Theodor de Canziani Jak{i}

DEKORATIVNOFASADNO SLIKARSTVO

U RIJECI

Dr`avni arhiv u Rijecistudeni/prosinac 2001.

Realizaciju izlo`be pomogla je:

TURISTI^KA ZAJEDNICA GRADA RIJEKE

Zahvaljujemo suradnicima i posuditeljima izlo`aka:

Olga Maga{Ivanka BernardMirjana Lon~arSenka ZambataMelinda KostelacDaina Glavo~i} BaumannNata{a Ivan~evi}Ivan Perani}

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja - RijekaSveu~ili{na knji`nica Rijeka

Vanda EklMatilda Ru`i}Obitelj Mari~i}-RichtmannObitelj Ve~erina-Negoveti}Obitelj RukavinaObitelj DominisObitelj ^e{i}Maja Despot-Mik{i}Ante VisinMiljenko SmokvinaAbel [losarMathilde zu KostweinTheodor de Canziani Jak{i}

je gra|evina oslikanih vanj{tina znatno ve}a nego u drugimhrvatskim sredinama. Zato tu pojavu mo`emo dr`ati gotovorije~kom posebno{}u.

U suvremenoj arhitekturi koja ne skriva konstrukciju ipodastire formu kao temeljnu estetsku vrijednost, oslikavanjevanj{tine zgrada rijetka je pojavnost. Zidnim se slikama danasprekrivaju naj~e{}e oronule ili neugledne plohe arhitekture, ane dominantni djelovi zgrada. Zato sutok oblikovnog i likovnog,arhitekture i slike, kakav nahodimo na rije~kim primjerimafasadnog slikarstva, uz prakti~na pitanja restauracije i rekon-strukcije, otvara i mogu}nost teorijskih razmatranja o ovoj izn-imnoj pojavi na{eg graditeljskog naslije|a.

Zada}a izlo`be, dakako nije odgovoriti na ta pitanja. Na njoj}e biti podastrijeto arhivsko gradivo, onodobni nacrti i skice, teizlo`ene suvremene fotografije ovog zapu{tenog djeli}a na{egnaslije|a. Razlozi su prepoznatljivi: upoznati na{u sredinu sovim isje~kom ba{tine i potaknuti kulturnu i stru~nu javnost napromi{ljanje i skrb o njoj.

Ravnatelj DAR-a Goran Crnkovi}, prof.

P R O S L O V

Dr`avni arhiv u Rijeci svojom je izlo`benom djelatno{}u isuradnjom u projektima drugih ustanova vi{ekratno iskazaospremnost za istra`ivanjem, izlaganjem i valorizacijom rije~kegraditeljske ba{tine.

Takvu usmjerenost, uz obilje i cjelovitost arhivskog gradivapohranjenog u ustanovi, putila je i svijest da je arhitektura nesamo va`an ~imbenik i odraz dru{tvenog razvoja nego i trajnitrag svakog povijesnog razdoblja koji odre|enom prostoru dajesvojstvo prepoznatljivosti.

Nizu doga|anja koja pobu|uju zanimanje za graditeljskonaslije|e valja pridodati i izlo`bu o dekorativnom fasadnomslikarstvu u Rijeci mladog istra`iva~a Theodora de CanzianijaJak{i}a.

Oslikavanje arhitekture ne naslanja se na graditeljsketradicije Primorja i op}enito hrvatskog priobalja. Ono se u Rije-ci pojavljuje u desetlje}ima njenog strjelovitog gospodarskoguspona, zajedno s omiljenim graditeljskim stilovima koji kra-jem 19. i po~etkom 20. stolje}a dominiraju u srednjoj Europi. URijeci su izvana oslikane zgrade, ~iji su njihovi vlasnici tom oso-bito{}u mahom nastojali iskazati svoj novoste~eni ugled ilidru{tveni polo`aj. No u cjelini urbanog tkiva grada, u~estalost

3

4 Theodor de Canziani Jak{i}

DEKORATIVNO FASADNO SLIKARSTVO U RIJECIDekorativno arhitektonsko slikarstvo

Slikarskim dekoracijama nastambe su se u eksterijeru iinterijeru ukra{avale ve} u predpovijesti. Preko dekoriranjavanj{tine arhitekture u starih civilizacija, od Egipta do anti~kegr~ke i rimske arhitekture, dolazimo do srednjega vijeka teperioda renesanse, kada se o`ivljava anti~ka potreba za ekste-rijernom ornamentacijom zgrada. U periodu baroka mno{tvo jereprezentativnih, ali i privatnih manjih te rusti~nih gra|evinabilo pikturalno ure{eno {to je u mnogim primjerima vidljivoposebice u Njema~koj, [vicarskoj, Austriji i ^e{koj. Manjetakovih dekoracija nastalo je na podru~ju Mediterana u XIX.stolje}u, a razli~iti neostilovi ponovo uvelike koriste slikanedekoracije na fasadama kao odraz materijalnog bogatstva, ali ikulturne i artisti~ke razine pojedine sredine. U drugoj poloviciXIX. stolje}a `elja za iskazom nacionalne posebnosti pojedinihzemalja poti~e razvoj i nacionalnih umjetni~kih stilova. Tistilovi obilje`eni su posebitostima odre|ene nacionalneumjetnosti, ali i neostilskim – historicisti~kim trendom XIX.stolje}a. Stilsko razdoblje secesije prihva}a dekorativnofasadno slikarstvo kao mogu}nost izra`aja geometrijskih i stili-ziranih vegetabilnih motiva karakteristi~nih za to vrijeme. Urazdoblju moderne potreba za takovim dekoriranjem jenjavastavljaju}i na prvo mjesto formu i konstrukciju, negiraju}isvaki ornament kao suvi{an i nepotreban. U Rijeku dekorativnofasadno slikarstvo ponajvi{e dolazi u vrijeme kasnog historiciz-ma i secesije {to je usporedno ekonomskom uzletu i rastu,materijalnog bogatstva, koji omogu}uje {kolovanje mnogiharhitekata koji su se {kolovali u Be~u, Gracu ili Budimpe{ti, adjelovali su u Rijeci.

Slikari i slikari dekorateri u Rijeci od 1884. do 1921.godine

Me|u mnogim slikarima i slikarima dekoraterima koji svojobrt imaju prijavljen u Rijeci, {to doznajemo preko vodi~aGuida di Fiume i Registro industriale u godinama od 1884. do

1921.1, nalazimo izuzetno velik broj kako djeluju}ih prijavljenihslikara, tako posebno velik broj slikara dekoratera te zajedni-~kih slikarskih radionica i udru`enja. Na prvom mjestu jeobitelj Fumi. Na ~elu obitelji je slikar Giovanni, zatim suprugaAmalia te Zebedeo i Amato Fumi. Me|u poznatijim imenima suGiovanni Battista Simonetti, Emilio Simonetti, Ernesto deMeyer, Alessandro Antal, Ignazio Hausner, Silvio de Caneva teArrigo Riccotti2.

Giovanni Battista Simonetti 1907. godine osniva PrimoGabinetto Artistico Fiumano. Giuseppe Padovani djeluje od1906. godine, a 1921. godine osniva Colorificio Fiumano. Godine1913. osniva se Primo Consorzio Fiumano di pittura edecorazioni fra lavoranti pittori, a 1919. godine Prima fabbricaFiumana di Colori Fulgor. Antonio Kramar e Co. 1913. godinenakon samostalnog i zajedni~kog rada s razli~itim slikarima od1900. godine osniva Primo stabilimento di pittura.

Alfredo BertoloGUIDA DI FIUME 1910

1 Dr`avni arhiv u Rijeci (dalje DAR), Trgova~ka obrtni~ka komora i Trgova~ka deputacija u Rijeci / Registro Industriale (Camera di Commercio) C - (1884.-1911.)PO 1, sv. 57; A – (1897. – 1921.) PO 1, sv. 56

2 Guida di Fiume (1910. –1914.)

Carlo [ima/Karl [imaGUIDA DI FIUME 1910

Debeus GiuseppeGUIDA DI FIUME 1910

5

Pittura e DecorazioniGUIDA DI FIUME 1913

Kao dekorateri pojavljuju se i poznatiji rije~ki slikari me|ukojima Giuseppe Moretti, Carlo Ostrogovich, Giovanni Butco-vich Visintini, a u isto vrijeme u Rijeci bilje`imo djelovanje vi{eod sedamdeset prijavljenih slikara dekoratera3.

Giovanni Fumi - kralj rije~kih slikara dekoratera

Giovanni Fumi, slikar, dekorater i restaurator, ro|en je uVeneciji 1849. godine. U Rijeku dolazi iz Trsta 1883. godine i tudjeluje do smrti 1900. godine. Slikao je pejza`e, portrete i slikesakralnog karaktera te dekoracije. Slikao je na mramoru,staklu i svili te izra|ivao mozaike. U sedamnaest godina svogadjelovanja u Rijeci naslikao je veliki broj slika, zidnih dekoraci-ja eksterijera i interijera u komunalnim, privatnim zgradama,hotelima, tvornicama, ljekarnama te vilama i ljetnikovcima.Svoje djelovanje zapo~inje u Rijeci 1883. godine restauracijomGradske vije}nice. Stalno se nastaniv{i u Rijeci, Fumi 1886.godine otvara besplatnu {kolu crtanja za obrtnike obrazuju}itako svoje budu}e potencijalne radnike. Godine 1889. dekoriradio unutra{njosti i fasadna me|uprozorska polja mansardnogdijela pala~e Filodrammatica na Korzu4.

Edmondo Dal ZottGUIDA DI FIUME 1912

Koprivnikar & DorcichGUIDA DI FIUME 1913

Projekt “Dekorativnog prozora” - reklame slikara-dekoratera Giovannija Fumija, 1897. godina

3 DAR, C – (1884. – 1911.) PO 1, sv. 57; A – (1897. – 1921.) PO 1, sv. 564 Zammattio Maria – Nerzi Antonio: L’ Architetto Giacomo Zammattio, Bergamo, 1931.

6

5 DAR, JU51, Nacrti sre|eni kronolo{ki br. 50/1898; 75/1898; 69/1898 (projekt ku}e i ateliera slikara Giovannija Fumija, arhitekta F. Superine)6 DAR, C – (1884. – 1911.) PO 1,sv.577 DAR, JU 51,5/18978 Du{ko Ke~kemet u Monografiji Ivan Rendi}, Bra~ki zbornik, Supetar, 1969; navodi da je spomenik Fumiju podignut u Trstu dok se on stvarno nalazi na rije~kom

groblju Kozala od 1902. godine9 Labus Nenad: Arhitekti Rijeke & Su{aka (rukopis), 1997.

10 Antoniazzo de Bocchina Anita: Il Cimitero di Cosala, Padova, 1995. 11 Zammattio Maria – Nerzi Antonio: L’ Architetto Giacomo Zammattio, Bergamo, 1931.12 DAR, Libro della Registratura Politica, (1786. – 1789.)13 La Varietà, Fiume, Anno XIII. No. 179/1894.14 DAR, JU37,1884. DS - 16

Ve} u prvim godinama djelovanja u Rijeci planira i gradi svojuku}u i atelier na predjelu Plase5. Godine 1898. prijavljuje se kaointagliatore in legno – drvorezbar, a ne slikar dekorater6. Uarhivskom gradivu nalazimo projekt “dekorativnog prozora” –reklame, koju je 1897. izradio Giovanni Fumi, s natpisom inazna~enim mjestom ateliera u ulici Via dei Cappuccini7. Fumiumire 1900. godine te biva pokopan u Rijeci. Spomenik muizra|uje glasoviti kipar Ivan Rendi} 1902. godine8. Za sobomFumi ostavlja ~lanove svoje obitelji koji kao dekorateri u Rijecidjeluju sve do tridesetih godina XX. stolje}a.

Arhitekti Carlo Conighi i Giacomo Zammattio i njihovaarhitektonsko-slikarska imaginacija

Carlo Conighi arhitekt je koji je 1875. godine zavr{iopolitehniku u Münchenu9. U Rijeci, na Su{aku te Opatiji radikao samostalni gra|evinski poduzetnik projektiraju}i i grade}imnoge stambene ku}e, vile i ljetnikovce te zgrade komunalnogkaraktera10. Kao izuzetno iskusan graditelj radio je kao nadzor-ni arhitekt na mnogim va`nim gra|evinskim ostvarenjima uRijeci, od sinagoge, Guvernerove pala~e pa do ma|arskogdje~jeg vrti}a na Turni}u. Njegov stilski arhitektonski govorvarira od historicisti~kih ostvarenja do secesije. Mnoga jezdanja izveo u mje{avini historicizma i secesije, u maniri tadavrlo pomodnog “orijentalnog” stila. Upravo takve gradnje dopu-{tale su mu i primjenu pikturalnih dekoracija na fasadama.Najdojmljivija takova djela ostvarena su na “Casa Turca”, a njojmo`emo pridru`iti Vilu Bartolomei, Ku}u Penso, Ku}u Sili} –La Bella Ebrea.

Giacomo Zammattio, arhitekt i urbanist, iz Trsta u Rijekudolazi 1884. godine, a ostaje do 1904. godine. Studira napolitehnici u Be~u kod profesora von Förstela i von Schmidta.Godine 1884. gradi se komunalno rije~ko kazali{te arhitekataFellnera i Helmera, a Giacomo Zammattio obavlja nadzorneradove pri gradnji kazali{ta. Po zavr{etku kazali{ta 1885.godine gradi [kolu za dje~ake i [kolu za djevoj~ice u uliciDolac, a u godinama koje dolaze izgra|uje gotovo cijelu ulicuurbaniziraju}i taj dio grada. Drugi urbanisti~ki zahvat izgradnjaje ku}a i natkrivene tr`nice na lokalitetu Brajda devedesetihgodina XIX. stolje}a. Od va`nijih ostvarenja u Rijeci trebaspomenuti pala~u Filodrammatica iz 1889. godine, pala~uWhitehead – Casa Veneziana iz 1896. godine te ku}a ZakladeSvetog Nikole i ku}u Gradske {tedionice iz 1896. godine.Sudjelovao je i na natje~aju i izradi nacrta za Pala~u Adria1894. godine, a od 1897. do 1900. godine projektira i izvodi

mauzolej obitelji Whitehead u Rijeci. Zammattio na podru~juRijeke, Opatije i Lovrana u godinama svog djelovanja u Rijeciprojektira privatne ku}e, vile i ljetnikovce, zgradu za tvornicu~okolade, tvornicu Silurificio Whitehead, pala~u Casina uLovranu, mala kazali{ta u Pazinu i Piranu te na podru~juRijeke ostvaruje oko ~etrdeset arhitektonskih izvedbi.Posljednje djelo u Rijeci izveo je 1904. godine kada pregra|ujejednu stariju ku}u u stilu secesije. Nakon Rijeke djeluje urodnom gradu Trstu gdje mnogo radi, a ve} u stilu secesije1909. godine projektira pala~u Dettelbach koju krase slikarskedekoracije linearno vegetabilnog motiva po cijeloj fasadizgrade. Zammattio projektira najvi{e u stilu neorenesanse ineorokokoa. Kasnije prihva}a secesiju, a pri kraju svog `ivotapriklanja se moderni, te u godini svoje smrti 1926. godine, sarhitektom Nordiem mla|im, projektira zgradu Obalnogkolodvora (Stazione Marittima) u Trstu. Mnoge njegove zgradeu Rijeci rasko{no su slikarski dekorirane, a na trima, deko-racije je izveo Giovanni Fumi.11

Crta~ke {kole u Rijeci i Delavska {kola u Kastvu

U Rijeci je ve} 1787. godine12 osnovana {kola crtanja(Scuola di disegno). Djelovala je do 1894. godine kada je zami-jenjena Industrijskom {kolom te te~ajevima crtanja koje suodr`avali neki doma}i i strani slikari. Ovu {kolu poha|ali suu~enici koji su se pripremali za obrtna zanimanja. Nastava seodr`avala u kapeli crkve Sv. Vida. Od 1866. godine {kola crtanjavi{e nije djelovala samo nedjeljom ve} tijekom ~itavoga tjedna.U ovoj {koli podu~avao je i slikar Giovanni Fumi predaju}iosnove ornamentalnog crte`a. 1886. godine Giovanni Fumiotvara svoju besplatnu {kolu crtanja za obrtnike. Krajem XIX.stolje}a, 1894. godine osnovana je Industrijska {kola.13 Osimovih {kola privatne te~ajeve dr`ali su i slikari koji se nastanjujuu Rijeci. Pored Fumija tu su djelovali Emmanuele Gallico teDomenico de Castro i Edoardo Bianchi.

Delavska {kola u Kastvu utemeljena je 1885. godine14, dvijegodine nakon osnutka Obrtne {kole u Zagrebu. Ova {kola imalaje za uzor Tehni~ki zavod (Istituto tecnico) u Trstu. Bila jepredvi|ena “svagdanja” i “nedjeljna” nastava. Polaznici {kolepodu~avani su za obrtna zanimanja a poha|ali su je mnogi,kasnije poznati doma}i majstori. U statutu {kole spominju sepredmeti: nauka o gra|evnom materijalu, prostoru~no risanje,geometrijsko i projektivno risanje, arhitektonsko risanje,perspektiva, krasopis, radna pouka u stolarstvu i modelovanje.Ove predmete predavao je profesor August Palese iz Trsta.

7[kola je u svom posjedu imala knji`nicu i brojna nastavnapomagala dobavljena iz Be~a, pa su u~enici koriste}i tadidakti~ka sredstva izgra|ivali svoj pogled na zanatski rad,arhitekturu i umjetnost.

Primjena dekorativnog fasadnog slikarstva u Rijeci

Najstariji primjer fasadnog dekorativnog slikarstva u Rijecisa~uvan do danas nalazimo na rubnicima pro~elja ku}e Garbas(Grbac - Gerbaz) – Cellebrini u U`arskoj ulici u Starom gradu uRijeci. Na toj ku}i jedini je primjer obnovljenih dekorativnihslika, pored sad ve} izblijedjelih na ku}i Smokvina – de Rubellina Fiumari i Vili Hubiczek. Druge pikturalne dekoracije ueksterijerima su zbog starosti, vremenskih utjecaja te nebrigeuglavnom propale. Taj specifikum arhitekture i slikarstvanalazimo u Rijeci u svim stilskim razdobljima XIX. i XX.stolje}a. Ne{to vi{e primjera nalazimo na arhitekturi profanog,a manje na zdanjima sakralnog i funeralnog karaktera. Nakonpregleda arhitekture moderne, secesije i historicizma u ovomspecijalisti~kom istra`ivanju doti~emo se sa`eto svih razdoblja,nazna~uju}i mogu}nosti daljnjeg istra`ivanja ve} prezentiranegra|e. Istra`ivanjem u Dr`avnom arhivu u Rijeci, drugimkulturnim institucijama, “na terenu” i privatnim zbirkama,sabrali smo rije~ki, su{a~ki eksterijerni dekorativno slikarskiopus, prikazali fotografije “stanja na terenu”, izvorne nacrteizvedenih i neizvedenih dekoracija te arhivsku fotodokume-ntaciju.

Najzna~ajniji primjeri slikarske dekoracije u eksterijeru susvakako oni koji svojim bogatstvom slikane dekoracije, zani-mljivo{}u koncepta, fasadnog pikturalnog ornamentarija tevremenom i mjestom nastanka, daju mogu}nost sagledavanja tekulturalne i umjetni~ke posebitosti u Rijeci ali i u evropskomkontekstu.

Najvi{e primjera slikarske dekoracije na fasadama u Rijeciprimje}ujemo od 1880. godine do 1918. godine. U razdobljunakon prvog svjetskog rata opada zanimanje za takovomdekoracijom. Rijetki primjeri izvedeni do 1941. godine, nosezaka{njelo stilsko obilje`je secesije ili historicizma. Naru~iocisu u vrijeme stilskog razdoblja historicizma ~esto dekoriralizgrade javnih ustanova, zaklada i reprezentativne pala~e. U tovrijeme ukra{avaju se pro~elja pala~a i ku}a namijenjenihprostorima ljekarni i stanovanju ljekarni~kih obitelji koje i usecesiji karakterizira hrabri pristup “novoj” arhitekturi i tipuarhitekture koji nazivamo “apotekarska arhitektura”. URije~kom primjeru to je pala~a Bakar~i} – Su{anj iz 1890.godine15, na Su{aku, s bogatim dekoracijama u potkrovnimdijelovima fasade gdje izme|u prozorskih otvora nalazimoportrete, kartu{e i bilje, zoomorfne motive te reminiscencijeklasi~nih motiva i anti~kih skulptura. U vrijeme stilskograzdoblja secesije isti~u se vi{e privatni naru~ioci koji prema

svojem ukusu i potrebi za pokazivanjem bogatstva i polo`aja udru{tvenoj zajednici zahtijevaju dekoraciju koja je bogata,izuzetno uo~ljiva. Slikarski se najvi{e dekoriraju gradske iprigradske vile. Nakon secesije, u razdoblju moderne, naru~iocisu rijetki te dekoracije podre|uju osobnom ukusu ne obaziru}ise na moderna i nova arhitektonska i likovna ostvarenja svogavremena.

Kao najizrazitije primjere javnih zgrada, koje do dana{njihdana nisu sa~uvale bogate i kvalitetne slikarske dekoracijetreba spomenuti zgradu Dje~jeg vrti}a Clotilde na Mlaci iz1884. godine, koju je projektirao arhitekt Emilio Ambrosini.16

Pored ove treba spomenuti i pala~u Filodrammatica iz 1889.godine arhitekta Giacoma Zammattija. Obje gra|evine bile suukra{ene slikarskim repertoarom groteski koje su bile omiljene

Dje~ji vrti} Clotilde, 1884. godineArhitekt: Emilio Ambrosini

15 Vladimir Bedenko: Secesija u Hrvatskoj arhitekturi (pojam “apotekarska secesija” mogao bi biti primjenjiv i na “apotekarski historicizam”). 16 Zgrada je imala bogate slikarske dekoracije antropomorfnog karaktera u pravokutnim okvirima te s blazonarnim prikazima u tondima ~iji reljefni okviri su

sa~uvani do danas. Saznanje o tim slikarskim dekoracijama imamo preko fotografije rije~kog fotografa Carposija iz godine izgradnje i preko ~lanka i crte`a u pub-likaciji Fiume - Giornale commemorativo del Congresso generale dei Pompieri del Regno, Fiume, 1887.

Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godinaArhitekt: (Julije Stanisavljevi})

8

u ornamentaciji kroz cijelo razdoblje historicizma do secesije.17

Gradske i prigradske vile dekorirane su u razdoblju histori-cizma i secesije s velikom pa`njom, uz vrlo bogatu zanatsku iartisti~ku imaginaciju. Kao reprezentativne primjere trebaspomenuti vilu Illy arhitekta Jablonszkog, s primjerom najboljerije~ke fasadne dekorativne kompozicije preuzete iz mitolo{kihprikaza i pri~a uz historicisti~ko-secesijsku stilizaciju uve}anihantropomorfnih likova, mu{kih i `enskih aktova izuzetnelikovne kvalitete uz primjenu motiva rimsko-anti~kih groteski.Arhitekt Ferencz Jablonszky bio je od 1893. godine nadzornikgradnje Guverenerove pala~e u Rijeci i opunomo}enik arhi-tekta Alajosa Hauszmanna.Tik uz vilu Illy nalazi se vila Beusterien arhitekta Uga Pagana iz1908. godine, s arhitektonskim i slikarsko dekorativnimhistoricisti~ko-secesijskim i eklekti~kim stilskim oznakama.

Ova vila izvedena je velikom umje{no{}u, a oslikani friz ispodkrovi{ta obiluje oblicima i kolorizmom. Na fasadi izme|upolukru`nih prozorskih otvora nalazimo putte, `enske antropo-vegeto-morfne figure sa svojstvima vrlo kvalitetnih `enskihaktova u kompozicijama uz renesansne kartu{e, girlande ivjen~i}e, te pregr{t vegetabilnih, stiliziranih geometrijskihmotiva. Jedan od kasnijih primjera sa sli~nim ormanetacijskimrepertoarom je ku}a Sili} – La Bella Ebrea iz 1909. godine urije~kom Starom gradu koja koketiraju}i s historicizmom,secesijom i stilizacijom “orijentalnih” motiva tvori `ivopisnuarhitekturu svojstvenu arhitektu Carlu Conighiju s uve}animprikazima groteski te antropomorfnih bi}a – baziliska, su~elicepostavljenih u nekoliko potkrovnih kartu{a. Ove dekoracijeobiluju kolorizmom i visokom kvalitetom slikarske izvedbe. Uisto vrijeme vila Christo na Su{a~kom Bulevardu prati ovajprimjer sli~nom likovnom ornamentacijom s ne{to manjezanatskog perfekcionizma oslanjaju}i se vi{e na secesijskivizualno-likovni ukus.18

Posebno zna~ajan primjer je eklekti~ki fasadni kompleks iobilni dekorativni ornamentarij ku}e Nikolaki de Nikolaides –Casa Turca, koju 1906. godine preure|uje Carlo Conighi smno{tvom ma{tovitih ornamenata stiliziranih vegetabilnih igeometrijskih uzora te arabeski i drugih detalja “orijentalne”dekoracije te prikazima `enskih i mu{kih glava koje resedekorativni zidni pla{t, prozorske otvore i nadprozornike tekatne vijence. Mo`e se za tu slikovitu zgradu i njezinu fasadure}i da ima historicisti~ku zamisao parafraziranja “orijentalne”arhitekture koja je u dekorativnom smislu izvedena usecesijskoj zanatskoj maniri.19 Jo{ jedan sli~an primjer jedekoracija vile Kramar na Belvederu arhitekta VenceslaoaCelligoija iz 1908. godine.20

Vila Beusterien, 1908. godinaArhitekt: Ugo Pagan

Casa Turca – Nikolaki de Nikolaides, 1906. godinaArhitekt: Carlo Conighi

17 H. Dolmrtsch: Der ornamentenschatz, Stuttgart, 1890. 18 Gasparo / Georgin / grof Christo albanski je dr`avljanin gr~kog porijekla koji je imao gra|evinsko poduze}e s adresom u Trstu, a djelovao je u Rijeci i Su{aku.19 Sli~an primjer s aluzijama “orijentalnog” je gradska vije}nica u Sarajevu gra|ena od 1891. do 1896. godine od arhitekata Karla Par`ika, Aleksandra Viteka i ]irila

Ivekovi}a (od 1945. godine Narodna i Univerzitetska biblioteka BiH, stradala od bombardiranja 1992. godine).Zgrada s orijentalnim ukrasima je i Be~ka tvornica Zacherl arhitekta Karla Mayredera iz 1888. godine.

20 Slikane dekoracije na ovoj ku}i vjerojatno izvodi sam vlasnik Antonio Kramar, slikar i dekorater, koji 1913. godine osniva Primo stabilimento di pittura

Pala~a Filodrammatica, 1889. godinaArhitekt: Giacomo Zammattio

9

Ku}a koja svojom fasadom priziva venecijanske pala~e je CasaVeneziana – Whitehead u ulici Dolac arhitekta GiacomaZammattija iz 1896. godine. Ta pala~a projektirana je iizgra|ena sa stilskim oznakama neogotike sa slikanim deko-racijama u prostorima ispod i iznad centralnih loggia - trifora umaniri talijanske gotike slikanim opekama kompozicijski posta-vljenim u rombove te nenametljivom lan~anom obrubnomtrakom – motivima vidljivim na interijeru glavnog brodatr{}anske katedrale San Giusto.21 Osim ovih geometrijskihdekorativnih motiva iznad loggie piano nobile nalaze seoslikani grbovi obitelji Whitehead pa je to jedini primjerblazonarnog slikarstva u eksterijeru u Rijeci, pored grbova nafrizu Dje~jeg vrti}a Clotilde, tako|er uni{tenih. Suvremenastrujanja iz centra Austro-ugarske monarhije nalazimo naornamentaciji slikano geometrijskog iluzionisti~kog rene-

sansnog motiva na vili Cammera u Rijeci arhitekta Rusicha.Ovom primjeru sli~no je be~ko rje{enje fasade neorenesansnepala~e na Schotteringu 23, arhitekta Otta Wagnera, na kojoj sekao i na primjeru vile Cammera ponavlja oker-bordogeometrijska shema tvore}i titravu povr{inu koja naizgleddematerijalizira zidni pla{t zgrade.22 Lijep secesijski primjer

orijentiran u dekorativnom smislu na florealni motiv margaretavidljiv je na potkrovnom frizu ku}e Valen~i} iz 1909. godinearhitekata Slocovich – Barbich u Tizianovoj ulici. Taj zanimljiviprimjer vizualno je dojmljiv zbog mno`ine i veli~ine `uto-bijelihcvjetova frontalno postavljenih, naizmjeni~no gore i dolje, napodlozi ispunjenoj stiliziranim stabljikama i li{}em.Geometrizirani vegetabilni dekor nalazi se na frizu ispod streheromanticisti~ke vile Celeste - Deseppi iz 1914. godine naBelvederu gdje su ornamenti izvedeni pomo}u {ablona pa sena~inom izvedbe pribli`uju manufakturnoj zanatskoj izradi.Ku}a Smokvina - de Rubelli na Fiumari u prostorima izme|uprozora na fasadi zadnjega kata ima zanimljiv geometrijskidekor s potpuno stiliziranim tek nazna~enim vegetabilnimornamentom. Posebno zamjetan, dobro o~uvan i bogat primjerje stambeno-poslovna zgrada Michich-Valen~i}-Grube{i} iz1911. godine na Kozali koja u podstre{ju ima {iroki geome-trizirani friz secesijskih stilskih oblika u tamnoj gami boja.23

Geometrizirani jednostavan potkrovni friz u crvenoj i bijelojboji vidljiv je na vili kapetana Rukavine na Su{aku arhitektaBruna Slocovicha iz 1908. godine. Ku}a Mohovi} iz 1895. godinearhitekta Giovanija Randicha kao i pala~a Umirovljeni~kezaklade arhitekta Filiberta Basariga iz 1894. godine skromno

21 Hans Folnesics und Leo Planscig: Bau – und Kunst Denkmale des Küstenlandes, Wien, 1916.22 Otto Wagner und Wien, Dortmund, 1988.23 DAR, JU 51,20/21/22/1893; 8/79/1886 (arhitekt Giovanni Mattich). Ku}a pripada obiteljima Michich, Valen~i} i Grube{i}.(JU51,59/1882; 33/1911;50/1927)

Vila Cammera, 1908. godinaArhitekt: Pietro Rusich

Ku}a Valen~i}, 1909. godinaArhitekt: B. Slocovich – P. Barbich

Vila Kramar, 1908. godinaArhitekt: Venceslao Celligoi

10 izra`avaju dekoraciju u kasetama izme|u prozora mansardnogdijela fasade s geometriziranim zoo-morfnim i vegatabilnimmotivima slikarski “naba~enim” na na~in krokija.

Vila Siberna te ku}a Benco arhitekta Giuseppea Farkasa i

vila Bartolomei te ku}a Schiucca – Matcovich imaju zajedni~kinazivnik u interpretiranju fasade oslikavanjem iluzionisti~kihopeka kao slikarsko dekorativnog doprinosa op}em izgleduzgrada koje parafraziraju neoromaniku, neogotiku i “orijen-talno” u razdoblju historicizma. Vila Siberna arhitekta Farkasaje iz 1913. godine kao i ku}a Benco istoga arhitekta. CarloConighi 1910. godine gradi vilu Bartolomei te ku}u Schiucca –Matcovich, pa nas i godine izgradnje te arhitekti upu}uju nasli~nost ovih zgrada. Zgrada Op}inske {tedionice na Brajdiarhitekta Giacoma Zammattija iz 1893. godine ima u nad-prozornom prostoru ispod strehe slikane dekoracije s motivimagroteski, vegetabilnim i florealnim te geometrijskim motivima ugami `ivih boja. Ove kvalitetne fasadne dekoracije izradio jeGiovanni Fumi. Pala~a Zaklade Svetog Nikole iz 1893. godinenalazi se na Brajdi, a projektirao ju je arhitekt GiacomoZammattio. I ove slikane dekoracije nad prozorima u pot-stre{nom dijelu fasada izradio je dekorater Giovanni Fumi smno{tvom florealnih i vegetabilnih motiva uz bogatstvo deko-rativnih {koljaka, girlandi i festona. Pala~a Litorale - Mik{i} naPiramidi, iz 1905. godine nosi stilske karakteristike prijelaznogperioda od historicizma prema secesiji te svojom fasadom s`ivopisnim tornji}ima odi{e bogatstvom, ali koloristi~komsuzdr`ano{}u u geometriziranim slikarskim dekoracijama kojekrase cijelu fasadu zgrade, nedavno restaurirane.

Izuzetna slikarska i kerami~ka dekoracija s obilje`jima

ma|arskog nacionalnog secesijskog stila bila je zami{ljena nafasadama dje~jeg vrti}a na Turni}u, arhitekta Gyule Svàba iz1913. godine. Te dekoracije nisu izvedene u potpunosti, a danasvi{e ne postoje.24 U blizini dje~jega vrti}a na Turni}u od 1909.

godine po~inje se graditi Osnovna {kola Turni} koja bivazavr{ena tek 1916. godine. Ova velika zgrada projekt jearhitekta Luigija Morinija, trebala je biti bogato dekorirana, nodanas te dekoracije vi{e ne postoje.25 Luigi Luppis gradi ucentru Rijeke 1914. godine Milosrdni dje~ji vrti}, koji u nacrtuima zami{ljenu slikanu fasadnu dekoraciju, no ona nije izvede-na. Posebno lijep primjer secesijskog “Gesamtkunstwerka” jevila Preisler – Richtmann na Pe}inama iz 1909. godine koja jepored obilja zanatskih izvedbi u razli~itim materijalima imala islikane plavo-`ute dekoracije vegetabilnog karaktera u pot-krovnom vijencu.26 Skromniju dekoraciju florealnog geome-triziranog motiva nalazimo na potstre{nom vijencu vile Perinina Belvederu iz 1901. godine, projektanta Giovannija MarijaCureta. Kvalitetnu geometrijsku vegetabilnu dekoraciju nala-zimo na upravnoj zgradi op}inske klaonice koju kao i glavnipaviljon s neizvedenom slikanom dekoracijom projektira 1904.godine arhitekt Carlo Pergoli.27

Hotel emigranata, kojega projektira 1906. godine ma|arskiarhitekt Szilard Zielinszky osebujna je gra|evina s karakteristi-kama industrijske arhitekture, sa hospicijskim sadr`ajima, izu-zetno modernog izgleda te uporabom armiranog betona. Zgradaima izba~enu krovnu natstre{nicu nepravilna oblika s orna-mentom u obliku valovitih linija u plitkom reljefu izvedenu uarmiranom betonu te je oli~ena plavom bojom. Iste 1906.godine takvu dekoraciju nalazimo na ku}i Schützenhaus u

Dje~ji vrti} na Turni}u, 1913. godinaArhitekt: Gyula Svàb

24 Zgrada je pregra|ena, adaptirana za {kolu i li{ena svakoga ukrasa na fasadama. U me|uratnom periodu u velikoj dvorani zgrade bila je crkva sv. Nikole te je tomprilikom na krov zgrade dogra|ena preslica za zvono.

25 Zgrada {kole je otvorena 1916. godine {to doznajemo preko dnevnog lista “La Bilancia”. Osamdesetih godina XX. stolje}a zgrada je potpuno pregra|ena i slu`iDomu za starije osobe.

26 Dekoracije su vidljive na fotografijama iz tridesetih godina XX. stolje}a u vlasni{tvu obitelji Mari~i} – Richtmann i Matilde Ru`i}. Godine 1938. ku}a je dobila novufasadu koja pokriva secesijske dekoracije.

27 Slikana dekoracija na upravnoj zgradi je bila izvedena, ali je prilikom nedavne obnove uklonjena.

Vila Bartolomei, 1910. godinaArhitekt: Carlo Conighi

11

Be~u arhitekta Otta Wagnera.Ku}a Celligoi jedna je od posebno ma{tovito projektiranih

najamnih ku}a u centru grada, a bila je u vlasni{tvu njezinaarhitekta Venceslaoa Celligoija. Ku}a je projektirana 1902.godine, a na znatno izba~enoj krovnoj natstre{nici izvedenojkao i cijeli krov zgrade u armiranom betonu nalazimo jedno-stavne slikane dekoracije u crveno-`utoj kombinaciji boja izve-dene u prostorno prilago|ene kasete.28

Ku}a Penso iz 1909. godine djelo je arhitekta CarlaConighija. Ku}a je imala slikane dekoracije u mansardnim me-

|uprozorskim prostorima. Dekoracije su zami{ljene i izvedeneu gami intenzivnih boja {to se vidi i po originalnom arhite-ktonskom projektu. Na`alost ku}a Penso bombardirana jetijekom 1945. godine, a u poslijeratnom periodu njezini pre-ostali dijelovi su uklonjeni.29

Vila Koro{ac posebno je zanimljiv primjer gradske vile kojasadr`i stilske oznake i historicizma i secesije. To zanimljivodjelo projekt je nadarenog arhitekta Emilija Ambrosinija iz1902. godine. Dekoracija je na ovoj gra|evini time zanimljivija{to je izvedena u plitkom reljefu s prikazom `enske figure uzkoju se nalazi stiliziran vegetabilni ornament u secesijskojstilskoj maniri te natpis “Pax” na rotulusu simetri~noizvedenom u neobaroknoj formi. Ovaj slikarsko skulpturalnidekor je uni{ten.

Vila Persich arhitekta Santa Pillepicha iz 1922. godine naPodbelvederu pojednostavljenih modernisti~kih stremljenja spo~etka XX. stolje}a, na potkrovnom vijencu ima motivgeometrijski stiliziranih ~etverolista koji se multipliciraju uizmjeni sive i `ute boje. Vila Valentekovi} - Negoveti} s po~etkaXX. stolje~a na Su{aku ima ortogonalno raspore|ene crvenelinije u mansardnom dijelu fasade opona{aju}i sistem grednogdijeljenja zidnog pla{ta prema alpskim uzorima, u ovom slu~ajusamo kao dekorativni element. Casa Serdoz svoj kona~ni oblikdobiva 1931. godine po projektu arhitekta Giuseppea Rossija.Stilski ne pripada moderni ve} secesiji s primjesamahistoricizma. Na potkrovnom uskom frizu, koji je zbog streheslabo vidljiv, ima florealno-vegetabilnu dekoraciju koja kao isli~na dekoracija na ku}i Suzak – Lömaseck – Apostoli iz 1935.godine, arhitekta Amedea Slavicha s jasnim oznakamamoderne, ima uzor u reljefnom kerami~kom vijencu koji senalazi na fasadi vile Münz u I~i}ima.30

Stambena ku}a Crgonja – Velja~i} na Su{aku po projektuAndrije Ve~erine iz 1939. godine jednostavnog oblika trebala jeimati kerami~ke i slikane dekoracije. Na fasadi u zoniprozorskih otvora te slikanih izmjena `uto-crvenih kvadratnihpolja na potkrovnom vijencu vidljiv je utjecaj secesije, a tedekoracije sli~ne su onima na Be~koj ku}i arhitekta Gessnera

Ku}a Crgonja – Velja~i}, 1939. godinaArhitekt: Andrija Ve~erina

28 Arhitekt Celligoi je ve} 1909. godine posjedovao knjigu o armiranom betonu pod nazivom “Der Eisenbetonbau” C. Kenstena.29 Osim preko originalnog nacrta izgled ve} bombardirane ku}e nalazimo na crte`ima i akvarelima rije~kog slikara Romola Venuccija iz 1945. godine (PIPMHP).30 Theodor de Canziani Jak{i}: Secesijska keramika na podru~ju Rijeke i Kvarnera, 1996.

Ku}a Penso, 1909. godinaArhitekt: Carlo ConighiCrte` Romola Venuccia 1945. godina

Op}inska klaonica, 1904. godinaArhitekt: Carlo Pergoli

12 iz 1907. godine. Ove dekoracije su dijelom propale u bomba-rdiranju u vrijeme Drugoga svjetskog rata, a djelom nisuizvedene.

Posebno vrijedan primjer urbane vile koja je stradala ubombardiranju te vi{e ne postoji je vila Klein arhitektaFrancesca Mattiassija iz 1903. godine. Projektant je zamisliovilu s nagla{eno razvedenim tlocrtom i fasadnim plohama,mno{tvom razli~itih prozorskih i vratnih otvora te terasa ibalkona {to nadopunjuju u projektu prisutne bogate dekoracijeu keramici i slikanoj dekoraciji. Nedavno obnovljeni friz je navili Hubiczek iz 1910. godine a nosi karakteristike secesijskipojednostavljenog motiva uglatog meandra. Vila Paoletti(Pauletig) - Visin, arhitekta Enea Peruginija iz 1932. godine na[etali{tu Vladimira Nazora 17 ima potkrovni oslikani frizsa~injen od `utih, crnih i plavih ukrasa u neprekidnom nizu,koji su neostilskih karakteristika.

Sakralni spomenik koji plijeni svojom vanj{tinom je crkvaGospe Lurdske koju od 1904. godine grade Giovanni MariaCuret te Cornelio Budinis, a eksterijerna dekoracija je izvedenau tehnici mozaika na velikoj fasadnoj povr{ini s izrazitim kolo-rizmom i bogatim florealnim i antropomorfnim kompozicijamanagla{uju}i bogatstvom taj `ivopisni arhitektonski scenarij sastilskim karakteristikama historicizma i secesije.31

Crkva Marije Pomo}nice neostilskih karakteristika nastalaje 1934. godine, a projektirao ju je arhitekt Enea Ronca. Premaprojektu predvi|ene dekoracije, a i na crte`u Romola Venuccijaiz 1934. godine ima u trima lunetama iznad portala nacrtanekompozicije sa svecima. Ove dekoracije su propale, a na tomemjestu danas se nalaze “mozaici” iz kerami~kih plo~ica, odobnove u devedesetim godinama XX. stolje}a.32

Crkvu Bla`ene Djevice Marije na Trsatu krasile su slikanedekoracije po kutnim rubnicima i stiliziranim dekoracijama nafasadi u u`ljebljenim reljefima. Ove dekoracije odstranjene sunakon Drugoga svjetskog rata.

Za{tita i konzervacija

Slikane dekoracije podlo`ne su ubrzanom propadanju.Uzrok tome je samo mjesto gdje se nalaze, u eksterijeru tenedovoljna pa`nja i neodr`avanje. Posebno brzo te dekoracijepropadaju u zadnjih dvadeset godina {to je o~ito na svima, auzrok tome je zaga|en gradski zrak. Uz druge atmosferskeneprilike, smog na te fragilne dekorativne elemente djelujerazaraju}e. Jedini na~in zadovoljavaju}e za{tite i konzervacijeje kontinuirana briga i odr`avanje, te ~i{}enje. Uz stalnoodr`avanje, pravovremena restauracija i studirana za{tita mo`euvelike produ`iti vrijeme trajanja ovih dekorativno umjetni~kihdjela. Uz to ~esti su primjeri kada se na zgradama izvr{esanacijski radovi ili pak obnavljanja pro~elja, a da se pri tom neide na restituciju nekad postoje}e ili pak restauraciju ve}postoje}e, ali degradirane dekoracije. Dekoracija se u timtrenucima tretira kao neva`an element {to ona nije, a u op}emestetskom sagledavanju fasade zgrade zanemarivanje jeneprimjereno i nedopustivo u modernim standardima obnove.

Crkva Marije Pomo}nice, 1934. godinaArhitekt: Enea RoncaCrte` Romola Venuccia 1934. godina

Vila Hubiczek, 1910. godinaArhitekt: Francesco [iki}

Vila Paoletti (Pauletig) - Visin, 1932. godinaArhitekt: Enea Perugini

31 Dal Carnaro Al Friuli “Parnasso” (Cornelio Budinis), Trieste, 1928.-29.32 Crte` Romola Venuccija objavljen je u listu “Un nuovo santuario a Maria Ausiliatrice”, numero unico, Fiume, 1934. - XII

13Sa`etak

DEKORATIVNO FASADNO SLIKARSTVO U RIJECI

Pikturalne dekoracije u eksterijerima izlo`ene su zbograzli~itih ~imbenika ubrzanom propadanju. Taj specifikumarhitekture i slikarstva nalazimo u Rijeci u svim epohama i stil-skim razdobljima XIX. i XX. stolje}a. Ne{to vi{e su slikanedekoracije na fasadama, prisutne kod arhitektonskih ostvaren-ja profanog karaktera, a manje sakralnog i funeralnog. Najz-na~ajniji primjeri slikarske dekoracije u eksterijeru su svakakooni primjeri koji svojim bogatstvom slikane dekoracije, zan-imljivo{}u likovnog koncepta, fasadnog pikturalnog ornamen-tarija te vremenom i mjestom nastanka, ali i poznatog slikaradekoratera, daju mogu}nost sagledavanja te kulturalne i umjet-ni~ke posebitosti u gradu Rijeci, ali i europskim istovremenimprimjerima. Najvi{e primjera slikarske dekoracije na fasadamau Rijeci primje}ujemo u godinama od 1880. do 1918. Najzastu-pljenije je dekorativno fasadno slikarstvo u vrijeme stilskograzdoblja historicizma te secesije, a ne{to manje u razdobljumoderne. Bogatstvo slikanih dekoracija na zgradama Rijekenaj~e{}e je u vrijeme kasnog historicizma i secesije {to jeusporedno ekonomskom uzletu, materijalnom bogatstvu Rijekepri kraju XIX. i po~etku XX. stolje}a, kao i mnogim arhitektimakoji su te dekoracije rabili po uzorima na europske centresvoga {kolovanja Be~, Grac, Prag, Venecija i Budimpe{ta. Izo-brazba slikara dekoratera u Rijeci po~inje 1787. godine osni-vanjem [kole crtanja. Sli~nu naobrazbu obrtnici su mogli od1885. godine dobiti u Delavskoj {koli u Kastvu koja je produci-rala veliki broj vrsnih obrtnika djeluju}ih u Rijeci i okolici. Uvremenu od 1884. do 1921. godine u Rijeci bilje`imo vi{e odsedamdeset prijavljenih slikara dekoratera te slikarskihudru`enja. Najpoznatiji me|u njima je slikar dekorater Giovan-ni Fumi koji u Rijeci, do{av{i iz Venecije, djeluje od 1883. do1900. godine. Arhitekti koji su najvi{e koristili dekorativnoslikarstvo prilikom projektiranja zgrada u Rijeci su Tr{}ani Gia-como Zammattio i Carlo Conighi. Oni ostvaruju izuzetnaarhitektonska ostvarenja sa stilskim oznakama historicizma isecesije. Me|u mnogim ostvarenjima treba ista}i pala~u Filo-drammatica, arhitekta Zammattija iz 1889. godine, pala~u CasaVeneziana – Whitehead, djelo istoga arhitekta iz 1896. godine teku}u Zaklade Svetog Nikole i ku}u Op}inske {tedionice iz 1893.godine. Carlo Conighi ostvaruje veliki broj arhitektonskihizvedbi, a posebno vrijedne i `ivopisne su Casa Turca – Nikolakide Nikolaides iz 1906. godine, te Casa La Bella Ebrea – Sili} iz1909. godine. Izuzetan primjer su i vile Illy arhitekta Jablon-szkog iz 1895. godine i Beusterien arhitekta Uga Pagana iz1908. godine. Nazna~iti treba i ku}u Bakar~i} – Su{anj iz 1890.godine na Su{aku i ku}u Valen~i} arhitekta Bruna Slocovicha iz1909. godine. Sva ta ostvarenja pored mnogih drugih `iva suslika i biljeg posebitosti rije~ke mje{avine Mediterana i Mit-teleurope u slu`bi visoke kulturne razine `ivljenja i stvaranjaza gra|ane i prijatelje grada Rijeke.

Riassunto

LA PITTURA DECORATIVA DELLE FACCIATE IN FIUME

Le decorazioni pittoriche esterne sono, per via dei vari fattori,esposte ad una deruzione accelerata. In caso della citta diFiume, questo specificum dell’architettura e della pittura sitrova in ogni epoca ed ogni stile artistico del ’800 e del ’900,cioe, dicianovesimo e ventesimo secolo. La pittura decorativa delle facciate e piu trovabile nei progettiarchitettonici profani, ed e quindi meno usata sulle costruzionidel carattere sacrale e funebre. Gli esempi piu significatividelle decorazioni pittoriche esterne certamente sono quelliche, con la richezza delle proprie decorazioni, le curiosita delconcetto artistico, l’inventario degli ornamenti pittorici, conquadro di collocamento e periodo di realizazzione, o perfinocon la celebrita del maestro-autore delle decorazioni facciali,danno la possibilita di un sguardo retrospettivo su questa parti-colarita della citta di Fiume, ma anche sugli esempi europeidello stesso periodo. I piu numerosi sono gli esempi delle decorazioni facciali fiuma-ne intrecciabili dal 1880. fino al 1918.Le decorazioni si manifestano piu frequente nel periodo artisti-co di storicismo e della secessione, un po di meno si trovano nelperiodo dopo 1920. L’abbondanza e la ricchezza di queste deco-razioni pittoriche facciali sui palazzi fiumani durante il periododi storicismo e della secessione, coincidono con l’ambientedella prosperita economica di Fiume, crescente ricchezzafinanziaria che si svolge al fine del XIX e l’inizio del XX secolo,cosicome la loro progettazione coinvolgeva tanti architetti, cheusano modelli decorativi derivanti dalle scuole dei celebri cen-tri europei di cui facevano parte – Vienna, Graz, Praga, Venezia,e Budapest.L’educazione dei decoratori pittorici in Fiume comincia nel1787., con la costituzione della Scuola di Disegno. Gli artigianipotevano trovare una simile educazione anche nella scuolaDelavska {kola nella citta di Castua, che produceva un grannumero degli artigiani attivi in Fiume e suoi dintorni. Nelperiodo dal 1884. fino al 1921. Fiume registra piu di settantadecoratori pittorici ed associazioni di pittura. Il piu famoso tradi loro e il pittore-decoratore Giovanni Fumi, proveniente dallaVenezia, che svolge la sua attivita dal 1883. fino al 1900. Gliarchitetti che per di piu usano la pittura decorativa nei suoiprogetti per i palazzi fiumani sono Giacomo Zammattio dalTrieste e Carlo Conighi. Questi due artisti realizzano dei proget-ti architettonici eccezionali, con dei elementi caratteristici perlo stile della secessione e quelli del storicismo. Tra numerosiprogetti realizzati i piu importanti da estrare sono il palazzo diFilodrammatica, compiuto dal architetto Zammattio nel 1889.,il palazzo Whitehead – Casa Veneziana, dallo stesso architettodel 1896., le case Fondo San Nicolo e la casa di abitazioneCassa di Risparmio del 1893. Carlo Conighi realizza un grannumero degli progetti architettonici, tra cui le piu preziose e

15IZLO[CI Br. Zgrada Arhitekt DAR

1. Ku}a Garbas (Grbac) - Cellebrini (Giovanni Mattich) JU 51,57/1879; 5/18802. Pala~a Bakar~i}-Su{anj (Julije Stanistavljevi}) (1890.)3. Dje~ji vrti} Clotilde Emilio Ambrosini JU 51,107/1/18844. Pala~a Filodrammatica Giacomo Zammattio 1889.5. Vila Illy F. Jablonszky/U. Pagan JU 51,41/1/1895; 19056. Vila Beusterien Ugo Pagan JU 51,13/1/19087. Ku}a La Bella Ebrea - Sili} Carlo Conighi JU 51,130/8/19098. Vila Christo (G. G. Christo/G. Rubinich) (1900.)9. Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides Carlo Conighi JU 51,1/1880, JU 51,4/1906, JU 2,I – 155/1906

10. Vila Kramar Venceslao Celligoi JU 51,156/6/190811. Casa Venziana - Whitehead Giacomo Zammattio JU 51,39/1/1896, PR,3 III – 71/190612. Vila Cammera Pietro Rusich JU 51,86/2 /11/ 190813. Ku}a Valen~i} B. Slocovich/P.Barbich JU 51,34/1/1909, JU 51,108/1/191014. Vila Celeste - Deseppi UCF JU 51,146/191415. Ku}a Smokvina – De Rubelli Giovanni Maria Curet JU 51,81/1/190216. Ku}a Michich - Valen~i} - Grube{i} – JU 51,59/1882; 33/1911; 50/192717. Vila Rukavina Bruno Slocovich 1908. (privatno vlasni{tvo)18. Ku}a Mohovi} Giovanni Randich JU 51,13/1/1885; 78/3/188519. Ku}a Umirovljeni~ke zaklade Filiberto Basarig JU 51,16/28/189420. Dje~ji vrti} Turni} Gyula Svab JU 51,153/8/191321. Osnovna {kola Turni} Luigi Morini JU 2,D-100/190922. Milosrdni dje~ji vrti} Luigi Luppis JU 51,128/191423. Vila Preisler - Richtmann (Giovanni Maria Curet) (1909.)24. Vila Perini Giovanni Maria Curet JU 51,41/190125. Op}inska klaonica Carlo Pergoli JU 51,11/5/1905-7, 16/26/1907; 7/1/189526. Ku}a Op}inske {tedionice Giacomo Zammattio JU 51,114/1/189327. Ku}a Zaklade Svetog Nikole Giacomo Zammattio JU 51,99/2/189328. Vila Bartolomei Carlo Conighi JU 51,220/191029. Ku}a Schiucca - Matcovich Carlo Conighi JU 51,149/1910; 60/1/1910, JU 2,I-106/191030. Vila Siberna Giuseppe Farkas JU 51,109/1/1913 31. Pala~a Litorale – 1905 (privatno vlasni{tvo), JU 48,PR.Br. 45/31; 97/3232. Hotel emigranata Szilard Zielinsky JU 51,17/12/190633. Ku}a Celligoi Venceslao Celligoi JU 51,12/4/190234. Ku}a Penso Carlo Conighi JU 51,63/14/190935. Vila Koro{ac Emilo Ambrosini/G. Rubinich JU 51,62/6190236. Vila Persich Santo Pillepich JU 51,22/1922; 28/192537. Vila Valentekovi} - Negoveti} – (1900.)38. Ku}a Serdoz Giuseppe Rossi JU 51,22/5/193139. Ku}a Surina Giovanni Paoletti JU 51,47/194140. Ku}a Suzak – Lömaseck - Apostoli Amedeo Slavich JU 51,120/1/193541. Ku}a Crgonja - Velja~i} Andrija Ve~erina 1939 (privatno vlasni{tvo)42. Vila Klein Francesco Mattiassi JU 51,23/4/190343. Crkva Gospe Lurdske Giovanni Maria Curet JU 51,94/1904,185/1910

Cornelio Budinis44. Crkva Marije Pomo}nice Enea Ronca JU 51,26/8/193445. Crkva Bla`ene Djevice Marije na Trsatu – – 46. Vila Hubiczek Francesco [iki} JU 51,155/191047. Vila Paoletti (Pauletig) - Visin Enea Perugini JU 51,31/1932

16

1 Ku}a Garbas (Grbac) - Cellebrini, 16.-19. stolje}eU`arska 26

2 Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godinaStrossmayerova (M. Smokvine Tvrdog 1), Su{ak

4 Pala~a Filodrammatica, 1889. godinaKorzo 28

2 Pala~a Bakar~i}-Su{anj, (1890.) godinaStrossmayerova (M. Smokvine Tvrdog 1), Su{ak

3 Dje~ji vrti} Clotide, 1884. godinaPodmurvice 4

5 Vila Illy, 1895. godinaVukovarska 57

17

5 Vila Illy, 1895. godinaVukovarska 57

6 Vila Beusterien, 1908. godinaVukovarska 59

8 Vila Christo, (1900.) godina[etali{te I. G. Kova~i}a 4 - Su{ak

6 Vila Beusterien, 1908. godinaVukovarska 59

7 Ku}a La Bella Ebrea - Sili} , 1909. godinaJaneza Trdine 9

9 Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides, 1880., 1906. godinaV. Lisinskog 6

18

9 Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides, 1880., 1906. godinaV. Lisinskog 6

10 Vila Kramar, 1908. godinaFranca Pre{erna 32

11 Vila Cammera, 1908. godinaOktaviana Vali}a 5

9 Casa Turca - Nikolaki de Nikolaides, 1880., 1906. godinaV. Lisinskog 6

11 Casa Veneziana - Whitehead, 1896. godinaDolac 7

13 Ku}a Valen~i}, 1909. godinaTizianova 50

19

14 Vila Celeste - Deseppi, 1914. godinaMi}i voljak 5

16 Ku}a Michich - Valen~i} - Grube{i}, 1911. godinaVol~i}ev trg 1

18 Ku}a Mohovi}, 1885. godinaKorzo 32

15 Ku}a Smokvina-De Rubelli, 1902. godinaTitov trg 10

17 Vila Rukavina, 1908. godinaGunduli}eva 4 - Su{ak

19 Ku}a Umirovljeni~ke zaklade, 1894. godinaKre{imirova 60

20

20 Dje~ji vrti} Turni}, 1913. godina^andekova 20

22 Milosrdni dje~ji vrti}, 1914. godinaUspon Buonarotti - Ivana Grohovca 1-3

24 Vila Perini, 1901. godinaRu|era Bo{kovi}a 2

21 Osnovna {kola Turni}, 1909. godinaLokalitet Turni}

23 Vila Preisler-Richtmann, 1909. godinaPe}ine 8 - Su{ak

25 Upravna zgrada Op}inske klaonice, 1904. godinaVodovodna 16

21

25 Glavni paviljon Op}inske klaonice, 1904. godinaVodovodna 16

27 Ku}a Zaklade Svetog Nikole, 1893. godinaKre{imirova 24

29 Ku}a Schiucca-Matcovich, 1910. godinaOmladinska 1

26 Ku}a Op}inske {tedionice, 1893. godinaKre{imirova 22

28 Vila Bartolomei, 1910. godinaPodpinjol 15

30 Vila Siberna, 1913. godinaKresnikova 18

22

31 Ku}a Benco, 1913. godinaIvana Filipovi}a 7

33 Hotel emigranata, 1906. godinaIndustrijska 7

35 Ku}a Penso, 1909. godinaIvana De`mana 1

32 Pala~a Litorale, 1905. godina[etali{te XIII divizije 18 - Su{ak

34 Ku}a Celliogoi, 1902. godinaS. V. ^i~e 6-10 (Pomerio)

36 Vila Koro{ac, 1902. godinaLaginjina 1

23

37 Vila Persich, 1922. godinaPrvog maja 42 - Giordano Bruno 5

39 Vila Serdoz, 1931. godinaMarka Remsa 3

41 Ku}a Suzak-Lömaseck-Apostoli, 1935. godinaBra}e Branchetta 21

38 Vila Valentekovi}-Negoveti}, (1900.) godinaKumi~i}eva 20 - Su{ak

40 Ku}a Surina, 1941. godinaRapska 3

42 Ku}a Crgonja-Velja~i}, 1939. godinaStjepana Radi}a 29

24

43 Vila Klein, 1903. godinaLaginjina ulica

45 Crkva Marije pomo}nice, 1933. godinaPodmurvice

44 Crkva Gospe Lurdske, 1904., 1914., 1929., 1935.,godinaTrg @abica

46 Crkva Bla`ene djevice Marije na TrsatuFrankopanski trg - Su{ak