SSvveeuuččiilliiššttee uu ZZaaggrreebbuu TTeekkssttiillnnoo--tteehhnnoolloošškkii ffaakkuulltteett ii AAMMCCAA TTTTFF

PPrriillaazz bbaarruunnaa FFiilliippoovviiććaa 2288 aa

ppoozziivvaa VVaass nnaa pprreeddaavvaannjjee kkoojjee ććee ooddrržžaattii

dr. sc. Marko Kralj

77.. ssvviibbnnjjaa 22000088.. uu 1133 ssaattii uu pprreeddaavvaaoonniiccii AA--330011

SSaažžeettaakk:: Danas svi postajemo svjesni značaja, potencijalnih prednosti i opasnosti novih tehnologija koje se temelje na inženjeringu na nanometarskoj skali. Znanstveni napredak koji prethodi novim nanotehnologijama svakodnevno i nezaustavljivo dolazi do novih spoznaja o novim fascinantnim svojstvima nanometarskih objekata. Na tako malim skalama usporedivim s veličinama atoma, izražena je kvantna priroda materije i ona određuje većinu tih naprednih svojstava. Neki od predmeta trenutnih nanoznanstvenih istraživanja naći će svoju primjenu u proizvodima budućnosti, te će, nadamo se, doprinijeti općoj dobrobiti čovječanstva. Vrlo često su problemi u proučavanju nanometarskih objekata i materijala multidisciplinarni i zahtijevaju znanja fizike, kemije, biologije i medicine, koja se nužno isprepliću pod zajedničkim nazivnikom nanoznanosti. U ovom izlaganju zavirit ćemo u nanoznanost očima fizičara, koji često daju doprinos u novim spoznajama razvojem instrumentarija. Vjerojatno je najznačajniji nanoskop – pretražni tunelski mikroskop (PTM). Ova metoda ključna je za dizajn i inženjering na nanometarskoj skali. PTM pomoću svoje oštre probe oslikava strukturu atoma i molekula na površinama i to u vrlo različitim uvjetima: od tehnološki vrlo čiste vakuumske okoline, do objekata uronjenih u biološki važne otopine. U predavanju ćemo proći kroz nekoliko fascinantnih primjera i naučiti o svojstvima nekih temeljnih koncepata nanotehnologija, poput 0.5 nm tankih oksida koji služe kao podloga za samoorganizaciju kompleksnijih nanostruktura, ili grafenskih ploha pogodnih za elektroniku budućnosti.

OOrrggaanniizzaacciijjsskkii ttiimm:: KKsseenniijjaa DDoolleežžaall,, RReennaattaa HHrržžeennjjaakk,, MMaarriijjaa VVeessnnaa PPoottooččiićć MMaattkkoovviićć,, IIvvaannaa SScchhwwaarrzz,, MMaajjaa SSoommooggyyii,, MMaajjaa SSttrraacceennsskkii KKaallaauuzz,, RRuužžiiccaa ŠŠuurriinnaa ii AAnniittaa TTaarrbbuukk

Rođen u Zagrebu 1973. godine. Doktorirao fiziku na PMF-u 2003. godine. Nakon toga proveo tri godine na Sveučilištu u Bonnu na poslijedoktorskom usavršavanju. Trenutno zaposlen na Institutu za fiziku, kao znanstveni suradnik. Osnovni istraživački interes je eksperimentalna fizika na površinama, što uključuje primjenu niza tehnika, jedna od kojih je pretražni tunelski mikroskop, koje se primjenjuju u proučavanju svojstava nanometarskih objekata. U trenutnom fokusu interesa su grafenski slojevi poduprti metalnim podlogama.