Student: Igor KrnjetaDragojla Jarnevi: Dnevnik

Dragojla, odnosno pravim imenom Karolina Jarnevi (1812. 1875.), hrvatska je knjievnica i uiteljica roena u Karlovcu. Izvorno je radila kao odgojiteljica na plemikim dvorovima diljem Monarhije, u gradovima poput Graza, Trsta i Venecije. Presudna osoba koju smatramo kljunom u stvaranju Dragojlina ilirskog usmjerenja jest Ivan Trnski kojega 1839. upoznaje u Grazu. On ju nagovara da prestane pisati na njemakom i posveti se stvaranju na hrvatskom jeziku. U Karlovac se vraa 1840. te osniva prvu privatnu kolu za djevojice koja traje trinaest godina kada e se Jarnevi preseliti u Pribi. Prikljuuje se Ilircima u jeku nacionalnog pokreta te izvorno objavljuje u Danici poeziju ljubavnog i patriotskog karaktera. O statusu koji je uivala meu Ilircima svjedoi injenica da je ona jedna od dvije ene (druga je Sidonija Rubido Erddy) koje su ovjekovjeene na grafici Muevi ilirske dobe. Prvo znaajnije literarno djelo, Domorodne poviesti, objavljuje 1843. i rije je o knjizi pripovijedaka koje su bazirane na tada popularnoj formi hajduko turske novelistike. Meutim, njeno najsamostalnije i najznaajnije djelo je svakako roman Dva pira koji smatramo jednim od prvih hrvatskih romana. to se tie njenog pedagokog rada, potpisala je mnoge lanke o odgoju mladih , a posebice moemo istaknuti tekst Moje uiteljevanje. Iznimno vaan komad literarne ostavtine koji je vaan za razumijevanje drugih tekstova Dragojle Jarnevi jest njen dnevnik koji je vodila od 1833. do 1874. U njemu moemo vidjeti kako tei, usprkos ograniavajuim zahtjevima Iliraca koji su zahtijevali iskljuivo patriotsku i didaktiku knjievnost, formirati jedinstveni, enski identitet kojim su njena knjievna djela protkana. Dnevnik ostavlja Hrvatskom pedagoko knjievnom zboru, kojeg je i sama bila lanica, da ga posthumno objavi, tonije 10 godina nakon njene smrti. Dnevnik je prvo bio fragmentarno objavljen 1958. pod naslovom ivot jedne ene i naposljetku u integralnom izdanju 2000. kada je objavljen kao Dnevnik.

Tema ovoga saetka biti e obraivanje karakteristika predgovora njena dnevnika, izvoenje zakljuaka o njenoj osobnosti te pokuaj ustvrivanja kako su te njene karakterne osobine utjecale na njen razvoj kao znaajne osobe u ilirskom pokretu.

Prvi detalj koji upada u oko jest lo jezini izriaj kojim je dnevnik pisan. Kao to je ve spomenuto, Dragojla Jarnevi je izvorno pisala na njemakom te se njime koristila spretnije nego sa hrvatskim to je vidljivo u reeninoj sintaksi. Dnevnik je na hrvatskom poela voditi kasno u ivotu, te je uvidjela i potrebu prijevoda prvoga dijela na hrvatski, vjerojatno jer ga je ve tada planirala objaviti. Bilo koji dnevnik, a tako i ovaj je prvoklasan izvor ne samo za poznavanje biografskih detalja nekog pojedinca, odnosno egohistoriju, ve i za upoznavanje svakodnevice ili mentaliteta neke sredine. Jarnevi je pomnim voenjem dnevnika ostavila i vrijedan spis za razumijevanje drutva jednog hrvatskog provincijskog gradia sredinom 19. stoljea. Tako saznajemo interesantne detalje da je vrijeme dokolice najradije bilo provoeno u igranju drutvenih igara (posebno su bile omiljene igre kartama), etnjama u prirodi ili odlascima u kazalite, dok je sa dolaskom jeseni omiljena obveza bio odlazak u berbu groa.

Sam stil pisanja i diskurs kojim je dnevnik pisan je bio suvremen ondanjim knjievnim trendovima koji su bazirani na romantiarskom i patetikom tekstu koji je iznimno nabijen emocijama. Dragojla je osjeala animozitet prema zamisli sebe u budunosti kao prosjene ene koja bi bila vezana uz kuanstvo. ene je smatrala manje interesantnima od mukaraca zato to su priale uglavnom o djeci i kuanstvu. Smatrala je da druenjem sa mukarcima razvija svoj intelekt, no bilo bi besmisleno negirati i njenu seksualnu komponentu. Kao i svaka ena, imala je ljubavne interese te je bila sklona flertovanju i zavoenju, no grozilo ju je pomiljanje na brak jer nije eljela postati prosjenom domaicom. To je vidljivo u predgovoru kroz koji se provlai njena osuda ena kojima je brak ivotni prioritet. Dragojla nije ni pomiljala na brak iz dva razloga. Prvi, koji se ve dao naslutiti je taj da bi joj smetao da se posveti svojim intelektualnim obvezama, dok je drugi psihosomatski problem nonog mokrenja. Moemo zakljuiti da je uzrok podsvjesnog uriniranja psihosomatski zato to on nestaje u njenoj kasnijoj dobi.

U predgovoru je vidljiv iznimno negativan odnos spram majke koju krivi za sve ivotne probleme zato to ju ini izoliranim sluajem jer jedina od sve brae i sestara nije bila dojena. S druge strane, oca pericipira gotovo idealistiki. Prikazan je kao iznimno brian, pun ljubavi, a ta oinska ljubav je bila posebno usmjerena prema Dragojli, a sa posebnim uitkom naglaava da se zalagao za naobrazbu djece. Meutim, umro je dok je Dragojli bilo sedam godina te se moemo zapitati je li on ustvari i bio tako pozitivan kakvim ga ona prikazuje jer takav prikaz oinske figure moe biti tumaen i kao obambeni mehanizam. Nakon oeve smrti odnos izmeu Dragojle i njene majke, odnosno odnos sa njenim sestrama se zaotrava zato to se Jarnevi eljela obrazovati, dok je obitelj zbog manjka financijskih sredstava mogla obrazovati samo najstariju sestru. To ju ini zavidnom, ne samo prema najstarijoj sestri za koju smatra da se zbog nje druga djeca zanemaruju, ve i prema ostalima vjerojatno zato to podsvjesno i ona eli biti poput ostalih djevojaka te ne eli imati duboko implementirane osjeaje nie vrijednosti.

Dragojlu Jarnevi moemo smatrati sebinom osobom koja sebe previe cijeni u odnosu na druge ljude koji su ju okruivali, no istovremeno pati i od kompleksa nie vrijednosti. Njena sebinost se manifestira u tome to nije voljela mlau sestru jer ju je kao dijete morala uvati, a isti odnos je imala i prema djeci svoje sestre. Taj odnos je poprimio morbidne razmjere kada se Dragojla veselila smrti svoga neaka zato to ga vie nije morala uvati te se mogla koncentrirati samo na usavravanje svoga intelekta i svoju naobrazbu. Meutim, prema mlaoj sestri ima iznimno suosjeajan odnos zato to je od mlade dobi bila udana za alkoholiara koji je njihova ivotna sredstva sveo na minimum zbog svoje ovisnosti, a u takvoj situaciji nipoto ne bismo smjeli zanemariti mogunost zlostavljanja. Sa braom je veinski takoer bila u dobrim odnosima jer je preko njih ostvarivala poznanstva i prijateljstva sa intelektualcima. Kroz dnevnik je pokuavala ostaviti dojam sebe kao jako hladne, jake i samostalne ene to moe biti shvaeno kao jo jedan obrambeni mehanizam uperen protiv njene majke. Kao suprotnost takvom portretiranju same sebe, Dragojla u predgovoru dnevnika navodi i neskrivene simpatije prema dvije osobe. Prva je njena neakinja Zorka ijem roenju se jako veselila jer ju je eljela poduavati i od nje napraviti kopiju sebe, no Zorka ju je razoarala kada je pokazala da ju takav razvoj ustvari ne zanima. Druga kljuna osoba je njen ljubavni interes Fridrich koji ju izvorno nije nimalo privlaio, no nakon to se na nju neko vrijeme alio njenoj majci i sestrama se predomislila. Nakon toga su se Karlovcem proirili traevi da Jarnevi previe vremena provodi sa mukarcima, a premalo bavei se kuanskim poslovima te se u potpunosti povukla u sebe i intenzivnije se posvetila itanju i literarnom stvaralatvu.

Dragojla Jarnevi jedna je od rijetkih iznimaka meu enama 19. stoljea koje su se uspjele probiti u svijetu u kojemu su mukarci imali glavnu i posljednju rije te ju se zbog toga u novijoj historiografiji smatra proto feministikom ikonom. Tu tvrdnju moemo odbaciti zbog njene otre osude tada ustaljenog naina enskog ivota, ali i djelomino prihvatiti zato to je osnovala prvi privatnu kolu za djevojice. Njen dnevnik je sustavan prikaz njenih misli, osjeaja te prvoklasan izvor koji nam svjedoi o razvoju njene intelektualne misli. On obiluje samolamentacijskim tonom kojim itatelja lako pridobije, no upravo zbog tog patetikog naina pisanja mu istraiva mora pristupiti sa kritike distance - posebice u analizi njena odnosa sa lanovima njene obitelji. Svakako treba cijeniti i njenu iskrenost i direktnost u povjeravanju itatelju ak i najintimnijih detalja (poput nonog mokrenja) sa ime Dnevnik dobiva znaajnu dozu vjerodostojnosti.