DOPREPORODNO DOBA(1815.-1835.)

POLITIČKA PODIJELJENOST HRVATSKE UOČI PREPORODA

• Hrvatska podijeljena na nekoliko političkih cjelina:Kraljvina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija

• Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana” -određen oblik samostalnosti• Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču• Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816. -1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj• Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču• Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine• Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje• Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija

GOSPODARSKI I DRUŠTVENI RAZVOJ U HRVATSKOJ I SLAVONIJI• gospodarska središta : Zagreb, Varaždin, Osijek, Karlovac, Koprivnica,

Rijeka, Senj• osnovna gospodarska djelatnost-poljodjelstvo;autarhična proizvodnja• razvijena trgovina (žito, sol, stoka, drvo) i obrt• početak 19.st.-otvaranje prvih industrijskih pogona:• 1817.g.-Đ. Garvrilović-radionica za proizvodnju mesa i mesnih

prerađevina• 1821.g.- Andrija Ljudevit Adamić-manufaktura papira→1835.prvi

parni stroj• 1824. proizvodnja hrastovih dužica• otvaranje pivovara: 1817.-Zagreb, 1854.- Karlovac• 1826.-tvornica ulja u Osijeku• 1843.-Savsko-kupsko parobrodsko društvo (“Sloga”)• 1846.-prva hrvatska štedionica

GOSPODARSTVO I DRUŠTVO U HRVATSKO-SLAVONSKOJ VOJNOJ KRAJINI

• obrt i trgovina-nerazvijeni• glavna gospodarska

djelatnost:poljoprivreda(nedovoljno razvijena)

• KRAJIŠNICI-seljaci i vojnici, nosioci patrijarhalnih obitelji

• obrađuju zemlju pod uvjetom da obavljaju vojnu službu

• podliježu strogim vojnim propisima• Opterećeni tlakom• Vlasnik zemlje je car, oni su samo korisnici• 1807. Krajiški temeljni zakoni-uređeni

odnosi među zadrugama

BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST

• MAKSIMILIJAN VRHOVAC• zagrebački biskup i banski namjesnik• preteča narodnog preporoda-potiče

kulturno -prosvjetnu djelatnost• 1794.otvara tiskaru u Zagrebu iz koje

izlazi prva ekonomska studija Temelj žitne trgovine Josipa Šipuša(1796.g.)

• 1804.-sudjeluje u osnivanju dioničkog društva koje počinje graditi Lujzijanu

• 1813.-svećenicima uputio poziv da sakupljaju narodnu baštinu

• 1819.-utemeljitelji donator Akademijine knjižnice (NSK)

BISKUP VRHOVAC I NJEGOVA DJELATNOST

• osnovao zagrebački park Maksimir

• zalaže se za sjedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom i uvođenje “ilirskog “ jezika

• organizirao obranu Hrvatske u vrijeme Napoeonovih ratova

• humanitarna djelatnost• na saboru u Požunu protivi se

mađarskoj prevlasti i nametanju mađarskog jezika

IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I UGARSKOG HEGEMONIZMA• carFranjo I. (1792.-1835.)• apsolutizam• Hrvatske zemlje izložene:austrijskom apsolutizmu• ugarskom hegemonizmu-nastoje skršiti

hrvatsku plemićku autonomiju i uvesti mađarski kao službeni jezik• 1825.g car saziva sabor u Požunu i Hrvatski sabor u

Zagrebu→hrvatski predstavnici se protive mađarskim težnjama (Vrhovac)

• 1827.g. Hrvatski sabor prihvaća odluku da se mađarski uvede u škole kao obavezan predmet

• Car nije potvrđivao odluke Požunskog i Hrvatskog sabora koje bi ugrožavale jedinstvo Monarhije

IZMEĐU AUSTRIJSKOG APSOLUTIZMA I UGARSKOG HEGEMONIZMA• 1830.g kraljevski protonotor Josip Kušević tiska knjižicu Iura

municipalia Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae• objašnjava hrvatsko-ugrasku državnopravnu povezanost kao

posljedicu ugovora između hrvatskog plemstva i ugraskog vladara• potrkijepio je popisom posebnih(municipalnih prava) do 1790.g.

JEZIČNE PRILIKE PRIJE PREPORODA• ne postoji jedinstven književni jezik, tri narječja:kajkavsko,

štokavsko i čakavsko• izgovor:ikavski, ijekavski ili ekavski• nema jedinstvenog pravopisa• hrvatski jezik nije priznat kao službeni• pojedini pisci se počinju zalagati za jezično jedinstvo: Josip Šipuš

1796.-radi lakšeg poslovanja• 1815. Antun Mihanović :Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu

domorodnom jeziku-naglašava potrebu da svaki narod u javne poslove treba uvesti narodni jezik

• 1814. Antun Nagy-pokreće novine “Slavonski i horvacki phoenix”-zalaže se za štokavštinu

• Tomo Mikloušić-kajkavsko narječje• ugarsko plemstvo želi uvesti mađarski kao službeni jezik u Hravtsku• Hrvati brane latinski, ali zauzimaju se i za hrvatski jezik• 1831. Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta...

DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.)• razdoblje hrvatske povijesti (1815.-1835.)obilježeno nastojanjima javnih

djelatnika da očuvaju hrvatsku samostalnost u sklopu Ugarske i probude nacionalnu svijest

• Hrvatske zemlje razjedinjene:• Civilna(banska Hrvatska) i Slavonija-”Zemlje krune sv. Stjepana” -određen oblik samostalnosti• Hrvatsko-slavonska Vojna krajina- Dvorsko ratno vijeće u Beču• Prekosavska Hrvatska-Kraljevina Ilirija 1816. -1822.priključena banskoj(civilnoj) Hrvatskoj• Banska krajina-Dvorsko ratno vijeće u Beču• Dalmacija i Istra-posebne austrijske pokrajine• Riječki kotar-tzv.ugarsko primorje• Međimurje i Baranja-dijelovi ugarskih županija• CILJ HRVATSKI POLITIČARA:ujedinjenje hrvatskih zemalja• ZAPREKE:bečki apsolutizam i ugarski hegemonizam, nacionalna

neosvještenost

DOPREPORODNO DOBA( 1815.-1835.)• MAKSIMILIJAN VRHOVAC• preteča narodnog preporoda-potiče kulturno -prosvjetnu djelatnost• na saboru u Požunu protivi se mađarskoj prevlasti i nametanju

mađarskog jezika• 20-ih i 30-ih god.19.st intenzivira se preporodna djelatnost

djelovanjem mladog naraštaja(Šipuš, Mihanović, Štoos, Gaj)• 1830.Josip Kušević -Iura municipalia...