji na stolu s druge strane mreže.

Trener dobacuje loptu na srednju visinu a igrači se pripremaju za blok. Trener udara loptu u blokerove ruke dok igrači pokušavaju blokirati loptu u igralištu. Trener može kratkim udarcem udari loptu unutar područja udaljenosti od tri metra, a blokeri se moraju brzo spustiti i pokušati primiti loptu. Deset dobrih blokova ili primljenih lopti i novi blokeri počinju vježbu. Naglasak je na probojnosti i vraćanju lopte natrag na centar protivnikova dijela igrališta.

VJEŽBA 14

Svrha: tehnika bloka, tehnika križnog blokaOpis: grupe od dva blokera. Trener je na stolu, u sredini i okrenut prema naprijed, sa suprotne

strane mreže. Bloker jedan blokira trenerov napad i trći do crte sa strane, dodirne nogom, i odmah se vraća u centar za sljedeći blok. U međuvremenu bloker dva blokira trenerov napad i pomiče se prema crti sa strane. Kontinuirano blokiranje, dodirivanje crte i blok.

Varijacije:

1. Za vježbanje duplog bloka igrači blokiraju zajedno, dodiruju suprotne crte sa strane igrališta i blokiraju. Naglasak na stabilnosti prije skoka, odrazu ravno gore bez naginjanja prema naprijed ili prema stranama.

Maksima: vježba mora naglasiti tempo bez igre. ( Crt. 21 )

Crtež 21

VJEŽBA 15

Svrha: tehnika bloka, 'čitanje' smjera napadaOpis: gupa od troje: bloker, tehničar i smečer. Dizač preko ruku diže visoko loptu smečeru a

bloker mora paziti na smečera da bi mogao predvidjeti smijer napada. Jedan bod za svaki uspješan napad i za svaki uspješan blok. Nakon 10 lopti mjenjaju se uloge.

Varijacije:

1. rad sa dva blokera. Nakon 10 napadablokeri mjenjaju zadatke s smečerima i tehničarima. Ovo naglašava momčadsku igru i dupli blok.

Maksima: držati oči otvorene jer se ne može doslijedno blokirati ako se ne vidi smčer. ( Crt. 22 )

18

Diplomski rad

Crtež 22

VJEŽBA 16

Svrha: tehnika bloka, 'čitanje' smjera dodavanja i napadaOpis: grupa od tri: bloker, trhničar i smečer. Smečer dodaje loptu tehničaru koji diže naprijed

ili nazad. Bloker počinje iz pozicije koja se nalazi ispred tehničara i smečera. Jedan bod za uspješan napad, dva za blok. Deset napada i promjena pozicije.

Maksima: uvjek pokušati poentirati nakon servisa, bilo napadom ili blokom, a ne se nadati pobjedi kroz njegove greške. ( Crt. 23 )

Crtež 23 VJEŽBA 17

Svrha: tehnika bloka, ' čitanje' smjer napadaOpis: osnovne udaračke linije s jednim blokerom nasuprot svake linije. Bloker skače i dok je

u zraku vikne predviđeni smjer i tip napada. Nakon jednog uspješnog bloka bloker mijenja zadatke s blokiranim napadačem.

Maksima: ne blokiraj protiv lošeg servisa osim ako je napadač jako servirao. ( Crt. 24 )

Crtež 24

VJEŽBA 18

Svrha: vježbanje napada i blokaOpis: dvije grupe smečera i blokera. Svaki smečer ispred linije ( reda ) ima loptu. Smečer s

lijeve strane doda loptu tehničaru i napad loptu. Svaki novi smečer dobacuje loptu tehničaru odmah nakon zadnjeg napada. Prvi bloker u redu blokiranja svog smečera, desno, centar, lijevo i vraća se na kraj reda blokera. Tri prolaska duž mreže i grupe mjenjaju zadatak. Jedan bod za bobar napad dva za dobar blok.

Maksima: poznavati svoje igrače,njihove mogučnosti i namjere. ( Crt. 25 )

Crtež 25

VJEŽBA 19

Svrha: vježbanje napada i blokaOpis: grupe od troje: tehničar, bloker i smečer. Lopta se baca na visinu od oko 150 cm iznad

mreže i oko 30 cm od mreže, u brzom slijedu. Smečer ima vremena samo za kratki dolazak te pokušava udariti loptu oko bloka s trzajem zgloba i podlaktice. Bloker pokušava blokirati loptu natrag na protivnikovu starnu. Jedan bod se dobiva za dobar napad, a jedan za dobar blok. Baca se devet lopti, a igrač koji prvi dođe do pet pobjeđuje.

Maksima: varirajući smjer napada. ( Crt. 26 )

19

Diplomski rad

Crtež 26

VJEŽBA 20

Svrha: rad na prijelazu – bloka, dodavanje, napadOpis:grupe od tri igrača: bloker, tehničar na jednoj strani mreže i dodavač na suprotnoj strani.

Bloker blokira odbačenu loptu i brzo se odmiče od mreže da bi prihvatio nabacivanje na sredinu igrališta, zatim dodoje loptu tehničaru koji diže za napad. Zamjeniti zadatke nakon 10 dobrih udaraca. ( Crt. 27 )

Crtež 27

VJEŽBA 21

Svrha: izdržljivost bloka i napad, mentalna i fizočka čvrstoćaOpis: odglumi blok, odmakni se i napadni loptu koju je dobacio trener. Ponavljati dok smečer

ne pogodi 20 lopti uspješno. Trener dobacuje loptu brzo, dajući igraču samo toliko vramena koliko mu je potrebno za uzmah i pravilan dolazak. S iste strane mreže pomoćni trener ili igrač vodi istu vježbu. Ponavljati s lijeve, centralne i desne napadačke pozicije.

Maksima: iskoristiti prednost treninga koristeći svakog igrača u specifičnoj ulozi i igri.

VJEŽBA 22

Svrha: rad na prijelazu iz napada u blokOpis: grupa od šestero – dva tehničara, dva smečera, dva dodavača. Dodavač 1 dodaje loptu

tehničaru koji je diže smečeru 1. Smečer 1 udara loptu, a smečer 2 je blokira. Smečer 2 odmiče se od mreže, dodavač 2 dodaje loptu tehničaru, smečer 2 udara loptu a smečer 1 ga blokira. Svaki smečer napada 10 lopti. Igrač sa najvišim brojem bodova pobjeđuje.

Maksima: smečer mora vidjeti blok u relaciji s loptom i igralištem. ( Crt. 28 )

Crtež 28

VJEŽBA 23

Svrha: vježbanje napada, premještanje bloka i prijemaOpis: jedna linija smečera, jedan tehničar, jedan bloker i jedan primač. Drugi smečer u liniji

dodaje loptu tehničaru koji je diže smečeru. Bloker je smješten za blok jedan na jedan. Igreč u odbrani počinje iz pozicije u centru kraja igrališta, čita smijer napada i pokušava odbraniti svaku loptu. Nakon svakog napada smečer prelazi na dizanje, tehničar na blok, a bloker u odbranu.

Maksima: taktika blokera protiv visokih smečera – ići ravno gore, povući ruke prema nazad kako bi usmjerili loptu prema gore. ( Crt. 29 )

Crtež 29

20

Diplomski rad

VJEŽBA 24

Svrha: vježbanje napada i blokaOpis: osnovne linije napadača s jednim blokerom nasuprot svake linije. Drugi igrač u liniji

napada dodaje loptu tehničaru. Smečer napada loptu i pomiče se blokirati smečera iz suprotne linije napada. Blokeri ostaju u poziciji bloka sve dok novi bloker ne zauzme poziciju. Smečeri i blokeri se rotiraju samo sa svoje strane terena.

Maksima: ne dopusti da se lopta nađe između ruku i mreže. Ako je dio lopte na jednoj i na drugoj strani, držati ruke ravno gore i staviti donji dio dlanova na loptu. ( Crt. 30 )

Crtež 30

VJEŽBA 25

Sveha: čitanje namjere igrača, dupli blokOpis: dva blokera na klupi, jedna linija smečera, jedan tehničar, bacač ( ili bacač trener).

Lopta se dobaci tehničaru koji diže loptu za smečera. Bloker 'čita' napad i pomiče ruke u smjeru lopte. Smečer udara loptu i vraća bacaču te se pomiče na kraj linije smečera. Trener mjenja blokere po želji.

Maksima: smečeri moraju biti svjesni bloka i moraju znati mogućnost napada. ( Crt. 31 )

Crtež 31

VJEŽBA 26

Svrha: vježbanje tehnike bloka, dvojni blokOpis: grupe od troje, dva blokera i dodavač. Dodavač dodaje loptu na visini od oko 150 cm

direktno iznad mreže. Oba igrača blokiraju loptu i pokušavaju loptu gurnuti na protivnikovu stranu. Važno je da, kada je lopta blizu mreže ili preko mreže oba igrača blokiraju.

Maksima: kada je lopta blizu mreže treba biti agresivan, blokirati 'gurnuti' na protivnikovu stranu. ( Crt. 32 )

Crtež 32

VJEŽBA 27

Svrha: vježbanje tehnike bloka, dvojni blokOpis: smeč na poziciji 4 sa stolice, na suprotnoj strani mreže je dvojni blok. Blokeri nakon

bloka idu po loptu, dodaju je smečeru i idu nakraj reda. Smečer može udarcem ruke po lopti dati znak kada srednji bloker kreće u formiranje dvojnog bloka. ( Crt. 33 )

Crtež 33

VJEŽBA 28

21

Diplomski rad

Svrha: vježbanje tehnike bloka, dvojni blokOpis: tri vježbača u bloku, na suprotnoj strani tehničar i smečer. Trhničar diže loptu

smečerima naizmjenično u zonu 4 i 2. Srednji bloker se kreće, svaki put sa centralne pozicije, prema krajevima formirajući dvojni blok. ( Crt. 34 )

Crtež 34

VJEŽBA 29

Svrha: vježbanje tehnike bloka,dvojni blokOpis: dva tehničara nalaze se na istoj strani mreže i dižu visoke lopte na krajeve za smečere, a

na suprotnoj strani mreže su dva para bloka. Srednji blokeri se kreću križnim korakom i spajaju dvojni blok s krajnjim blokerima. ( Crt. 35 )

Crtež 35

VJEŽBA 30

Svrha: tehnika bloka, blok i okret, prečenje toka igreOpis: dva igraća us na pozicijama za dupli blok a dodavač je smješten na sredini igrališta s

iste strane mreže. Radi se imitacija bloka i prije nego što bloker doskoči, lopta se ubacuje na područje od tri metra. Bloker doskoči, okrene se i odigra natrag do dodavača. Dva blokera dodaju element momčadske suradnje i donošenje odluka kao tko će odigrati loptu.

Varijacije:

1. dva blokera postavljena su za dupli blok s jedne strane mreže i dodavačem sa suprotne strane. Dodavač skače i lagano udara loptu u blokerove ruke ili preko njih. Blokeri moraju blokirati loptu ili doskočiti i odigrati prebačenu loptu iz stojeće pozicije.

2. jedan bloker je na mreži, jedan dodavč je na sredini terena s iste strane mreže i jedan dodavač je na suprotnoj strani mreže. Dodavač koji je nasuprot blokeru baca loptu blokeru koji je blokira. Odmah nakon bloka bloker se okreće u poljeda bi primio dobačenu loptu od dodavača s sredine polja. Naglasak na probojnost preko mreže na bloku i okretanje radi pračenja igre nakon neuspješnog bloka.

VJEŽBA 31

Svrha: tehnika bloka i rad duplog blokaOpis: lijevi centralni i desni bloker nalaze se na jednoj strani i brane se od linija napadača i

trenera koji se nalazi na stolu i udara. Da bi započeo vježbu trener daje znak, a centralni bloker se koristi križnim korakom za formiranje duplog bloka s vanjskim blokerom koji se nalazi nasuprot trenera. Trener baca loptu i idara u blok. Odmah nakon doskoka centralni bloker vraća se na centralnu poziciju i čeka dodavanje lopte tehničaru. Potom se koristi križnim korakom za dupli blok nasuprot smečeru iz napadačke linije. Zamjeniti zadatke nakon pet dobrih blokova. Trener određuje poziciju blokiranja. Smečeri dodaju loptu natrag dodavaču koji je dodaje tehničaru, kada se bloker približava centralnoj poziciji.

22

Diplomski rad

Maksima: vježba mora naglašavati brzo kretanje i brze odluke. ( Crt. 36 )

Crtež 36

VJEŽBA 32

Svrha: vježbanje tehnike bloka i brzineOpis: dva blokera nalaze se u poziciji bloka blizu centra igrališta, blizu mreže, dok se sa

suprotne strane nalaze tri napadačke linije. Trener baca loptu tehničaru koji je diže smečeru. Dva blokera moraju braniti prostor protiv tri napadača i svaki put izvasti dupli blok. Nakon pet uspješnih blokova mjenjaju se uloge. Smečeri uzmaju loptu, dodaju je treneru te se vračaju na kraj linije. ( Crt. 37 )

Crtež 37

VJEŽBA 33

Svrha: tehnika bloka i vježbanje brzineOpis: primač 1 dodaje loptu tehničaru 1, smečer 1 napada u lijevoj prednjoj poziciji. Odmah

nakon servis primač 2 dodaje loptu drugom tehničaru za napad u centralnoj prednjoj poziciji. Blokeri blokiraju svaki napad. Brojati broj uspješnih blokova i periodu od 30 sekundi. Zamjeniti zadatke. Ostali igrači hvataju lopte sve do njihovog reda. Ponoviti vježbu s napadom s desne i centralne pozicije.

Maksima: očekivati loptu za blok; blokirati jednako agresivno kako bi i napadali. ( Crt. 38 )

Crtež 38

VJEŽBA 34

Svrha: čitanje smijera lopte, brzina vanjskog blokaOpis: grupa od četri ili pet igrača. Igrači A i C stoje pored vanjskih linija jedan nasuprot

drugog s igračem B u sredini igrališta. Igrači D i F počinju svaki sa jedne strane igrača B. Igrači A, B i C podižu loptu visoko jedan drugom. Igrači D i F moraju dodirnuti igrača kod kojeg je lopta s obje ruke. Igrači moraju predviđati, čitati smjer dodavanja i brzo se kretati. Promjeniti zadatke nakon 30 sekundi.

Maksima: čitati dodavača kako bi otkrili tragove smjera dodavanja. Krenuti čim lopta napusti dodavačeve ruke. Naučiti mogućnosti i navike tehničara. ( Crt. 39 )

Crtež 39

VJEŽBA 35

Svrha: vježbanje duplog blokaOpis: tri blokera brane desnu i lijevu stranu udaračkih linija. Trener dobacuje loptu tehničaru

koji je diže prema naprijed ili iza glave. Srednji bloker čita smjer dizanja i brzo se kreće kako bi napravio dupli blok s jednim od krajnjih blokera. Bloker koji na blokira odmiče se od mreže, na tri metra, kako bi odbranio napad. Nakon pet dobrih blokova mjenjaju

23

Diplomski rad

se uloge. Naglasak na ranom namještanju bloka od strane krajnjih blokera i formiranju kvalitetnog bloka.

Maksima: uvijek biti spreman napasti i uvijek razmišljati o svojim mogućnostima prije dizanja lopte. ( Crt. 40 )

Crtež 40

VJEŽBA 36

Svrha: vježbanje duplog blokaOpis: dvije grupe, jedan blokira a jedan skuplja lopte. Trener se nalazi na stolu lijevo naprijed.

Jedan centralni i jedan vanjski bloker. Linija igrača smještena je iza centralne pozicije bloka. Trener udari loptu da bi započeo vježbu. Centralni bloker pomiče se i formira dupli blok. Centralni bloker ostaje na vanjskoj poziciji i blokira sa sljedećim centralnim blokerom. Naglasak na dobar rad nogu, zatvaranje bloka i probojnost na smečerovu stranu. Ponoviti dupli blok s trenerom koji udara iz centralne i desne prednje pozicije.

Maksima: vježbati mentalne sposobnosti i fizičku čvrstoću kroz tešku i discipliniranu vježbu da bi omogućili igračima suočavanje s teškim situacijama u igri. ( Crt. 41 )

Crtež 41

VJEŽBA 37

Svrha: tehnika i kretanje blokaOpis: napadačka linija, dodavač i tehničar na jednoj strani, a na suprotnoj krajnji i srednji

bloker. Lopta se dodaje tehničaru koji je diže smečeru. Dupli blok se formira na krajnjoj poziciji. Ako postoji rupa u bloku centralni igrač odbrane to brani, a ako je blok čvrst on ostaje duboko u sjeni bloka. Smečeri hvataju lopte, vraćaju ih dodavču i vraćaju se na kraj linije napada. Nakon pet dobrih blokova zadaci se zamjenjuju. Ponoviti s napadom iz svih pozicija s prednjeg dijela igrališta.

Maksima: vježbe moraju pružiti igraču sve moguće informacije potrebne za natjecateljsku utakmicu. Trener mora dati igračima dovoljno vremena da bi usvojili te informacije i mentalno i fizički. ( Crt. 42 )

Crtež 42

24

Diplomski rad

5. TEORETSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA

Teoretsku i praktičnu vrijednost rada možemo da sagledamo kroz sljedeće: Proces učenja

tehnike važan je s davanjem, prijemom, odbranom i korištenjem osnovnih i dopunskih

informacija. Te informacije pomažu stvaranju predodžbe o poželjnoj izvedbi tehničkih

elemenata. Zato je bitno da trener, u prvom djelu motoričkog učenja, bez obzira kojom se

metodom uči ( sintetička, analitička, kombinirana, sizuaciska ) uspostavi pravu komunikaciju

sa sportašem koji se nalazi pred konkretnim motoričkim problemom. Dakle, trener mora znati

kvalitetno opisati i demonstrirati motorički zadatak, i to tako da taj prikaz sportaš može

percipirati i kasnije izvesti i usvojiti. Bitno je napomenuti da racionalno učenje u sportu

podrazumjeva uočavanje i ispravljanje motoričkih grešaka. Trener mora poznavati razloge

koji mogu dovesti do nepravilnog izviđenja motoričkog zadatka. Prvo se moraju uočiti

krupnije greške, a kasnije one manje. Isto tako, uz otkrivanje uzorka uočenih grešaka, moraju

se pronaći odgovarajući načini (metodičke vježbe) za njihovo ispravljanje. Ako se neki

motorički zadatak napravi dobro, prelazi se na učenje novog motoričkog zadatka. Međutim,

ako je rezultat učenja nepravilno izveden zadatak, ne smije se ići dalje na učenje novog.

Naime, redosljed učenja motoričkih zadataka je strogo određen, i ako trener to zanemari

rezultat toga će biti nedovoljno savladana tehnika. To smanjuje učinkovitost igrača u igri te

uzrokuje probleme u kasnijem učenju i usavršavanju motoričkih zadataka. Temeljni motorički

zadatci se moraju ponavljati beskonačno puno bez obzira na kojem smo stupnju dugoročnog

sportskog usavršavanja. Ovdje treba spomenuti i to da treneri često neselektivno primjenjuju

različite vježbe u krivo vrijeme. Tako najmlađi u procesu treninga često izvode vježbe i

aktivnosti koje bi trebali primjenjivati odrasli sportisti i obrnuto. Da bi se to izbjeglo, u izboru

vježbi, treba se voditi određeni metodičkim principima. Uvjek treba ići od jednostavnijeg

prema složenijem, od lakšeg prema težem, od poznatog prema nepoznatom, od bližeg prema

daljem. Sportisti moraju biti svjesni cilja svake vježbe i aktivno sudjelovati u svakom

treningu. Proces usvajanja i usavršavanja tehničkih znanja mora se, posebno kod mlađih

dobnih kategorija provoditi na odgovarajućoj emocionalnoj razini ( zbog motivacije ) što se

može osigurati raznovrsnošću vježbih, korištenjem različitim pomagala i različitim oblicima

rada. Dakle, Uspješno učenje i usavršavanje tehnike ne podrazumjeva samo poznavanje

određene vježbe, već je to jedan kompleksan pedagoški proces koji od trenera zahtjeva puno

više. Vježbe u ovom radu sistematizirane su iz domaće i strane literature i trebale bi pomoći

25

Diplomski rad

trenerima u radu sa svim dobnim kategorijama. Kako je važnost faze bloka u savremenoj

odbojci velika, bitno je da se u tom procesu obuke ne pogreši i da se određene vježbe koriste u

pravo vrijeme kako se ne bi narušilo daljnje učenje sve složenijih i zahtjevnijih vježbih.

26

Diplomski rad

6. ZAKLJUČAK

Igrači moraju jasno znati da bez obzira koja je postavka ili organizacija igre, moraju igrati sa

loptom sve vrijeme: prije napada, za vrijeme napada i kada se lopta udari. Igrač mora biti

korisni učesnik u odbrambenim naporima tima odnosno bloku. I suviše često, neki igrač sebe

izoluje u pojedinim pozicijama i dok lopta ne dođe do njega uopšte ne reaguje. Takav stav

mora biti izmjenjen treniranjem tima da bude kao jedna koheziona cjelina, da svi igrači skupa

reaguju sve vrijeme dok se igra sa loptom. Sve dok napadna linija igrača nije fizički spremna

za efikasno blokiranje, tamo moraju biti najmanje dva visoka blokera protiv svakog napada.

Jedno od bitnih olakšanja koje čini osnovu obučavanja je sagledavanje, uočavanje,

sagledavanje zadatka, odnosno ispoljavanje perceptivnog dijela motornog akta. Prostor

između obučavanja i usavršavanja, koje se ostvaruje u otežanim uslovima, čiji je najviši nivo

proširivanja motoričkog stereotipa i vježbanje u nadsituacijama, ostvaruje se preko izuzetne

metodičke umješnosti uz pomoć određenih zakonitosti i primjene određenih principa. Brzina

pokreta u obučavanju treba da je optimalna, što znači da je tolika da omogućava prvobitnom

obliku pokreta korekcije. Usporenost pokreta produžava uticaj aferencije, koja traje sve

vrijeme ispoljavanja pokreta (vrijeme eferencije). Iako je brzina ispoljavanja tehnike u većini

sportova od posebne važnosti, gotovo da nema sporta ili sportske discipline u kojoj nije

moguće individualno prilagođavanje. Jedna od metodičkih umješnosti u obučavanju

podrazumjeva i ispitivanje, provjeravanje brzinskih mogućnosti svakog pojedinca, namećući

vježbaču različite uslove. Pitanje koje se često postavlja je mogućnost ubrzanja procesa

obučavanja i na koji način. Poznato je da starija djeca znatno brže napreduju u obučavanju. To

je svojevrsno ubrzavanje. Ali ova ubrzavanja ostavljaju mnoge praznine koje se rijetko

uspijevaju popuniti tokom ubrzanog obučavanja i usavršavanja. Jedino ubrzanje koje se može

prihvatiti je ono koje dolazi kao posljedica talentovanosti i tehnoloških i metodičkih inovacija.

Treba se zalagati za metod optimalizacije, kao inovacije pristupu vježbanja pa i obučavanja.

Njena osnovna karakteristika je da se odnosi posebno na svakog pojedinca. Od trenera se

očekuje da ispolji što više sluha za svaku pojedinačnu individualnost. Obučavanje koje dolazi

poslije svake laboratorijske selekcije obuhvata godine djetinjstva. “Što je zoološka vrsta viša,

duži je perid njenog djetinjstva “. Period obučavanja odnosno usvajanja osnovne sportske

tehnike smatramo sportskim djetinjstvom. Što je djete veći sportski potencijal time će period

obučavanja trajati duže. Jer talentovano djete će imati šta da usvaja ulazeći znatno šire u

27

Diplomski rad

sportske tajne u odnosu na prosječne ili manje talentovane. U obučavanju najčešće

razlikujemo tri vrste vježbača. Srednjake, one ispod prosjeka i one iznad prosjeka. Tipično za

srednjake je da prate obučavanje sa izvjesnim ubrzanjima i usporenjima. Oni ispod prosjeka

predstavljaju primjenu subvarijanata i sličnih oblika i modela vježbi i vježbanja kako bi

zaostajanja bivala što češće i što uspiješnije prevaziđena. Njima primjeri srednjaka, a još

manje onih iznad nisu primjereni. Treba ih tražiti izvan ove dvije kategorije. Najveće teškoće

u obučavanju, a i kasnije prilikom usavršavanja, pokazuju igrači sa nadprosječnom

uspiješnošću. Njima za demonstraciju rijetko mogu poslužiti savremena sredstva i metodi. To

predstavlja susret sa zakašnjenjem i prevaziđenošću od ponekad čitavih desetak godina.

Njima jedino mogu poslužiti za identifikaciju najbolji među najboljima. Ovakva zakašnjenja

nastaju kada treneri uče mlade onako kako su njih učili i u potrebnoj mjeri ne prate savremena

dostignuća u odbojci. Očekivalo bi se da treneri, naročito oni koji obučavaju mlade idu nešto

ispred vremena. Jer generacija koju obučavaju ne pripada savremenoj odbojci. Ona će biti

generacija koja će se afirmisati tek za osam do deset godina.Prilikom “ugledanja”

nadprosječno talentovanih mladih igrača ne treba ukazivati na najbolje pojedince. Bolje je

birati najbolje po određenim elementima i od tih pojedinosti izrađivati uzor model. Npr. u

odbojci još nismo imali tip dizača za koga bi se moglo reći “ Robot koji misli”. Ali to ne znači

da nam taj robot ne može poslužiti kao uzor, kao model za identifikaciju.

Veoma bitan i suštinski problem oko nastajanja zastoja u obučavanju i usavršavanju je vezan

za sposobnosti trenera. Poznato je da svi treneri ne pripadaju istom nivou znanja i umjenja. To

je i u praksi mnogo puta potvrđeno. Umješnost podizanja mladih sportista može se procjeniti i

u samom izboru i procjeni talentovanosti pojedinaca za obučavanje i usavršavanje. Praksa je

potvrdila da su pojedini treneri veoma sposobni da podignu sposobnosti mladih sportista do

određenog nivoa. Tada i oni i njihovi sportisti upadaju u zastoj. Čak i oni koji su veoma

talentovani igrači nisu u stanju da se otrgnu iz sredine i njenog nivoa. U takvim slučajevima

neophodna je promjena sredine, odnosno uslova vježbanja. Pošto ni u jednoj sredini nema

dovoljno vrhunskih trenera, nameće se neophodnost da se rad sa mladim povjeri većem broju

trenera. Npr. jedan trener vodi grupu nekoliko godina. Kada dođe do granice svojih

mogućnosti prepušta djecu treneru više kategorije, odnosno viših sposobnosti. To ne mora da

znači da mladi sportisti trebaju da napuštaju svoj klub prelazeći u drugi, višeg ranga

takmičenja. Tim više što je čest slučaj da u klubovima visokog ranga takmičenja uopšte

nemamo organizovan rad sa mladim sportistima ili ga vode isto tako stručnjaci nižerazrednih

sposobnosti. Dobro je kada u jednoj sredini imamo veći broj trenera koji prema svojim

sposobnostima (isključivo stručnim) preuzimaju djecu od najviših mogućnosti trenera i

28

Diplomski rad

budućih sportista. Taj najviši nivo predstavljaju treneri i igrači prvog tima. U najkraćim

crtama rečeno,suština laboratorijske selekcije, njenih principa i metoda je u otkrivanju nivoa

perspektivnosti budućih odbojkaša i mogućnosti njenog što potpunijeg ostvarenja. Osnova za

realizaciju krije se u inovacionoj odbojkaškoj teoriji i tehnologiji vježbanja, a to je mnogo širi

pristup od laboratorijske selekcije.

29

Diplomski rad

6. LITERATURA

1. Janković, V.: Odbojka, Zagreb, 1995.g.

2. Kostić, R.: Metodika sportske pripreme, Niš, 1995.g.

3. Kostić, R.: Tehnika i taktika odbojke, Niš, 1990.g.

4. Kučukalić, F.: Odbojka, Sarajevo, 1970.g.

5. Selingers, A.: Power volleyball, SAD, 1986. g.

6. Tomić, D.: Odbojka – metodički pristup 1000 kako, Beograd, 1989. g.

7. Tomić, D.: Odbojkaški praktikum, Beograd, 1982.g.

8. Tomić, D.: Odbojka budućnosti, Beograd, 1989.g.

9. Tomić, D.: Teorija sporta, Beograd, 1989. g.

10. Šoše, H., Rađo, I.: Mjerenje u kineziologiji, Sarajevo, 1998.g.

11. Šoše, H., Rađo, I.: Vodić za pisanje stručnih i naučnih radova u kineziologiji, Sarajevo, 1998.g.

12. Šoše , H.: Odbojka u osnovnoj školi, 1980.g

13. Šoše, H .: Testiranje u odbojci, 1984.g.

14. Šoše, H., Tomić, D.: Teorija odbojke, 1986.g.

30