Upload
rebecca-blackburn
View
79
Download
11
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Disanje i Krvotok
Citation preview
RESPIRATORNI I CIRKULATORNI SISTEM OVEKA
Doc. dr Sneana MarkoviInstitut za biologiju i ekologijuPrirodno-matematiki fakultet
Univerzitet u Kragujevcu
DISANJE I KRVOTOK Disanje proces kojim se elije snabdevaju kiseonikom; razmena O2 i CO2 izmeu tela i
spoljanje sredine, izmeu telesnih tenosti i elija Cirkulatorni sistem vri transport O2 Kiseonik je neophodan za stvaranje energije u elijama Respiratorni i cirkulatorni sistem uestvuju u eliminisanju CO2 iz organizma Fina usaglaenost respiratornog i cirkulatornog sistema sa nervnim sistemom Disanje svesno/nesvesni proces Udahnuta koliina vazduha se preiava, zagreva i vlai prolaskom kroz nosne upljine;
prolazi kroz farinks, traheju, bronhije, bronhiole, alveole; difuzijom iz alveola kiseonik prelazi u plune kapilare
Ugljen dioksid izlazi obrnutim putem iz organizma Krv koja krui velikim (sistemska cirkulacija) i malim krvotokom (pluna cirkulacija)
transportuje krv iz plua do svih elija Plune vene leva pretkomora srca leva komora srca aorta (veliki krvotok)
arterije arteriole kapilari tkiva i elije venski kapilari venule vene gornja i donja uplja vena desna pretkomora srca desna komora srca pluna arterija (mali krvotok) plua (razmena gasova)
Krv krvna plazma i krvne elije: eritrociti (transport gasova), leukociti (imuni odgovor), trombociti (hemostaza)
Srce funkcionie kao pumpa Uloga nervnog sistema u regulaciji aktivnosti respiratornog i cirkulatornog sistema
DISANJE Disanjem se unosi O2 a izbacuje CO2 iz tela ovek udahne i izdahne oko 5-6 L vazduha u minutu; 16 udisaja u min Spoljanje, unutranje i elijsko disanje Gornji disajni putevi: nosne upljine, farinks (drelo) Donji disajni putevi: larinks (grkljan), traheja (dunik), bronhije, bronhiole, alveole Graa plua: dva pluna krila, desno od tri renja, a levo od dva renja Osnovna morfoloka i anatomska jedinica plua je lobulus od alveola, kapilarnih
sudova, vezivnog tkiva, nerava Plua su zatiena rebrima, kimom, pleurom (dvoslojna membrana pluna
maramica) Pokreti plua zavise od spoljanjih i unutranjih meurebarnih miia i dijafragme
kontrakcijom ovih miia smanjuje se pritisak u grudnoj upljini udisaj; relaksacija miia izaziva poveanje pritiska izdisaj
Alveolarni pritisak je negativan prilikom inspirijuma, a pozitivan tokom ekspirijuma u odnosu na barometarski pritisak
Razmena gasova izmeu alveola i krvi ostvaruje se difuzijom, a zasniva se na razliitim parcijalnim pritiscima u alveolama i eritrocitima (pO2 8 kPa, pCO2 0.8 kPa);
Surfaktant (proteini i fosfolipidi) pokriva unutranju povrinu alveola;
Inervacija plua: produena modina (inspiracijski i ekspiracijski centar), pons (pneumotaksiki i apneustiki centar), nervus vagus, n.glosofaringeus
Respiratorni senzori: Hemosenzori - centralni u
produenoj modini (pCO2 i H+u CSL), periferni u karotidnoj i arterijskoj cirkulaciji (pO2 u krvi)
Mehanoreceptori u zidu grudnog koa
Pluni senzori u traheji i bronhijama
Miina vretena u respiratornim miiima
Poremeaji u disanju Hiperpneja i hipopneja abnormalan porast ili pad dubine i frekvencije respiratornih
pokerta Tahipneja (ubrzano), bradipneja (usporeno) i apneja (prestanak) abnormalne promene u
frekvenciji disanja Hiper i hipoventilacija volumen izdahnutog CO2 je vei ili manji od koliine stvorenog CO2
u mitohondrijama Dispneja teko i naporno disanje Ortopneja teko disanje, osim u uspravnom ploaju
Preiavanje respiratornog vazduha mukus nosa, grla, traheje i bronhija; makrofagi; cilijarni pokrov
Kapaciteti plua: totalni 6-7 L vitalni 5,3 L (respiratorni 0,5 L,
inspiratorni rezervni 3 L, ekspiratorni rezervni 1,7 L)
+ rezidualni 1,3 L
Fizioloki i funkcionalni mrtav prostor (oralna, nazalna,faringealna upljina, traheja i bronhije)Alveolarni prostor razmene gasova
STVARANJE GLASA Dva sluzokona nabora u vidu membrane unutar larinksa Tokom govora miii larinksa se kontrahuju, glasne ice se spajaju, vazduh izbacije
iz plua vazduh prolazi kroz pukotinu nastalu izmeu glasnih ica, treperenje i stvaranje glasa
Relaksacijom miia razdvajaju se glasne ice i prestaje stvaranje zvuka Duina i zategnutost glasnih ica utiu na dubinu glasa; kod mukaraca glasne ice
su due i sporije trepere dublji glas Glasnost govora zavisi od jaine kojom se vazduh istiskuje izmeu glasnih ica
KRVOTOK Uloga krvotoka je transport i razmena gasova, hranljivih i tetnih materija sa elijama i
tkivima Krvotok: srce, arterije, arteiole, kapilari, venule, vene Arterije odvode krv iz srca i transportuju do svih tkiva
Aorta odvodi oksigenisanu krv iz leve komore srca sistemski krvotok Pluna arterija odvodi deoksigenisanu krv iz desne komore srca pluni krvotok Graa arterija: spoljanji vezivni sloj, glatko-miini sloj, elastini sloj i endotel;
odupiru se visokom krvnom pritisku Vene dovode krv u srce
Gornja uplja vena dovodi deoksigenisanu krv u desnu pretkomoru srca Pluna vena dovodi oksigenisanu krv u levu pretkomoru srca Graa vena: tanki spoljanji vezivni sloj, glatko-miini sloj, endotel; miii i endotel
izgrauju venske zaliske
Sistemske arterije: aorta, karotidna arterija, pazuna arterija (subclavian a), nishodna aorta, bubrena arterija (renal a), bedrena arterija (iliac a), butna arterija(femoral a)
Pluna arterija (pulmonary a) Sistemske vene: gornja uplja vena
(superior v cava), jugularna vena, pazuna vena (subclavian v), donja uplja vena(interior v cava), bubrena vena (renal v), hepatina vena, portalna vena, bedrena vena (iliac v), butna vena (femoral v)
Pluna vena (pulmonary v)
Kapilarni sistem: arteriole, metarteriole, kapilari, venule Graa kapilara: jednoslojni epitel,
sadri male (2-5 nm) ili velike pore (20-80 nm, u bubrezima i jetri)
Filtracija (oko 20 L/dan u intersticijum; bez bubrene filtracije) i reapsorpcija tenosti (oko 18 L/dan u venule, 2 L/dan u limfotok)
Graa arteriola i venula: spoljanji vezivni sloj, tanak sloj glatko-miinih elija, endotel
Inervacija (simpatikusna i parasimpakisna) miinih elija u zidu arteriola
Uloga u razmeni materija i gasova izmeu krvnog sistema i tkiva
Radna hiperemija
SRCE telesna pumpa Srce upumpava u aortu i plunu arteriju oko 5 L krvi u min (13% mozak, 4% srce, 20-
25% bubrezi, 10% koa, 24% digestivni trakt i jetra, 21% skeletni miii); distribucija volumena i otpora
Otkucaji srca automatske srane kontrakcije; oko 3 milijardi otkucaja tokom prosenog ivotnog veka
Graa srca: uplji organ od sranog miinog tkiva koje obavija perikard, dve komore, dve pretkomore, septumi (pregrade), srani zalisci (trikuspidalni na prelazu desne pk u k, mitralni na prelazu iz l pk u
k, aortin, pluni); leva strana srca sistemski krvotok; desna strana srca pluni krvotok
Ishrana sranog miia Koronarni krvotok: dve koronarne arterije se odvajaju od aorte manje arterije
kapilari vene krv iz koronarnih vena se uliva u desnu pretkomoru Koronarna bolest: suenje koronarnih arterija usled nagomilavanja masti u
zidovima ovih krvnih sudova
SRANI CIKLUS Period od zavretka jedne srane
kontrakcije do zavretka druge oko 1 s 60-80 otkucaja u min u mirovanju Do 200 otkucaja u min pri fizikom radu Srani zalisci spreavaju vraanje
istisnute krvi zvuk Dijastola (relaksacija srca) faza
relaksacije i faza punjenja Sistola (kontrakcija) pretkomora (P),
Sistola komora (QRS) faza kontrakcije i ejekciona faza
Sinoatrijalni vor u desnoj pretkomori Atrioventrikularni vor na prelazu iz
desne pk u k Hisov snop i Purkinjeova vlakna
(komore) Simpatika i parasimpatika inervacija
CIRKULACIJA KRVI Sistemska i pluna cirkulacija Oksigenisana i deoksigenisana krv Smer kretanja krvi Pluna cirkulacija; Vena porta Venski protok u donjim
ekstremitetima
KRVNI PRITISAK Arterijski pritisak: donji dijastolni i gornji
sistolni Normalan KP izmeu 80-120 mmHg Nizak KP ne obezbeuje dovoljnu
prokrvljenost svih organa Visok KP moe da oteti krvne sudove i
organe Nagle promene KP pokreu odgovor nervnog
sistema Spore, hronine promene KP pokreu
odgovor i regulisane su hormonima Hormoni: natriuretiki faktor (pretkomore)
sniava KP; renin, angiotenzin, aldosteron, vazopresin poveavaju KP
Hipertenzija
CIRKULACIJA KRVI Regulacija cirkulacije (i) optimalna regulacija
srane aktivnosti i KP, (ii) adekvatna perfuzija svih sistema, (iii) usmeravanje krvi u aktivne organske sisteme
1. Lokalna regulacija krvnog protoka miogeni efekti, nedostatak kiseonika, lokalni metaboliki efekti (CO2, H+), vazoaktivne supstance
2. Hormonska kontrola NO (VD), endotelin1 (VD i VK), adrenalin (VD visoka konc. 1 rec. i VK niska konc. 2 rec.), eikosanoidi (prostaglandin, tromboksan VK; prostaciklin VD), bradikinin, kalidin, histamin (VD)
3. Nervna regulacija cirkulacije simpatiki (noradrenalin VK, 1 rec.), parasimpatiki (VD)
Centri u produenoj modini i ponsu (presorna i depresorna oblast); informacije iz hipotalamusa (termoregulacija)
Senzori i receptori u cirkulaciji Cirkulatorni ok akutna ili subakutna
progresivna generalizovana insuficijencija cir. sis., poremeaj mikrocirkulacije, nemogunost adekvatnog dotoka krvi u vitalne organe
KRV Teno vezivno tkivo plazma i krvni elementi (eritrociti, leukociti i
trombociti) Uloge krvi: transport (gasova, materija), termoregulacija, zatitna,
hemostaza, puferski sistem Eritrociti transport gasova i materija Leukociti - zatita Trombociti - hemostaza Hematopoeza u kostnoj sri
Eritropoetin Eritroidne elije EpoR
membranski JAK2 (tirozin
kinaza) STAT
transkripcioni faktori
U jedro STAT-
pojaivai Ekspresija gena
za globin (sinteza hemoglobina), Bcl-x (inhibicija apoptoze)
ERITROCITI Struktura i uloga Evolutivni razvoj eritrocita Broj eritrocita; policitemija, anemija Oblik i veliina eritrocita; srpasta
anemija Hemoglobin globin i hem Deoksi i oksihemoglobin ivotni vek i degradacija Krvne grupe
TRANSPORT KISEONIKA Hemoglobin globin (adultni 2 i 2
lanca) i hem (protoporfirin IX, sa Fe u centru)
Deoksi i oksihemoglobin oksigenacija Oksidacija methemoglobin Kriva disocijacije kiseonika (pomeranje
ulevo poveanje afiniteta Hb za O2, obrnuto u desno)
Fetalni Hb, mioglobin, CO, metHb
TRANSPORT UGLJEN DIOKSIDA (i) CO2 kao takav u krvi, (ii)
delovanjem karboanhidraze u obliku HCO3-, (iii) kao karbaminoHb
Hipoksija smanjeno dopremanje kiseonika tkivima: hipoksina h, anemina h, ishemina h
Osetljivost modanog tkiva na hipoksiju
Cijanoza plaviasta boja koe, usana, noktiju usled velike koliine deoksigenisanog Hb