Dragi naši čitatelji!

Stigao je novi broj Vašeg omiljenog školskog lista. I

ove godine „Ptić“ sjaji Vašim radovima i

umjetničkim djelima. Lijepo je vidjeti da će Vaš

trenutak inspiracije ostati zauvijek zabilježen u

„Ptiću“. I u ovome broju sjetit ćemo se najvažnijih

događanja, izleta i putovanja na kojima smo bili,

smotri i natjecanja, novih projekata i manifestacija

koje su održane u ovome polugodištu. Isto tako,

svatko će u ovome broju naći nešto za sebe: od

aktivnosti kojima smo se bavili, zanimljivih članaka,

do literarnih uradaka. Tema ovog broja je Držić iz

pera Radića. Zahvaljujemo svima koji su svojim

radom, maštom i kreativnošću sudjelovali u izradi

novoga „Ptića“. Vjerujem da ćete uživati čitajući ga.

Vedran Jež, glavni urednik

Impressum

Izdavač:

OŠ braće Radić

Šenoine Branke 22

Tel./fax.:01/6565-022

Ravnatelj:

Darko Štimac

Urednik:

Vedran Jež

Novinari:

Uredništvo:

Obrada:

Nenad Frouth

Naslovnica: Maruška Kalik, 8.a

Sara Zoretić, 8.a

Sadržaj:Tema broja: Držić iz pera

Radića

Događanja

Iz knjižnice

Terenska nastava

English page

Učenički radovi

Luna Knežević, 6. a

Držić iz pera Radića Povodom 450. obljetnice smrti našeg najvećeg komediografa Marina Držića u suradnji s Domom Marina Držića iz Dubrovnika učenici OŠ braće Radić pod mentorstvom profesorice Ivane Bilić sudjeluju u projektu Držić iz pera Radića.

Cilj ovog projekta je upoznavanje učenika s poviješću svakodnevnog života starog Dubrovnika te traženje poveznica u Držićevom djelu Novela od Stanca. Upoznavanje učenika naše škole s lokalnom poviješću i kulturnom baštinom Dubrovnika, približavanje Držićevog jezika svijetu osnovnoškolca, upoznavanje likovne umjetnosti renesansnog doba.

Nositelji ovog projekta su učenici 6.arazreda OŠ braće Radić pod mentorstvom profesorice likovne kulture Ane Koncul, s kojom izrađuju strip Novele od Stanca, te vjeroučitelj Marko Čale, s kojim učenici rade istraživački rad: Svećenstvo Marina Držića, kao i istraživački rad Držićev jezik blizak svijetu osnovnoškolca pod mentorstvom profesorice Ivane Bilić i knjižničarke Ružice Rebrović Habek.

Projekt je osmišljen u tri faze.

U prvoj fazi učenici su se upoznali s projektom i njihovim zadaćama u sklopu projekta.

Druga faza bio je posjet učenika 6.a razreda Dubrovniku: sudjelovanje na radionicama i predavanjima u Domu Marina Držića - nadogradnja projekta (upoznavanje s povijesnim i kulturnim nasljeđem Dubrovnika, odlazak na mjesto Držićeva okruženja u kojem je stvarao). U đir s Marinom Držićem.

Treća faza obuhvatila bi proučavanje povijesti, književnosti i likovne umjetnosti u kojoj bi učenici samostalno prezentirali svoje uratke iz spomenutih područja: - povijest i razvoj Dubrovnika, kao i sublimacija samog projekta.

U sklopu ovog projekta učenici 6.a razreda naučili su pjevati dubrovačke kolendute. Ovu tradicijsku pjesmu dubrovačkog kraja otpjevali su na božićnoj priredbi. Učenici su u pred božićno vrijeme kolendavali svojim profesorima i roditeljima. Dubrovačka kolenda orila se Botincom i tako uljepšala blagdanski ugođaj.

Ella Đurkan, 6.a

Tko je Marin Držić ?

Marin Držić Vidra rođen je u Dubrovniku jednog lijepog dana vjerojatno 1508. godine.

Svestrana duha, bio je student, rektor, glumac, redatelj, scenski radnik, orguljaš, svećenik,

pisar, pjesnik, prevoditelj, zabavljač, sluga, puntar, politikant, anarhist, putnik, sanjar…

Marin je najmlađi sin poznate

dubrovačke pučanske trgovačke obitelji

(koja je plemstvo izgubila krajem XIV.

stoljeća). Otac mu Marin i majka

Anukla imali su šest sinova i šest kćeri.

Brat Vlaho bio je slikar, a književnim

radom bavio se i stric Džore.

Kako je posvjedočio njegov nećak

Jere, Marin je umro 2. svibnja 1567. u

Veneciji u 59. godini burnog života

gdje je pokopan u zajedničkoj grobnici

bazilike Svetih Ivana i Pavla.

U više gradova i država dobro se

snalazio, stalno je izmicao cenzorima,

špijunima, vladarima, pa su ga zvali

Vidra, po lukavoj životinji koja se

podjednako dobro snalazi u morskoj,

slatkovodnoj i kopnenoj sredini.

Svirao je orgulje i još šest puhačkih,

žičanih i glazbala s tipkama – leutu,

flautu, violinu, kordini, kornetu i

klavičembalo.

Djela tog najavljivača našega

europejstva prevođena su na

dvadesetak jezika, igrana i na

inozemnom scenama oko tisuću puta. Podijelivši svijet nazbilj i nahvao, život i kazalište su

mu bili kao blizanci u zrcalu. Najpoznatija djela su mu: komedija Pomet, Dundo Maroje i

Novela od Stanca.

Rukopis Marina Držića

Meštrovićev spomenik Držiću na Malom Stradunu

Držićeve knjige tiskane 1551. godine

Radići putevima Marina Držića

Stradun ili Placa kako je nazivaju Dubrovčani, glavna je ulica u Gradu. Proteže se između

dvojih gradskih vrata: Vrata od Pila i Vrata od Ploča. Šetajući Placom sjetite se da je na tom

mjestu nekada bilo more koje

je razdvajalo grad na dva

dijela. Danas je popločena

kamenim blokovima, koji su

uglačani do sjaja drvenog

parketa, stoga se i naziva

ulica-salon. Sve kuće na

Stradunu sagrađene su nakon

velikog potresa koji je pogodio

grad 1667. godine. Imaju

sličan raspored, a skoro sve

imaju jednaku fasadu i jednake

su visine.

Najljepše u Dubrovniku bilo mi je hodanje

po kamenim ulicama.

Endi Bilić, 6.a

ĐIR S MARINOM DRŽIĆEM

Gospođa Marina Missoni Barišić/turistički vodič/ i gosp. Nikša Matić /voditelj Doma

Marina Držića/ proveli su nas mjestima na kojima je Marin Držić živio i stvarao i ispričali

puno pojedinosti iz njegovog života. Kažu da slika govori više od riječi pa ćemo vam slikom

pokušati dočarati kako nam je bilo.

Sastanak kod Orlandovog stupa „Stara gospoja“ tako je zvao Držić Katedralu

Držićev kip postavljen je sjeverno od Kneževa dvora, točno na mjestu gdje se nekada

nalazila vijećnica u kojoj je 1551. godine praizvedena njegova komedija Dundo Maroje i

nasuprot mjesta na kojem je prije velikog potresa stajala njegova rodna kuća.

Knežev dvor je palača gdje je stolovao knez koji se na tu dužnost birao svakih

mjesec dana kako ne bi osjetio slast moći. Na ulazu u Knežev dvor stoji natpis: Obliti

privatorum publica curate (Zaboravite privatno i brinite se za javno) što je pravi

dokaz koliko je starim Dubrovčanima država bila važna.

Dom Marina Držića

Nacrt starog grada prije potresa

Otpjevali smo himnu naše škole

Predstavili se i zamjenici gradonačelnika

Posjetili smo i Gimnaziju Dubrovnik

Meni je najbolje bilo u Gimnaziji.

Kada su nam njihovi učenici

predstavili razgovor Marina Držića i

Ruđera Boškovića. Bio je na

engleskom, ali sve smo razumjeli. U

njihovoj gimnaziji neke učionice imaju

pametne ploče i učenici pišu ispite na

tabletu.

Jakov Peršić, 6.a

Gradske

zidine - u

neprekinutom

tijeku dugom

1940 metara

obuhvaćaju

grad.

Sastavljene su

od niza utvrda,

bastiona,

kazamata, kula i

odvojenih

tvrđava. Grad

Dubrovnik

potpuno je

opasan zidinama

i utvrdama,

uključujući i

Staru gradsku luku. Glavni zid je prema kopnenoj strani širok između 4 i 6 metara, dok je

prema moru nešto uži od 1,5 do 3 metra. Njegova visina na pojedinim mjestima doseže i do

25 metara. na četiri je svoje istaknute točke zaštićena posebno jakim utvrdama. Na sjeveru

to je jaka okrugla kula Minčeta, na istoku Gradsku luku brani izdvojena tvrđava Revelin, a

na jugoistočnoj strani veliki kompleks tvrđave svetog Ivana. Na zapadu ulaz u grad brani

jaka i lijepo oblikovana utvrda Bokar.

Šetali smo po zidinama. Bilo je predivno.

Pogled je bio veličanstven!

Klara Stanić, 6.a

Išli smo na Dubrovačke zidine i jako mi

se svidjelo, zato što volim visine.

Gabriel Galijaš,6.a

Kad smo se počeli penjati na zidine mene

je bilo jako strah, zato što se bojim visine.

Ja stvarno ne znam kako sam se popeo,

jer sam većinom škiljio.

Goran Brnardić, 6.a

Lokrum

Posjet

Lokrumu hod je ne

samo kroz

zadivljujuću

prirodu i povijest,

mističnu u puno

segmenata, već i

‘ulazak’ u

lokrumsku

tajanstvenost.

Oduševilo nas je

što su oko nas

neometano šetali

paunovi kojima taj

otok kao rezervat

prirode obiluje

jednako kao i zečevima, koje smo pokušali uloviti. Prošetali smo i botaničkim vrtom i

posjetili izložbu u benediktinskom samostanu.

Lokrum je poznat i zbog svoje mračne prošlosti te brojnih priča i legendi koje se vežu uz

njegovu dugu povijest. Jedna od najpoznatijih legendi nesumnjivo je priča o benediktinskoj

kletvi. Posljednji benediktinci napustili su samostan 1798., nakon prodaje njihova posjeda

nekolicini bogatih Dubrovčana. Priča kaže da su se redovnici noć pred svoj odlazak okupili,

stavili na glave svoje kapuljače, zapalili voštanice, okrenuli ih naopako i pognutih glava,

mrmljajući molitve i pjesme, uputili u noćni ophod oko svoga imanja prastarom šetnicom,

tugujući nad gubitkom i opraštajući se od prelijepog boravišta. Izgovarali su pritom kletvu:

‘Neka je proklet svaki koji pribavi Lokrum za osobno uživanje! ’Zbog te legende svi napuštaju

otok u 17,00 sati i boje se prespavati na njemu.

Kažu da je kletva… Svako tko dođe na otok, zbog

osobnog uživanja, neka je proklet“. Ali rekli su da se

prokletstvo može uništiti ako se pokupi cijeli vosak,

koji su svećenici prosipali.

Ivona Jukić, 6.a

Postolje od „Game of Throns“ i 6.a

SRĐ I MUZEJ DOMOVINSKOG RATA

Brdo Srđ se nalazi iznad grada

Dubrovnika s njegove sjeverne strane i

na njega smo došli žičarom. Prvo smo

vidjeli veliki križ koji na brdu postoji u

znak sjećanja na hrvatske branitelje

koji su poginuli u Domovinskom ratu.

Ella Đurkan, 6.a

Muzej domovinskog rata bio mi je nekako najzanimljiviji. Zato što smo gledali dokumentarce o

ratu u Dubrovniku, prije, za vrijeme i poslije rata. Vidjeli smo i slike i oružje iz rata, a prof.

Bilić pričala nam je kako je ona proživjela taj rat, jer je tada bila tamo.

Paula Jandroković, 6.a

Sad više znamo što se dešavalo za vrijeme domovinskog

rata. Lucija Brletić, 6. a

Mi u Dubrovačkim glasilima

U okviru projekta 'Držić iz pera Radića' kojeg u suradnji s MZO provodi Osnovna škola braće Radić iz

Zagreba s ciljem upoznavanja stvaralaštva Marina Držića kao i približavanja Držićevog jezika svijetu

osnovnoškolaca, a sve povodom 450.obljetnice Držićeve smrti, Gimnazija Dubrovnik ugostila je učenike

šestog razreda istoimene škole pod vodstvom profesorice Ivane Bilić i knjižničarke Ružice Habek

povodom njihovog trodnevnog boravka u Dubrovniku te im predstavila školu i projekte koji se u njoj

provode.

Imali su priliku vidjeti kako izgleda suvremena nastava u pametnoj učionici, a učenici trećeg razreda

prirodoslovno-matematičke gimnazije Antonio Mustahinić i Karlo Krilanović izveli su predstavu „Male

ćakule dubrovačkih velikana“ u kojoj se Držić i Bošković susreću u Italiji te spominju svoja postignuća i

domovinu koju su napustili te pobrali veliki pljesak.

Učenici Osnovne škole braće Radić, Ella Đurkan, Noa Ravlić i Endi Bilić na zavidnoj razini predstavili su

svoju školu i projekt Powerpoint prezentacijom te odglumili scenu iz Držićeve Novele od Stanca i otpjevali

svoju školsku himnu.

Gimnazijalci i profesori su ih zadivljeno gledali, a i vrlo zanimljivo je bilo vidjeti zagrebačke

osnovnoškolce u njihovim uniformama koje sadrže grb njihove škole. Na kraju je uslijedilo i zajedničko

fotografiranje, a neki od zagrebačkih osnovnoškolaca poželjeli su preseliti se u Dubrovnik i upisati

Gimnaziju Dubrovnik.

I ZA KRAJ

Spavali smo u zgradi Biskupijske

klasične gimnazije koja potječe iz

17.st. U njoj se školovao i Ruđer

Bošković.

Najveća noćna mora bio nam je let avionom.

PREŽIVJELI SMOOO!!! I SVE BI

PONOVILI!!

Kako kaže Nola:

„..ponekad čini mi se kao da sam nestala

iznad tijela, letim, samo da bih vidjela

ipak, čujem do mene glas tvoj dopire

zove me da zajedno nacrtamo oblake

Iznad oblaka

Nema laganja

nema skrivanja…

Sve je istina

ajmo ja i ti

nebom letjeti

biti iskreni

voljeti..“

Posjetili smo i

kabinu pilota

Događanja

Svečani prijem učenika prvih razreda 4.9.2017. u našu školu kročilo je 66 novih učenika – malih prvaša. Uzbuđeni, radosni,

dotjerani, s uređenim frizurama i novim školskim torbama, najprije su u holu škole pogledali

malu priredbu priređenu njima u čast.

Nakon ravnateljevih riječi dobrodošlice i ohrabrenja, uputili su se u svoje učionice praćeni

radosnim učiteljicama Majom, Vedranom, Jasnom, Tanjom i Darinkom.

Prvi put su sjeli u školske klupe veselo iščekujući nova znanja. Sretno im bilo!

DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI

Kao i svake godine i ovog smo listopada u našoj školi obilježili Dane zahvalnosti za kruh i

plodove zemlje. 16. listopada 2017. dvorana škole je bila ispunjena mirisom kruha. Tom

prilikom na stolovima pripremljenim za blagoslov moglo se vidjeti krušnih proizvoda i raznih

plodova zemlje u košarama koje su uredili svi razredi naše škole.

Proslavu je dodatno uveličala i kratka priredba. Naši su nam učenici priredili prigodne

igrokaze i razveselili nas pjesmama. No, kako čovjek ne živi samo od kruha već i od lijepe

riječi, a najljepša riječ u ovako svečanom trenutku je molitva, naš župnik vlč. Ivica Berdik

pozdravio je prisutne i zamolio da svi zajedno molitvom „Oče naš“ zahvalimo Bogu na obilju

kruha i plodova zemlje. Nakon molitve i blagoslova učenici su u učionicama blagovali ukusne

plodove zemlje.

Humanitarna akcija

"KRUH SVOJ DIJELIMO"

I ove godine povodom Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, u vremenu od 9. do13.

listopada, u sklopu akcije "Kruh svoj dijelimo" prikupljali smo brašno, šećer, sol, tjesteninu,

ulje, rižu… Svi učenici naše škole nesebično su se uključili u akciju i tako još jednom

dokazali da nisu zaboravili na radost dijeljenja te da misle na one kojima je pomoć potrebna.

Namirnice su predane udruzi Izvor ljubavi koja djeluje karitativno u sklopu župe sv. Stjepana

Prvomučenika u Botincu. Zahvaljujemo učenicima na volji i odlučnosti da akciju provedu u

djelo, a posebno zahvaljujemo roditeljima koji su po djeci poslali namirnice u školu i

primjerom pokazali koliko je važna ljepota darivanja!

Šenoinim stazama

Povodom Dana Augusta Šenoe koji traju od 14.11. do 13.12.2017., (

nadnevak rođenja i smrti ovog pisca) učenici naše škole 6.a i 6.b

razreda sa svojim razrednicama posjetili su muzej Kuću Šenoa u

petak 8.12.2017.

Ponosni smo što se naša škola nalazi u ulici Šenoine Branke, te smo

ovaj dan razgledali grad putovima Augusta Šenoe uz vodstvo

učiteljice Branke iz istoimene Augustove pripovijetke ( za one koji to

još nisu učinili, naša preporuka je, pročitajte ovo djelo).

Saznali smo mnoge zanimljivosti iz Augustova života.

Zanimljivo je da je Alojz, Augustov otac bio slastičar te je

za inauguraciju Josipa bana Jelačića pripremao kolače, a

upravo taj ban Josip Jelačić za svoju inauguraciju oblačio

se u našem dvorcu u Botincu. Šetnjom od Vlaške ulice

gdje se nalazi Šenoin spomenik, upravo zato što se rodio u

toj ulici, a potom i krstio u crkvi sv. Martina, preko Trga

Josipa bana Jelačića, krenuli smo Radićevom do Kamenitih

vrata i došli do spomenika Dore Krupićeve, lika iz

Šenoinog romana Zlatarevo zlato.

Došavši u muzej Kuću Šenoa, imali smo priliku vidjeti autoportret Augusta Šenoe, te rukopis

Kugine kuće što nam je i zanimljivo jer smo upravo obrađivali tu Povjesticu. Vidjeti lutke iz

istoimenih Augustovih pripovjetki, Prijana Lovru i Prosjaka Luku koje je izradio Branko,

Augustov sin, uistinu je bilo zanimljivo.

Adventski ugođaj uljepšao je ovaj posjet i razgled Zagreba putevima Augusta Šenoe „ Ja sam

zagrebački sin“.

Ella Đurkan i Paula Jandroković, 6.a

Putevima Šenoe

Putevima Šenoe, krenuli smo mi Iz Ulice Šenoine Branke u tri.

Šenoinim stazama lako je krenuti

Pridruži se nama u svijet književnosti.

Alojz, Augustov otac, Slastice je pravio i Recepte slastica Nama ostavio.

Rat protiv gusaka August je vodio Učeći hrvatski

Svoje doba je stvorio.

Tata Šenoa marljivo piše Za svoju dječicu sve više.

Milan, Branko, Dragica

Augustova su djeca

Geografski znalac Milan je bio,

Male, velike, zanimljive knjige je prikupio.

Branko vrstan

Slikar je bio, Nećaku Zdenku za 16. rođendan

Sobu oslikao.

Dragica, pametna i razigrana sestrica Svoje braće zaštitnica.

Postolar i vrag, Kugina kuća, Kameni

svatovi Poznate su Šenoine povjestice

I naše lektirne poslastice.

U kući Šenoa Bili smo mi

Zato smo jako ponosni.

Učenici 6.a i 6.b razreda

BOŽIĆNI SAJAM

Prođite školom čineći dobro

I ove školske godine učenici naše škole sa svojim učiteljicama i učiteljima marljivo su izrađivali

adventske ukrase za Božićni sajam koji se već 15. godinu za redom održava u našoj školi.

Ovogodišnji Božićni sajam održao se pod geslom Prođite školom čineći dobro.

Božićnom priredbom, koja je započela tradicionalnom dubrovačkom kolendom, te božićnim

pjesmama našeg dječjeg zbora „Otkinimo grančice“, „ Betlehemska sveta noć“, „ Božić dolazi“, te

božićnom plesnom točkom naših prvašića, kao i božićnim igrokazom „Isusu za rođendan“ i igrokazom

na njemačkom jeziku „Ich gehe mit meiner laterne“, te plesnom točkom plesne skupine Megablast i

čestitkom prvašića, otvoren je humanitarni Božićni sajam.

Ovim humanitarnim sajmom naša škola odgaja djecu, naše učenike u humanom duhu učeći ih

vrednotama humanitarnog djelovanja. Kupnjom božićnih ukrasa svi sudionici ovog sajma potpomogli

su humanitarnu prodaju, koja je namijenjena svim našim učenicima kojima je pomoć potrebna.

Zahvaljujemo svim učenicima, učiteljicama, roditeljima, bakama, djedovima i svim djelatnicima naše

škole koji su svojom plemenitošću, svojom kreativnošću doprinijeli organizaciji ovog sajma, te PROŠLI

ŠKOLOM ČINEĆI DOBRO 14 300 kn.

Jelena Brekalo, 6.a

Aktivnosti u produženom boravku

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN

Učenici drugih i trećih razreda koji

su uključeni u produženi boravak i

ove su školske godine sportskim

natjecanjima obilježili Hrvatski

olimpijski dan.

Igre su se odvijale pod vodstvom

učiteljica Ivane i Sanje, a učenici su

svoje prijatelje bodrili tijekom igara.

Svi su bili vrlo spretni i natjecanje je

proteklo u ugodnoj natjecateljskoj

atmosferi.

„VOLIM MLIJEKO!“ – DUKATOV

NAGRADNI NATJEČAJ

Ako volite mlijeko i risanje, Dukatov nagradni natječaj bila je prava prilika za

vas!

Ove godine tu su priliku ugrabili i

učenici drugih i trećih razreda

boravka te su svojim likovnim

radovima sudjelovali na natječaju

koji je trajao od 20. rujna do 25.

listopada. Tema ovogodišnjeg

natječaja bila je „Zajednički

doručak“. Njime se nastojala

usmjeriti pažnja djece i odraslih na

važnost redovitog doručka za rast i

pravilan razvoj djece.

Rezultate natječaja nestrpljivo iščekujemo ovih dana.

9. STUDENOG - SVJETSKI DAN

IZUMITELJA

Ove školske godine učenici 2.a i 3.a obilježili su

Dan izumitelja. Taj se dan obilježava diljem

svijeta kako bi se prisjetili velikih izumitelja i

njihovih izuma koji su promijenili svijet.

Učenici su saznali tko je bio Slavoljub Penkala i

koje njegove izume i danas koristimo.

Okušali su se i sami kao izumitelji te

razmjenjivali mišljenja je li lako postati

izumitelj. Svoje misli su iznijeli u obliku

plakata.

DJEVOJČICA SA ŠIBICAMA

Ako ste pomislili da je u našoj školi gostovala kazališna družina, prevarili ste se.

„Djevojčicu sa šibicama“, djelo Hansa Christiana Andersena, uprizorili su

učenici 2.a za svoje razredne prijatelje. Sami su osmislili i izveli predstavu,

izradili kostime i podijelili uloge. Svojom glumom, snalažljivošću i kreativnošću

oduševili su svoje prijatelje i učiteljicu.

Iz knjižnice BOOKMARK projekt

Učenici iz „SCHOOL N4“ i njihova učiteljica Natalija

Zhemchuzhnikova iz grada Kingiseppa (130 km od

Petrograda) u Rusiji s BOOKMARKERIMa za našu

školu

2.c

Udaljenost 2.182,79 km

Pisma na ruskom

jeziku

Crtice iz knjižnice

Književni susret Željka

Horvat-Vukelja

Naše prvaše, i ove godine, u čarobni

svijet knjige i čitanja uvela je

prekrasnim interaktivnim pričama

Željka Horvat- Vukelja. Bilo je tu

pjesme, sviranja, glume, pričanja priča

i, naravno, puno, puno smijeha.

NOVE KNJIGE U KNJIŽNICI

Jednom, ne tako davno, Darko i Marko stvorili su najvećeg junaka nad

junacima u čitavoj povijesti svoje škole – i onda ga zabunom i oživjeli!!!!

To je, međutim, bio tek početak!

Iskustvom i znanjem do jednakosti

Aktivisti Hrvatskog saveza udruga mladih i studenata s invaliditetom, i sami osobe s

invaliditetom - Albina Žnidar i Denis Marijon, u okviru projekta „Iskustvom i znanjem do

jednakosti“ ,koji je financiran uz podršku Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, posjetili su

našu školu 8. studenog2017.U našoj školskoj knjižnici ,učenicima petih razreda, održali su

edukativnu radionicu s ciljem promicanja i poboljšanja integracije i kvalitete života osoba s

invaliditetom.

Zahvaljujući ovom projektu,

upoznali smo se s Albinom i Denisom, koji

su nam pričali o problemima osoba s

invaliditetom, kako im pristupiti i pomoći

im. Bili smo ponosni da je naša škola

svojim prilazom i liftom, jedna od rijetkih

škola, koja je prilagođena njihovim

potrebama.

Prava svih građana u našoj državi

proizlaze iz Ustava RH. Hrvatska je

potpisnica i Opće deklaracije o ljudskim

pravima kao i UN-ove Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom. Pažljivo

smo pratili izlaganja predavača, a na kraju

smo i sami postavljali pitanja o

poteškoćama s kojima se svakodnevno

susreću.

Na naše pitanje, Albina nam je

pojasnila da slijepe osobe nose naočale

kako ne bi povrijedile oči na nekoj grani i

da skoro svaka slijepa osoba može osjetiti

svjetlo. Odgovarala je i na pitanja o

samostalnom životu slijepih osoba,

njihovom školovanju i snalaženju u

prostoru. Denis nam je pričao s kakvim se

problemima susreće osoba u kolicima, a

najviše nas je iznenadio s podatkom da se

bavi skijanjem.

Naučili smo da ljude ne bi trebali

suditi po izgledu i njihovom invaliditetu,

nego ih upoznati kakvi su kao ljudi i tako

se prema njima ponašati.

Eva Pauković, 5.b

Pravilni izrazi su:

- Djeca s teškoćama u razvoju (do 18. godine života)

- Osobe s invaliditetom (od 18. godine života)

NOVELA OD STANCA - vremeplov

Držić je pohodio Radiće i kroz izložbu u knjižnici ilustratora

Dubravka Kastrapelia – prosinac 2015./siječanj 2016. god., koja je

približila učenicima Držićevu „Novelu od Stanca“.

Bogatim ilustracijama u tehnici gvaša

autor je stvorio likove naglašenih pokreta i

prepoznatljivih tjelesnih karakteristika, a

upotrebom živih boja dočarao je životnost

likova.

„Novela od Stanca“ oživjela je pred nama.

Vlaho, Miho , Dživo i Stanac ispričali su

učenicima kroz slike svoju priču o starcu

koji želi postati mladić.

Marta Luna i njezin tata

Dubravko Kastrapeli

Opasnost i od Interneta i

društvenih mreža

U našoj knjižnici, 22. studenog 2017., policijski inspektor iz Odjela za

prevenciju ovisnosti, održao je radionicu za učenike 5. razreda na temu

„Opasnosti od Interneta i društvenih mreža“. Naučili smo:

Kažnjive radnje:

PRIJETNJA – novčana kazna i zatvor do

3 godine

UVREDA- novčana kazna do 180 dnevnih

dohodaka (npr. 155.800, kn)

KLEVETA- novčana kazna do 500

dnevnih dohodaka (npr.433.000.00 kn)

SRAMOĆENJE- do 360 dnevnih

dohodaka

Komunikacija je razmjena informacija

i započinje ulaskom u prostoriju. Sve

je komunikacija – ODJEĆA, HOD,

BOJA GLASA…a to ne vidimo na

društvenim mrežama i ne možemo

znati kakve su namjere našeg

sugovornika.

Što je prijatelj?

Osoba koja je tu uvijek za tebe.

A to je i ona osoba kojoj ćeš ti uvijek pomoći,

neko koga posjećuješ i s kim se igraš.

Nepoznate osobe ne mogu biti prijatelji.

PREVENCIJA I ZAŠTITA NA

INTERNETU:

- Ne stavljati osobne podatke

- Budite sumnjičavi prema

nepoznatima

- Blokirajte nepoznate i

dosadne i odmah kažite

roditeljima

- Ne kontaktirajte s

nepoznatima

- Ne stavljajte svoje slike na

Internet

ZANIMLJIVOSTI

Steve Jobs, izumitelj Ipoda, u svom domu zabranjivao je

korištenje tehnologije.

Juan Williams, osnivač Blogera i Twittera u svom domu

zabranjuje korištenje tehnologije.

Kada su „pametni“ telefoni u pitanju, većina stručnjaka za

tehnologiju ne daje ih djeci prije napunjenih četrnaest

godina.

JEDNOG PRAVILA PRIDRŽAVAJU SE SVI – NEMA

NIKAKVIH EKRANA U DJEČJOJ SOBI. NIKADA.

RADIĆI I DRŽIĆ

- vremeplov

Lucija M., Anja P., Lucia R. i Ivona ,B.- 7. raz., 2008.,u

prostoru stare knjižnice

U čast 500. rođendana 2008. godina proglašena je

godinom Marina Držića.

I u našoj školi tu značajnu obljetnicu obilježili smo

različitim aktivnostima i o tome pisali i u našem školskom

listu „Ptiću”.

Učenici trećih razreda posjetili su Knjižnicu „Savski gaj“ i

pogledali izložbu posvećenu Marinu Držiću.

SKYPE OSMAŠA S UČENICIMA IZ POMBALA U PORTUGALU

Povodom Međunarodnog dana školskih knjižnica, 23.10. i 25.10. 2017., učenici i

8.b i 8. a, s prof. Mirnom Šoštarić i knjižničarkom, razgovarali su s učenicima 7.,

8., i dva 10. razreda iz grada Pombala u Portugalu. Mi smo bili u našoj školskoj

knjižnici, a oni su nam se javili iz Gradske knjižnice u Pombalu. Predstavili smo

jedni drugima svoju zemlju, grad, školu, kulturu, sport i glazbu . Kulturna baština

naših zemalja prošla je "preko granica" u našem glasu. Zajedno smo otpjevali

pjesmu Eda Sheerana–Thinking Out Loud.

Uvijek postoje nedokučivi načini dodirivanja srca ljudi u svakom kutku svijeta.

Nina Šoštarić, 8.b

Slamit i Erasmus+- konferencija

U Zagrebu se od 30.10. do 3.11.2017. održavala 7. konferencija SLAMIT,

Erasmus +, u kojoj sudjeluju profesori, ravnatelji, knjižničari i ostali stručni suradnici iz 10

zemalja EU. Tema je bila uvođenje novih digitalnih tehnika, društvenih medija i metoda

učenja u obrazovanje.

Tim povodom 25 sudionika konferencije, većinom iz skandinavskih zemalja , 31.10. posjetilo

je našu školu. U knjižnici im je knjižničarka predstavila neke projekte i održala ogledni sat s

primjerom uporabe Web2 alata

u nastavi. Oduševljenje svih

sudionika izazvale su i naše

učenice 8.b razreda Lana, Lara i

Nina koje su na savršenom

engleskom jeziku predstavile naš

grad, školu i knjižnicu. Sudionici

konferencije bili su oduševljeni

uređenjem naše škole, a poklonili

su nam i slikovnice na finskom i

danskom jeziku.

Slikom vam prenosimo djelić

ovog ugodnog druženja. (R.R.H.)

ČITAM – ČITAŠ - ČITAMO – ČITAJU – ČITATE- ČITAT ĆE

„KOD KUĆE JE NAJGORE“ EPRAHIMA KISHONA, slagali i učili pjesme, pomoću

KVIZA prisjećali se pročitanih knjiga, skype s OŠ iz Čakovca i na kraju gledali filmove

TKO? - 26 učenika 8.-ih razreda GDJE? - NA NAŠEM ČETVRTOM TULUMU

S(L)OVA, U KNJIŽNICI, 27./28.10.2017., OD 19,30 DO 7,00 SATI

Terenska nastava TERENSKA NASTAVA 1. RAZREDA

Učenici 1.razreda 29.9.2017. prvi put su izašli iz svojih učionica na terensku nastavu.

Nestrpljivo su očekivali taj dan. Konačno, to je prilika da se međusobno bolje upoznaju,

poigraju na otvorenom i steknu nova znanja.

U Gradu mladih kroz igru su učili o vremenskim prilikama i o šumi u jesen.

Vrijeme im je bilo naklonjeno i prva terenska nastava ispunila je sva njihova očekivanja.

TERENSKA NASTAVA 4. RAZREDA

Dana 17.10.2017. učenici 4. razreda sa svojim učiteljicama bili su na terenskoj nastavi

u gradu Krapini.

Razgledali smo kulturno–povijesne znamenitosti grada Krapine, a potom obišli Muzej

Ljudevita Gaja, najpoznatijega Ilirca. Doznali smo da je Gaj znamenita povijesna ličnost koji

je na sebe preuzeo dužnost da Hrvate poveže i sjedini na kulturno-jezičnom planu te je u tom

cilju 1830. položio osnove svoje pravopisne reforme. Muzej Ljudevita Gaja otvoren je 1966.

godine u njegovoj rodnoj kući, a izložen je njegov namještaj, slike i portreti Gaja i njegove

obitelji, fotokopije Gajevih rukopisa, tiskanih tekstova, knjiga i brošura te novina i časopisa

koje je uređivao i izdavao.

Nakon obilaska Muzeja Ljudevita Gaja, uputili

smo se prema Muzeju krapinskih neandertalaca.

U njegovoj blizini je nalazište krapinskih

neandertalaca „Hušnjakovo“ koje je otkrio Dragutin

Gorjanović Kramberger, a zaštićeno je kao prvi

paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj te pripada

među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta.

Muzej Ljudevita Gaja

Muzej krapinskih neandertalaca otvoren je u veljači 2010. U muzeju nam je prikazan

fenomen nastanka čovjeka. Otišli smo daleko u prošlost, od najstarije prošlosti Zemlje do

početka civilizacije i modernog doba, s posebnim naglaskom na znamenito otkriće u Krapini i

važnost zbirke krapinskih neandertalaca. Bili smo oduševljeni multimedijalnim instalacijama,

filmovima, infokioscima, virtualnim šetnjama te hologramima koji su nas zadivili.

Terenska nastava je bila edukativna i jako

zanimljiva.

Muzej krapinskih neandertalaca

4.a Jasna Sukobljević 4.b Diana Pavin 4.c Ksenija Suknaić

TERENSKA NASTAVA- KRAPINA

Dana 17. listopada 2017., moj razred i ja, bili smo na terenskoj nastavi u Krapini.

Krenuli smo oko 9 sati po maglovitom vremenu koje nam nije pokvarilo raspoloženje.

Nakon dolaska u Krapinu išli smo u park gdje smo jeli, igrali se (i nabacivali lišćem)…

Potom smo otišli u rodnu kuću Ljudevita Gaja. Vidjeli smo puno slika, knjiga, tiskarski stroj…

Meni je najzanimljiviji bio posjet Muzeju krapinskih neandertalaca. Tamo me se najviše dojmio

film o životu pračovjeka.

Na kraju smo posjetili mjesto gdje su pronađeni ostaci krapinskog pračovjeka i životinja.

Bilo mi je jako lijepo.

Rafael Barnjak, učenik 4.c razreda

Dana 17. listopada 2017. učenici četvrtih razreda išli su na terensku

nastavu u Krapinu.

Kada smo došli u Krapinu najprije smo posjetili Muzej Ljudevita

Gaja, koji je bio jedan od najvažnijih ljudi hrvatske povijesti. Muzej

se nalazi u kući u kojoj je Gaj odrastao te je pun predmeta iz tog

doba, obiteljskih portreta i zanimljive tiskare. Nakon obilaska rodne

kuće Ljudevita Gaja i kratkog odmora u obližnjem parku, uslijedio

je posjet Muzeju krapinskih neandertalaca. Po dolasku smo gledali

film o životima praljudi, koji je bio vrlo zanimljiv. Nakon toga

uslijedio je obilazak muzeja. U muzeju smo vidjeli različite fosile,

alate, oružje, druge predmete iz tog perioda te prikaze evolucije i

nastanka Zemlje. Nakon obilaska posjetili smo i muzejsku

suvenirnicu, gdje smo imali mogućnost kupiti prigodne uspomene

za sebe i svoju obitelj. Jedva smo dočekali odlazak u obližnji park

gdje smo vrijeme proveli u igri i razgledavanju štandova sa

suvenirima. Na kraju smo se smjestili u autobus i krenuli prema

Zagrebu gdje smo stigli oko 15 sati.

Na terenskoj nastavi sam se zabavila i jako puno toga naučila.

Korina Beg, 4.b

Izvješće - Terenska nastava u Krapini

Dana 17.10.2017. išli smo na terensku nastavu u Krapinu.

Najprije smo obišli Muzej Ljudevita Gaja koji se nalazi u njegovoj rodnoj kući, u Gajevoj ulici broj 14.

U muzeju je izložen namještaj, slike, portreti Gajeve obitelji, fotokopije njegovih rukopisa, tiskanih tekstova, knjige te

novine i časopisi koje je izdavao i uređivao. Zanimljivo je bilo vidjeti njegovu svjedodžbu i njegov kip u prirodnoj

veličini.

Izložba nas vraća u prošlost i prikazuje koliko je Ljudevit Gaj bio važna osoba za napredak hrvatskog jezika i kulture.

Nakon kratkog odmora u obližnjem parku krenuli smo u Muzej krapinskih neandertalaca. U muzeju smo najprije

pogledali film o životu krapinskog pračovjeka. Bio je prepun neobičnih i pomalo strašnih prizora. To dokazuje da im je

život bio vrlo težak i pun opasnosti. Nakon filma krenuli smo u obilazak te najprije vidjeli apoteku u kojoj su zaštićeni

prvi nalazi. Dalje smo mogli vidjeti prave preparirane životinje, kukce, biljke te zmiju u formaldehidu.

Od mnoštva zanimljivosti vidjeli smo različite vrste neandertalaca, video o početku svemira do stvaranja Zemlje, repliku

kristala, dinosaura, fosila, komet koji je pao na Zemlju i još puno zanimljivosti koje prikazuju davnu prošlost do pojave

krapinskog pračovjeka. Najzanimljivije je bilo vidjeti prikaz krapinskog pračovjeka i njegove obitelji u stvarnoj veličini.

Bio je zanimljiv hod po imitaciji leda koji je pucketao kao pravi te interaktivni prikaz tijela pračovjeka kojeg smo

aktivirali dodirom ruke.

Na kraju smo posjetili suvenirnicu.

Nakon izlaska iz muzeja otišli smo do nalazišta kostiju pračovjeka i životinja iz kamenog doba.

Terenska nastava je bila vrlo zanimljiva i poučna te nas naučila puno važnih stvari o nastanku svemira i razvoju ljudskog

roda.

Marija Radinić, 4.b

Izvješće - Terenska nastava u Krapini

POSJET MUZEJU ILUZIJA

Učenici povijesne grupe šestih razreda i 6.c razred pod vodstvom razrednice i nastavnice

povijesti posjetili su Muzej iluzija u listopadu 2017. Učenici su se tamo dobro razgibali,

nasmijali i opustili. U dobrom raspoloženju su se vratili u Botinec.

E N G L I S H P A G E

Our Dubrovnik adventure

On 24th October 2017, we-6.a class visited Dubrovnik as a part of a Croatian project to learn about

Marin Držić's life. In Dubrovnik, we visited mountain Srđ, the Island Lokrum and we saw Walls

of Dubrovnik. We also visited some of the most well-known museums in Dubrovnik. We learned

a lot about Marin Držić's life. We also visited his house. He wasn't born in that house, his first

house was destroyed in a earthquake.

We spent our first night in a high school, in the centre of Dubrovnik. The next night we slept in

the hotel Lero. The best part of the trip was going to Dubrovnik by plane. Were all enjoyed our

trip to Dubrovnik and we will always remember it!

By Jelena, Luna and Ella, 6.a

How much do you know about Dubrovnik?

1. What is around Dubrovnik?

a) sea b) walls c) caves

2. What was Dubrovnik in the past?

a) city b) town c) republic

3. In which century was Marin Držić born?

a) 15th b) 14th c) 16th

4. Which TV series was filmed there?

a) Game of Thrones b) Alf c) Big Bang Theory

5. Howmanytouristsvisited Dubrovnik lastyear?

a) 20 000 b) 500 000 c) 1 million

Marko Tomljenović, 7.b

1b, 2c, 3c, 4a, 5c

Učenički radovi San

Jednu noć sanjao sam da letim na zmaju. To je bio najljepši san koji sam doživio.

Moj zmaj i ja letjeli smo posvuda, čak i preko Atlantskog oceana. Na putu smo upoznali

dječaka koji se zove Manča i Tibora. Tibor je bio najpametniji dječak u matematici. Čak i

najbolji svirač violine! Tijekom putovanja sreli smo djevojčicu Vilmu. Ona voli pjevati i zna

svirati različite instrumente. Svi smo se lijepo slagali i putovali na sve strane svijeta. Kada

smo došli u Afriku, pored nas se stvorio lav. Tada sam se probudio i sve je nestalo.

Zdravko Balaško, 3.b

David Merkaš, 3.b

Franka Rončević, 3.b

Tibor Liko, 2.b

Marko Pranjić, 3.b

Ivona Buti, 2.b

Sara Drmečić, 2.b

Ana Udovičić, 3.b Ana Udovičić, 3.b Barbara Erić, 2.b

Ivan Mamić, 2.b

Ivan Mamić, 2.b

Luka Jutriša, 3.b

Klara Lovrić, 2.b

Maja Mamić, 2.b

Jean Duvnjak, 2.b

Matej Marjanović, 2.b

Mia Grbac, 2.b Tibor Liko, 2.b

Jean Duvnjak, 2.b

Maja Mamić, 2.b

Elena Ćirić, 2.c

Gabriela Birić, 2.c

Magdalena Ištuk, 2.c

Monika Petretić, 2.c

Sara Marušić, 2.c Teo Šmintić Maslać, 2.c

Teo Šmintić Maslać, 2.c

Teo Šmintić Maslać, 2.c

Maja Mamić, 2.b

Ivan Mamić, 2.b Sara Drmečić, 2.b

Maja Mamić, 2.b

Antea Maslać, 2.b

Marija Brkić, 1.b

Marija Brkić, 1.b

Magda Sopić, 1.b

Magda Sopić, 1.b

Lucija Pribanić, 1.b

Lucija Mamić, 1.b

Moj razred Pohađam 2.a razred. Razred se nalazi u Osnovnoj školi braće Radić. Učionica se nalazi u

prizemlju. Ima nas 26, 17 djevojčica i 9 dječaka. Učiteljica koja radi ujutro se zove Ulita

Pocedić, a u boravku Sanja Kučić. Volim hrvatski i matematiku. Ne volim kada dečki trče po

razredu. Zajedno idemo na terensku nastavu i slavimo rođendane. Teško mi je pisati sastavke.

Na odmoru se igramo. Kada se igramo tada smo složni. Dobro mi je u mom razredu, zato što

imam dobre prijatelje i dobre učiteljice.

Vita Filipović, 2.a

Moj razred

Zovem se Marta. Idem u 2.a razred. Naš razred pripada Osnovnoj školi braće Radić. Naša

učionica je u prizemlju, treća po redu. U razredu nas ima 26, 17 djevojčica i 9 dječaka. Ujutro

nam je učiteljica Ulita, a popodne učiteljica Sanja. Volim likovni i tjelesni. Ne volim kada

učiteljica stalno govori razredna pravila. Zajedno se igramo i pričamo. Za sada nam nije ništa

teško. Kada je odmor posjećujemo ostale razrede i igramo se. Mi smo svi dobri i složni. Ja se

u razredu osjećam jako dobro.

Marta Malkoč, 2.a

Moja avantura

Jedna od meni dražih stvari u životu je ne kasniti, a posebno ne na događaje koji su mi

važni i koje volim. Jednom mi se to i dogodilo… Taj dan smo išli na terensku nastavu u

Krapinu.

Tog jutra uopće nisam znala da je terenska nastava, a to su zaboravili i moji roditelji.

Spavala sam, misleći da je škola popodne. Odjednom se iz druge sobe čuo mamin mobitel.

Zvala ju je učiteljica da pita hoću li doći jer je bilo 20 minuta do polaska. Mama je brzinom

munje odjurila u moju sobu i počela me buditi. Kada sam se probudila, hitro poput geparda,

obukla sam se, umila, oprala zube i otrčala u automobil. Za to vrijeme mi je brat Bruno

spremao stvari u ruksak po uputama mame, koja je pokušavala u pet minuta spremiti sve što

će mi trebati.

Morali smo još kupiti hranu. Otišli smo do pekarnice te saznali da to više nije pekarnica nego

kafić. Odjurili smo do pekarnice u Botincu, koja je srećom i dalje pekarnica. Uspjela sam stići

do škole i ući u autobus.

Terenska nastava je bila odlična jer smo puno toga naučili, a i zabavili se. A ja još

uvijek mislim da je to bilo najbrže spremanje za školu ikad.

Nika DiGiusto, 4.b

Moja avantura

Volim putovati, a najviše volim ići kod tete u Njemačku. Tamo se uvijek zabavljam i

nikad mi nije dosadno. Kad god dođem, gotovo nas i nema doma. Često idemo u različite

gradove i razgledavamo ih. Jednom, kad smo moja obitelj i ja došli u Njemačku, teta nas je

iznenadila i odvela u dječji zabavni centar „Kinderland“.

Tu je započela prava avantura. Vidjeli smo svašta: velike tobogane, svemirski brod,

razne penjalice… Ogroman dvorac i strašnu tamnicu, veliki gusarski brod, a pokraj njega i

zabavne prskalice. Vidjeli smo i trkaču stazu za automobile i McDonald's. U Kinderlandu

smo proveli cijeli dan.

Kada smo se vratili kući cijelo sam vrijeme pričala o tome kako sam se zabavila i

proživjela nešto super. Moja obitelj također se super zabavila. Kada smo se vratili u Zagreb,

teta mi je napravila album za sjećanje na posjet Kinderlandu.

Ana Ištuk, 4.b

Moja avantura - Posjet cirkusu

Svako ljeto idem s obitelji na otok Čiovo. Svi provodimo puno vremena zajedno, idemo

na različite plaže, sladoled, šetnje i igramo društvene igre.

Prije par godina u Splitu je gostovao cirkus. Mama i ja smo odlučile pogledati predstavu.

Do Splita smo putovali brodom i bilo mi je super. Kada smo stigle u Split, kratko prije

predstave smo prošetale. Zaputile smo se prema cirkusu, udobno smo se smjestile u gledalište

i ja sam uzbuđeno čekala početak predstave. Gledale smo jahače konja, akrobate i

gimnastičarku na visokim trakama. Za vrijeme pauze, kupile smo sok i ulaznicu za ZOO

cirkusa. Razgledavale smo životinje koje su sudjelovale u predstavi. U drugom dijelu

predstave smo gledali domaće životinje koje su izvodile trikove i akrobacije. Na kraju

predstave nastupili su i klaunovi. Najviše su mi se svidjeli akrobati jer su radili visoke

skokove i izvodili su čuda za koja nisam znala ni da su moguća.

Mama i ja smo zadovoljne predstavom krenule kući. Posjet cirkusu bila je jedna od

najboljih avantura mog života.

Korina Beg, 4.b

Doživjela sam avanturu

Jako se volim voziti na jet - skiu. Ovo ljeto se moj bratić Tin vozio s prijateljem Markom

na jet - skiu. Kada su se usidrili, moj bratić je pitao Marka bi li me htio provozati jedan krug.

Obukla sam prsluk i krenuli smo. Išli smo na velike valove i vozili smo se naokolo. Dok

smo se vozili učinilo mi se da sam nešto vidjela u moru. Rekla sam Marku da stane kako bi

vidjeli o čemu se radi. Malo sam se čak i uplašila. Približili smo se i oboje smo bili iznenađeni

kad smo ugledali kornjaču. Marko je kornjaču snimio mobitelom jer smo mislili kako nam

nitko neće vjerovati što smo vidjeli. Nakon nekoliko trenutaka kornjača se vjerojatno uplašila

i zaronila.

Mi smo s nestrpljenjem krenuli prema obali kako bi svima pokazali snimku. Veselila sam

se vožnji, a doživjela sam još veću i ljepšu avanturu.

Chiara Milatić, 4.b

Lucija Štimac, 3.a

Lucija Štimac, 3.a

Leon Resner, 3.a

Nika Ožeg, 3.a

Monna Huzek Kittan, 3.a

Monna Huzek Kittan, 3.a

Lana Hećimović, 4.c

Nika Pranjić, 4.c

Klara Šiptar, 4.c

Magdalena Jagustin, 4.c

Tara Marušić, 4.c

Lana Hećimović, 4.c

Rino Turkalj, 3.a

Moja domovina

Moja domovina najljepše je mjesto,

velika kao carski prijesto.

Domovinu svoju volim,

Bogu se za nju molim.

Predivna uz sve te gore,

krasi nju i Jadransko more.

Dinara planina u Hrvatskoj najveća,

mnogim ljudima ponos i sreća.

Zagreb, Hrvatske najveći grad,

doživjela sam u njemu svaki svoj uspon i pad.

Svaki u Zagrebu cvijet,

lijep je i velik kao cijeli svijet.

Dok sivi vuk u šumi sniva,

u Zagrebu čarolija biva.

Svakakvi sajmovi i događanja održavaju se

tamo,

hoćeš li lijevo ili desno, više ne znaš kamo.

U Hrvatskoj ima raznovrsnih voda,

u pokojoj bari nađe se i roda.

Hrvatska, svima draga,

europska snaga!

Korina Pilimini, 4.b

Sara Mazrek, 4.b

Ana Ištuk, 4.b

Dorina Binaj, 4.b

Dominik Nestić, 4.b

Nika Di Giusto, 4.b

Moja domovina

Moja domovina je čisto more,

lijepe šume i rodno mjesto moje.

Moja domovina su livade obasjane

i životinje snene.

Moja domovina je cvijet u proljeće

i ptica što dolijeće.

Moja domovina meni je mjesto velikih uspomena,

jer za mene ona je najdraža.

Ana Ištuk, 4.b

Moja domovina

Domovina moja draga

ima mnoga divna blaga.

Volim njeno plavo more,

njene rijeke, njene gore.

Ukras joj je čista voda

sela su joj puna roda.

Lijepa mi je kao cvijet

bez nje pust bi bio svijet.

Domovinu svoju volim

i za nju se Bogu molim.

Neka uvijek sretno sniva

voljet ću je dok sam živa!

Marija Radinić, 4.b

Ana Ištuk, 4.b

Chiara Milatić, 4.b

Korina Beg, 4.b

Korina Pilimini 4.b

Lovro Pribanić, 4.b

Moja domovina

Domovina je lijepa kao cvijet,

za mene velika kao svijet.

Toplo sunce grije nas,

dođite kod nas, pa da grije i vas!

Domovina ima predivno more,

a još ljepše visoke gore.

Smeđi medvjed na Medvednici spava,

a kraj njega žubori rijeka Sava.

Svatko ima zemlju koju zove dom

bila ona mala ili velika.

Ova moja je baš po mom

snažna kao od čelika.

Tu rastem u sreći,

kraj obitelji svoje.

Za mene je ona dragulj najveći.

Korina Beg, 4.b

Moja domovina

U mojoj domovini

postoji jedno veliko more.

U mojoj domovini

potoci veselo žubore.

i o ljepoti domovine snivaju.

Moja je domovina lijepa i draga,

bez ikakvog ružnog traga.

Lijepa je kao cvijet

i zato je voli cijeli svijet.

Lovro Pribanić, 4.b

Nika Di Giusto, Ena Hržina, Mateo

Miškulin, Lovro Pribanić, Dominik Nestić

4.b

Ena Hržina, 4.b

Gabriela Kovačićek, 4.b

Korina Beg, Ana Ištuk, Martina

Fulir, Vito Domanski 4.b

Korina Pilimini 4.b

Marija Radinić, 4.b

Mali ekolozi: Zaštićene životinje

Teo Šmintić Maslać, 2.c

Teo Šmintić Maslać, 2.c

Teo Šmintić Maslać, 2.c

Teo Šmintić Maslać, 2.c

Sara Marušić, 2.c

Monika Petretić, 2.c

Jelena Ivanković,5.a Katarina Kljajić, 5.a

Alma Agić,5.a Arian Mustapić, 5.a

Iva Lasić, 5.a

Damjan Blažević i Antonio Kutlić, 7.b Klara Stanić, 6.a

Sara Kranjčec,6.b

Lara Popović i Ena Šimić, 8.b

MarielaBrnardić,6.c

Rita Pia Kadić, 6.b

Reina Rimbaldo,6.a

Lucija Čanić, 6.b

Roberta Gašparovski i Ivana Kljajić, 7.a

Antonijo Kreković

i

Ilona Lazić, 7.a

Ena Šimić, 8.b Deonis Binaj,8.b

Ivan Bubnić,6.a Mia Havidić,6.c

Endi Bilić,6.a

Alessandro Maljković Zović,7.b Alessandro Maljković Zović,7.b

Maruška Kalik,8a

Ana Smolčić, 8.b

Pia Karla Starčević, 6.c

Lorena Matolić, 8.a Nina Šoštarić, 8.b

Mia Havidić, 6.c Petar Rožić, 6.c

Gabrijel Bartolović, 8.b

Ena Šimić, 8.b

Deonis Binaj, 8.b

Nika Pranjić, 4.c

Erika Lazić, 4.c Klara Šiptar, 4.c

Ana Lukenda, 4.c

Inja Milisav, 4.c

Tara Marušić, 4.c Magdalena Jagustin, 4.c

Viktorija Poljanec, 4.c

Nina Kandrač, 4.c