dr.sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju. FF zvujic@ffzg.hr

Oblikovanje izložaba: pogled iz perspektive muzealaca

(skraćena verzija)

Slavonski Brod, 1.04.2011.

Izložba predstavlja djelo funkcionalnog dizajna s ciljem

obavljanja specifičnog zadatka – prezentiranja određene

poruke, omogućavanja određenog iskustva, obrazovanja u neformalnom

okolišu itd.

Izložba je uvijek zbroj

vrijednosti izložbe kao cjelovitog oblika/proizvoda (kulturne/umjetničke

kreacije)

+

vrijednosti sadržaja i prezentacije njene poruke

DIZAJNER

KUSTOS, MUZEJSKI PEDAGOG, INFORMATIČAR itd.

Prednosti i ograničenja komuniciranja izložbama

Prednosti komuniciranja izložbom

- omogućava susret između posjetitelja i trodimenzionalnog /dvodimenzionalnog izloška

- u ljudskoj je dimenziji

- pruža osjećaj prostornosti, kretanja (obilaženje oko predmeta)

- može i treba poticati korištenje svih osjeta

- najčešće udružuje različite medije u ostvarenju cilja (muzej kao primjer multimedije)

- omogućava istovremenu nazočnost različitih pristupa/pogleda

Ograničenja komuniciranja izložbom

- složen postupak, ponekad i skup (rješenje zidova, podova, stropova, osvjetljenja; izrada izložbenih vitrina, fotografija, audio-vizualnog materijala itd.)

- zahtijeva određeno vrijeme i prostor (ljudi najvažniji!!!)

- jednokratan i neponovljiv čin

- što je izložba veća, to su posjetitelji umorniji / zamoreniji (ubrzavanje razgledavanja prema kraju)

- fizička ograničenja ljudskog bića (moguće mentalne barijere)

Izložba dalje...

- Postupak pripreme izložbe

- Glavni elementi izložbe:

Orijentacija

Osvjetljenje/ Boja

Odnos prema predmetima

Grafički i ostali pomoćni materijal / Legende

Postupak pripreme izložbe

1. Prepoznavanje potrebe za izložbom

2. Početni prijedlog

3. Studija izvedivosti

4. Uzimanje u obzir studije izvedivosti

5. Daljnje istraživanje

6. Formuliranje konceptualnog plana i početni odabir predmeta

7. Konzerviranje

8. Priprema plana/izvještaja …………………………………………………………………………

(Zelenim obojano – dionice koje moramo proći neovisno o veličini izložbe)

Postupak pripreme izložbe

9. Oblikovanje izložbe

(grupiranje prostora, rješavanje orijentacije, muzeografska pomagala; prateći materijal: crteži i modeli)

10. Formalno odobravanje

11. Dovršavanje prijedloga

12. Ugovaranje

13. Izvedba

14. Otvaranje, promatranje i održavanje tijekom trajanja

(Konceptualni plan)

ORIJENTACIJA

(fizičko i intelektualno orijentiranje i snalaženje u prostoru; logičan odnos jedne prostorne cjeline prema drugoj)

1. FIZIČKA- omogućiti jasnu orijentaciju, na ulazu i pred izlošcima.- predočiti jasnu organizacijsku strukturu izložbe (tlocrti)Vrste:- za publiku koja čita : brošure, letci, signalizacija, - za publiku koja želi doživljaj: upute osoblja- za publiku koja želi ići “po svom”: intuitivnost prostora

2. KONCEPTUALNAO čemu se radi? Kakve to veze ima sa mnom? Kako je organizirano - tematski ili fizički? Koliko će trajati? Kako mogu profitirati ?

- jasno naznačiti gdje je što, kad je što i koliko traje!- u sadržajnom smislu mora biti jasno kada se izlazi iz jedne cjeline i ulazi u drugu- usmjeravati na bitno i poticati publiku na kreiranje vlastitih značenja

Posjetitelj ne povezuje izloške s drugim izlošcima, nego izloške i vlastita iskustva i znanja!!!

Okoliš izložbe

- ulazni prostor: atraktivan predmet, replika ili model, uvod u temu, plan kako je izložba organizirana i njen cilj, popratni materijal

- tijelo izložbe: tako postavljeno i oblikovano da uspije riješiti problem zamora i ubrzavanja ka izlazu - Meltonov učinak (ulaz i izlaz na istom mjestu?);

/udaljeni okoliš / bliži okoliš / unutarnji okoliš / okoliš same izložbe/

Osvjetljenje

Kao ključni element inscenacije

Zadaća:

Vidjeti dobro – Zaštititi predmete – dobiti željeni ugođaj

Boja (valna duljina, percipirana kakvoća svjetla)

stvara vizualne, psihološke i simboličke efekte

- boja pozadine: dio mode određenog razdoblja (crvena

danas u Zgb: Klovićevi dvori, Moderna galerija); uspješna koliko je u inverznoj proporciji sa svojom nametljivošću; bijela ili siva?; boja pozadine utječe na opažanje boje predmeta

- simbolizam boja; razlikuje se od kulture do kulture

- psihologija: boje doprinose atmosferi (tamne/intimne : svijetle/otvorene)

Predmeti 1

Originalni pojedinačni/ originalni grupirani/ replike/ modeli/ simboli predmeta

Identitet predmeta Unatoč isticanju nekih drugih vrijednosti, predmet valja prvo identificirati (pa čak i u slučaju izlaganja predmeta isključivo poradi estetskih vrijednosti)

Identitet predmeta spojen je sa zadovoljavanjem dviju potreba :

a) da je predmet vidljiv koliko je to moguće b) da je predmetu pridruženo toliko informacija da bi ga što veći broj posjetitelja mogao identificirati

Interpretacija predmeta…uočavanje i osvještavanje značenja drugima……

Predmeti i dalje

Psihologija učenja pokazuje kako se zadobiva pažnja pomoću predmeta. Studije su pokazale kako:

1. Veći predmeti zadržavaju dužu pažnju

2. Jednako tako duže se promatraju pokretni predmeti

3. Manje poznati, posebni predmeti privlače više

4. Neke vrste predmeta su zanimljivije same po sebi: opasni predmeti, životnjska mladunčad, vrijedni predmeti itd.

Bitno u odnosu na predmete:

interakcija-personalizacija-povezivanje prošlog i sadašnjeg

Amsterdam: primjer personalizacije u Muzeju otpora

Grafički materijal

Pomaže razumijevanju i interpretaciji predmeta; ukazuje na karakteristike koje se teško zapažaju

- Fotografije (zamjena za realnost, pomažu kontekstualizaciji)

- Ilustracije (mogu efektno prikazati ono što je u prirodi nemoguće vidjeti) /Strip

- Grafikoni (tendiraju simbolima i apstrakciji; danas rijetko u uporabi)

- Tlocrti i karte (izuzetno dragocjeni za one s razvijenim prostornim mišljenjem, danas uglavnom doneseni multimedijalno)

Legende

Legende u

izložbenom

okolišu:

- uvodna legenda

-tematska legenda

- legenda uz predmet ili

grupu predmeta

Legende - pravila oblikovanja

- veličina slova: ništa manje od 24 točke (24-30)

- glavni tekstovi 48-60;

- dužina reda: 10 – 12 riječi (60-70 znakova)

- mjesto postavljanja: dosljedno provedeno, logično (ispod)

- standardizirati veličinu legende neovisno o količini informacija i veličini predmeta

Unatoč svoj složenosti i zahtjevnosti

1. Ne odustajmo od izložaba!

2. Nametnimo se dizajnerima svojim koncepcijama i znanjem o osnovnim elementima izložbe, o ljudskoj percepciji i metodama i psihologiji učenja!

3. Ukoliko nemamo dizajnera, upotrijebimo između sebe one najkreativnije za oblikovanje i radimo u grupi zajedno s njima!

4. Ne zaboravimo da naše znanje o jednom fenomenu nije jedino i da postoje ne samo dodatna znanja, nego i drugačiji stavovi i pogledi – dozvolimo i da oni na izložbi dođu do izražaja!

5. Vrednujmo sami svoje izložbe – tijekom rada, posebice na kraju!

6. Ne ljutimo se na kritike, one nisu uperene na nas osobno!

7. Istražujmo iskustva i mišljenja naših posjetitelja (knjige dojmova, snimke sigurnosnih kamera, razgovor s muzejskim čuvarima), jer izložbe isključivo radimo poradi njih, ne poradi sebe!

Hvala na pažnji!

Početni popis literature

Albaneže, N. Interpretacija i izložbena komunikacija. Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2007, str. 233-236.

Belcher, M. Exibitions in museums. Leicester ; London : Leicester University Press, 1992.

Budiselić, Gržan P. Boja – glavni element pri postavljanju izložaba. Zagreb: Ff, 2008./diplomska radnja/ http://darhiv.ffzg.hr/secure/00000594/01/740BIBL.pdf

Gregurović, G. Izložba kao način komunikacije u školi. Zagreb: Ff, 2003. /diplomska radnja/Inv.br. 436B

Ovaj prezentacijski materijal moguće je koristiti samo za edukativne svrhe. Sva prava zadržava autor – Žarka Vujić. Zagreb, 2011.