Embed Size (px)
Citation preview
REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 17, broj 68, Zagreb, lipanj 2012.
3
www.sindikat-preporod.hr
Riječpredsjednika
Dodatak I.Od kad je svijeta i čovjeka uvriježilo se valjda i veselje
kao reakcija na svaki dobro obavljen posao. Razmjeri ve-selja ovise obično o težini obavljenog posla. Naš je narod odvajkada veseljem obilježavao i žetvu i berbu, pokrivanje kuće i košnju sijena... Ovisno o tome što se i koliko imalo, veseleći se nešto malo bolje pojelo i popilo. Nastavna go-dina je vremenski okvir u kome svi mi koji radimo u školi obavljamo jedan dugotrajan posao – odgajamo i obrazu-jemo naše učenike. Kada neki posao u kontinuitetu traje punih devet mjeseci za očekivati bi bilo da oni koji su u njemu sudjelovali veseljem obilježe njegov završetak.
„Muk, neki čudan zloslutni muk” – u mislima sam ko-mentirao ozračje u mojoj zbornici pretposljednjeg dana nastave. Nigdje ni natruhe nekom veselju zbog uspješno obavljenog jednogodišnjeg posla, zbog približavanja te, kako bi rekao jedan kolega, tromjesečne odsutnosti zvu-ka zvona u životima prosvjetara. U pogledima onih koji su sjedili pokraj ili sučelice meni, toga sam četvrtka izju-tra iščitavao zabrinutost zbog kredita koji će od jeseni biti još teže otplaćivati, strah zbog ovrha zbog neplaćenih računa, strepnju da će od rujna svojoj djeci još teže moći kupiti knjige i sve ostalo za školu potrebno...
I dok sam ja tako u mislima odgonetavao što konkretno stoji iza svakog od tih mutnih i besciljnih pogleda, odjed-nom sam pomislio da bi sve te naše ministre i premijere koji ovih dana, daleko od očiju javnosti, u svojim kabine-tima smišljaju kako da država još dublje zavuče ruke u učiteljske džepove, trebalo dovesti ovdje i sada “na mje-sto zločina” pa da iz pogleda mojih kolegica i kolega sami iščitaju učinke njihovih proračunskih ušteda. Njihovih pet članaka iz Dodatka I. (što li će nam tek donijeti Dodatak II. ili III.? – reče ovih dana jedan kolega) „teških”, politi-čari to tako vole reći, više od 700 milijuna kuna godišnje, donijet će u 2013. godini proračunsku uštedu manju od jednog jedinog postotka, ali istovremeno će tisuće i tisu-će zabrinutih i ogorčenih učiteljica i učitelja s gorčinom u želucu dolaziti pred našu djecu, jer od svoga rada više neće moći od prvog do prvog niti skromno preživjeti.
Tisuće i tisuće učitelja će od jeseni u svakodnevnoj borbi za golo preživljavanje i preživljavanje članova svo-je obitelji, umjesto da rade ono što najbolje znaju i za što su se školovali, raditi prije i poslije nastave, ako im se posreći, svoj drugi, treći ili, tko zna koji, dodatni posao. Dobici će se u svemu ovome mjeriti stotinama milijuna, a gubici stotinama milijardi. Njihovih 700 milijuna kuna manje učiteljima i nastavnicima ti isti učitelji i nastavnici su brzo preračunali u 10 tisuća kuna za svakoga od njih. Čega se još može odreći netko tko se prethodno toliko toga već odrekao, a neki mu Linić ili Čaćić namjerava od njegovih 5 tisuća kuna oduzeti skoro petinu ili šestinu? Ljetovanja? More mnogi prosvjetari vide tek za jednod-nevnih izleta sa svojim učenicima. Nove garderobe? Za-dnjeg obnavljanja garderobe brojni se prosvjetari ne bi prisjetili ni uz hrpu antisklerinskih medikamenata. Auto-mobila? Novi je auto prosvjetarima dostupan jedino ako im se prethodno posreći na lotu ili s nečim sličnim.
Ključno pitanje koje se ovih dana krzma po mnogim prosvjetarskim glavama nije hoće li se prije odreći mora, nove garderobe ili automobila? Ta, svega ovoga mnogi među njima su se već odavno odrekli! Ključno je pitanje do kada će prosvjetari mirno promatrati njihove najave? Pravi odgovor na ovo pitanje mogu dati samo školski sindikati. Školstvo u Hrvatskoj, barem papirnato, je najbolje sindikal-no organizirano područje u javnim službama. Vlast, nova vlast, odmah je najžešće udarila tamo odakle bi joj mo-gao i trebao taj udarac biti najžešće uzvraćen. Ako školski sindikati adekvatno ne odgovore najavljenim namjerama Vlade, iza školstva na red će doći ostale javne i državne službe. Ne treba nimalo dvojiti da će sve to dočekati poslo-davci u takozvanom realnom sektoru. Prekrajanje Zakona o radu, po mjeri bjelosvjetskog kapitala, a protiv interesa svih onih koji rade i od svoga rada žive, predstavljat će za-vršni čin započetog odmjeravanja snaga između aktualne vlasti i sindikata. A padne li „radnička Biblija”, ostaje nam još jedino uzdati se u pomoć Svevišnjega.
Kada je prije tri mjeseca donesen pro-račun za 2012. godinu iz njegova je sa-držaja bilo razvidno da vlast ne misli pro-računsku potrošnju, napose onaj njen dio koji se odnosi na državne i javne službe, zadržati na razini 2011. godine. Izdaci za plaće i stavke vezane uz pojedina materi-jalna prava – dijelovi su proračuna koji su upozoravali da vlast namjerava ozbiljno smanjiti državni proračun u dijelu koji se odnosi na sredstva namijenjena državnoj i javnoj potrošnji. Svi oni koji su upozoravali na ono što se sprema, a među njima su bili i predstavnici Preporoda, „ušutkavani” su neuvjerljivim objašnjenjima kako “neće biti rezanja plaća”, jer će se planiranih 2 milijarde kuna ostvariti „unutarnjim ušte-dama” po ministarstvima. Isti su odgovor predstavnici vlasti nudili i na upozorenja da ni jedna kuna u proračunu nije osigu-rana za isplatu regresa i božićnice zapo-slenima.
Medijska pripremaPuna tri mjeseca nije se događalo sko-
ro ništa u vezi s restrikcijama u državnim i javnim službama. S jedne strane, vlast ni službeno ni neslužbeno, nije kontaktira-la sindikate, dok je, s druge strane, vlast putem onog dijela medija koji najbolje kontrolira, gotovo svakodnevno „puštala” tekstove o prekomjernoj potrošnji prora-čunskih korisnika, o neravnomjernom podnošenju tereta krize u realnom i jav-nom sektoru. I jedno i drugo je, s vreme-na na vrijeme, nadopunjavano vijestima o sindikalnoj rasipnosti, „beskonačnim kolektivnim ugovorima” i malverzacija-ma u pojedinim sindikatima. U završnoj fazi „prepariranja javnosti” za provedbu restrikcijskih namjera, visoki dužnosnici počeli su sve konkretnije iznositi svoje namjere. Dijalog vlasti i sindikata držav-nih i javnih službi, sve do druge polovice svibnja, vodio se isključivo medijskim istupima predstavnika jedne i druge stra-ne. „Nećemo dirati plaće, ali ne planira-mo isplatiti regres i božićnicu” – jedino je što se moglo konkretnije čuti od premije-ra i resornih ministara.
Regres i jubilarne nagrade Nakon što su predstavnici vlasti na-
javili da idu u izmjene dvaju temeljnih kolektivnih ugovora – onog za državne i onog za javne službe – te da se kroz njih „planira” zaposlenicima u državnim i jav-nim službama uskratiti pravo na regres, božićnicu, jubilarnu nagradu i još neka materijalna prava, više je pojedinaca, sa sindikalne strane, predstavnicima vlasti poručilo kako od neisplate regresa ove godine neće biti ništa, jer se on ionako u nekim javnim službama započeo ispla-ćivati. „Slično stvari stoje i s jubilarnim nagradama” – pojašnjavalo se iz poje-
dinih sindikata. Krajem svibnja postalo je očitim da ministarstva nisu ostvarila „unutarnje uštede” i da predstavnici vla-sti „debelo kasne” u započinjanju kolek-tivnih pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi. Umjesto da i za jedno i drugo odgovaraju oni koji svoj posao nisu odradili kako treba (baš to je mini-stru Mrsiću u jednom javnom sučelja-vanju poručio predstavnik Preporoda), predstavnici vlasti su vlastite propuste, neodgovornost i nerad odlučili ispraviti „uštedama” tamo gdje su mjesecima na-javljivali da im ne pada na pamet.
Početak pregovoraDvije su činjenice obilježile početak
pregovora predstavnika vlasti i predstav-nika dijela sindikata javnih službi. Prva je da su predstavnici vlasti odlučili pregova-rati bez prethodno provedenog formiranja sindikalnog pregovaračkog odbora. Ovi-me su predstavnici vlasti nastavili putem svojih prethodnika, odnosno ignorirali su činjenicu da pregovarački odbor sa sindikalne strane koji je pregovarao o va-žećem Temeljnom kolektivnom ugovoru nije formiran ni na jedan od dva zakonom predviđena načina. Premijera Milanovi-ća na ovu činjenicu Sindikat Preporod je upozorio dopisom od 22. svibnja. Druga je činjenica, vezana uz početak pregovora, tek polovičan odaziv pozvanih sindikata
na sastanak 4. lipnja. Predstavnici četiriju sindikata javnih službi, među njima i triju obrazovnih sindikata, nisu se odazvali na prvi sastanak. Sastanak je završen naja-vom predstavnika Vlade da će sindikati-ma biti ubrzo poslan Prijedlog Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru.
Namjere VladePrijedlogom Dodatka l. predviđa se već
u drugoj polovici ove godine smanjenje plaće svim zaposlenima u javnim služba-ma (dodatak na staž) i neisplata ugovo-renog prosvjetnog dodatka od 2,3 posto zaposlenima u obrazovanju. Uz ova dva smanjenja plaće zaposleni u javnim služ-bama u 2012. godini ne bi dobili ni božićni-cu, dok bi im iznos dnevnice bio smanjen sa 170 na 150 kuna. Uz sve ovo u 2013. godini zaposleni u javnim službama ne bi ostvarili pravo na isplatu jubilarne nagra-de kao ni pravo na isplatu regresa i božić-nice. Sindikati javnih službi na ovu ponu-du vlade trebaju odgovoriti do 23. lipnja, odnosno do 9. srpnja započeti s Vladom pregovore o predloženim promjenama Temeljnog kolektivnog ugovora. Ako pre-govori ne daju rezultata, prema najavama visokih vladinih dužnosnika, nakon tro-mjesečnog otkaznog roka uslijedit će po-stupak raskidanja Temeljnog kolektivnog ugovora.
Milan Novačić
Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 17, broj 68, Zagreb, lipanj 2012.
REPOROD
Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PreporodPetrinjska 59a 10000 Zagreb
Izdavač: SZHŠ PreporodUredništvo: Gordana Kovač-BluhaSebastijan TroskotSonja Mudrić Urednik: Željko StipićPriprema i tisak: Denona d.o.o.Glasilo je besplatno; prijavljeno je Ministarstvu kulture sektoru za in-
formiranje 19. lipnja 1995. godine, klasa: 008-02/95-01-01, ur-boj: 532-03-5/2-95-01/142.Rješenjem Ministarstva kulture od 6. srpnja 1995. godineklasa:612-10/95-01-1267,ur-broj: 532-03-1/7-95-01. Glasilo je oslobođeno poreza
Hoće li nesposobnost i nerad vladajućiH skupo platiti zaposlenici u javnim službama?
Težak udar na džep svakog prosvjetara
REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 17, broj 68, Zagreb, lipanj 2012.
2
ko
leg
ice
i ko
leg
e!Vl
ada
Rep
ublik
e H
rvat
ske
uput
ila je
8. l
ipnj
a 20
12. g
odin
e si
ndik
atim
a ja
vnih
slu
žbi P
rijed
log
Dod
atka
I. T
emel
jnog
kol
ektiv
nog
ugov
ora
za
služ
beni
ke i
nam
ješt
enik
e u
javn
im s
lužb
ama.
U
nato
č na
java
ma
viso
kih
dužn
osni
ka V
lade
da
se D
odat
kom
I. T
emel
jnog
kol
ektiv
nog
ugov
o-ra
neć
e sm
anjiv
ati p
laća
, čla
nkom
1. D
odat
ka
znač
ajno
se
sman
juje
pla
ća z
apos
leni
h u
javn
im
služ
bam
a, d
ok s
e čl
anko
m 2
. uki
da p
redv
iđen
o po
veća
nje
plać
e od
srp
nja
zapo
slen
icim
a u
od-
goju
i ob
razo
vanj
u.
Čla
nkom
1. p
redv
iđa
se s
man
jenj
e pl
aće
zapo
-sl
enic
ima
pred
miro
vino
m iz
međ
u 8
i 10
post
o,
odno
sno
uveć
anje
pla
će b
i izn
osilo
um
jest
o sa
-da
šnjih
na
prim
jer 2
0 po
sto
(zap
osle
nici
s 4
0 go
dine
sta
ža) 1
2 po
sto,
što
u b
ruto
izno
su p
laće
iz
nosi
viš
e od
700
kun
a. T
emel
jem
sm
anje
nja
doda
tka
na s
taž
s 0.
5 na
0.3
pos
to p
o go
dini
, sa
mo
u dr
ugom
dije
lu g
odin
e za
posl
enic
i s n
aj-
veći
m b
roje
m g
odin
a ra
dnog
sta
ža o
stal
i bi b
ez
više
od
8 tis
uća
kuna
u b
ruto
izno
su, d
ok b
i za-
posl
enic
i s p
rosj
ečni
m s
taže
m (2
3 go
dine
) ost
ali
bez
450
kuna
mje
sečn
o u
brut
o iz
nosu
. Pro
cje-
njuj
e se
kak
o će
se
ukup
ni iz
daci
za
plać
e za
po-
slen
ih u
osn
ovni
m i
sred
njim
ško
lam
a, s
amo
te-
mel
jem
nep
ovol
jnije
g iz
raču
na d
odat
ka n
a st
až,
sman
jiti z
a vi
še o
d 35
0 m
ilijun
a ku
na g
odiš
nje
Prem
a čl
anku
2. D
odat
ka z
apos
leni
cim
a u
škol
-st
vu n
e bi
se
od 1
. srp
nja,
dak
le u
dru
goj p
olov
ici
godi
ne, p
laća
pov
ećal
a za
pre
dviđ
enih
2,3
pos
to
(pro
svje
tni d
odat
ak).
Pros
ječn
o ra
di s
e, s
amo
kroz
dru
gu p
olov
icu
2012
. god
ine,
o m
jese
čnom
sm
anje
nju
plać
e od
prib
ližno
200
kun
a. U
kupn
a će
ušt
eda,
tem
elje
m p
rimje
ne o
voga
čla
nka,
u
osno
vnom
i sr
ednj
em š
kols
tvu,
izno
siti
oko
80
milij
una
kuna
. Ušt
eda
na g
odiš
njoj
razi
ni u
201
3.
godi
ni iz
nosi
t će
više
od
160
milij
una
kuna
.
Čla
nkom
3. s
man
juju
se
izno
si d
nevn
ica
s 17
0 na
150
kun
a. U
mje
sto
da s
e id
e na
pov
e-ća
nje
post
ojeć
eg iz
nosa
dne
vnic
e, k
oji u
nato
č po
rast
u sv
ih tr
oško
va k
oji s
e pl
aćaj
u iz
dne
v-ni
ce, n
ije m
ijenj
an o
d 20
04. g
odin
e, V
lada
je
odlu
čila
za
više
od
10 p
osto
sm
anjit
i izd
atke
za
dne
vnic
e. S
vi re
leva
ntni
izra
čuni
pok
azuj
u da
je z
bog
pora
sta
trošk
ova
izno
s dn
evni
ce
treba
lo p
oveć
ati b
arem
za
50 p
osto
, odn
osno
da b
i on
u 20
12. g
odin
i tre
bao
izno
siti
bare
m
250
kuna
.
Nei
spla
tom
bož
ićni
ce u
201
2. g
odin
i (čl
anak
5.)
u iz
nosu
od
1250
kun
a uš
tedj
et ć
e se
u o
snov
-no
m i
sred
njem
ško
lstv
u sk
oro
90 m
ilijun
a ku
na.
Kako
ovi
m u
šted
ama
u 2
013.
god
ini v
alja
prib
ro-
jiti i
90
milij
una
kuna
zbo
g ne
ispl
aćen
og re
gres
a i v
iše
od 4
0 m
ilijun
a ku
na z
bog
neis
plać
enih
jubi
-la
rnih
nag
rada
(čla
nak
4.),
lako
je iz
raču
nati
da
se s
amo
u dr
ugoj
pol
ovic
i ove
god
ine
plan
ira n
a za
posl
enim
u o
snov
nim
i sr
ednj
im š
kola
ma
ušte
-dj
eti 1
63 m
il. k
una
(sta
ž), 8
0 m
ilijun
a ku
na (p
ro-
svje
tni d
odat
ak) i
90
milij
una
kuna
(bož
ićni
ca) i
li uk
upno
333
milij
una
kuna
, što
pro
sječ
no p
o sv
a-ko
m z
apos
leni
ku iz
nosi
4.7
57 k
una.
U 2
013.
god
ini V
lada
pla
nira
na
zapo
slen
ima
u os
novn
om i
sred
njem
ško
lstv
u uš
tedj
eti 3
26 m
i-liju
na k
una
(sta
ž), 1
60 m
ilijun
a ku
na (p
rosv
jetn
i do
data
k), 4
0 m
ilijun
a ku
na (j
ubila
rne
nagr
ade)
, 90
milij
una
kuna
(reg
res)
i 90
milij
una
kuna
(bo-
žićn
ica)
. Uku
pno
je ri
ječ
o 70
6 m
ilijun
a ku
na il
i pr
osje
čno
nešt
o vi
še o
d 10
tisu
ća k
una
po s
va-
kom
zap
osle
niku
.
ko
leg
ice
i ko
leg
e!
Stav
je S
indi
kata
zap
osle
nika
u h
rvat
skom
ško
lstv
u Pr
epor
od d
a po
nudu
Vla
de R
epub
like
Hrv
atsk
e si
ndik
ati ja
vnih
slu
žbi
treba
ju o
dbiti
zbo
g:SA
DR
ŽAJA
I O
PSEG
A PR
EDVI
ĐEN
IH U
ŠTED
A;do
k šk
olsk
i sin
dika
ti ka
o ra
zlog
odb
ijanj
a pr
ijedl
oga
Vlad
e R
epub
like
Hrv
atsk
e tre
baju
ista
knut
i i- N
ERAV
NO
MJE
RN
OST
U R
ASPO
DJE
LI P
RO
RAČ
UN
SKIH
UŠT
EDA
ko
leg
ice
i ko
leg
e!
Svi s
indi
kati
javn
ih s
lužb
i tre
baju
odm
ah, a
oso
bito
nak
on o
dbija
nja
prije
dlog
a Vl
ade
Rep
ublik
e H
rvat
ske,
zaj
edno
sa
svim
si
ndik
atim
a dr
žavn
ih s
lužb
i, fo
rmira
ti z
ajed
ničk
i Sto
žer z
a ob
ranu
pra
va iz
kol
ektiv
nih
ugov
ora.
Iz S
tože
ra b
i se
treba
le k
o-or
dini
rati
sva
sind
ikal
na o
čito
vanj
a i a
ktiv
nost
i koj
e će
sin
dika
ti po
duzi
mat
i nas
pram
Vla
di R
epub
like
Hrv
atsk
e, a
li i u
skla
diti
mob
ilizac
ijske
akt
ivno
sti m
eđu
član
stvo
m i
zapo
slen
icim
a pr
ije p
rovo
đenj
a za
jedn
ički
h si
ndik
alni
h ak
cija
. Sind
ikat
Pre
poro
d
ČLA
NO
VIM
A P
REP
OR
OD
A,
ČLA
NO
VIM
A Š
KO
LSK
IH S
IND
IKA
TA I
SVIM
ZA
POSL
ENIM
A U
ŠK
OLS
TVU
r
oG
las
za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu...
REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 17, broj 68, Zagreb, lipanj 2012.
3
ko
leg
ice
i ko
leg
e!
Stav
je S
indi
kata
zap
osle
nika
u h
rvat
skom
ško
lstv
u Pr
epor
od d
a po
nudu
Vla
de R
epub
like
Hrv
atsk
e si
ndik
ati ja
vnih
slu
žbi
treba
ju o
dbiti
zbo
g:SA
DR
ŽAJA
I O
PSEG
A PR
EDVI
ĐEN
IH U
ŠTED
A;do
k šk
olsk
i sin
dika
ti ka
o ra
zlog
odb
ijanj
a pr
ijedl
oga
Vlad
e R
epub
like
Hrv
atsk
e tre
baju
ista
knut
i i- N
ERAV
NO
MJE
RN
OST
U R
ASPO
DJE
LI P
RO
RAČ
UN
SKIH
UŠT
EDA
ko
leg
ice
i ko
leg
e!
Svi s
indi
kati
javn
ih s
lužb
i tre
baju
odm
ah, a
oso
bito
nak
on o
dbija
nja
prije
dlog
a Vl
ade
Rep
ublik
e H
rvat
ske,
zaj
edno
sa
svim
si
ndik
atim
a dr
žavn
ih s
lužb
i, fo
rmira
ti z
ajed
ničk
i Sto
žer z
a ob
ranu
pra
va iz
kol
ektiv
nih
ugov
ora.
Iz S
tože
ra b
i se
treba
le k
o-or
dini
rati
sva
sind
ikal
na o
čito
vanj
a i a
ktiv
nost
i koj
e će
sin
dika
ti po
duzi
mat
i nas
pram
Vla
di R
epub
like
Hrv
atsk
e, a
li i u
skla
diti
mob
ilizac
ijske
akt
ivno
sti m
eđu
član
stvo
m i
zapo
slen
icim
a pr
ije p
rovo
đenj
a za
jedn
ički
h si
ndik
alni
h ak
cija
. Sind
ikat
Pre
poro
d
za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu... za oGlasnu ploČu...
REPOROD Glasilo Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu PREPOROD, ISSN 1331-1492, godina 17, broj 68, Zagreb, lipanj 2012.
244. lipnja Održan prvi sastanak
predstavnika Vlade Republike Hrvatske i predstavnika dijela sindikata javnih službi. Od osam sindikata javnih službi, potpisnika Temeljnog kolektivnog ugovora, sastanku se nisu odazvali Sindi-kat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, Nezavisni sindikat zna-nosti i visokog obrazovanja i Hr-vatski strukovni sindikat medicin-skih sestara – medicinskih tehni-čara. Sastanak je prema stavo-vima predstavnika vlasti, značio formalni početak pregovora.
Predstavnici Vlade su upoznali predstavnike nazočnih sindikata (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski liječnički sindikat, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi i Hrvat-ski sindikat djelatnika u kulturi) sa svojim namjerama vezanim uz pregovore o izmjenama Temelj-nog kolektivnog ugovora. Dogo-voreno je kako će predstavnicima ovih osam sindikata javnih službi Vlada u najskorije vrijeme uputiti Prijedlog Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru.
5. lipnja Na s a s t a n k u G o s p o d a r -sko-soci ja l -nog vijeća raspravl jalo se o Prijed-logu Zakona o sindikalnoj reprezentativ-
nosti prije stavljanja ovog doku-menta na sjednicu Vlade, odno-
sno njegova slanja u saborsku proceduru. Do najvažnije izmje-ne na tekst predloženog zakona došlo je na prijedlog Vlade, od-nosno ministra Miranda Mrsića. Ministar Mrsić je, unatoč protiv-ljenju četiriju sindikalnih središ-njica, podigao cenzus granskim sindikatima za stjecanje statusa reprezentativnosti s 10 posto na 20 posto, a strukovnim sindikati-ma sa 30 posto na 40 posto. Na sastanku GSV-a ministar Mrsić nije ponudio nikakvo objašnje-nje za ovu intervenciju koja je uslijedila nakon što su na Koor-dinaciji Vlade predstavnici sviju ministarstava podržali Prijedlog Zakona sa 10 posto za granske sindikate i 30 posto za strukov-ne sindikate.
6. lipnja U Osijeku je u Elek-tro-tehničkoj i prometnoj školi, pod vodstvom Branka Barača, međužupanijskog povjerenika, a uz sudjelovanje predsjednika Sindikata, održano Međužupa-nijsko vijeće Istočna Hrvatska. Uz iznimno dobar odaziv povje-renica i povjerenika s područja Slavonije na sastanku se govo-rilo o svim aktualnostima u dje-lovanju našeg sindikata. Najav-ljene Izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju i novosti vezane uz Zakon o reprezenta-tivnosti – dvije su teme o kojima se najopsežnije raspravljalo. Pri-je početka sastanka održana je i tiskovna konferencija s temom „Kvalitetniji Zakon o odgoju i obrazovanju?” U drugom dijelu sastanka Međužupanijskog vi-
jeća, nazočni povjerenici pratili su predavanje „Cilj kao izazov” Mirjane Burić Moskaljov.
9. lipnja U Sisku, pod vod-stvom Marine Jovanić, održan sastanak Županijskog vijeća Preporoda za Sisačko-mosla-vačku županiju. Na sastanku se raspravljalo o svim sadržajima s 4. sjednice Glavnog vijeća. Umjesto dugogodišnje županij-ske povjerenice Marine Jovanić koja je imenovana za ravnatelji-cu Ekonomske škole Sisak, na sastanku su nazočni povjerenici za novu županijsku povjerenicu izabrali kolegicu Dubravku Pše-ničnik iz Osnovne škole Mladost, Lekenik.
11. lipnja Preporod reagirao priopćenjem na događanja u Osnovnoj školi Nikole Andrića u Vukovaru. Naime ni nakon dva tjedna prosvjetne vlasti nisu uspjele riješiti problem zabrane rada zaposlenicima, a učenici-ma pohađanja nastave od stra-ne Državnog inspektorata „sve dok traju okolnosti zbog kojih je neposredno ugrožen život i sigurnost učenika i djelatnika”. Nakon što je Nataša Bek, po-vjerenica Preporoda iz ove ško-le, upoznala s ovim problemom predsjednika Sindikata, Prepo-rod je zatražio od prosvjetnih vlasti da učine sve kako bi škola dobila električnu energiju te se u koliko toliko normalnim okol-nostima privela kraju nastavna godina u Osnovnoj školi Nikole Andrića u Vukovaru.
*** Pod vodstvom Igora Jova-novića, u Osnovnoj školi Poreč, održana je sjednica Županijskog vijeća Preporoda za Istarsku žu-paniju. Nakon što je županijski povjerenik Jovanović predstavio sve najvažnije informacije s 4. sjednice Glavnog vijeća, nazočni povjerenici raspravljali su o po-jedinim problemima vezanim uz sadržaj spomenutih informacija. Povjerenica Tamara Marković Gašparac upoznala je nazočne kolegice i kolege s problemima s kojima se susreću ona i članovi njene novoosnovane podružnice u Osnovnoj školi Poreč.
15. lipnja Predsjednik Pre-poroda Željko Stipić sastao se s predsjednikom i glavnom tajnicom Nezavisnih hrvat-skih sindikata. Na sastanku je sudjelovalo i više pravnih stručnjaka. Raspravljalo se o mogućnosti da se sudskim putem pokuša ishoditi zabra-na potpisivanja Temeljnog kolektivnog ugovora zbog protuzakonito sastavljenog pregovaračkog odbora. Tako-đer, raspravljalo se o pravnim aspektima situaciji u kojoj se donosi Zakon o sindikalnoj re-prezentativnosti.
...novosti... novosti... novosti... novosti... novosti... novosti... novosti... novosti...
ZDRAVKO MAK(1945. – 2012.)
OŠ Matija Antun Reljković Cerna
Cijenjeni kolega i prijatelj Zdravko Mak, umirov-ljeni nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture te višegodišnji povjerenik Sindikata Preporod u Osnovnoj školi Matija Antun Reljković – Cerna zauvijek nas je na-pustio 16. travnja 2012. godine.
Zdravko Mak rođen je 13. veljače 1945. u Čepinu. Gimnaziju i Pedagošku akademiju završio je u Osijeku. Prve godine svog rad-nog staža provodi u školama u Čepinu, Osijeku i Njemačkoj kao nastavnik tjelesnog odgoja. Nakon preseljenja u Županju 1975. nastavlja svoj rad u osnovnim školama u Vrbanji, Soljanima i Ba-binoj Gredi. Sport nije bio samo njegovo zanimanje već i način života. Dugi niz godina bio je trener u nogometnim klubovima u Soljanima, Babinoj Gredi i Županji, a desetak godina i izbornik u Nogometnom savezu općine Županja.
Završetkom Fakulteta za fizičku kulturu u Sarajevu i stjecanjem zvanja profesora za fizičku kulturu, 1988. zapošljava se u Osnov-noj školi Matija Antun Reljković – Cerna kao učitelj tjelesne i zdrav-stvene kulture gdje do odlaska u mirovinu 2010. godine, prema riječima učenika, slovi za strogog, ali pravednog te vrlo duhovitog i omiljenog učitelja.
Sindikalnim radom počinje se baviti 2005. kao povjerenik Sin-dikata Preporod u Osnovnoj školi Matija Antun Reljković – Cerna. Do ponovnog susreta u vječnosti, kolege će ga pamtiti kao izuzet-no odlučnog, pouzdanog i uvijek vedrog člana radne zajednice.
Ana Pavlović
u spomen
tel. 01 48 14 891
ostani romotor reporoda
OZIV NA SURADNJUZahvaljujući vašim tekstovima,
fotografijama i karikaturamaneka naše glasilo bude još kvalitetnije i raznovrsnije.
Vaše priloge šaljite na: [email protected]
blagajna uzajamne pomoćibrzo i efikasno rješava vaše financijske probleme
tel 021/323 036 ili www.sindikat-preporod.hr
pre
no
simo
iz tiska
