Upload
branislava-jaranovic-vujic
View
36
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Disfagija Simptom Bolesti Ili Stanja Kolundzic
Citation preview
Disfagija simptom bolesti ili stanja
Zdravko Kolundi
Opa upanijska bolnica Poega
Logopedija: juer, danas, sutra znanstveno-struni simpozij povodom 20 godina Hrvatskog
logopedskog drutva Zagreb, 9. studenoga 2012.
Gutanje
Funkcija koja ukljuuje voljnu i refleksnu sastavnicu, omoguava ju
sloen senzomotorni mehanizam kontroliran od strane SS
Tijekom rasta i razvoja gutanje se mijenja uslijed promjena struktura
ukljuenih u gutanje, te prehrambenih navika
Gutanjem osiguravamo unos hrane i vode u organizam
Patoloke promjene mehanizama gutanja dovode do disfagije,
prehrambenih i socijalnih posljedica
Gutanje
Pravovremena senzorna integracija odgovarajui miini odgovor
Programiranje gutanja prema podacima oralnih aferentnih receptora:
Volumen
Konzistencija
Veliina
Oblik
pH vrijednost
Temperatura
Tekstura
Miris
Poznatost
Glad i e
Prazan eludac
Neravnotea elektrolita
Miris hrane
Pobuivanje aktivnosti lateralnih jezgara hipotalamusa
Ciklus disanje -gutanje
Bioloka podjela vremena dob, spol, veliina bolusa
Jezgre traktusa solitariusa
Uspjena komunikacija centara disanja i gutanja omoguena je
odgovarajuim senzornim sustavom (vagus, glosofaringeus)
Disfagija
Ukljuuje:
tekoe pripreme bolusa
tekoe sa zapoinjanjem gutanja
otean prolazak bolusa na putu od usta do eluca
Tekoe gutanja, osim to dovode do smanjenog unosa hrane potrebne
za normalno odravanje ivota, mogu u znaajnoj mjeri nakoditi
zdravlju i dovesti do smrti
U svim dobnim skupinama, vea prevalencija u starijoj dobi
Put gutanja:
Oralna faza
Orofaringealna faza
Ezofagealna faza
Oralna faza
Uzimanje hrane/pia u usnu upljinu
vakanje i formiranje bolusa
Orofaringealna faza
Podizanje jezika i pomicanje bolusa u farinks
Aktivacija mekog nepca
Hiolaringealno podizanje
Prestanak disanja
Zatvaranje epiglotisa
Skraivanje farinksa
Ezofagealna faza
Otvaranje GES-a
Prolazak bolusa u ezofagus
Zapoinjanje ezofagealna peristaltike
Otvaranje DES-a
Ulazak bolusa u eludac
Bioloka osnova gutanja potjee od:
- medule u kojoj je smjetena refleksna aktivnost
- korteksa u kojemu su smjeteni meusobno povezani centri (bilateralno
predstavljeno)
Kortikalne i supkortikalne aktivacije tijekom gutanja zabiljeene
funkcionalnim slikovnim prikazima mozga (Preuzeto iz GI Motility
online 2006)
Podruja mozga PET fMRI MEG
Sensorimotor cortex + + +
Insula + +
Anterior cingulate + + +
Posterior cingulate + +
Supplementary motor cortex + + +
Basal ganglia + +
Cuneus + +
Precuneus + + +
Temporal pole + +
Orbitofrontal cortex + +
Cerebellum + +
Brainstem + +
Funkciju gutanja omoguuju kranijalni ivci (5), miii
(25) i strukture
Trigeminus
Facijalis
Glosofaringeus
Vagus
Hipoglosus
Prikaz aktivacije mozga tijekom gutanja sline (Zald i sur. 2009)
Etiologija orofaringealne disfagije (najei uzorci):
Mehanike:
Infekcije
Tiromegalija
Limfadenopatija
Zenkerovi divertikuli
Promjene miinog tonusa
Tumori glave i vrata
Cervikalni osteofiti
Ostale:
KOPB
Neuromuskularne:
Bolesti SS
CVI
Parkinson
Demencije
Bolesti kranijalnih ivaca
Bolesti motornih neurona
Multipla skleroza
Mijastenija gravis
Ozljede SS
ALS
Ezofaringealna disfagija (najei uzroci):
Bolesti sluznice:
Promjene zbog GERB-a
Tumori
Oteenja (kemijska,
radijacijska)
Infektivni ezofagitis
Bolesti medijastinuma:
Tumori
Infekcije
Kardiovaskularne bolesti
Bolesti glatkih miia i njihove
inervacije:
Ahalazija
Sklerodermija
Bolesti motiliteta jednjaka
Stanja nakon kirurkih
intervencija
Simptomi oralne disfagije
Tekoe:
zadravanja hrane
vakanja
formiranja bolusa
pokretanja bolusa
zadravanje ostataka hrane
Simptomi orofaringealne disfagije
Tekoe zapoinjanja gutanja
Nazalna regurgitacija
Kaalj
Vlaan glas
Znakovi guenja (laringealna penetracija/aspiracija)
Tekoe laringealnog ienja
Smanjeno hiolaringealno podizanje
Disfagija u pedijatriji
Anatomske razlike:
Manja usna upljina
Vii poloaj jezika
Masni jastuii
Krai farinks
Vii larinks
Vei broj ukljuenih refleksa
Disfagija u pedijatriji
Potreba procjene zbog:
Sigurnosti oralnog hranjenja
Odgovarajueg prehrambenog unosa
Uinkovitog i koordiniranog oralnog hranjenja
Gestacijska dob tijeka razvoja sisanja i gutanja (Arvedson,
2006)
Funkcija gutanja Gestacijska dob (tj)
Faringealno gutanje 10-14
Poetno sisanje 18-24
Uljebljavanje jezika 28
Prehrana iskljuivo oralno 34-37
Etiologija disfagija u pedijatriji
Neurogena (senzorna, motorna)
Kronine bolesti
Strukturalne promjene
Negativna iskustva
Prijevremeno roenje
Nezrelost refleksa
Smanjena koordinacija sisanja (disanje, neuroloka nezrelost)
Smanjena izdrljivost
Smanjena snaga
Tekoe promjena stanja budnosti i spavanja
Koordinacija sisanja, gutanja i disanja predstavlja najsloeniju
senzomotriku aktivnost novoroeneta kojom mora ovladati
Znaajke oralno hiperosjetljive djece (Arvedson i Brodsky,
2002)
Preosjetljivost:
Izbjegavanje obroka (odbijaju, povlae se)
Odbijanje dojke
Odbijanje ili izazivanje nagona na povraanje na dudu
Odbijanje igraaka za usta/predmeta
Odbijanje razliitih tekstura
Izbjegavanje odreenih okusa/tekstura
Nema igre s hranom
Slaba spremnost za samostalno hranjenje
Redoslijed prioriteta
Disanje
Odravanje ravnotee
Hranjenje
Alzheimerova bolest
Neurogena disfagija
Simptomi ovise o kognitivnom i funkcionalnom stanju pacijenta
Simptomi u mnogome ovise o mogunostima samoregulacije,
percepcije i kontrole rizinih imbenika
Od samog poetka bolesti moe doi do slabije aktivacije pre-
postcentralnog girusa, frontalnog operkuluma, antero-medijalnog
dijela temporalnog renja (Humbert i sur. 2010)
Promjene u hiolaringealnom podizanju
Nema aktivacije podruja kao rezultat nadomjesnih strategija (Martin i
sur. 2001)
Alzheimerova bolest
Slabljenje mirisa
Faringealna disfagija
Slabljenje oralne praksije
Tekoe orofaringealnog ienja
Pseudobulbarna disfagija
Agnozija za hranu
Produljeno vrijeme obroka (Kovacs, 2004)
Znaaj pravovremenog otkrivanja disfagije u ovoj populaciji:
Prevencija neuhranjenosti, aspiracijske pneumonije, socijalne izolacije
Ranija dijagnostika i lijeenje osnovne bolesti
Parkinsonova bolest
40-100% neurogene tekoe gutanja (Baijens i sur. 2009)
Prvi simptomi bolesti
Oralne tekoe:
Zadravanje hrane
Priprema bolusa
Nekontrolirani bolus
Sijaloreja
Parikinsonova bolest
Faringealna faza
Sporije hiolaringealno podizanje
Dulje vrijeme prolaska bolusa, ostaci hrane u valekulama i
piriformnim sinusima
Aspiracija/penetracija
Nazalna/oralna regurgitacija
Parkinsonova bolest
Ezofagealna faza
Sporije vrijeme prolaska
Regurgitacija hrane u farinks
Tekoe otvaranja i zatvaranja sfinktera
Parkinsonova bolest
Znaaj pravovremenog otkrivanja disfagije:
Prevencija gubitka teine, aspiracijske pneumonije, socijalne izolacije,
Raniji poetak lijeenja osnovne bolesti
CVI
Ishemije/hemoragije koje dovode do komplikacija u vidu disfagija:
Vertebralne i stranje donje cerebralne arterije
Arterije basilaris
Arterije koje oprskrbljuju lateralnu medulu, modano deblo,
cerebelum, unutranju kapsulu i pons
Znaajke disfagije:
Kanjenje/odsustvo refleksa
Tekoe kontrole jezika
Slabije hiolaringealno podizanje
CVI
Veina tekoa nestaje u prvih tjedan dana
Prvih est mjeseci nakon CVI disfagija prisutna u 6-8% pacijenata
Nakon est mjeseci prisutna u oko 3% pacijenata (Robbins, 2004)
Presudna povrina oteenja
Najvea incidencija aspiracije u osoba s desnostranim CVI (Roobins i
sur., 1993)
Lijevostrani CVI - ee tekoe u oralnoj fazi (Carota i sur. 2003)
Subkortikalni CVI kanjenje u oralnoj i faringealnoj fazi zbog
oteenja motornih i senzornih putova (Hamdy i sur. 1998)
CVI
CVI modanog debla tekoe organizacije i koordinacije gutanja
(podruje medule jezgre traktusa solitariusa i nukleusa ambiguousa)
ee faringealne tekoe u smislu sporijega prolaska bolusa,
zadravanje ostataka hrane, slabije hiolaringealno podizanje
Remeena koordinacija disanja i gutanja (Logemann, 1998)
imbenici koji pojaavaju disfagiju nakon CVI
Poremeaj obrasca disanje - gutanje
Umor
Depresija
Impulzivnost
Kognitivna oteenja
Emocionalna nestabilnost (Carota i sur. 2003)
CVI
Znaaj pravovremenog otkrivanja disfagije:
Prevencija neuhranjenosti, aspiracijske pneumonije, dehidracije
Odabir odgovarajue teksture hrane
KOPB
Opstrukcija disanja (Martin-Harris, 2000)
Disfagija u oko 70-80% bolesnika
Penetracija i aspiracija kod vie od 50% bolesnika (Good-Fraturelli,
2000)
KOPB
Aerofagija
Anksioznost
Dispneja
Hipoksija
Smanjenje apetita
Iskaljavanje sluzi
Umor
Smanjena respiratorna rezerva
KOPB
Kanjenje refleksa
Odgoeno zatvaranje/prerano otvaranje larinksa
Poremeaj obrasca disanje - gutanje
Ostaci hrane u farinksu
Sporija priprema bolusa
Usmjeravanje hrane u piriformne sinuse
Sporije ienje ezofagusa (Martin-Harris, 2000)
Vanost pravovremene dijagnoze disfagije u oboljelih od
KOPB-a
Prevencija:
neuhranjenosti
rekurentnih aspiracijskih pneumonija
socijalne izolacije