Prilaz baruna Filipovića 21 · 2019-03-04 · 2-18-5) od 11. travnja 2018. godine, za Plan je u okviru postupka SPUO obavezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku

Strateška studija utjecaja na okoliš

Plana navodnjavanja Varaždinske županije

Netehnički sažetak

Zagreb, veljača 2019.

za zaštitu prirode i okoliša

Prilaz baruna Filipovića 21

10000 Zagreb

OIB: 84310268229

Tel: +385 1 3717 317

Naziv dokumenta: Strateška studija utjecaja na okoliš Plana navodnjavanja Varaždinske županije

Nositelj izrade:

Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije

Franjevački trg 7

42 000 Varaždin

Izrađivač Studije:

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša,

Prilaz baruna Filipovića 21

10 000 Zagreb

Voditelj izrade Strateške studije: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Stručnjaci

Autor/ica Potpis Poglavlje

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Tlo i poljoprivredno zemljište, Poljoprivreda

Jasmina Benčić, mag.geogr.

Stanovništvo i zdravlje ljudi

Djelatnici


Igor Ivanek, prof. biol.

Bioraznolikost, Zaštićena područja prirode, Invazivne vrste

Marina Veseli, mag. oecol. et prot. nat.

Monika Radaković, mag.oecol.

Paula Bucić, mag. ing. oecoing

Otpadne vode, Nekontrolirani događaji, Kvaliteta zraka, Klimatske značajke

Danijel Stanić, mag. ing. geol.

Površinske i podzemne vode, Hidroenergetika i sustav zaštite obrane od poplava

Djelatnici


Mateja Leljak, mag. ing. prosp. arch.

Krajobrazne karakteristike, Kulturno-povijesna baština

Marina Čačić, mag. ing. agr.

Poljoprivreda, Tlo i poljoprivredno zemljište

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Uvod, Geološka građa i georaznolikost, Površinske i podzemne vode

Josip Stojak, mag. ing. silv.

Šume i šumarstvo, Divljač i lovstvo

Linda Korpar, mag.geogr.


Martina Rupčić, mag. geogr.

Odnos Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na nacionalnoj i županijskoj razini, Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Plan, Mogući razvoj okoliša bez provedbe Plana, Metodologija procjene utjecaja, Prekogranični utjecaji, Razumna alternativa, Praćenje stanja okoliša, Kontrola kvalitete

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Voditelj stručnog tima izrađivača: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Stručnjaci:

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Igor Ivanek, prof. biol.

Djelatnici:

Danijel Stanić, mag. ing. geol.

Martina Rupčić, mag. geogr.

Mateja Leljak, mag. ing. prosp. arh. Josip Stojak, mag. ing. silv.

VANJSKI SURADNIK

Autor Potpis Poglavlje

Amelio Vekić, dipl. arheolog

Kulturno-povijesna baština

Lara Bogovac, univ. bacc. ing. prosp. arch.

Krajobrazne karakteristike

ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša

mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, veljača 2019.

Ovaj proizvod izrađen je pod nadzorom BUREAU VERITAS CROATIA odobrenog sustava upravljanja kvalitetom koji je sukladan:

• normi ISO 9001 - broj certifikata: CRO20168Q

• normi ISO 14001- broj certifikata: CRO19455E

Strateška studija utjecaja na okoliš Plana navodnjavanja Varaždinske županije

Sadržaj

1 Uvod ........................................................................................................................................................................... 1

1.1 Ciljevi i svrha Plana ....................................................................................................................................... 2

1.1.1 Predloženo rješenje navodnjavanja .............................................................................................................. 2

1.1.2 Priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje ............................................................................... 4

2 Odnos Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na nacionalnoj i županijskoj razini ..... 4

3 Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj bez provedbe Plana ................................................................................... 4

4 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan ........................................................................................................ 5

5 Okolišne značajke na koje provedba Plana može značajno utjecati .......................................................................... 6

6 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Plan .. 6

7 Utjecaji Plana na okoliš .............................................................................................................................................. 7

7.1 Metodologija procjene utjecaja ...................................................................................................................... 7

7.2 Sažetak analize utjecaja sustava navodnjavanja planiranih Planom na sastavnice i čimbenike u okolišu .... 8

7.3 Prekogranični utjecaj ................................................................................................................................... 10

8 Mjere zaštite okoliša ................................................................................................................................................. 10

8.1 Opće mjere zaštite okoliša .......................................................................................................................... 10

8.2 Mjere ublažavanja utjecaja provedbe Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu ........................... 11

9 Razumna alternativa................................................................................................................................................. 14

10 Praćenje stanja okoliša............................................................................................................................................. 14

11 Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu ...................................................................................................... 15

11.1 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže .............. 16


Zagreb, veljača 2019. 1

1 Uvod

Strateška procjena utjecaja na okoliš (dalje u tekstu: SPUO) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Provedbom SPUO-a stvara se osnova za promicanje održivog razvoja kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u strategije, planove i programe pojedinog područja. Time se omogućuje da se mjerodavne odluke o prihvaćanju strategija, plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja koje bi strategija, plan i program svojom provedbom mogli imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka (Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)).

U postupku SPUO izrađuje se Strateška studija utjecaja na okoliša, stručna podloga kojom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa. Strateška studija mora obuhvaćati sve potrebne podatke, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku i prilaže se uz strategiju, plan ili program, a izrađuje ju pravna osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša (dalje u tekstu: Ovlaštenik). Svrha postupka SPUO je osigurati da posljedice po okoliš i zdravlje ljudi budu ocijenjene za vrijeme pripreme strategije, plana ili programa, prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja.

Predmet ove Strateške studije utjecaja na okoliš (skraćeno: Studija) je procjena vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi koji bi mogli nastati provedbom Plana navodnjavanja Varaždinske županije (dalje u tekstu: Plan) koji je strateški razvojni dokument, čijom se provedbom doprinosi sveukupnom razvitku poljoprivredne proizvodnje. Temeljna je svrha navodnjavanja ukloniti ograničenje nedostatka vode u razdoblju vegetacije radi ostvarenja optimalnog razvitka biljnih poljoprivrednih proizvoda. Njime su određeni glavni prioriteti razvoja Varaždinske županije te pilot projekti kao i to da li je i gdje navodnjavanje tehnički izvodljivo i ekonomski prihvatljivo, proizvodnja stabilna te da li se mjerama mogu smanjiti ili potpuno izbjeći štete od suše u Varaždinskoj županiji (u daljnjem tekstu: Županija; VŽ). Plan navodnjavanja obuhvaća prostor namijenjen poljoprivrednoj aktivnosti sukladno Prostornom planu VŽ.

Postupak SPUO za Plan provodi se temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša, Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17) i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08).

Stručni izrađivač Plana je tvrtka Elektroprojekt d.d. Zagreb.

Postupak SPUO započeo je Odlukom o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Plana navodnjavanja Varaždinske županije (Klasa: 320-01/17-01/10, Ur. broj: 2186/1-02/1-18-21) koju je donio Župan, dana 26. travnja 2018. godine. Nadležno tijelo za provedbu postupka strateške procjene temeljem Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17) je Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije koji provodi sve zakonom propisane postupke.

Za Plan je proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18). Prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Klasa: UP/I-612-07/18-71/73, Ur. broj: 517-07-2-2-18-5) od 11. travnja 2018. godine, za Plan je u okviru postupka SPUO obavezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije provelo je postupak određivanja sadržaja Studije, sukladno članku 8. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, na način da je pribavilo mišljenja tijela određenih posebnim propisima o sadržaju Studije i razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u Studiji, vezano na područje djelokruga toga tijela.

Dostavljena mišljenja su obrađena te je temeljem istih donesena Odluka o sadržaju strateške studije utjecaja Plana navodnjavanja Varaždinske županije na okoliš, 13. lipnja 2018. godine (Klasa: 320-01/17-01/10, Ur. broj: 2186/1-02/1-18-31).

Ovlaštenik za izradu ove Studije je tvrtka Ires ekologija d.o.o. koja posjeduje suglasnost od Ministarstva zaštite okoliša i energetike (skraćeno: MZOE) za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode.



1.1 Ciljevi i svrha Plana

Razlozi za donošenje Plana su poboljšanje prirodnog režima vlaženja navodnjavanjem, odnosno kontroliranim dodavanjem vode u trenutku potrebnom za pravilan razvoj biljke, a dokument predstavlja stratešku platformu za ciljeve Plana. Navodnjavanje omogućava podizanje proizvodnje ratarskih kutlura i u godinama koje se mogu okarakaterizirati kao sušne. Ujedno, navodnjavanjem se do određne mjere kompenziraju i negativni učinci koji nastaju pri smanjenju upotrebe kemijskih sredstava, čime se omogućava proizvodnja „zdrave hrane“. Budući da je intenzivna proizvodnja hrane strateški interes Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH), navodnjavanje ima važno mjesto i u njenom gospodarskom razvitku kao i razvitku Varaždinske županije.

Plan ima za cilj definirati smjernice, kriterije i ograničenja za planski razvoj navodnjavanja pojedinih područja, prijedlog njegove fazne realizacije, izvore financiranja, kao i upravljanje te gospodarenje vodnim resursima u svrhu navodnjavanja. Plan čini osnovu za razvoj sustava navodnjavanja na području Županije u segmentu planiranja, projektiranja i koordinacije izvođenja s efektima promjene strukture biljne poljoprivredne proizvodnje orijentirane tržištu koristeći komparativne prednosti tla i klime.

Ciljevi Plana su:

• osiguranje jasnog koncepta razvoja sustava navodnjavanja Varaždinske županije

• definiranje priritetnih područja

• definiranje pilot lokacija, odnosno pilot projekata

• valorizacija navodnjavanja (tehnički izvodljivo i ekonomski prihvatljivo)

• stvaranje preduvjeta za veću tržišnu konkurentnost.

Plan teritorijalno i sadržajno obuhvaća područje Varaždinske županije.

1.1.1 Predloženo rješenje navodnjavanja

Plan navodnjavanja na području Varaždinske županije temelji se na postojećoj pedološko – hidropedološkoj pogodnosti tla, mogućnosti dobave vode, stupnju uređenosti poljoprivrednih površina i uvažavanju namjene prostora prema važećoj prostorno–planskoj dokumentaciji. Sukladno pedološkoj osnovi za razvoj navodnjavanja u Varaždinskoj županiji odabrano je najpogodnije tlo koje se pokazalo kao najveći poljoprivredni potencijal Županije, a nalazi se uz Dravu koja ima karakterističan fluvio-glacijalni režim koji ni u ljetnim mjesecima ne oskudijeva vodom. Planom je predviđeno korištenje voda rijeke Drave zahvatom iz izgrađenih akumulacijskih jezera višenamjenskih hidrotehničkih sustava i gravitacijski dovod do područja navodnjavanja. Zatim je predviđena izgradnja crpnih stanica koje će zahvaćati vodu iz dovodnih cjevovoda i razvodnom tlačnom mrežom s hidrantima razvoditi vodu do poljoprivrednih površina. Predlaže se podjela na tri neovisna sustava navodnjavanja (skraćeno: SN) s obzirom na izvor vode za navodnjavanje (Slika 1.1):

• SN Varaždin zapad (zahvat iz Ormoškog jezera)

• SN Varaždin istok (zahvat vode iz Varaždinskog jezera)

• SN Ludbreg (zahvat vode iz akumulacije Dubrava).



Slika 1.1 Predloženi sustavi navodnjavanja u Varaždinskoj županiji (Izvor: IRES EKOLOGIJA prema podacima iz Plana)

Područje navodnjavanja odredila je raspoloživa visina uspora u Ormoškom jezeru (190,0 mn.m.), Varaždinskom jezeru (167,0 mn.m.) i akumulacijskom jezeru Dubrava (148,6 mn.m.), te namjena prostora koja je propisana Prostornim planom Varaždinske županije, PPUO/G i drugim prostornim ograničenjima.

Budući da na području općine Vidovec postoji navodnjavanje na malim parcelama i sitnom posjedu, u vidu korištenja više od 700 legaliziranih zdenaca za navodnjavanje (Slika 1.1), na tom području se ne predlaže izgradnja centralnog sustava navodnjavanja.

Veličina izgradnje ključnih objekata

Ukupna bruto površina predloženih površina za navodnjavanje iznosi 11 326 ha od čega se dobavom vode iz Ormoškog jezera predlaže navodnjavati do 2775 ha, iz Varaždinskog jezera do 5029 ha, a iz akumulacijskog jezera Dubrava do 3522 ha. Navedene površine su maksimalno predviđene ovim Planom, a u sljedećim fazama je na temelju zainteresiranosti poljoprivrednih proizvođača i spremnosti na korištenje sustava navodnjavanja potrebno odrediti točne površine na kojima će se razvijati projekti navodnjavanja.

Zahvatne građevine predviđene su na desnim nasipima Ormoškog jezera, odnosno Varaždinskog jezeru i akumulacije Dubrava. Reguliraju dovod vode do crpnih stanica koje su predviđene centralno s obzirom na pripadajuću površinu navodnjavanja. Zahvatne građevine opremit će se ulaznom rešetkom, spriječit će se unos sitnih čestica nanosa te trebaju biti opremljene sa zatvarač.ima. Visinski će se zahvatne građevine smjestiti ispod minimalne razine vodostaja u akumulacijama. Jednom godišnje prilikom pregleda asfaltne obloge na nasipima akumulacija, vodostaj u akumulaciji se snižava, tako da u tom periodu od tjedan dana nije predviđeno navodnjavanje. Planom se zaključuje da će jedini dozvoljeni način izgradnje (od stane HEP-a koji je vlasnik višenamjenskih sustava akumulacija) biti zahvat nategom, jer se na taj način ne narušava stabilnost nasipa akumulacija, odnosno objekt zahvata ne zadire u tijelo nasipa akumulacija. Zahvat vode nategom je stoga dalje razmatran u Studiji.

Osnovni zadatak dovoda je gravitacijsko transportiranje vode do crpnih stanica kojima se razvodi voda po poljoprivrednim površinama i osigurava dostatan tlak za primjenu odgovarajuće opreme za navodnjavanje. Predlaže se dovod vode



cjevovodm koji se može sastojati od jedne ili više cijevi ovisno o potrebnom kapacitetu i financijskoj isplativosti. Cjevovod se polaže u rov na dubini od minimalno 1,0 m od tjemena cijevi do terena. Dovod vode otvorenim kanalom moguć je zemljanim kanalom ili betonskim kanalom. Kod zemljanog kanala potrebno je predvidjeti foliju zbog osiguranja vododrživosti kanala.

Predviđena je podjela sustava navodnjavanja na više podsustava navodnjavanja na način da crpna stanica zahvaća vodu iz dovodnog cjevovoda te je dalje putem tlačne razvodne mreže distribuira do poljoprivrednih površina. Kapacitet crpki ovisi o površini koja se navodnjava putem pojedine crpne stanice i hidromodulu navodnjavanja, a visina dizanja ovisi o potrebnom tlaku za rad odabrane opreme za navodnjavanje te hidrauličkim gubicima u crpnoj stanici i cjevovodu.

Za rad crpnih stanice potrebno je osigurati priključak električne energije. Budući se radi u većim snagama crpki bit će potrebno izgraditi trafostanicu u neposrednoj blizini crpne stanice i priključni dalekovod.

1.1.2 Priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje

Priprema zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje podrazumijeva:

• zaštitu od štetnog djelovanja voda koja podrazumijeva zaštitu od poplava vodotoka na području Županije, kao i zaštitu od erozije i bujica, odvodnju viška vlastitih voda s poljoprivrednih površina, te po potrebi snižavanje razine podzemnih voda

• značajan preduvjet realizacije navodnjavanja su grupirane zemljišne čestice i okrupnjeni zemljišni posjed obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva zbog čega je potrebno provesti određene postupke uređenja zemljišnog posjeda što podrazumijeva arondaciju, komasaciju, zakup državnog zemljišta, udruživanje poljoprivrednih gospodarstava po posjedovnoj i proizvodnoj liniji i druge načine okrupnjavanja zemljišnog posjeda

• priprema zemljišta za navodnjavanje vezana je i uz nepovoljne učinke koji se mogu pojaviti kod primjene ove melioracijske mjere kao npr.: ispiranje hranjiva i osiromašivanje obradivog sloja tla, fizikalna i kemijska oštećenja tla, hidrogenizacija tla ili zaslanjivanja i alkalizacija tla.

2 Odnos Plana s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na nacionalnoj i županijskoj razini

U ovom poglavlju analizirani su ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po donošenju strategija, planova i programa na nacionalnoj i županijskoj razini, svrha i ciljevi tih dokumenata te usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima predmetnog Plana, i to za sljedeće dokumente:

• Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAP-NAV (Vlada Republike Hrvatske, 2005

• Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine (NN 75/17), Akcijski plan za razdoblje 2017.-2019. za provedbu Strategije

• Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske (NN 30/09)

• Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17)

• Strategija upravljanja vodama Republike Hrvatske (NN 91/2008)

• Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

• Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (NN 117/15)

• Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013.(Produljena do 2017. godine) (Službeni vjesnik Varaždinske županije, Broj 36/2010 )

• Prostorni plan Varaždinske županije (Službeni vjesnik Varaždinske županije, Broj 08/02, 29/06 i 16/09).

3 Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj bez provedbe Plana

Pristup izrade dokumentu zasniva se na međunarodno prihvaćenom okviru za izvještavanje o stanju okoliša – DPSIR metodologiji. Ovaj okvir pretpostavlja uzročno-posljedične veze međusobno povezanih komponenti društvenih i ekonomskih sustava te okoliša. On prepoznaje lanac pokretačkih sustava i procesa pojedinih pritisaka na okoliš, posljedice



tih pritisaka, tj. stanja okoliša koje generiraju različite probleme i utjecaje na okoliš. Navedeni pritisci i utjecaji ljudskih aktivnosti na sastavnice okoliša za posljedicu imaju odgovor društva koji nizom mjera djeluje na sve karike lanca. Sukladno navedenoj metodologiji, postojeće stanje okoliša analizira se kroz poglavlja Pokretači promjena u okolišu, Opterećenja okoliša te Sastavnice okoliša i čimbenici u okolišu.

Pokretače promjena u okolišu može predstavljati svaka ljudska aktivnost koja ugrožava ili bi mogla ugrožavati sastavnice okoliša odnosno izazivati promjene u okolišu na nekom prostoru te povećavati opterećenja okoliša. U kontekstu predmetnog Plana, razmatrani su sljedeći pokretači promjena u okolišu: poljoprivreda i hidroenergetika te sustav zaštite od poplava.

Opterećivanje okoliša je svaka aktivnost ili posljedica utjecaja aktivnosti u okoliš, ili utjecaj određene aktivnosti na okoliš, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati smanjenje kakvoće okoliša, rizik po okoliš ili korištenje okoliša. Najznačajnija opterećenja okoliša koja će se generirati provedbom Plana su otpadne vode i invazivne vrste.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša , članku 4, stavku 1, podtočki 67, sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora. Članak 76, stavak 2 navodi da se procjenom utjecaja na okoliš utvrđuju utjecaji na sljedeće čimbenike okoliša: zemljište, tlo, vode, more, zrak i klimu, šume, stanovništvo i zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, bioraznolikost, prirode vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu te podložnost riziku od nastanka velike nesreće ili katastrofa. Zbog navedenog, poglavlje opisa stanja sastavnica okoliša i čimbenika u okolišu sadrži sljedeće stavke: kvaliteta zraka i klimatske značajke, tlo i poljoprivredno zemljište, površinske i podzemne vode, georaznolikost, bioraznolikost, krajobrazne karakteristike, šume i šumarstvo, divljač i lovstvo, stanovništvo i zdravlje ljudi te kulturno-povijesna baština.

Varaždinska županija nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Sa zapadne strane graniči s Republikom Slovenijom, a granični karakter daje joj i blizina susjednih zemalja: Austrije i Mađarske. Susjedne županije su joj: Međimurska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska. Pripada prostoru središnje Hrvatske. Površina Županije je 1261,29 km2, što je 2,23 % površine Republike Hrvatske.

Na području Županije nalaze se 303 naselja, ustrojena u 28 jedinica lokalne samouprave. U sastavu Varaždinske županije, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07), nalazi se 6 gradova: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Varaždinske Toplice i 22 općine: Bednja, Breznica, Breznički Hum, Beretinec, Cestica, Donja Voća, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko. Sjedište Županije je grad Varaždin. Površinom najveći grad je Novi Marof (111,75 km2 ), a najmanji Varaždin (59,45 km2). Najveća općina je Bednja (78,01 km2), a najmanja Beretinec (12,40 km2).

Geografski se sastoji se od dva dijela: većeg, koji pripada dravskom porječju i manjeg koji pripada savskom porječju. Međusobno su odvojeni gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja. Sjevernije od tog niza nalazi se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski s brežuljcima na jugu i zapadu. Južni dio je manji, većinom brežuljkast i izdužen od sjevera prema jugu uz rijeku Lonju koja otječe prema rijeci Savi. Županija ima veliko prometno značenje jer se u ovom prostoru križaju dva važna prometna koridora: transverzalni primarnog značenja, koji je najkraća i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana te longitudinalni sekundarnog značenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istočnim susjedima. Oko 40 km autoceste u punom profilu Goričan-Varaždin-Zagreb povezuje sjeverni i južni dio Županije Najznačajnija državna cesta je Podravska magistrala (državna cesta D-2) koja prolazi uzduž Županije, od njenog najistočnijeg dijela do najzapadnijeg na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska.

4 Postojeći okolišni problemi koji su važni za Plan

Analiza postojećeg stanja i trendova pokretača promjena u okolišu, opterećenja okoliša te sastavnica i čimbenika u okolišu rezultirala je izdvajanjem postojećih okolišnih problema svih sastavnica i čimbenika u okolišu s aspekta područja primjene Plana. Njima je istaknut značaj, lokacije, uzroci te poveznice s pokretačima promjena i opterećenjima okoliša. Okolišne probleme se kumulativno sagledava prilikom strateške procjene sustava navodnjavanja na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu.



5 Okolišne značajke na koje provedba Plana može značajno utjecati

Okolišne značajke područja na koja provedba Plana može značajno utjecati opisane u poglavlju Postojeće stanje okoliša i mogući razvoj okoliša bez provedbe Plana, izdvajaju i prikazuju sukladno preliminarno prepoznatim utjecajima kojima se na njih provedbom Plana može vjerojatno značajnije utjecati.

Tablica 5.1 Okolišne značajke na koje provedba Plana može značajno utjecati po sastavnicama okoliša i u čimbenicima u okolišu

Sastavnica okoliša Okolišna značajka Utjecaj

Tlo i poljoprivredno zemljište

Kemijske i biološke karakteristike tla

Intenzifikacija poljoprivredne proizvodnje može dovesti do povećane upotrebe mineralnih i organskih gnojiva te na taj način povećati koncentracije onečišćujućih tvari u tlu što će narušiti biološku raznolikost.

Površinske i podzemne vode

Fizikalno-kemijski pokazatelji vodnih tijela na Dravi, Plitvici i Bednji

Povećanjem količine gnojiva koja će se koristiti na području planiranih sustava navodnjavanja povećati će se opterećenje vodnih tijela na Dravi, Plitvici i Bednji hranjivim tvarima.

Hidromorfološki elementi vodnih tijela na rijeci Dravi

Zahvaćanjem vode za potrebe navodnjavanja nepovoljno će se utjecati na hidrološki režim i indeks korištenja vodnih tijela na rijeci Dravi.

Bioraznolikost Vodena staništa (mrtvice i rukavci) i

prisutna ugrožena fauna

Promjena hidrološkog režima površinskih i podzemnih voda i moguća akumulacija agrokemikalija u slabije protočnom ili stajaćem vodenom okolišu mogu značajno utjecati na kvalitetu staništa i prisutne vrste.

Zaštićena područja prirode Regionalni park Mura-Drava

Promjene stanišnih uvjeta i potencijalna prenamjena staništa može rezultirati narušavanjem bioraznolikosti, georaznolikosti, ekoloških obilježja i krajobrazne vrijednosti zaštićenog područja prirode Mura-Drava.

6 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, koji se odnose na Plan

Konvencije i protokoli su međunarodni ugovori čije odredbe potpisnice dokumenata moraju poštivati. Njihovim ratificiranjem države se formalno obvezuju na provedbu odredbi, zakonom i u praksi. Prikaz ciljeva zaštite okoliša uspostavljenih po zaključivanju međunarodnih ugovora i sporazuma, svrha i ciljevi tih dokumenata te usporedba njihovih ciljeva sa ciljevima predmetne Plana dana je za sljedeće dokumente:

• Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša Aarhus (1998) (NN – MU 10/01)

• Protokol o strateškoj procjeni okoliša Kijev (2003) (NN-MU 3/10.)

• Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, Stockholm (2001) (NN-MU 011/2006)

• Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama (UNFCCC, 1992) (NN-MU 02/96)



• Konvencija o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro (1992.) (NN-MU 6/96)

• Konvencija o europskim krajobrazima Firenze (2000) (NN-MU 12/02)

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, UNESCO (1972.) (NN-MU 12/93)

• Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31. 12. 1991.).

7 Utjecaji Plana na okoliš

7.1 Metodologija procjene utjecaja

Sukladno metodološkim preporukama za izradu strateških studija koje analiziraju strategije, planove i programe predloženim u okviru projekta IPA 2010 „Jačanje kapaciteta za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš na regionalnoj i lokalnoj razini“ iz 2014. godine, procjena utjecaja provedbe Plana na okoliš izvršena je putem odabira strateških ciljeva:

Očuvati I. kategoriju kvalitete zraka

Postići najmanje dobro stanje vodnih tijela i spriječiti pogoršanje stanja vodnih tijela

Osigurati održivo upravljanje ugroženih i rijetkih staništa i ekoloških procesa o kojima ovise

Očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu

Održivo koristiti tlo, poljoprivredno i šumsko zemljište

Očuvati kvalitetu krajobraza

Osigurati dobru kvalitetu života stanovništva

Iz njihova odabira vidljivo je da je glavna metodološka smjernica za procjenu utjecaja analiza prihvatljivosti aktivnosti u sustavima navodnjavanja koje predlaže Plan u odnosu na relevantne okolišne sastavnice ili čimbenike i njihove značajke zbog čega je i svakom cilju pridodana pripadajuća sastavnica okoliša ili čimbenik u okolišu.

Nakon odabira strateških ciljeva izvršena je procjena utjecaja provedbe Plana na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu kojom se procjenjuje kakav utjecaj će aktivnosti ili elementi planiranih sustava navodnjavanja imati na iste. Utjecaji Plana na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu procjenjuju se metodom ekspertne prosudbe temeljem dostupnih postojećih podataka o karakteristikama aktivnosti ili elemenata sustava navodnjavanja Plana te dostupne nacionalne i međunarodne znanstveno-stručne literature o mogućim utjecajima pojedinih obilježja planiranih aktivnosti.

Prilikom analize procjene utjecaja na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu koriste se sljedeće kategorije utjecaja koje služe za detaljnije definiranje vrste i opsega pojedinačnih utjecaja:

• prema značajnosti: pozitivan, neutralan, zanemariv, umjereno negativan i značajno negativan utjecaj

• prema putu djelovanja: neposredan i posredan utjecaj

• prema području dostizanja: izravno zaposjedanje, ogrnaičeno područje utjecaja, lokalan utjecaj, regionalan utjecaj, prekograničan utjecaj

• prema vremenskom trajanju: kratkoročan, srednjoročan, dugoročan i trajan utjecaj

• prema ukupnom djelovanju: kumulativan i sinergijski utjecaj.

Rezultati procjene utjecaja provedbe Plana na strateške ciljeve zaštite okoliša daju koncizan osvrt zaključne procjene utjecaja koja ukazuje na pozitivne i negativne promjene koje će nastati provedbom Plana na sastavnice i čimbenike u okolišu.

Prilikom procjene utjecaja Plana na okoliš polazi se od činjenice da će se provedbom planiranih aktivnosti i elemenata sustava navodnjavanja poštivati sve zakonske odredbe.

Isto tako, za sve sastavnice i čimbenike u okolišu po principu predostrožnosti procijenjen je najgori mogući scenarij utjecaja s obzirom da se radi o strateškoj procjeni gdje unutar planiranih područja sustava navodnjavanja nije preciziran način izvedbe kao ni točna lokacija provedbe. Stoga, takva procjena treba pomoći prilikom definiranja projektne razine kada će planirane aktivnosti biti definirane u formi zahvata za koje će se provoditi procjena ili ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.



Kako navodnjavanje treba promatrati kao dio kompleksnoga sustava kojemu treba prethoditi priprema potrebne dokumentacije odnosno uvjeta, suglasnosti i projekata, a koja obuhvaća analiziranje, snimanje, preispitivanje i testiranje brojnih uvjeta i pogodnosti može li se i kako navodnjavati određeno tlo, kulturu i kakvim načinima metodama i sustavima na određenome području, a da sve to istovremeno bude u skladu s važećim zakonima i podzakonskim aktima, obrađene su i posljedice nestručnog navodnjavanja, dakle provođenja postupka hidromelioracije bez ispunjenja navedenih radnji te poštivanja posebnih propisa vezanih za predmet Plana.

Sastavnice i čimbenici u okolišu na koje neće biti razmatrana procjena utjecaja su:

• Geološka građa i georaznolikost – na području obuhvata Plana kao i u njegovoj širem području utjecaja ne nalazi se zaštićena geobaština, niti se aktivnostima realizacije planiranih sustava navodnjavanja može utjecati na narušavanje elemenata georaznolikosti.

Svaka sastavnica okoliša i čimbenik u okolišu koristi specifičnu metodologiju procjene utjecaja s obzirom na svoje karakteristične elemente i značajke.

7.2 Sažetak analize utjecaja sustava navodnjavanja planiranih Planom na

sastavnice i čimbenike u okolišu

Značajnost promjene koju uzrokuju aktivnosti sustava navodnjavanja, na strateškoj razini nije moguće precizno definirati, budući da ovisi o prostornom kontekstu lokacije istih kao i njihovim budućim karakteristikama. Ipak, mogući negativni utjecaji prepoznati su za sljedeće sastavnice i čimbenike u okolišu:

• Tlo i poljoprivredno zemljište:

o umjereno negativan utjecaj onečišćenja tla prilikom povećane uporabe mineralnih i organskih gnojiva te sredstava za zaštitu bilja čiji neiskorišteni ostaci ostaju u tlu te na taj način narušavaju biološku raznolikost i aktivnost, ponajviše mikroorganizama

• Površinske i podzemne vode

o umjereno negativan utjecaj na hidrološki režim i indeks korištenja vodnih tijela na rijeci Dravi za potrebe navodnjavanja

o umjereno negativan utjecaj na ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela rijeke Drave, Plitvice i Bednje te njihovih pritoka uslijed povećanja koncentracije ukupnog dušika i ukupnog fosfora te pesticida u vodi

o umjereno negativan utjecaj na podzemne vode unutar tijela podzemnih voda CDGI_19 Varaždinsko područje i CDGI_20 Sliv Bednje uslijed promjene razina podzemnih voda te umjeren utjecaj na njihovo kemijsko stanje uslijed povećanja koncentracije onečišćujućih tvari u podzemnim vodama

• Bioraznolikost i zaštićena područja prirode

o umjereno negativan i trajan utjecaj prenamjene staništa u poljoprivredne površine o umjereno negativan, trajan i lokalan utjecaj na kvalitetu staništa i prisutnu ugroženu floru uslijed

zaslanjivanja tla što negativno utječe na rast biljaka i kvalitetu staništa, osobito orhideje i šaševe koji ne toleriraju povišene količine dušika u tlu

o posredan, lokalan i potencijalno značajno negativan utjecaj na osjetljiva vodena staništa (mrtvice i rukavci) te gubitak faune koja se tamo nalazi (osobito neke ugrožene i rijetke vrste riba poput karasa i piškura) uslijed potencijalnog povremenog presušivanja uzrokovanog promjenom razine podzemnih voda i hidrološkog režima tog područja

o umjereno negativan utjecaj na bioraznolikost i georaznolikost te ekološka obilježja područja rijeke Drave u regionalnom parku Mura-Drava

o umjereno negativan trajan lokalni utjecaj na zaštićeno područje Arboretum Opeka uslijed potencijalnih promjena stanišnih uvjeta šireg područja

• Krajobrazne karakteristike

o umjereno negativan i dugoročan utjecaj na smanjenje krajobrazne raznolikosti područja (gubitak živica, šumaraka i šikara), smanjenje vizualne i strukturne kompleksnosti krajobraza intenziviranjem poljoprivrede i promjena cjelokupnog doživljajnog karaktera kulturnog krajobraza



• Šume i šumarstvo

o posredan, umjereno negativan utjecaj povećanja oštećenosti šumskih sastojina (otežan rast i razvoj) ispiranjem pesticida, štetnih spojeva u gnojivima i soli izravno s poljoprivrednih površina ili putem podzemnih/poplavnih voda u šumska staništa na području lokalnog utjecaja

o posredan, umjereno negativan utjecaj potencijalnog narušavanja stabilnosti šumskih sastojina (sušenje stabala), prvenstveno sveza Salicion albae, Alnus glutinosae i Alnion incanae (hidromorfna tla), na području lokalnog utjecaja

• Divljač i lovstvo

o umjereno negativan utjecaj na vitalnost/kvalitetu populacije konzumiranjem pesticidima i umjetnim gnojivima onečišćene hrane ili vode (potencijalna genotoksičnost, teratogenost, kancerogenost, mutagenost i dr..), posebno od strane pilića trčke i fazana koji se do 3. tjedna starosti hrane isključivo insektima, pa se u konačnici javlja i rizik od ugibanja na području lokalnog utjecaja

o umjereno negativan utjecaj stradavanja i uznemiravanja divljači radom poljoprivredne mehanizacije

• Stanovništvo i zdravlje ljudi

o umjereno negativan, dugoročan i posredan utjecaj na promjenu kvalitete vode za piće, kod stanovništva koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe, zbog povećanja koncentracije onečišćujućih tvari u podzemnim vodama

• Kulturno-povijesna baština

o umjereno negativan utjecaj rezultira provedbe Plana fizičkim promjenama i/ili promjenama prostornih obilježja u zoni 250 m u kojoj se nalaze sakralne građevine, civilne građevine, graditeljski sklopovi, gradsko seosko naselje te arheološki lokaliteti.

Poštujući načelo predostrožnosti, za prepoznate negativne utjecaje popisane su mjere zaštite i ublažavanja, a kojima se ujedno djeluje u smjeru postizanja strateških ciljeva zaštite okoliša.

Sastavnice i čimbenici u okolišu na koje se aktivnostima Plana utječe pozitivno su sljedeće:

• Kvaliteta zraka i klimatska obilježja:

o navodnjavanje tla odnosno poboljšanje mikroklimatskih uvjeta za rast biljaka uslijed dugotrajnih sušnih razdoblja dugoročno pozitivno utječe na prilagodbu sektora poljoprivrede klimatskim promjenama

• Tlo i poljoprivredno zemljište

o pozitivan utjecaj osiguranja povoljnog vodnog režima u tlu što posredno utječe na bolju strukturu tla, povećanu biološku raznolikost odnosno plodnost tla te mobilnost hranjivih tvari u tlu koje će biljka moći lakše iskoristiti

• Stanovništvo i zdravlje ljudi

o pozitivan i dugoročan utjecaj povećanja radnih mjesta u poljoprivredi (i popratnim djelatnostima) o pozitivan i dugoročan utjecaj zaustavljanja procesa depopulacije neurbanih područja Županije zbog

povećanja zanimanja za poljoprivrednu proizvodnju koja ima mogućnost ostvarenja višeg dohotka i povećanja udjela poljoprivredne djelatnosti u ukupnoj strukturi prihoda svih djelatnosti Županije.

Na području Županije primjetno je povećanje učestalosti ekstremnih meteoroloških prilika koje su u posljednjem desetljeću najznačajnije štete prouzročile u sektoru poljoprivrede. Uz trenutno stanje i projicirani nastavak i intenziviranje klimatskih promjena u budućem razdoblju očekuje se dodatno smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura i manja produktivnost stoke, kao posljedica smanjenja količine oborina u vegetacijskom razdoblju, manje vlažnosti tla, povećanja evapotranspiracije i povećanja temperature zraka.

Predmetni Plan smatra se jednom od najvažnijih mjera prilagodbe klimatskim promjenama jer će površine koje se navodnjavaju biti manje ranjive na klimatske promjene, uslijed čega će doći do viših prinosa, a u određenim situacijama i bolje kakvoće poljoprivrednih kultura.



7.3 Prekogranični utjecaj

Varaždinska županija na svom zapadnom dijelu graniči s Republikom Slovenijom dok ju na istočnom dijelu od Mađarske dijeli područje Koprivničko-križevačke i Međimurske županije. Područje obuhvata Plana smješteno je uz rijeku Dravu, poveznicu okoliša triju država, a aktivnosti Plana koje su izravno vezano za područje rijeke Drave su zahvaćanje vode iz triju akumulacijskih jezera na njenom toku – Ormuškog (čija jedna polovica pripada Republici Sloveniji) te Varaždinskog i jezera Dubrava (koji se u potpunosti nalazi u Republici Hrvatskoj, a dijele ih Varaždinska i Međimurska županija).

Posljedica zahvaćanja vode za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina iz navedenih vodnih tijela je promjena hidrološkog režima (snižavanje razine podzemnih voda na širem području nakon dužeg vremena crpljenja) i indeksa korištenja što se može odraziti i na nizvodna vodna tijela na rijeci Dravi. U slučaju 100 %-tnog korištenja predloženih površina navodnjavanja, zahvaćat će se samo 1,09 % vode u rijeci Dravi s obzirom na prosječni srednji mjesečni protok, odnosno 3,34 % vode u odnosu na prosječni minimalni mjesečni protok.

Budući da rijeku Dravu karakterizira specifičan kišno-ledenjački režim, pretpostavlja se da se najveće količine vode za navodnjavanje neće zahvaćati prilikom njenih minimalnih protoka, zbog čega se na vodna tijela Republike Slovenije koja se nalaze uzvodno ne očekuje značajan utjecaj promjene hidromorfoloških elemenata vodnih tijela. Nizvodno akumulacijskih jezera se na području RH očekuje negativan kumulativan utjecaj Plana na indeks korištenja vodnih tijela starog, prirodnog toka rijeke Drave kojima se izgradnjom akumulacija zahvatilo/preusmjerilo više od 75 % vode. Budući da se na granici Koprivničko-križevačke županije i Mađarske smjestilo ušće rijeke Mure u rijeku Dravu, čime ona mijenja njen hidrološki režim, ne očekuju se utjecaji promjene hidromorfoloških elemenata rijeke Drave na području Mađarske. Zbog svega navedenog, prekograničan utjecaj provedbe Plana na okoliš se može isključiti

8 Mjere zaštite okoliša

Mjere zaštite okoliša predložene su na temelju analize mogućih utjecaja na sastavnice okoliša te čimbenika u okolišu uslijed realizacije predmetnog Plana, a obuhvaćaju prijedloge općih mjera zaštite okoliša (propisane u svrhu ublažavanja ili sprječavanja posljedica nestručnog navodnjavanja) te mjera ublažavanja utjecaja provedbe Plana na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu koje se propisuju za umanjivanje potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš pri realizaciji aktivnosti i elemenata planiranih sustava navodnjavanja.

8.1 Opće mjere zaštite okoliša

Sastavnica i čimbenik u okolišu

Mjera Nositelj provedbe

Tlo i poljoprivredno zemljište Površinske i podzemne vode

Bioraznolikost

Za svaki zahvat navodnjavanja treba izraditi potrebne laboratorijske analize i preporučena ograničenja provjeriti na pokusnim poljima ili potvrditi praksom kako bi se prema dobivenoj

kvaliteti odredile potrebne i moguće mjere gospodarenja.

Investitor/Nositelj zahvata

Provesti laboratorijske analize nužne za procjenu kvalitete vode za navodnjavanje

sukladno kriterijima Organizacije za prehranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima.

Investitor/Nositelj zahvata

Provesti edukaciju krajnjih korisnika o važnosti pridržavanja dobre poljoprivrede prakse i

provođenja plodoreda.

Investitor/Nositelj zahvata Ministarstvo nadležno za poljoprivredu

Provesti edukaciju o ispravnoj upotrebi sustava za navodnjavanje s nositeljima zahvata i

korisnicima.

Ministarstvo nadležno za poljoprivredu Ministarstvo nadležno za vodno

gospodarstvo



Sastavnica i čimbenik u okolišu

Mjera Nositelj provedbe

Planirati održivo korištenje prirodnih resursa na način da se poveća udio ekološke

poljoprivredne proizvodnje u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu

Varaždinska županija/Nositelj zahvata

Realizaciju sustava navodnjavanja provoditi u suradnji sa stručnjacima iz područja vodnog

gospodarstva, tloznanstva i melioracija Investitor/Nositelj zahvata

8.2 Mjere ublažavanja utjecaja provedbe Plana na sastavnice okoliša i čimbenike

u okolišu Sastavnica

okoliša i čimbenik u

okolišu

Aktivnost Plana

Utjecaj Mjera zaštite Nositelj

provedbe

Tlo i poljoprivredno

zemljište

Predloženo rješenje

Intenziviranje poljoprivredne

proizvodnje

Onečišćenje tla primjenom mineralnih i organskih gnojiva te sredstava za

zaštitu bilja

Prije realizacije sustava navodnjavanja provesti analizu tla kako bi se utvrdilo stanje tla (pH vrijednost tla, količina ukupnog dušika u tlu, količina humusa u tlu, količina pristupačnog fosfora (P2O5,) i pristupačnog kalija (K2O), količina mikroelemenata u tlu (bor, željezno, mangan, bakar i cink)) čiji će rezultati biti temelj izračuna potrebne prihrane (gnojidbe) kultura.

Korisnici

Smanjenje bioraznolikosti tj. plodnosti tla u zoni

rizosfere i narušavanje strukture tla

neprovođenjem strukture sjetve

Pridržavati se plodoreda određenog planiranom strukturom sjetve kako bi se struktura i plodnost tla održala u dobrom stanju te kako bi se smanjila zakorovljenost usjeva i primjena herbicida za uklanjanje iste.

Korisnici

Površinske i podzemne

vode


Zahvaćanje vode za

navodnjavanje

Promjena hidrološkog režima i indeksa korištenja vodnih tijela na rijeci Dravi

Sve planirane zahvate vode koji bi trebali osigurati preraspodjelu voda iz prirodnog ciklusa u svrhu navodnjavanja nužno je projektirati vodeći računa o osiguranju ekološki prihvatljivog protoka na vodnim tijelima na starom toku rijeke Drave: CDRI0002_019, CDRN0002_018, CDRN0002_016 i CDRN0002_014.

Investitor / Nositelj zahvata

Pripremi radovi

Odvodnja viška vlastitih voda s poljoprivrednih

površina

Promjene razina podzemnih voda

Organizirati provedbu čišćenja odvodnih zaraslih kanala.

Hrvatske vode



Sastavnica okoliša i

čimbenik u okolišu

Aktivnost Plana


provedbe

Bioraznolikost

Zaštićena područja prirode


Zahvaćanje vode

Stradavanje vodene faune (osobito manje vrste i riblju

mlađ) usisavanjem u odvodne cijevi

U najvećoj mogućoj mjeri spriječiti usisavanje akvatičkih životinja u odvodne cijevi odgovarajućim zaštitnim rešetkama.


Bioraznolikost

Zaštićena područja prirode

Šume i šumarstvo

Pripremni radovi

Zaštita od štetnog

djelovanja voda

Odvodnja viška vlastitih voda s poljoprivrednih

površina

Po potrebi snižavanje

razine podzemnih

voda

Narušavanje stanišnih uvjeta vodenih i vlažnih

staništa uslijed promjena hidrološkog režima

površinskih i podzemnih voda šireg područja realizacije aktivnosti

Aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda uskladiti s uvjetima očuvanja prirodnih staništa i planirati na način da se omogući migracija divljih vrsta u vodotocima.

Prilikom planiranja aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda prednost dati prirodi bliskim rješenjima (prirodna retencija, zelena infrastruktura i dr.).

Hrvatske vode/Investitor



Sastavnica okoliša i

čimbenik u okolišu

Aktivnost Plana


provedbe

Krajobrazne karakteristike

Bioraznolikost

Divljač i lovstvo



proizvodnje

Smanjenje vizualne i strukturne kompleksnosti krajobraza (gubitak živica,

šumaraka i šikara) te promjena cjelokupnog doživljajnog karaktera kulturnog krajobraza

Prenamjena rijetkih i ugroženih staništa te

smanjenje bioraznolikosti livada i polja

Narušavanje kvalitete stanišnih uvjeta za divljač

(osobito sitnu), tj. smanjenje bonitetne

vrijednosti lovišta zbog gubitka livada, živica i

šumaraka

U najvećoj mogućoj mjeri očuvati elemente kulturnog krajobraza koji se nalaze na obradivom zemljištu područja navodnjavanja te na površinama koje graniče s obradivim zemljištem (živice, šumarci i jarci) radi očuvanja krajobraznog uzorka područja, prema smjernicama Programa izravnih plaćanja u poljoprivredi 2015. - 2020. godine.

Regionalni ured agencije za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju

Varaždinske županije


Pripremni radovi

Grupiranje zemljišnih čestica i

okrupnjavanje zemljišnih posjeda

(komasacija)



Povećanje upotrebe

mineralnih i organskih gnojiva i

sredstava za zaštitu bilja

Promjena kvalitete vode za piće, kod stanovništva koje nije priključeno na sustav

javne vodoopskrbe

Izraditi godišnji plan monitoringa (praćenja) zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju na privatnim vodoopskrbnim sustavima (npr. bunar) prije provedbe sustava navodnjavanja za područja koja se navodnjavaju te ga redovito ažurirati sukladno dobivenim rezultatima.

Hrvatski zavod za

javno zdravstvo

Kulturno-povijesna

baština



proizvodnje

Fizička promjena i/ili promjena prostornih

obilježja u zoni 250 m od pojedinačnog kulturnog

dobra ili cjeline s mogućim narušavanjem vizualnog

integriteta područja

Za aktivnosti Plana koje se nalaze u zoni neposrednog utjecaja na kulturna dobra potrebno je izraditi Konzervatorski elaborat na temelju provedenog dokumentiranja i valorizacije kulturnog dobra i neposrednog područja u cilju utvrđivanja njegove vrijednosti, sadržaja, stanja i obuhvata te propisivanja smjernica zaštite cjelokupnog područja u okviru projektne dokumentacije.




9 Razumna alternativa

Na temelju pedološke osnove izrađena je karta pogodnosti tla za navodnjavanje na poljoprivrednom zemljištu temeljem koje su odabrana dva prioritetna područja (sjeverozapadni, sjeveroistični dio Županije uz rijeku Dravu) za daljnji razvoj navodnjavanja u Županiji. Nadalje, ocjenom raspoloživih voda za navodnjavanje, kao najpovoljnija opcija zahvaćanja vode za navodnjavanje odabrano je zahvaćanje vode izravno iz akumulacija višenamjenskih objekata na Dravi budući da su se pokazale kao neiscrpan izvor vode sukladno kišno-ledenjačkom režimu rijeke Drave zbog kojeg ona ni u ljetnim mjesecima ne oskudijeva vodom. Sukladno navedenom, predložena su tri područja neovisnih sustava navodnjavanja, s obzirom na izvor vode za navodnjavanje, koja su predmet Plana i procjene utjecaja na okoliš ove Studije. Stoga, Studija ne obrađuje alternativna rješenja, budući da je Plan, kao polazni dokument koji je predmet strateške procjene utjecaja na okoliš, za svoje aktivnosti, odabrao najpovoljniju opciju provedbe.

Ipak, budući da će se Planom intenzivirati postojeća poljoprivredna proizvodnja, ova Studija kao razumnu alternativu intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji predlaže u što većoj mjeri prijeći na ekološku poljoprivrednu proizvodnju koja ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša i klime, visoku razinu biološke raznolikosti i očuvanja prirodnih resursa. Ono po čemu je ekološka proizvodnja specifična i uvelike se razlikuje od ostalih tipova proizvodnje jest to što zabranjuje primjenu lijekova, kemijskih agrocida, pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva te drugih kemijskih sredstava, a prednost daje prirodnim metodama zaštite i gnojidbe kao što je sjetva otpornih sorata, plodored, bakterijski preparati za obranu od štenika i dr.

Iako je ekološki uzgoj prvenstveno namijenjen očuvanju prirode, ujedno potiče razvoj manjih obiteljskih gospodarstava koji postaju konkurentni velikim proizvođačima. Potražnja za ekološkim proizvodima je u stalnom porastu u Republici Hrvatskoj, posebice kod urbanog stanovništva i turista gdje kupci radije odabiru domaće ekološke proizvode. Potencijal na tržištu je velik jer, osim potražnje, postoji i mogućnost za razvoj ekološkog turizma. Iz tog se razloga jedna od mjera Programa ruralnog razvoja odnosi na ekološki uzgoj.

10 Praćenje stanja okoliša

Sukladno članku 26 Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, program praćenja stanja okoliša u odnosu na provedbu Plana, sastavni je dio Plana.

U ovom slučaju, Studija propisuje dodatne mjere zaštite okoliša, odnosno uvjete za okolišno prihvatljivo provođenje Plana.

Odredbama za provedbu važećeg Prostornog plana Varaždinske županije (Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 08/02., 29/06. i 16/09), u poglavlju 11.3. definirana su područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa.

Uz to, Studijom se na temelju prepoznatih negativnih utjecaja provedbe Plana, propisuje se praćenje stanja za sljedeće sastavnice i čimbenike u okolišu:

Tlo

Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje onečistit će tlo primjenom mineralnih i organskih gnojiva te sredstava za zaštitu bilja.

Zbog navedenog predlaže se sljedeće praćenje stanja tla na predmetnom području:

Nakon realizacije sustava navodnjavanja uspostaviti sustav monitoringa tla koja se navodnjavaju sukladno specifičnostima navodnjavanih područja (veličina slivnog područja, veličina navodnjavanih površina, zastupljenost i karakteristike tipova tala i dr.) te svake proizvodne godine provesti kemijsku analizu tla sukladno članku 6. II Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Nositelj provedbe monitoringa tla je Ministarstvo nadležno za poljoprivredu dok su Korisnici obveznici provođenja analize tla, koji su temeljem akcijskog plana dužni pratiti stanje tla u području ranjivom na nitrate.

Vode

Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje narušit će ekološko stanje vodnih tijela rijeke Drave, Plitvice i Bednje te njihovih pritoka uslijed povećanja koncentracije ukupnog dušika i ukupnog fosfora u vodi te kemijsko stanje tijela podzemnih voda



CDGI_19 Varaždinsko područje i CDGI_20 Sliv Bednje uslijed povećanja koncentracije onečišćujućih tvari u podzemnim vodama.

Zbog navedenog predlaže se sljedeće praćenje stanja podzemnih voda na predmetnom području:

Nakon provedbe sustava navodnjavanja provoditi monitoring koncentracija hranjivih tvari i pesticida u podzemnim vodama na područjima koja se navodnjavaju i na širem području utjecaja.

Nositelj provedbe monitoringa stanja podzemnih voda je Investitor / Nositelj zahvata te Hrvatske vode.

Bioraznolikost

Predloženo rješenje navodnjavanja intenzivirat će poljoprivrednu proizvodnju što će za posljedicu imati promjenu stanišnih uvjeta, prenamjenu staništa te narušavanje hidrološkog režima. Navedene aktivnosti generirat će posredan utjecaj gubitka faune u vodenom okolišu mrtvica i rukavaca uslijed potencijalnog povremenog presušivanja uzrokovanog promjenama hidrološkog režima područja zahvata vode i područja navodnjavanja te gubitak prisutne ugrožene i strogo zaštićene vodene faune zbog moguće akumulacije onečišćujućih tvari i organskih tvari s poljoprivrednih površina u neposrednoj blizini u slabije protočnom ili stajaćem vodenom okolišu uz glavni tok Drave (rukavci, mrtvice).

Zbog navedenog predlaže se sljedeće praćenje stanja bioraznolikosti na predmetnom području:

Temeljem rezultata Planom predloženih istražnih radova vezanih za stanje okoliša (predviđeni pregled staništa), nakon izgradnje sustava navodnjavanja uspostaviti monitoring za bioraznolikost važnih vodenih i vlažnih staništa na desnoj obali Drave od državne granice s Republikom Slovenijom do ušća Mure u Dravu te u skladu s rezultatima monitoringa, ukoliko se ukaže potreba, primijeniti odgovarajuće mjere zaštite.

Nositelj provedbe monitoringa je Nadležno tijelo.

Praćenje stanja okoliša propisat će se, dodatno, za svaku aktivnost u prostoru i to na razini procjene utjecaja zahvata na okoliš/ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu definirajući:

• indikatore praćenja stanja okoliša te način njihovog praćenja

• subjekt nadležan za praćenje stanja, i

• vremenski okvir praćenja stanja okoliša.

11 Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Na području predviđenih sustava navodnjavanja i pripadajućih im objekata ili u njihovoj neposrednoj blizini nalazi se ukupno 6 područja ekološke mreže od toga 3 međunarodno važnih područja očuvanja značajnih za ptice (u daljnjem tekstu: POP) i 3 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (u daljnjem tekstu: POVS):

• HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje,

• HR1000013 Dravske akumulacije,

• HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja),

• HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja),

• HR2001307 Drava – akumulacije,

• HR2001412 Livade uz Bednju V.

Sljedeća najbliža područja ekološke mreže nalaze se oko 4,5 km zapadno od SN Varaždin zapad na Ravnoj Gori (HR2000369 Vršni dio Ravne gore) i oko 3,5 km južno od SN Varaždin istok uz rijeku Bednju (Livade uz Bednju IV).

Nakon analize mogućih utjecaja planiranih aktivnosti Plana na područja ekološke mreže ustanovljeno je da bi provedbom Plana moglo doći do generiranja negativnih utjecaja koji na razini pojedinačnih utjecaja ne dovode do značajnih prijetnji ciljevima očuvanja okolnih područja ekološke mreže. Potencijalne utjecaje aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda zbog izrazito male definiranosti na razini Plana nije bilo moguće odrediti, kako njihov smjer djelovanja tako niti njihov intenzitet.



Procjenom kumulativnih utjecaja utvrđeno je potencijalno negativno djelovanje i to na područja ekološke mreže HR1000013 Dravske akumulacije, HR1000014 Gornji tok Drave, HR5000014 Gornji tok Drave i HR2001307 Drava – akumulacije za što je definirana mjera ublažavanja. Također, unatoč neutvrđivanju značajno negativnih utjecaja mjera ublažavanja je definirana za aktivnost okrupnjivanja poljoprivrednih zemljišta kao i za aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda.

11.1 Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu propisala je mjere zaštite kako bi se ublažili potencijalni negativni utjecaji na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže te se, uz njihovu implementaciju u Plan, generiranje negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja svodi na minimalnu razinu.

Tablica 11.1 Ocjena mogućih utjecaja aktivnosti Plana na područja ekološke mreže i definirane mjere ublažavanja

Mogući utjecaji Područje ekološke mreže Ocjena utjecaja

Mjera ublažavanja

Ocjena pojedinačnih utjecaja

Uznemiravanje ciljnih vrsta

HR1000013 Dravske akumulacije

-1

Pripremne radove uklanjanja vegetacije za potrebe izvedbe dovodnog cjevovoda provoditi izvan sezone gniježđenja ptica.

HR2001307 Drava – akumulacije

-1

Pripremne radove i izgradnju građevine za zahvat vode izvoditi izvan sezone mriješćenja ciljnih vrsta riba područja ekološke mreže HR2001307 Drava – akumulacije.

Stradavanje ciljnih vrsta


-1

U daljnjim fazama razvoja projekta nužno je uvrstiti tehničke mjere za odbijanje ihtiofaune od građevina za zahvat vode uz odgovarajuću metodu odbijanja (npr. podvodno aeriranje, svjetlosni signali i zvučni topovi, električni sustavi za odbijanje riba).

Gubitak i fragmentacija ciljnih staništa i staništa pogodnih za ciljne vrste


-1 Prilikom definiranja lokacija za smještaj cjevovoda za dovod vode do crpnih stanica izbjegavati šumske sastojine koje pripadaju prioritetnom stanišnom tipu 91E0 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae).


-1

Promjena stanišnih uvjeta uslijed izmijenjenog hidrološkog režima


-1

Sve planirane zahvate vode koji bi trebali osigurati preraspodjelu voda iz prirodnog ciklusa u svrhu navodnjavanja nužno je projektirati vodeći računa o osiguranju ekološki prihvatljivog protoka na vodnim tijelima na starom toku rijeke Drave: CDRI0002_019, CDRN0002_018, CDRN0002_016 i CDRN0002_014. Temeljem rezultata Planom predloženih istražnih radova vezanih za stanje okoliša, nakon izgradnje sustava navodnjavanja uspostaviti monitoring staništa zaštićenih u okviru područja ekološke mreže HR5000014 Gornji tok Drave i HR2001307 Drava – akumulacije uz desnu obalu rijeke Drave, od državne granice s Republikom Slovenijom do ušća Mure u Dravu – s fokusom na ciljnom staništu 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion za kojeg je objavljen Nacionalni program za praćenje stanja očuvanosti. U daljnjim fazama projekta, obzirom na rezultate Planom predloženih istražnih radova vezanih za stanje okoliša, odrediti odgovarajući plan monitoringa te u skladu s rezultatima monitoringa,

HR1000014 Gornji tok Drave

-1

HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje

0


-1


-1

HR2001412 Livade uz Bednju V

0




Mjera ublažavanja

ukoliko se ukaže potreba, primijeniti odgovarajuće mjere zaštite.

Onečišćenje ciljnih staništa i staništa pogodnih za ciljne vrste unosom agrokemikalija


-1 Temeljem rezultata Planom predloženih istražnih radova vezanih za stanje okoliša, nakon izgradnje sustava navodnjavanja uspostaviti monitoring staništa zaštićenih u okviru područja ekološke mreže HR5000014 Gornji tok Drave i HR2001307 Drava – akumulacije uz desnu obalu rijeke Drave, od državne granice s Republikom Slovenijom do ušća Mure u Dravu – s fokusom na ciljnom staništu 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion za kojeg je objavljen Nacionalni program za praćenje stanja očuvanosti. U daljnjim fazama projekta, obzirom na rezultate Planom predloženih istražnih radova vezanih za stanje okoliša, odrediti odgovarajući plan monitoringa te u skladu s rezultatima monitoringa, ukoliko se ukaže potreba, primijeniti odgovarajuće mjere zaštite.


-1


0


-1


-1


-1

Ocjena kumulativnih utjecaja

Promjena stanišnih uvjeta uslijed izmijenjenog hidrološkog režima


-1

Sve planirane zahvate vode koji bi trebali osigurati preraspodjelu voda iz prirodnog ciklusa u svrhu navodnjavanja nužno je projektirati vodeći računa o osiguranju ekološki prihvatljivog protoka na vodnim tijelima na starom toku rijeke Drave: CDRI0002_019, CDRN0002_018, CDRN0002_016 i CDRN0002_014. Temeljem rezultata Planom predloženih istražnih radova vezanih za stanje okoliša, nakon izgradnje sustava navodnjavanja uspostaviti monitoring staništa zaštićenih u okviru područja ekološke mreže HR5000014 Gornji tok Drave i HR2001307 Drava – akumulacije uz desnu obalu rijeke Drave, od državne granice s Republikom Slovenijom do ušća Mure u Dravu – s fokusom na ciljnom staništu 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion za kojeg je objavljen Nacionalni program za praćenje stanja očuvanosti. U daljnjim fazama projekta, obzirom na rezultate Planom predloženih istražnih radova vezanih za stanje okoliša, odrediti odgovarajući plan monitoringa te u skladu s rezultatima monitoringa, ukoliko se ukaže potreba, primijeniti odgovarajuće mjere zaštite.


-1


0


-1


-1


0



Tablica 11.2 Ocjena mogućih utjecaja pripreme poljoprivrednih zemljišta u svrhu korištenja za navodnjavanje na područja ekološke mreže i definirane mjere ublažavanja


Mjera ublažavanja

Promjena kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika staništa uslijed izmijenjenog hidrološkog režima


?

Prilikom planiranja aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda prednost dati prirodi bliskim rješenjima (prirodne retencije, zelena infrastruktura i dr.)






Narušavanje staništa pogodnih za ciljne vrste


-1

U što većoj mjeri očuvati ekološki značajne dijelove na poljoprivrednim površinama, osobito zelene površine uz vodotoke.


-1


-1


-1


-1


0

Documents

Prilaz baruna Filipovića 21 · 2019-03-04 · 2-18-5) od 11. travnja 2018. godine, za Plan je u okviru postupka SPUO obavezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku