J oann Fletcher

YELII<E .CIYILI~ACIJE ZIvot, mIt 1 umJetnost

DREVNI EGIPAT

I . i

\ ' .. -- ..-..:;. .. --.--

DREVNI EGIPAT

VELIKE CIVILIZACIJE život, mit i um j etnost

J OANN FLETCHER

Pokretllćkt 5i1c drevnog Egipla 8

Prićao drevnom

Egiplu!O

RijckaiivOIa 14

Umjetnoudrevnog

Egipta 16

Bojaiznaćcnjc: J 8

Rijdibogow 20

Darciljivoslc:rnc zemlje 30

Umjc{no~t i priroda 32

Ulogcipredod:i:1w:34

SADRŽAJ ~

NEBESKI SVIJET 38 Ubija* protivnika 78

Mnogi potekli odjtdnog 40 Kraljcvi~unca 80

Gospodar obwra 42

Sveti ~ karabej 44

PrijestoljabogaRa piramide 46

J\1jcs!O rodcnja sunca

piramidaJniob!ld 50

Krivovjerci iz Amaroe 52

Ncspol';nadjivigospodar 54

Amonovposjed 56

~~oćne božice 60

Bobnskamajka 66

Cuvarupijcsku 82

VjCl'1li slava: Lultor88

Izgled moći 90

Kraljevskc;l.cnc92

Hram boiicc:

kraJjicc96

MAGIJA 98

Srojcupis:ilo

Tot 100

E<Hu:palataboga jastrcbal06

Gospodari dviju zemalja 76 Go~podaricaneba 11 2

Magijai lajrn: 114

Amaj lije i tal ismani 116

Sa),'lI o I ~jdi iOzirisu 120

Cuvarimr{Vih 122

UO~jrisovoj

sudnici 128

Vi:tijcnja 130

St\'Orenjaiz podzcmnoga svijctll132

Dolinakralje\'a 134

Pojmovnik 136

FOlogrllfij e l44

PREDODŽBA I ZAMISAO

~

Civilizacija drevnog Egipta velikim jc dijelom proiz­

vod zemljopisnog položaja, posebice njegove rijeke,

Nila. Egipćani su svoju zemlju zvali Kemet, "Crna zemlja",

što se odnosi na plodnu zemljanu prubTLl duž riječnih obala,

cI"ilimijc koji povezuju koju omeđuje Dešrct, "Crvena zemlja", odnosno golema,

neplodna pustinja. Prevladavajuće boje egipatskoga svijeta­

plavo nebo, zlatno sunce, crvena pustinja, zelene riječne obale

te erru, mulj onosni Nil- glavne su nijanse egipatske umjet­

nosti koje u sebi odražavaju

rijeku, polja, pustinju i nebo.

Taj je svijet postojao lIsranju

ravnoteže, suptilno uravno-

tcžcnih suprotnosti: Kcmct

i Dešret, dan i noć, život i

smrt, red i kaos.

POKRETAČKE SILE DREVNOG EGIPTA

Isprva su ova bobns{v:l icdnostavno predstavljala pojave prirod noga svijeta ­

sunce, neuo, ~.cl1lliu i rijeku - sve dok svako od njih postupno nije razvilo vlastitu

slo;(cniju osobnost i povijest jer jc s\'~ki dio ove zemlje uljepsavao priče i mitove

š!Osuokru~i\'ali pojedina lokalna bo~,a !1stva. Na kraju su mnoga božanstvapočcla

dijc1iti iste nazivci atribute, iz čega jc nastao visoko razvijeni m odclrcligiomoga

l'icro\'anj~1 t:-lko svojstven drevnom Egi]HU

Božanske si le zahtijcvalc su neprekidno obnavlja-

nje štovan jem kako bi mogle jamčiti nastavak svcmir-

skc ravnoteže. Zbog !Oga su bile predmet obohva-

nja na opetovanim prikazima kojima Sl! Egipćani

un:š:walisvc,odmonumcntalnihhramovapadofinih

umjetničkih djela. Ta njihova predanost stovanju

poludtagot,'lI k .. mena lapis

Inullprikuujebo:bn8ko

bogaO~iti8aučučel:em

polohju, 8 čije je jedne

Strane njegova tena izida

(dc8no),a I dtugt njihov

sin Horus. Ovaj je maleni

božanstava ogleda se prije svega u svakodnevnim kip nastao u dob~ vlad .. vinc

obredima u hramovima. Oni su bili "spremišta" krat ja 08orkona II. i~ XXII

božanskemoćj koju su njegovali i kojom su upravljali

svccenici na dobrobit cije1c 7.emljc. Vrhovni svcćcnik- DESNO Velika sfinga

koiijcuviickbioizaslanikuimekralja,djetetabogova

- dielovao je kao posrcdnik izmcđu svijctasmrtnika

i svijctabo:i:l.I1stava. On i niegovekolege svećenici i

svećenice štovali su božanstvastalnirn prinošenjem

žrtava, glazbom i plesom, što je sve trebalo,kako su

vjerov:l li ,potaknuti božanski duh da boravi unutar

hram:l - Što iekljućnožcli li se održati kozmički red.

zdtitn;čkičuč;usredilm

nekropole u Gizchu

hvorno ugtadcn kao

PRIČA O DRE VNOM E GIPTU

Kr. ujedinio kralj Narrncr na početku "Arhajskog rn~dobJia". To ie bilo rano doba "Starog

kr:tljt.>vstva",imcna koje je pridjenutoprvoj fazi egipaTske civilizaci je. Narmcrov na5Jjednik

utemeljio jc svoj polol.aj u lVkmfisu (nedaleko od današnjega Kaira) tc jc vladao zemljom U~

pomoćvisokodjclotvornogaćinovništv:l

Ovi mni vladari prikupilisudo\'oJinobogaL~tv:1dap()krenuambiciozncgrndcvinskc

plano\'c koji su doživjeli svoj vrhunacgrndnjom velikih kompleksa piramida Khufua

(Kcopsa), Khafrc (Kcfrcna) - u doba IV. dinastije - i ostalih kmJjcva. No stoljeca gr:ldnjc

piramida iscrpila su ekonomiju pa ic srcdi~nia vlaSI bankrotirala oko 2130. pr. Kr. Nakon

Starogkraljcvslvaslijcdi1ojc"Prvosrcdnjera:-:dobljc",u kojcmscncpostojanjcsnažnog~

političkog~ središt~l ogl ed~lo u m~njka\'oj umjetničkoj standardi~adji i idiosinkra~jji medu

provincijskim umjemičkim stilovima

Egipat su ponovno ujedinili tebanski kne~evi s jU/;,'1l ~emlje oko 200CJ. pr. Kr. koji su

najavi li "SrcdnjekrnljevstvO".Tijekom vladavine kraljo:..·vaXl. [X1l.dinastijo.;(oko2108

- 1759. pr. Kr.) jača važnost Tebe i njezina boga Amona, moć kraljeva je ccntraIi~ir:Ula, a

cgipatskcgraniceproširenc.StoSctičeumjemosti,jezikaiknji~cvnosti,SrcdnjckrJljcvstl'O

slwabsekao"klasičnodoba·'dro.:vnogEgipta

Vladari a~.ijsk0!r-l (palestinskog) podrijetla poznati k~o Hiksi ("Vladari stranih zemalja")

preuzdisunad~ornadsjcvcromokol640.rr.Kr.,pajcEgipatcijcloStoljeće (,'Drugo prije­

hzno rJzdoblje'') bi lo podijeljen, S domaćim vladarima Tebancima kuji su vladali

na ju~,'u. Zemlja je iznova ujedinjena oko 1530. pr. Kr. pod no\'om tcbanskom

dinastijom, je označilo početak Novog kraljevstva. Niz ratnika faraona

rio je veliko carstvo koje proto.:zalo od Nubijc do Eufrata. a Egipat jc postao

f1;ljbog:ltija i najmoćn i ja zemlja drevnoga Kao j II prijašnjim razdobljima,

"",jcmičkihrcmck-djcl"

SlarogkraJ jcv81v"Ov:li

Kcfrcn~ (nko 2555. - 2532

pr. Kr.) isklcs"n ;~. diori",

dolini,ncd" lckoodnjcgovc

DR EVN I EG IPATSKI SVIJET

XVIII. dinaslije pribzuje

gospodaticu Th"j", puni~u

kralja Arnenhotepa III. i

Tmankharnonovuprabaku

Izradcna jc od pozlaćenog

nasmijd~nirn~rlarnalica

oslikava se izgled samog

Arnenhol~pa (,~di sliku na

veliki dio egipaTskoga bogatstva usmJeral'an je II \'elike gradel inske (Xlul\'ate ka

kobi se povećao ugled bozanslavai kraljeva. Novi faraoru Kraljevstva doti eralisu t\monov

hram u Karnakuinadrugoi obali riicke~as.cbcsagrad ili hramo'e i grobnicc

Umietnićka i arhitektomkapostib'11uća dostizu svoj vrhunac u

doba Amcnhotcpa Ill. (oko 1390. -1 353.pr. Kr.),no nicgov sin

t\knaton(oko1353. - 1335.pr,Kr.)destabiliziraojezemljuti jekom

"Razdoblja Amama" (vidi stranicu 52). Aknatonovi na~ljcdnici,

koji nislldllgOpoživjeli-ukl)llclljućii njegm'asinaTutankhamona

-prokrćilisupm jednom bivšernl'Ojskowxti,Horemhebu (oko

1 .319. -1 292.pr.Kr.),kojijcpoćeosobnol'Omcgipatskogas)aja

NakonHoremheba sli jedili su kr-lijevi "doba Ramzesa"iz XIX

i xx. uinast.ijc (oko 1292.-1075.pr.Kr.),mclfukojima sunJih

jed:maestonca nosila irne Ramzes. Egipat je zadržao svoj utjecajni

polo%aJ unmočllpad imamcditcranskihdoscljcnikaiLibijaca.No

libijskidoscljeniciosvojilisusje\'er okoi075.pr.Kr.,pa jeNom

kraljcvstvo na kraju i propalo. Tek nakon cetiri

cjepkanosti ("Treće prijelazno razdoblje'') zemlju su ponovno lljedin ili oko 7S0. pr. Kr.

nubijski kraljcvi poslije koj ih jc s!i jclWokonacno razdoblje I'lada,"inedornaćih vladara

(oko GG4. - S25. pr. Kr.)

Otada su Egiptom gotol'o neprekidno stolovali uspješni strani osvajaći. PerLijanci

(525.-332. pr. Kr.) i Grci (332. - 30. pr. Kr.) vladali su na rradicion alan faraonski način,

pa je drevna kulrum ove zernljeo>tala uglavllom netaknuta, Rimljani,koji su potom stigli

(od 30. pr. Kr.),hilisunenazoćnivladari,noipak su dopust.ili nasral'lpnje trauicije stare

kulrurei religije - sve do 392. p. Kr., kad je u carstvu sluzbeno prihvaćeno kršćanstvo te

naredeno da sc svi cgipatski hramovi zarl'orc. To jc bio trenutak kraj a drevnog Egipta koji

jeprežh~oS\'eosimgubitkasvojih!xJgova

RIJE KA Ž iVOTA

Jedn ;a " alnost u pet tisućlj eća egip atske povijesti je s~'akako rijeka

Nit Grl:kl pm'jesničar H erodot z\'ao je E gip at "darom N ila", II u\'om

je opi. u uistinu teiko neito dodat i jer ist in& ki opstanak o\'e zemlj e

ovisio jc: upravo o ovoj rijeci, BezNila-kojiprotječe kroz Egipal

urno trećinom 8\'o jega loka, od ~je~'eroistočnog kuta Mrike do

Srcdozemnoga mol1l-ondje bipollojalalamopuslinja čijaje blizina

Eglptanim ;a8talanpod8jetnikna njihovuovi8nost o rijeci

Prije pdnte . uvremcnih brana Nil je plavio ovu dolinu svake godine obale poplavljene'" u čiju l U IC čall pjevale rado. ne pje&me. Ta " Iena OIt8VIPjuti lIa.obom plodan erni mulj koji je radao obilnim urodom. pruga 110 omeđuje rijeku - u . ndnom konlraslu prema pijeaku i

OYO obilje pronallo je . voju penonifikaclju u androginom bogu . tijenama iza K bc - praslari te prizor koji 1\"Oj izraz nalui u vertikalnoj

Hapiju, za kolq:.epovoriJoda"Uvadetjerana .mijeh kad .u riječne per.pektivi, lako če&lo pn.umojuegipaukojumjctnollti.

DOLJE O" .. obojena gipsana

ploča nadena je u mastabi

(grobnici ) Nderma jala i

Atct u Mcidumu i potječe

iz rane IV. dinast ije . Guske

.usime tričnomspoređene .

umvnotcienOfTI srilizacijom

i prirodno~ću svojstve noj

veHkom dijciucgipatskc

UMJETNOST DREVNOG EGIPTA

noga razdoblja te je OStao pretežito nepromijenjen idućihtti tisuće g odina. Često je

zapan juj uća ljepota većine egipatskih slika, reljefa, skulprurai nakita u dr ugomplanuu

odnosu na njihovu funkciju koja je izvorno ili vjerska, il i pogrebna, ili obo je od toga

Veći dio umjetnićkih radova stvoren je za urešavanje mračne unutrašnjo stihramo

va, daleko od oči j u puka, ili da bi bio zakopan zajedno s umrlima u njihovi m grobni-

cama kako bi ih štitili i pomagali im u zagrobnom životu. Rcčenoobjašnjava zaš tose

od zlata , lapiu lazuLij a,

karneola; ofloklna, o~ .. j

Donjeg E gipta, ko ju je krdj

nosio na f elu kako bi zmija

mogla rigat i neprijatdju u

dvodimenzionalni prizori, sa svojim vidno pojednostavljenim oblicima i nedostatkom o či

perspektive, mogu isprva činiti gotovo djetinjastim u očima modernoga promatrača

No tako im pristupajući nećemo moči razumjeti nj ihovu osnovnu funkcionalnu svrhu

budući da se vjerovalo kako točne titualnc formule mogu doslovce oživjeti ta kvepri-

kaYe. Kako bi mogli vidjeti, čuti, mirisati i što potpunije govoriti, poimanje nekoga

bohnstva ili izgled pokojnika moraju se portretirati sa svim njihovim ključni mrjeles­

nim obilježjima i prikazati što je moguće jasnije. U takvoj dvodimenzionalnoj umjet

SKRO Z D ESNO Obojenirdjd

bofice lzideiz hramakraija

Setij a I . u Abydosu . Ona u

ruci drii nstrum, melalnu

čegflalj kukorištenu u svetim

obredima. Za Egipćane je

prikazi-.. oje nekog rim ala

doslovnoznačilo osiguranie

nosti lice je stoga prikazano u profilu da bi se usnama i očima podarila maksim alna njegova vječna ponavljanja

izražajnost, dok jcoko prika~ano u cijelosti, kao da iegkdano ~pri-

Nt:živiobjcktitakodcrsuprclloćcnii;toicmogucejasnije:predmctin~!

stolu prika7jyani su na hrpi l! rnl ičitim slo jcvima, bk do tC m jcrc da scči ne

kao da Icbdc u zraku. ISlO\"ri jcdi izasadržai, primjerice,z:l t\·on;ncškri njc

-kojihium-arnostibioskrivcnodpog1cdairakod)clor,'Orno"ilgttbljcn"da

takodcrsuprikali,·aniiopisaninalidodma,aprntecipri

zori i načini proiZ\1Xlnjc hr.mc trcbali su osigumti

neprestanu op~krbu i~rt"dst\"aza vjccni život

Čak i pri kal.i tj clesnih aktivnosti , kao sto

je p les, imaju svoju posebnu S\" rhu unatoč

Cinjcnicilb sc danas tabi priwri cesto popu-

larnosh\"3ćajukaondw\i~odokuugodlloga

ukrasa. /\1e(lutim, '-jcTOvalo sc kako prikazivanje

plesa i sviranja glazbepomai:t" u bUlknjuboga u njcgo\'u

s,·ctom hramu ili u o~.i ,'lia\"aniu osjetih preminulih o~oba u

BOJA I ZNACENJE

Funkciona1na,kodirananaNV~wnjetllOlltipovttanajebritn.imnborom

matedjm i boja. Egipatllka zctnIja, politički predataYljena bijelom krunom Gornjeg

Egipta i ~= krunom Donjeg Egipta, također je bila podireljena na "'Crnu umiju"

(Kemct).gdjere~jabujala,ioc:pdjatclj6kactvenapu8tinjskaproetranst\'a

(Deitet). Stoga au crna i zeil:1Ul boja rahljene za prikazivanje <nirisa (naluprotnoj

8tnmici). bogaplodnOllti i vječDoga:f.i.yuta, dok je CTVenaboj. rabJjena za prikazivanje

njegova zlog btata Seta, boga kaosa. Hladna, proztačna nebeakoplaw. boja i njezin

odraz u Nilu imaju svoj ulogu u izboru plave boje za predalavijanje boga, a 7lamotuta

boja sunca imab je zaštitničku ulogu. Muikarci i:fene obično imaju različitu boju koie

na umjetni8drn. prika%ima, kao na kipu (gore) patuljka Seneba i njegove obitelji (oko

2475. pr. Kr.):ctvatije nijange rabljetle au za muikarcc. a bljeđi tonovi za prikaze fena.

flO J '\ I ZN/ICI·N.l 1

RIJEČI BOGOVA

D :':::j::i~~t::::~~i~::: ;:~i:~~'=~~ ~~jioi: ';::::,a :::~~::::l~r~k:g"j::~~ i znači "svcto uklesallo pismo",nastalc su oko 3100. pr. Kr., a ispočclka 5C njima

služio uzak krug pismenih službcnika za vodenje zapisa. Poslije sc 0\ ·0 pismo počclo

upotrculjavatiiz:lmOl1umentalnenapiscukamtnu koji su prekrivali grobnice,hrn­

mO\'c,obdiske i kipovc, no isto rnko i za obredne tekstove napapirusu

tC na \'icrskim objektima

Budući da su schijcrog!ifi naičdćc pojavljivali uobm:lnom kon-

UJJ;:\U Too 5 gl ~\'''m ih; ...

(Djehuty),bogznan ja,

tekstu, II Egiptu su bili poznati kao mu/au mljrr, "riječi bogova". Egipćani5uvic ro~,!.li da

Govori se da ih jc izmislio Tor, bog pisanja. Rukopisno"skraćeni" jcbog.unca Ra dopustio

hijeroglifi, kojc nazivamo hijcratskim C's\'etim pismom") , rabljcni su

uS\':l.kodnevrnm sj!ll:l.cj jama, a u kasnom razdoblju naslijedio ih jc

rašireni oblik pisma z\'an "dcmotsko" pismo ("popu1arno pismo'').

Od toga doba za bilježenje egipatskog jezika sve se viiie upotre­

blja\'a grčko pismo, a u rimskom razdoblju alfabet utcmeljen na

grčkom pismu - zvan koptsko pismo, od Aig)p/()/, grčkog izrOIza

za "egip.1tski" - po srno je omiljen medu s\'ebrojnijim kršćanskim

StanovniSt\'om. Hijeroglife su nastavili upoueblja\'ati svećenici stare

vjere, no timska zabrana štovanja nekršćanskih bogova iz 392

označi1aje kraj drevnog susta\,a pisanja. Posljednji ČVTSto potvrđeni

hijeroglifski napis zabiljcZen je u Philacu24. kolovoza 394. godine

Pozna\'aniehijeroglifanestalojesas\'ećenicimasrnre\'jcfC,paje nji­

ho\'oznaćenje bilo izgubljeno sljcdećih tisuću četirislogodina

Sto!jećima su ljudi pogrcšno pretpostavljali da su ćudni drevni

znako\-i potpuno simbolićkogkaraktera, pa su brojni pokušaji nji-

kako bi im omogućili da

org"-'1;ziraju i up ..... "ljaju

R I JECI 1l0(;OVi\

Rashidu(Roserra) nasrcdozemnojobaliOlkrilisudre\"nenapist:.lliojc10 kraljevski

proglasiz.bntijekomvladavinekraljaPtolemejaV.(205.-180.pr.Kr.) koji jed\'aput

napisan na egipatskom (hijeroglifima i demotskim pismom) i jednom na grčkom

Omogući\"si jc-LikoslO\'eima usporedbu istoga teksrn na egipatskom i na jednom

žimm jeziku, grčkom, "kamen iz Roscne" postao je ključ zn rnzumije\'anjc jezika - a

njime i civilizacije - dremog Egipta u modernom svijclU

Englez Thomns Young (1773. - 1829.) prvi je otkrio da hijeroglifi mogu biti

fonetski , saznakuvimakojipredstavl jajupojcdin:lčne);lasove,anes:tmuci jelcrij eči

il i pojmovi. Noon nijc rawmio ukupne posljedice svojcgaotkriea ,pajclckPrancllz

Jean-Pran"oisChampullion (1790 - 1832.) pTI' i olkriovclikusluženoslegipatskog

din"",iickr .. 1je\' pisa<Ani

biljeii lckslnahijcralskom

pi~mu, brLopisnomobliku

oslikan og obruba naLaz i Se

wedja'{Hor"sO\'ooko,,~di

Proub\'anjem "kamena i7. Roscltc" Cham-

pollionjcotkriokakoschi jcroglifisas!Ojeod

Iri temeljna lipa znakova: "fonograma" (prcd

Slavl jaju glasove), "ideogramll" i "logograma"

(pre<lsladjaju cijde riječi), kao i "<lclermina-

U\-:1" (koji jcdnosmvno ističu značenje). rono-

gram; seOI)Ct dijele na ui kategorijc. Postoji

tcmcljni "alfabet" koji je sastadjen od d\'ade-

SCt čctiri hijeroglifa, od kojih svaki prcdstav­

Ijajedan sllglasnik(primjcricc, J= b,~ =

m, <::> = r). Ostali fonogrami _ ukupno

njih nekoliko stotina-raz\"fStani su ta.ko da

prc<lsta\ljaju ilidva;li tri glasa (primjerice,

=ms,6=nfr).

Tijekom egipatske povijesti samoglasnici

seugl:tmomnislIbilje:ii li,paondjegdjcjc

samoglasnik nepoznat, egiptOlozi prema

dogo\'oru umcću "e" kako bi sc riječmogh

i7.gO\'orit.i.llijeroglifisclllogupisatiokomiw

(odozgo prcma dolje) ili n>dol':l\"no (slijeva nades­

noiliz{lcsnanaiij""'o),:--:emamtcrpunkcijskihznakova

Uporaba hijcroglifa uglavnom je bilaogranicena na pismenu

ditu koja jt,činih pribhžno jedan pOSIO ukupnoga stanovništ\'a, pa suprof(:sionaini

pisari općen i to bili ll111škal'ci, dok su ~amo neke zene bile pismene. Pi smenost ic

vboku\'reJno\"anakaonačinnapr(:tkaudrustY(:nojhij(:rarh i ] ij (:rsu pisari prirodno

tvorili ic~_gru cgip3LSke Upl":l\·c i (inovniš\ya

UJllVO Na ploči od crnog

zabiljeienje q Linapilna

tripi. ma: hijerogUflma (na

>lrhu),demott kompllmu

(u atedinl) i nagtčkorn

egipatokiI gr&im,

jeziko.lovci19.ltolj~~

mogli , uodgonetnuu

pr. Kr. - iz devete godine

vladavineP,olemejaV.-lc

.u nanjemuzabiljdcnc

llIi.SNO"Kc.Jjcv popis" iz

Abydou. Dio koji jeo,·dje

in>enon> kralja iZn>jenjuju

ses onima njcgorih sla,."ih

prethodnika(iako.uvladati

u koje sc dr1a1o da nisu

vrijedni uključivanja "a ovu

listu-kao što su Hadepsut

i Akna!On - izustavljcniiz

Vjerovalo sc kako pisana riječ ima golemu moć usporedivu s onom koju sadde

umjeUlički prikazi,štoobjašnjava činjenicu da su neki hijeroglifsk.is imboli navjerskim

zapisima ponekad ošlećeni jer su izdubljeni kako bi se "poništilc" potene ijalncopas

nosti. Imena kraljeva zapisana su unut:aro\oalnih krugova ili "kart uša" (D ) kako bi

ih zaštitili,a redovi kartuša jeda.n povrh drugoga h"Drili hi "popise kraljcv a"kojimase

biljdjla kriljevska loza. Ovi popisi

kraljeva bili su ćeslo visoko selektivni

-onidadarizakojcsukasnjji faraoni

Ako je ime nekoga

kralja uklonjcno na ovakav naćin ili

ostrugano ili uniškno dlijetom s vIa

darova vl~stitoga spomenika, lo je ~na

čilo da je dorićna osoha prestala pos

tajati. Tijekom egipaThkc poviiesti ova

kav je usud ~adesio nekoliko fMaona,

ukljućujući "krivovjernog" Aknarona. Suprotno

tomu, vjerovalo se kako če jednostavno izgo\·~

ranje pokojnikov~ imena tu osobu opet 07.iVjCti,

Što objašnjava ~ašto se imen~ pokojnika tako često po­

navljajunazapisimaugrobnic~ma

Zhog svoje moći imena su bri~.ljivo biran~ te cesto u sebi uključuj u imc

nekoga boga ili krnlia.. primjerice Amcnhotcp ('Amon je Zado\"oljan''), Tutankhamon

(,Ziva Slika Amona'') ili Pepi~nkh ("Pepi Ž.hoi',).Jednostavnii~ imen~, uključujući Nefer

("Lijepa", kao u Nefertiti i Nefertari), Scneb ("Zdrav'') ili Sdcn ("Lotos''), posljednj~

dva su - prtkohl:breiskog~ - dalaimeSuzana

KA = (BOG SUNCA) + MES (DIJETE) + SSU (TRSKA) = RAMESSES (RAMZES)

DJED "LJEPOTA" "ZAŠTITA"

KH

W

KH-W-F-W = KH u r u, "KEOPS"

A-MN-N-T-W-T-AN KH = T UTAN KHA.M UN (TUTANKHA.MON )

Njihovos ložcnoznaUnjeuobličenoujcdnostavani :.r.g led

objd njaV'auporabuhijcrogl1laikaofunkcionalnogikaodckorativnog

arcdstvll. Oni ac pojavljuju u Ivim dijeJovima egipatllkoga.irvota, od

vdikihkamcnjhgrađcvinadomaltnihpredmeta otobnoganalcit.a..

Prirnjcrice,aimbol JjeJ,koji prcdetavlja Ozirilovu kral)einicu, značio

je poltojanolll ilnagu. ZnaJc "ključ:l.ivtlta", ili 411kh, bio je jol jedan

Čoe.torabljcruaimboI.međuolta!im.usporcdno .aznalmviu:uL za

Ijeporu. radoal i zdtitu., IC moćnim imeniroa bogova i kraljeva. Imena

krlIJjeva upiliv:ln. au u ova1nim PUlcnima ili kartul ama., a ako jeu

njima bilo zabi1jeicnoirnc nckogllboga, 000 je uvijek bilo na prvom

mjestu. Tako jc imc Tutankhamon ("Slika i Prilika Amona") bilo

zapi.sano kao "Amun-Tul-An.kh",

1000oa, heraldičkih biljaka

Gornjeg i Donjeg Egipta,

koje.irnbolizirajujedinswo

njihO\'ekteri.Nd>am"nje

portretiran kako uspostavlja

ŠAŠ I PČELA ~

DVOjni.sVijetdreVn~gEgiPta-rijekU j p~stinjU,.plodnu

zemljanu prugu 1 neplodne pustOši, zemlju Šaša

(Gornji Egipat) i zemlju Pčela (Donji Egipat) - u ravnoteži

su održavali bogovi putem svojega posrednika, kralja. Njemu

je pomagalo svećenstvo, plemstvo i državni službenici koji

su zauzvrat ovisili o stvarateljima egi-

patskog ekonomskog bogatstva.

Većina stanovništva živjela je

na poljima, a zagrobni život

zamišIjan je kao idilični, vje­

čno plodonosni poljopriv­

redni krajobraz II kojem su

mrcvi prikazivani kako oru,

siju, žanju i love.

OOIJJlOnjldppotjcćc

;z otptilib 2500. pt. h,

grobnid uSakk:arl.

Pri~pokojnib

uobl&jasompolot.ju

... to_le, I. Ritkom

pl.pituaaodmotanim

u kr:II.ulpuomutue:i.

N)eguveprlliČl1oobJeiene

rrudl.i'WttYidljivilfbulčjć

bilIrot:akođer...u;.~

pllankDtnportrethaaju

""'"og-poj.<'dinca

DAREŽLJIVOST CRNE ZEMLJE

E::ji~: :::Utin~ iŠ:::~;: :~::lj:;:m~~:ra~:~:~~ (Ma'at). oni su poimati ngrobni život jednostavno kao usporedni Egipat. ujedno s

njegovom gb.vnom rijekom. u kojc:m nema Di bolesti ai gladi, bo mjesto gdje usjevi

rastu visoko uvisbczopasoostidaihuni!ti su!ailipojedu kukci igdje je:ietvahgani

posao ito sC' može obaviti II raskošnoj odta'i

U stv2mOSli,obilje koje jepNŽao Nil nije stizalo bez tcgobnoga rada poljodjelaca

koji su uzgajali glavninu egi:p2tskih usjeva jdmai pšenice. oni su ručrlo sij2li ujesen

nakon ljetnegodiloje poplave Nilalwj.a bi ru.topila polja i obogatila ih llIUlosima

plodna cro0g2 mulja. Kako bi do kraja iskoristili posljedice poplave i hlo bi povećali

raspoloiivupovriinuobradivezc:mljc.poljodjdcisurabiliiirokorasprosttanjeoe

12ko se glavnina st2DOVni!tvadrevnog Egipta bavila poljoprivttdom

i prrometc: kojima sc danas divimo. No =un. ""je koje sc drialo

najpovWtenijim bilo je ono pisan, radno mjesto izuzeto od plaćanja

.~." poreza kote jc sa sobom nosilo zamjm.n ugled i autoritet do te

mjere da su se sluibenicilestoodlučiva1i da ili seport:rcrira kao

perom od trstike u ruciiporu:kad s posudicama za rimu

objclccimaor:uDc.

pisari su školovani u škobma smjdtenim uz hm

move, a ovIadavanjc s1ožc:nim sustavomhijcroglifskih pis­

mrna bio je dugi oaporan posao.

DESNO Na oromdetalju

itSc::ncđ~gt'Obnicci:z

NO'I'<>grudoblj.preminuli

in~len.pdb:z.n;

tukalm u ilagrobnom

thootu:lMjuodjeve.olU

POju ... jbol;Uodjd:u.U

~~tI,međutim, nd

rw. mcmlji-kojim K b avila

~.WKrmiIlftlroji

lU billpoljodjeld l radnici

-bio je prlj ..... i naporan

1),·lkl/.LJ I \'OST(R\ll

da postane pisar, štO je "najveće od svih ostalih poziva". Nakon ismijavanja n cvolja

oSIalih zanimanja - "svejednojadnije od drugog" - otac zaključuje kako "ne po slOji

zanimanje u kojem nema šefa. osim onoga pisara jer je on šef. Stoga.znd li p isati. bit

će ti bolje nego u bilo kojem drugom zanimanju"

_ _ I 1 _ ____ 1 l _ _ . _ ____ J _ _ _ _ _ ___ 1 L

1_ ..----. r ___ -. l • _ __ _ _ 1 l _ l 1 _ _

v:l.pn~nca i~ otprilike 2350

pr.Kr.priku ujt: pivaricu

kakomijdajućiu cjcdilu

cijcdirazmo«nojcbncno

lijtslO uvc:liku posudu u

kojoji:ckdaft:rrncnlirati

uvodi. Golih g tudi, s

ogrlicom i pcrikom,ona

ULOGE I PREDODŽBE

&&&122222 __ &

U~e~cim~ Cgiptologii.c, europsku,učenu. gospodu zapre~astilo je otkrice prikaza

Egipcanki u važrum lb čak domm:tmrum ulogama. Oru su Stoga podOSta toga

Što su otkrili odbacili kao "izmišljeno" ili "ritualno",tako da hl i danas problenutika

ovespolneravnopmvnostiizazi~priiepore.NoudrevnomEgiptužencsu pm\'nobile

neovisnegmđanke te su imalemzličite mogucnosti samoodređenja neobične za drevni

svijet kojim su dominirali muškarci. Njihova je sloboda za~rno morala šokirati Grke'

povjesničar Herodot (peto stoljcće pr. Kc.) pisao je kako žene "odlazc: na IIŽnicu i ondje

trguju, dok muškarci siede kod kuće i tkaju". Egipćani,zaključuje, "čini se kako su obr -

nuli uobičajeni poredak čovječanstva"

Opčenito, iene su se udavale i radal.e d jecu, no svejc:dno su bile nazClČneu c:gipatSkom

društvu dok su mdik u poljima ili dok ih se novačilo za;cdnos muškarrima za javne

radove. [sluge i sluškinje prikazani su kako čiste kuće, namještaju krevetc;proizvode

pivo ili peku kruh-no pran)e rublja obavljale su profcsionalne peračice. A kad je rijcč o

njiho\'imbogatim~oda\'cima,muškarci.su običllOmdiliizvankuće,doksužene.iako

prikazane zaposlenc na ot\'orenom,ve6dio svojeg vremena provodile unuur kuCe­

što sc ogleda i u umjetničkoj konvencij i prema kojoj ih se opčenito prikazuje sblj edom

kowffi.Noi muškarci i žene zajcdno su se okupljali na društvenim susretima.

Zcnama se plaĆ':lO md koji su OOavl;ale, pasu mogI.eimati svoju imovinu, lrupovati

iti prodavati,sastavljati oporuke tC određivati koje će od njihove djece biti n asljednik

Mnogc žene obavljale su vjerske poslove, a poznalO jt: da su žene nosile naslove poput

"upn.vitdjicc", "sutkinje", nadzomicc imanja", "nadgkdnice liječnika", čak i «vezira"

- najvišeg administrativnog položaja do kralja. Vladar je uglavnom bio muškarac, no

~.ene su bile na prijestolju prema vlastitom pravu u najmanje pet prigoda

Premda je CeStO spominjano kako nema dokaza da su žene bile i pisari, neke medu

njima su sigurno mogle potraiiti informacije u pisanim dokumentima tijekom oOOv-

bog:I.le u~vanik~naoVQm

prikazu Iw:čanc go~bc iz

XVlII.dinaa lijenadeneu

Rekhmirovoj grobnici u

Tebi. Slulkinja u sredini

-ncobično prik=ana I leda

umjeslobočno-izlijeva

mirU za:fcnu koja.;"di

prilomgovori: "Zavdu lt"

ljanja svojih slu~.bcn i h du~nosti . Do grčko-rimskoga doba pismenost iena je čvrsto

potvtctena: sla\"na Kleopatra VIJ. Filopatorgovorila jci pisala na barem sedam jczika,

uključujući i egiparski- ona je bila pn"a pripadnieadinast ije Pt olcmCJcvi ća koja je naučila

jeziksvojibpodanika

Teinjazaizbjegavanjem seksualnih stcrcotipavrijcdilaje i za božanstva, Bogovi i

boiice mogli su biti ili pasivni ili akti\"ni, a mJ1ogaodegipatskihnajstra~ruiib boiansta'"a

bilc su iene (vidi Slr. 60-63). Potencijal icnske agresivnosti od mžavaseutcbtovimaiu

prika7jma žena kako probadaju vojnike, ispaljuju strijele ili fizičko m snagom svladavaju

sl ike kojc potkrepljuje oruijc nac1cno u nj ihovim grobovima

Sa ,\'Ojom linom lanenom odjcćom, brižno obli~-anim frizurAma, A:ucrnm

nak.ilOmii:uaiajnolllšminkom Egipcani8u bili ljudi neobično8vjesrnS\'Oj eg

izglcda.Pojaw;C:imalanaj\-eC:u\-ažnOSI,anjihovstilodijevanjarazvioseizosjetaja

za praklično udruženim s ljubavlju prema ljepoti. Odjeća je bila obi ikovanalakoda

ublaž.i učinke klime. Vcćinaodje\'Tlihptcdrnela bila je jcdnostavno krojena od čistoga

lana, a osnovu egipatskoga garuerobnog ormara nekog muškarca čin il a je nabo ~a

suknja (često u kombinaciji s tunikom ili plaihem) le, za žene, i haljina, zatim komad

tkanine koji sc nosi oko bol«w.t kao jcdina odjeta i sandale za oba spola. ova prilično

jcdnost:lvna odjcta uglavnom je upolpunjavana ovnllnieinla, ogrlicama, naru kvicama,

uknsnim kolutima za glefnfe..-e, pojasima i nauArncama. S~ je joA kompletirano

-i kod muškarnca i kod žena-pcrikom ili lainimplclenicama,crnornilizclenom

Aminkom za oči i obilnom količinom mirisa

nebcska l lVOrenja1!akoje

""vjerovalo da nauanjuju

egipall ki raj (vid. tl •• 110-

1II).bvorni8u·opdanll'ie

iz.lofenu Musee du Louvre

NEBESKI SVIJET ~

E 'patska religija bila jevrlo složena teje uključivala štOvanje

rojnih bogova 1 božica ČlJi se slikaru, uklesaru ili kiparski

oblikovani prikazi mogu i danas vidjeti kako urešavaju grobove

i hramove, kao i brojne predmete svakidašnje uporabe. No to je

prije svega bio, osim tijekom razdoblja Amama (vidi str. 52), tole-

rantni, sveobuhvatni sustav vjerovanja

sposoban prigrliti očito kontradik-

iz Dcndcrc, prikuujc tijelo torne mitove i legende. Svaka priča bofice neba NUI . vijenou

obliku'uka.Portrelirana

jc: kako guta l unee dok

ono počinje I voj notni pUl

pomm l unce ponovno rađa

Imero.e kako bi moglo

oba.j~v~li zemlju - ovdje

prikuanoulliliziranom

obliku U,U s rcdini, slikom

o bogu imala je svoje lokalne inačice,

no svaka zbog toga nije držana manje

vrijednom od one druge. Čak je i tako

temeljni mit, kao što je pričao stvaranju

svijeta, poznata II tri neobično različite

-ali jednako prihvaćene-verzije.

MN OGIPOTEKLIOD]E DN OG

iz Nuna sc: jzdigao humak zemlje - događaj koji se slikovito iznova odvijao

svakegodinc kad bi sc zemlja pojavljivala nakon povlačenja poplavnoga Nila

- na kojem su bogovi stvorili život

Za svaki sc od važnih egipatskih hramova II Heliopolisu. Hermopolisu

i Memfisu tvrdi da označava mjesto toga praiskonskoga humkl\, U cijeli svemir jednOSlavno

Heliopolisu su mislili bko je vrhovni stvuatelj bio bog sunc:a Atum,

koji se pojavio kao prvi izlazak sunca iz lotosovacvijcta koji je nik nuo

na humku. Amm je II sebi nosio životnu snagu svemira iz koje jc:

s!'vorio bogove blizance Su, boga zraka, j TeEnut. božicu vlage

A tum ih je stvorio ili ejakuliranjem ili, prema nekim verzijama mila,

'tako što je kihnuo i izbacio jz sebe: Sua tc: ispljunuvši Tefout"

Iz općenj2 Sua i Temut nastao je bog zemlje Geb i božica neba

Nut, koji su također međusobno spolno općili. Šu ih je ra.zdvojio, ali tek

nakon sto su izrodili četvero djece: Ozirisa, Izidu, Seta i Neftisa. Potom

je Šu pridržavao tijelo božice Nut svijeno u luk wo bi nastalo nebo tc je

zadriaVll.osile kaosa. Ovih devetcm bogO\"ll. lnani su i kaoNlfl1dn(i"l'gt'ćkog

odi"ven~, gologlava osoba

koj"urucidrliwlU(:fczlo),

l)~SNO Prit" o Si>'<I.ranju

iz Hermopolisa prikazana

Knjigenlrl~ih.\'e~nik"

Khensurnoua(okol000.pr.

Kr.). Prvog dana 'h.,.r~nj"

praiskonskim hwnkonl u tri

f,,~e,aokrufcnoje,'<Xlom

Priča O SlVar.lDju iz Memfis:tosJanja sc na st,-aralačku riječ boga Ptaha, boians" .... koj""" p9w:r.uju

koji utjelovljuje praiskonski humak. Ptah je pretočio svijet u postOjanje

tc je učinio stvarnim sve stvari jednostavno i7.govarajući njihoV2 imena

Prema jednoj teoriji, od imena jednog svetišta u Memfisu posvećenog Pt ahu,

Hwt-ka-Ptah. nastala je rijeć AigyfJIoJ. grčki naziv koji je u korijenu riječi

"Egipat"

jugom (1iic'v). N a humku

"" nalazi 08am Iikm .... koji

Prema s\'ećenicima iz Hermupolisa, pn<i život Stvorilo je osam bogova ok!rmdt, (greki

okJrJ, "osam"), koji su obitavali u pn·olnim vodama. Nun i njegov ženski par Nauner

predstadjali su same vodene sile; Heh i Hauhet predstavljaju bcsknj; Kek i Kauket

tamu,aAmuniAmaunetskri,-cnuživotnusnagu.]zudruženecnergijeok!(){lri.,iskočiujc

život tcje Slvorcn praiskonski humak iz kojeg je putom izbilo SUllce

GOSPODAR OBZORA

Ll dre,-nom Egiprn sunce je bilo vrhovno božanstvo, iako i sunce i niegov bog mogu

poprimiti brojne oblike. Kao univerzalan iz\'orenergijc,~unće\·o S\ictlounosi red

u tamu \;aosa, pa je pni zi,-m pocco u trenutku kad je nad prai~konskim humkom

os\"anu!a pna zora {ddi SIT. 40). Sredislc kulta bio je

Junu, poznatiji pod svojim grčkim imenom Heliopolis

("Grad Sunca") ,gdje je prema miru o (fIMdukreati\"oa

snaga sunca, uobliku boga Atuma ("Ukupnost''), stvo-

riJawcsr-.·an (\,idisu.40).Supromowmu,uostalim

inačicama mita o stnlmo;u i samo sunce nastalo je

zajcclnosas\-imos1aLimusvcmiru

I30gsunca ug!a,-nom je uzimao oblik boga Re, ili

Rn, čije ime jcclnOS1:1\-OO znaći "Sunce", Ra je pri

kazan kao sokol,o"no ili em-jek sgla\'om sokola ili

m-na. lzgied boga mijenjao sc kako je suncc prolazilo

nebom. U zoru, sunce jc bilo Khepri (",Ono Koje Se

Razvija' '), a simbolizirano je skarabejem. Kako ovaj

kukac gura prelI sobom kuglicu izmeta, rako je i Khepri

zamišljen kako gura sunce preko neba. Sunce koje

izla~.i na istoku poistovjeci,-alo se, rakcxtcr, s bogom

sokolom Ilorusom (,'Dalekim'') , isto tako poznatim

i pod imenom l!araHne (" Horus Obzora' '). ~jih

<h"ojeceSIQ sc ujed.in juju u jednobozanst\-o sunca, Ra

!.lJEVO Samostoječigranitni

II . (oko 1279.-1213. pr_

Kr.) označa"" prolaz prcma

hran,uuLuxoru(istovrsni

obelisk koj i jc nekoč 51ajao

nadrugoj strani ulaza u

hram danas scnalni na

Parizu, U Francu. koj)

Obelisd, odnosno oni <ipovi

koj i su nekad bili urdeni

zlatom,predsta,-ljalib;

pra;skonski humak S kojeg

prikau na jcgospodarica

T~perct (oko 900. pr. Kr.)

kako I~ moli bogu sunca

oprcrnljcn.imbolimamoći,

~tač.i l,"Ojimdobrosth·im

Slićno lomu, Kl scdo\"O\.lio u \·C7.U i s \!umom, u obliku R:t-Alum:t, kako bi

prc{lsladjao sunce na ~miraju dana. }.,::to ~unce na zapadu, koie sc sprema prof.,'lIl.1li

boziea NUl, Ra-.\ I·Um tone u po<h'cmni s\'ijet (Dual). i\.a sl'olem noćnom pmu kroz

po<\7cmni sl'ijet Ra ~C sukol>ljara Sa ~ilama l:tmc i kaosa koje prct!wxli njegov I'jećoi

neprijatelj Apel', ih ,\polis, kaos II obliku ~olcme zmije. Apep IC ~\"aku noi: priietlo (la

će prol(\rijcti sunce i 1:lko uni~ti[i Sa\" i.il·o1. L- <Iako pra~ko7"rjc, nakon što je Apel'

por:l:7.cn. Ra(XJbjcdonosnoiz\azii7pO(I;'cmoogS\'jjl'lai7nOI-:l mdenn:t!<wkukan

dijetebo.r.icc;"'Ulusrcdcrlcnilanje7.incpoTO<.hinckn-j 'l-idi"lr .. l9)

O>-ajpcktor.!,un4c:nodalataipoludtagogbmo:nja,prcd,laVIj'Khq>ri-Wautc,WlCC-U

ob.liku'Wl~kruga.Pebonltc:otlcJ:tn=allTutankharnOllO\'Ojgrobnid

(okn 1332.-1322. pr. Kr.) u Dolini kr:Iljc."., u 1r.:I.padnoj Tcbl.

SVETI SKARABEJ

Sk;onbcj, ili balcg-.... , precist;r.-Ija Khepri,SUI'O« u 7.oru. 1n>C:"'-og. boga znači "Ornoj Koji SC

R2lI.'·ii" .. jcrsuEgipćan.i'i<: ....... ikakDsk::u:abti;m"sposobllO!l •• amoobn"'-lj:lflja s">g'.~IO ...

njcgm-ipotomcip<>ia,-Ijujukaoniizc.g:>izlaući i~kugticciznlCt"ukojojsu"'f'.u.'-ili.Bud .. ći

d" .c: kukcc.-odi.eljetes.on>oic,""--Ijeoikakokutrljaju kuglicu;znH,:ta(go'''', Iiic>v) ,."kuje

Khepr; prik..,.,," kakogu ... ~ gunet, ;\Uad i ska .... bcj ispuže iz kugl;« i poleti - poja .. ,:.ea koju sc

'"jcru--",Io kako prcds.a.-[ja bOg;I sunca koji sc uzdife pn;rna ntOOkoms,-u<iu. Kao5natnisirnbol

por>O\~A.>denp,s""""bo:ii",,,,'ainomies".>urot....mnojumjc'nos.i,k:aon,,iz, .. n .... -dnom

I""kto",lnornnakil"koj; .. reb' .. rn"m;jckr.ol~ ...

PRIJESTOLJA BOGA RA: PIRAMIDE

Jl t~~!l~1A

stvarnnJ~ (vidi str, 40). i\ lisli sc

kako jCO\'3j hutlL'lkprcrhladjcn

);rndcvinama koje se nesum

njivo ubrnjaju medu egipat~kc

najpolnatije spomtnib:: pim

mide. 'j'ri velike piramide u G izchu ~padaju medu naj~bmije primjcr~,

no ur:lzdohlju izmcdu lll .i :\.JI.dinasrijcs:lgrmlenojcvišeodusam­

dcscrpirnmid:t rn;dičitc \'clićinc. a najbolje saču\'ancpimmidcpotjcču

i:l.dob."lStarogkr:tlic\'m~(lll. doV.dinastija , 2675.-2350. pr.Kr.)

Svcsuoncsmjdtcncukruj.,'\lod(kndcsctkilomctarnodstarcpri)CS­

loinicc;\[cmfis.. l\ajr:mija p!ramida)c ona il. Ill. dirmstije, IZ\: SIC

penastapirnmidauSakkari,n:v.vanalakojcrnjojni7.g\cdpodsjc:6

na stubc,a n.mao jc od rnnijihpr:tl'okutnihgrubnica poznatih i kao

"I<lSlulK(arap~ki, "klupa')'

A1hilcktlmhotepprojcktirnolujcbogrobnicuzas\"Ojegakralja

D oscrn ili Ncćcrihcta (oko 2650. pr. Kr.), II sama pirnmida ispn-a jc

sagrndcna bOIJl(I$/,,/Japrije ncgo~tojenarnsbna\'isinuodšezdeset

OI>SNO l'i,;""i<1c\l Gizctw. N ~i"d"ljcn;j"od k"mcrc,ali zatonajv{OĆa

" skupin; ~ v;~inom od ]4(, m, Velik" jc pimmido vtodora !<hufu"

(Keop.a). U sredini jc 143,5 m vi~oka Kh~fnna (Kefrcnov,,") piramida

NajTl1 'lI1j;'TI1~d" njima,koju jcd"o 5ag,adi!i Mcnkallrn(Mikerin),

Prijelax od Srepc!flUtt: pir.ttnide pmna pra\l~ pirnnudi prip~ie sc kraliu Snofruu (OIrO

2625.-2S85.pr.Kt.).prvom .. bdan11\~disustilc.DJclorrtičnAllrUŠCOO'!tSnofruovc

piramide II MtidumumkrivlI kako ~U njC?ine prvotne ~Irnnc poplUliavane da bi ~t'

dohio VMj~kigt;.lkl bg/oo. Snofrno.a "S"ijena piramida" II I)ith~huru hila IC vjCT()o­

jatt"l('prvispomcnikotpQČctke:planirankaopra\".Ipinunicb,nonjl:zin.iarhi(c:kti

mijeniM SIJ n~SJb kn!\ina kako jt: I>irllmidapodlzann vjeruj·.llno ~I()~H šIn 'iC i)';vor­

nozamclJjt:n.kutpokazitoprevišcnc~t:lbil/lim.N.lkraju,pn·apmVltpir:unida

hilaJcSnofruol'il"('.rI'Cll:l.pira.mida"takoderpot:!ignlllll.uJ)ahshlIru.

Kad Jt: jl.'<Inom tehnih gr:lcillje pruve: pJrnrnide U~a\'fšen:l, II Gizch ju

jt.' \;crno prenio Snofruov sin Khufu (Keops), koji je ondje (I~ () podignuti

"Vclikupimmidu",naj\'l!Cuo<.is\'ihpi ralnida.

U bJi:,jni SC nalari piramida KL'opsn\"i\ si/l~ Khafrc (l<cfn:na) koja,

~icdno 5 pridodanim gr.tdc-.i.ll:lffiil - ukljućujući i 5tillb'l.l (vidi Sir. 82) -

zapnovojeldpJt:od

,Jonončt:vI.ine.amoo."m

c:auimetara.Kipit:fcn .. đc:l'I

prdom1jennDdn ditd .. -giavuJ djeio-u Abydo_u

1903.godint.

nESNO Stepena.tupi.amldu

kntJjaDo8cr3 ~ngflldin lt oko

26SO. p •. Kr. kNJjcva.hhckt lmhOlepkao llrukturnl

pnlo:lenlh jedn~ na d.ugu

Bruincpomoč"e~đtvint .

i~vor"ookrufenc golen,!!n

ogndnim zido"l,,,ujdtc:nc:

MenkaUlll (Mikerina) e,b'"\'Š;n"3ju spomeničke gradevine na plaIOu u Giz.c:hu

Plf:llTIicie V. dinastije u Abu~iru i Sakkari Su dO~I:.t manjc i lapl':1\'() nisu u cilelostl

~agrn,lene od Ic:u!-knih blokova, neg(l ~ sauoj~ od kamene fas:uk poloien~ na jezgru

od neobradenog;l kamena. Na piramidi vladara Unn_J «Iko 2371. - 2..'541. pr. Kr.) pni

sc put pojavljuJu naepisi. Unutrašnji zidmi njegove pirAmide, poPUI onih na pir~mid:.tma

nje~,'~)l'ih nllSljcdnikn il'- VI. dinastiie. ure~(,'ui Su pogrebnim

nnpi,im'lpn<'natimkao TrbtoLi/!iromidn

S pro1YoL~61 St:ltl)g kntljt.·\'stva stala je i gntdnja pira

mida.Njihuvo poJil'-anjeponovnoo7.i\·ljavAu Dahslmru,

T~'1hunu i J Iav,lari nakon Što su faratlni Src<lnjcg krnljt. ... sIVll

iznov3 uč\'rs tili s\'oj u \'L·lSt.Ol'c pil1lmide jrllaju j(:~.gru od

glincneciglc,~ iz\' a na$u obloienc kamenom koji je s \'re·

menom OtfY.!o, pa su se pirnmide prclVorile u be1.Oh1i61e

hrpczcmlje.

MJ ESTO I{QI)ENJASUNCA: PIRAMII)AL'\J 1 OBUCI

Pir~m id;o.\na 81."k,ura ,,,,,,~Ia IH: i~ jc<i.>Qs''''·'K>g humlo" ""pr~"ljcnog iznad tijela pokojnik"

poiwpanogupijesl.;u,azakojise'1<=.",-..tIok"kopreds,mli"pr.lisiwnsl.;ihl1m;o.\.;.sm ... ~nj"n"l.;ojcm

je.odcnl:>ol.C s "nca(\"idi .tt.40).o..,.jjch,,,,,,,I.;.,,remenomro.,,,~li1.ir .. nuoblikpr:I\"Qkumikn

,c>;"h~("svijenll"pilamida,apo(orniptvapt'aw.pira"';da.Nllvrhu~piramid""al:aiolOC

ma.lipolcromikamc:nilip;r-.M& .... koji;c:vtlo&.lOimaonekiup;.ibiooblofenzlalombl.obi

",l1ektiraoua.la:lunClluZOnl.KraljeviV.dinu lije gndili luhrllmovt:posvr:tenesuncuuAbu.oitu

us.ediniapomenllc::analik~utimpir:unklama. Tolubiliprolotipovipnih~ka_vUoldh,

\"irJdhrnonolllll luiiljenim,poxlatcnimvrhovimtr. koji lU lal<ođ"rpodizanl ubulUIlCU.

KRIVOVJERCI IZ AMARNE

na (X>ložaj nacionalnoga božanstva povezujući ga s bogom sunca paje tako nastao

Amon-Ra(vidi str. 55). S usponom Tutmozisa IV. (oko 1400. - 1390.pr. Kr.),čije su

pravo na prijesruljepodupirali suparnički svećenici ooga sunca u Heliopolisu ,politička

moć počinje se udaljavati od Amona. Bog sunca sve je više štovan

II obliku Atena, sunčeva kruga. Tutmozisov sin Amenhotep III

(oko 1390. - 1353. pr. Kr.) nastavio je razvijati ovakav pristup te

je obnovio kraljevanje usredotoćeno na boga SlUlCl, što je bilo

kamkterisričnoza Doba piramida tisuću godina prije toga

Amcnhotcp llI. svrstaO se u isti ted s bogom sunca davši sebi

nazive "Izabranik boga Ra", "Raoya slika" i "Blistavi Aten". Ime

Aten takOl1crse rabilo kao naziv za kr:aljevski brod,vojničkupos

twjbu iza novu kraljevu palaču na zapadnoj oba1i Nila u Tebi

čirnesekralj namjerno udaljavao od Amonovih svećenika koji su imali svoj e sjedište u

Karnaku na istočnoj obali rijeke

Vladavina Amenhotepova sina Amenhotepa IV. ili Aknatona (oko 1353. - 1336. pr.

Kr.) obiČfio se opisuje kao doba i;menadnih promjena u egipatskoj religiji, umjetnoscii

knji;:;.evnosci.Ovepromjene-iscicanjeAtena,inovacijeuarhitekturii razvoj prirodnijih

umjemičkih stilova - mogu se pratiti unatrag do Amenhotepa Ill. No njih je još više

razvio Aknaton. Njegovogodjivopromicanje Atena-ili bolje, svojcgoc a ujedinjenog

sa suncem u obliku Atena - na štetu Amona i ostalih bogova i božica, dovdo je do opće

političke i ekonomske nestabilnosti. Tradicionalni hramovi su zatvarani,a pri jestolnlca

postaje novi grad Akhetaten (f-J -Amarna), koji je prema Aknatonovoj naredbi morao

biti sagrat1cn na nekom izoliranom području sred.išnjegEgipta

Amenhotepa III., kaoJto

je ova golema glava od

ctVenoga granita nađena

na mjestu faraonova

pogtebnogahramau

l'apadnoj Tebi, OIkriVllju

ni"8ovekaral<leri.ti~e

ette: velike, bademaste oči,

maleni nos inasmijekna

m1adenačkom,pundnom

obličju p,edstavljajuči tako

stvaralačku snagu sunca

udruienusplodnoJću

l'em1je i povodnjima Nila

u statU8u bo1:anstvakao

"Slika i prilika boga sunca

ut..$'o N~ow"n .e1jcfu B

jednog irt"~nika prikaz~n

krug). Liko"j ~ Akn 'u("",,·~

k .... dii,,~ Ncfc,,;,; l'0j~"ljllje

"i~dlllicnos" slil~ tipičnog

n"~S'.1110l'rem"Akn"'OI"lVlI

no,·oolgl'lV"omg."d(l((EI-

e metežu nast:ll,,1ll nakon Aknatonovc "bd:l"ine, njego\'i kratkoIrajni lla~ljcdmci

(u kojc spad~ i ll)cgO\' sin Tl1t~nkh~lll()n) "bn.n!ja)U rcd I:lko ~1O se ,'racaju u Tcbu

i okrcću s(O\'anju tr:tdieio ll:l!nih bogola n~ čel \l s Amont)lll, t\ t<,:Tl - i s~m t\ kn:l t(J!l,

kOli jc u \o dub.1 l!l:l!l kao .. kri"O\'jernc iz t\ nl:~rnc - jednosl:I \ no je izbrisan jz SI' ih

~lu:i.benih zapisa

NESPOZNATLJIVI GOSPODAR

II egipatskoj mitologiji o postanku zajedno sa svojim žcnskim parom Amaunet, pred-

stavljao je skrivenu životnu snagu svemira. Arnon se prvi put spominje n a sjeveru

stječe svoju pravu važnost. U okolici Tebe Amona štuju kao mjesno

komplekse hramova

bohnstvobarem od XL dinastije (oko2081. - 1938. pr. Kr.),

a njegov je ugled rastao zajedno s onim faraona Srednjeg

kraljevstva koji izvorno potječu s ovog područja. Amon je

ubrzo postao poznat kao "kralj bogova"

Središnje mjesto štovanja Amona u Karnaku(naistočnoj

obali Nila II Tebi) faramu su proširivali sve dok nije POSt

alo najveći kOffiplekscgipatskih hramova. Kako su faraoru

Karnaku davali sve v:iše novca, Amonovi svećenici počeli su

stjecati bogatstvo i moć koja se mogla suprotstaviti samom

kraljevstvu

U Karnaku Amon je poistovjećivan s tebanskom božicom

Mutkojoj se divilo kao jednoj od simboličkih faraonovih

božanskih majki. Ona je istisnula Amaunet kao Amonova

supruga. Sa svojim djetetom, bogom mjeseca .Khonsuom,

tvorila je "Božje rrojstvo". Svi su oni u Karnakuimali svoje

Amona se općenito prikazivalo u liku čovjeka s posebnom krunom nalik dvostrukoj

perjanici,no isto je tako mogao biti prikazan i kao ovan, guska, pai zmija, odno snokao

stvorenja koja su mu bila posvećena. Kao Amon-Kematef ('On Koji Je Ispunio Svoj

UJEVO Ova maia, oslikana

Sle1a od vapnenca potječe

po8vctio juje bogu Amonu,

apronađenajeumalom

Deirel_Medin..i.Amonjc

prikazan sa svojom svetom

vrhu). Na donjem pru:oru

(lijcvo),na:.vanom"Sluga

Bailtuje Amona_Ra",Bai

upućcne bofjim "ušima što

slubju" koje su naslikane

u povoljnim bojama: crnoj,

iutoj i zelenoj (desno)

;.. I ~ P () I ;.. \ T il l \ I G o ~ I' II D\ \I.

kozu \I nCprCSI:l 111.1 cikluSll obn:ldjanja, Amono\'a

S!>:lr.llacka ~I\:lg~ pojac:lna je njego,im p<l\c7.i,'a

nlcmshogomplodnosti:\linomdahinaslaoitif:dičl1n

(f:lluzd:m) bog Amon-I':amUlcf CUikSvojc i\l;tjkc')

ri iekomNu\O>g kr:llicISrY:lI\1ll0n ' )lic,tantsdod:It11 () 1.1)I.\"O O,·" jkuhn' ki l" :t Tebe (" icf()i~f()oj:t hranl"

u Karnaku> ruprmljen od

~ i <I<>!:~ zlaIa, prikazuje

bog" Afl\UI\ . R ~. Kip je " sok

r:lnloblja ,\marna" (vidi «f. ruci d rl;i "".I' " oh1ikusrp~ ,

n~s,ank" ki p" "'pr;[ikc " ":I kr:lju su ~e SI-; Ch~pal sk i duha XXI I. dinastije (uku

muwk;!o"Ncspo/.n:ltljivom'

t\mon i~ i

l'dikvgl1 hr:tml1 uži'-:lo istin.ki

,iroku popularnost. '\i.::J.,F.l sc

što\'a]o na kućnim SI"eustim:l, a

ljudi <u mu seobl""~ć:tl i II s"ojim

s\-akodnc\llimlllolin-:una

AMONOV POSJED

~~>!~~

l/orijeni \'e~kog Amo­

~lo\'ahramauKar-naku potjeću iz doba oko

2000. pr. Kr. kad su mjesni

,·Iadan ovom bo,l,lU podigli

s\'ctište. Otad su gOtO\'o svi

f:1raonitcžilito1lludapokažu

S\·ojupobožnosrstalnirndogradi\':mjcm hrama,pokušavajuc.j

zasjeniti s\'ojcprcthodnikc \'ciićinom i sjajc1ll smpo\';\,pilona

(ubrcdnihprolaza) i kipo\'apodignutih u čast Amonu

Sam hmm sagraden je prema tradicionalnim egipatskim

nacrtima. Konstruiran jc oko "najs\'ctijeg (xl svetih", unutmš­

njegs,'etišta II kojem se nalazi Amona\' ku.lmi kip, izvorno

smjcšlcn UnUl.1fs\'ctiŠt:lo<! cedra. Vjerm'alose kako o,'aj kip

može upiti u7\-išcni božji duh. Glama DS hrama postavljena jc

od S\'ctišta prema zapadu u smjeru Nila,a druga os ide na jug

prema posebnom hrnmu Amono\'c supruge :--'Iut. Uz svaku

os nalaze se hipostili ((korane sa stupovima) urešene relje

fima s prikazima faraona ispred "Bo<ijeg trojsIva" Amona,

i\lut i njihO\oa sina Khonsua. Slama dvorana sa stupovima

(hiposcil). koju je dao sagraditi Seti 1. (oko 1290. - 1279. pr. Kr.), ima 134 golema

stupa,s\'aki isklesan u obliku biljke papirusa kako bi sedobiO\"e~ćanstveni sti~-

Ispred wake dmrane sa stupovima u Karnaku stoji golemi pilon koji je

izvorno označa\faO prednju stranu hrama. Pilan je ukrašen kipovima kraljeva,

obdiscima i \;sokim motkama za stjegove ŠtO su stajale u duookim okomitim

I.J)JNO Hipoeti1,danube"

krova,hramauKarnaku

nišama ko je se i d:l.na~ mUb'\! vidjeti na pročelju. rf!raoni su jednmtavno grndili

vlastite dvorane i pilone ispred već postojećih, pa su najkasni jegrađe\'ine naju-

gotovnpetWIUCač<:M1rnih daljenije od središnjeg-svetišta, kuie je obnovio Fil ip Ill. r\rhidej (J2J.~J I 7.pr

nOl.JE Sflngcsgla,'ama

O\'naposvcćcncAmonu

Kr.). Pilon najbliii rijeci poznat je i kao Prvi pilon, no on potječe iz kasne XXX XXI. dinaSlije pnst~vlicnc

Međurim,potaognuinje

dvoraDepokrenulljenjegov

p!anovirna..vojegoca

Ram:oc:ta I., ptvogvladarn

dinastije te je stog>l najkasni)e sagrađen i od četrnf!estprolaza u Karnaku

Ispred Prvogpilona ic ši roki put.za procesi jeomeden sfi ng>lmasgla ­

vama o\'na, koji je nekad \'udio do malene luke nf! Nilu. Ondje ic bilo

sidrište za brod koj im se prevozio kip r\monaili preko ri jeke da "posjeti"

pogrebne hramove kraljeva na zapadnoj obal i il i uzvodno do hrama u

l .uxoru udal jenom 2,9 km prema jugu. Bog je takoder mogao putovati u

Luxorkapnom kroz još jednu \'eličanst\'enu:l\'en i ju sfingi

pl11a koji "od; od pr\'og

pil""" hmma II Karnakll

doobrcdnogp,i s lanišw

gla"amapo,'czlljcKarnaks

manjim h,arnomu Luxoru

MOĆNE BOŽICE

dobroćudnog. U nekim zemljama pod pojmom "ženski" može SI: podrazumi-

jcvati ncšlO pasivno i njcžno,noto nije slučaj i s Egiptom, što sc može j asno vid-

jdi u načinu na koji su Egiptani sbvaćali svoje hogove i božicI:. Supro tnogolovo

svakoj drugoj drevnoj kulturi,rnnogaod najsttašnijih egipatskih božan stava bile

su icne-iako su brojne božice imale dvije suprotne sttane svojega karaktera

LIJEVO Ovaj prizor s reljefa

xxx. din~sdjc pdkazuje

Nektanebal., s crvenom

krunom Donjeg Egipla,

Ma'at (utjelovljuje istiou i

sklad) prinosi bogu Totu u

te su mogle biti zaštitničke i dobrohotne ako ih.c DESNO Jedan ou urcšcn;h

dovoljno umirivalo

Zadaća zaštite samoga faraona bila jc dužnost

božica bli:t.anki Nckhcbet i Wadjcl, "Moenica"

Nekhcbct,božicaGornjcgEgiptasglavomstrvioara,

štitila je kralja svojim taširenim krilima, dok jenjczina

sjcvcrna družica bila Wadjet, boiica kobra Donjeg

Egipta, koja je rigalavattu u oči kraljevih ncprijatclja

Faraon je nosio znamenje obje boiice na svojoj glavi,

a njegova ve:w s njim:, istaknuta jt: u kraljevskom

naslovu "On od dvije gospodarice"

Kralja je isto tako čuvala božica u Liku lavice

Sckmct, "Snažna",koja je ravoala si1am;, napadanja

i tazatanja. Ona je bila kći boga SUlica, a u svojem

osvetničkom liku nazivana je "Raovo Oko",dakle ona

koj;' ubija Raove neprijatclje svojim vatrenim dahom.

Njezino povezivanje s krvavim bitkamaoglt:daseiu

njezinu imenu "Gospodarica Crvcnoga Lana". Sckme[

bOiicabijzankiNckhebet,

božice Gornjeg Egipt~ S

crvene krune ovih d~iju

zemalja, a svojim krilirna

štite krnlja prika~anog kao

OZiTis, s kojim je nakon

smrtipoi.tovjcĆiv,,-nsvaki

Lice boiice H~'or iz sudi~ta njezina k"lt~ " Denderi. Na glavi "vog-" srupa prikazano je

I)udsko lice" "n("su u"kvireno s'·ojs"·cno", (ri~."r"m. Kravlje ulli koje pridrža'",)u buj"u

kos" boike sir"b<.>Ii~jt"j" "jc~i"o ,·oJujsko pod'ije!!o

grobn;ci.MOĆibotice a

likom 'korpio"a pri~i ... ~tle

s pogrebnimkultomi

J>Os.upkombal;tamiranja."

zajedno S l ~ido""Nefti5i

Nei . 'titi la je bal2.amiranu

Ulrohu pokojnika ,,,.kon ho

jcmogla izazvati kUb'"i bolcst, a njczini s\'(!ćcniei učili su liječ ništvo kako bi mogli

ublaži.i posljcdicc njezinih moći

Izvorno smatrana jednim od oblika božicc Sckmet,lJožiea Bastctna kraju

je pre\'edenau oblik lako ljupke domaće ži\'ol;njc- mačke. Ona je ugl;l\'nom

šIOvana II Ouba!>tisu u Delti, a nedavno ispitivanje brojnih mačjih mumija poko-

panih o ndje i II Sakkari otkrilo je kako su mnogemačkcposebnouzgajallcd~l bi

ih sc žrfyov"lo bogovima.

]ošjcdno icnskobožansn:opo\'czan08 r:lto\'anjcm bih jc drevna sjcverna

božica Neil, "Gospodarica Luka, Vladarica Strijele", prikazivana sa iitilOll1 i

ukrižHnim strijclama. Ona je b ila božica oštroumna prosudivan ja čiji

su savjet tr.l.žiJi ostal i bogovi. Neki kasniji teksto\'i b>(lvore kako

jc Neit ispljul\ulazlu zmiju podzcmnoga svijela Apcp, nepri-

jateljicu OOg:t R~t, pre mda je drugdje zamišljell:t kao majka boga sunca i zaštitnica

Boiica II liku škorpioml Sdket bila je j~ jedna majčinski n .. snojena krnlje\';t

zaštitnica. Oož ica Taueret u liku \'ooenkonj:t (''Vcl ika'') bila je zaštitnie:t rodilja i

unatOČ svojCTll zastrašujućem izgleJu - kakobi uplašila i otjer:th, zleduhove-smal-

!'ana je dobrostivOI1l hoiicom

Kr:lVak:toiivotinjakojad:tjemJjjekod:tlajeoblik cgipatskojnajpopl1larnijoj božici

Hator, koj:t je prikaziV'.tI1a ili u obliku govcd:t ili sljuJskim likom i krunom oo rob.".,'a

tc sunčevim krugom koji simbolizird njczinu ulogu kćeribog-dsun(.-a,oJnosn o dobro

naličje Slr:tšllc božice lavice Sckmel. O\~""""o proiimanjt> boiiea možc sc lakodčr

vidjeti iunačinunakojisc kultboiiccHatorposlUpnoutapaouunornbo-iiee I zide

Primjerice,z"obicsemislilodasukralje\'clll:tjkctcsustogačestodijclilcrcg:tlijci

simboliku. H:ltor je često \'eličana kau božica ljuhavi iljepotc,aliika o "Gospodaric:t

Pijanst\fll", koj:1 n;td:dre glazbu, plcs i pijančevanje općenito. Kao "Gospodaric:1

Zapad:t"ovaoboža\'anai\'csclaboiicadočckivalajeduil.cumrlihuza~robno1l1ži\'()tu.

DENDERA; DOM BOŽICE HATOR

K1eopa!rinodobalzic.l:liH :uor Slopilc su sc

i pO~I"lc tedoa, dobra bo:lica ,m.jčinslV'a i

plodnosti

vrcmcnanjczinje kult postao mcđunarodan, a Izidini hramovi prostirali su sc na

tri kontincnta.lzidajcštovanačaki u carskim prtdstrahma Britanije zahvalj ujuči

svojim poklonicima u rirnskoj vo jsci

Izida je bila božica iznimnih magičnih moći. Govorilo sc da jc "snažnija od

ti s uću vojnika" i "pametnija od milijun bogova". U priči o Izidi iOzirisu {vidi str .70)

Izida ima glavnu ulogu u oživIjavmju mrtvog Ozirisa pomoću svoje magije. Izida je

"gospodarica bogova koja poznaje Ra prema njegovu vlastitu imcnu",apriča sekako

jc,sIužcćisc Iuka~tvom,ptcvaril..abogasuncaRatilko štojt otkrilanjego\"o tajno

ime. To joj je znanje priskrbilo neograničenu moć

bda se koristila svojom velikom moći kako bi štitila svojega malog sina Horusa

s kojim je čcsto prikazivana radi isticanja njczioc uloge posvcćene majke. Tulzidinu

ulogučcsto sc prizivalo magičnim činima za zaštitu djcce.. Izida je također u Starim

'ierovanjima bila simbolična kraljeva majb, "živući Horus" na zcml)i. ova veza s

1rra1jcvimavidi sc iz lzidina imcna, koje znači "Prijestolje". Hijcroglif za "prijeslol je"

(il) podsje6. na krunu božicc.,pn:mda je lzida isto tako portrctiranakako nosi

krunu u obliku rogova božice Hator, s kojom je tijesnopove:;dvana i čiji je kult

- poputonihbrojnihostalihbožica-nakrajuiasimilirnla

lzida se pojavljujeina sarkofazima kao zaštitničkima)činsk.i lik,zajcdno sa

svojom sestrom Nef tis štiteći mumije tl kovčezima, a ovim dvjema božicama

pridružuju se Neit i Selket (vidi str. 63) kao zaštimice pokojnikove balz ami

Izida jcšwvana diljem Egipta, a njezina I"ažna s\'etišta bila su u

Gizchu, Tcbi,Abydosui Dcndcti.lpak,središrcnjezinakulta bilo je

fajanseizKasnogr=doblja

PotmaskulpturepodajcĆ;!.

naeg;pataklhijeroglif

za "prijenolje" - IIO je i

'mačenjebidlnairne1!a

Kako se njezin IruII proširio

cijdimti.msldmsvijc:tom,

ovakvIpri.l<:=iovcboiice

i njezina dJeteta ubrzo Su

poB!ali vrlo popularnl tc:

su po8.hdilikao mode1Za

kdćanakeprikazc:Djc:vicci

DESNO OdNovog

kraljevStv2 nadalje dvije

naj""ćec:g;paukebofice

čeno 8u ponretirane

zapravo idwtieno do

te mjc:re da se mogu

ptomatratigotovokao

manlCe"acijejednej~ine

boiicc, Iz.ide_Hatot. Ovaj

pOlječe B predivno isklesane

i oBlikanegrobnicckr .. lja

HOl"emhcba (oko 1319

podici rimski cat Ttajan

na i •• oČnojs!!'ani .. ediil.a

lzidina kuha U gradu Philac

uprvom~roljcćup. Kr. Vrh

svakog središnjeg prolaza je

odrezan kako hi sc.ijekom

proces;jemoglinosit.i,~soki

obredni"'jego';sasvelim

nadalekomjub>ll umjesru Philac na Nilu,mjcstu:oa ko)c sc nekoć vjerov alo da je izvor

samcrijckc.Današnjihramo\·iutomgradupotječuizrelativnokasnogdoba,<xlnosno

iz XXV dinastije (160. - 656. pr. Kr.) pa s\"t:do ri.!llsk.ih Hcmcna

Zbogsvo jcgapoložajanadalckomjuh>1.1Philae jeopsraojošdugoukršćanskom

ra~doblju i tojeu stvari bio posljednji poganski hram u Egiptu. Ll Rimskom Carstvu

jt: godine 392. izdana naredba da sc ~:Hyore s\'a nckršćanska syetišta, no Izidin kult II

Philacu lek jc potpuno napušten godine 551., u doba kad su bro jnim prikazima starih

bogo\"ai božica uništavana \ica. Phi1ac IC takQ<1cri mjesto odakle potječlI posljed­

nji,vrcmcnski wčnopot\'rdeni hijeroglifi,grubouklesani 24. kolo \"o;ca 3<J4. god

ine. Ondje takoder postoje i znakovi na dcmorskom,popll1arnom pismu drevnog

Egipta, koji pot jcclIiz 452. godine-dugo nakon što se većina Eb1pćana preobratib.

na kršćamtvo i nakon što se poćelo lIpotrcbljav:ui koptsko pismo na g rčkojosnoyi

DES;-.;olzidajebilajedna

od božanskih za.titnica

pozlućenom lijesu Thuje,

punice Amenhotepa"'

HORUSOVE BORBE

i&Tl'~i'&T.Efj

s bogom II oblib , Ra-f-Iarakhtc. Uglavnom prikazivan kao sokol

ili kao (OV1ek s glavom sokola, I!orus je bio sin ]zide i Njegovi su

roditdji zajedno vladal i Egiptom dok Ozirisa nije ubio njegov ljubo-

morni brat Sct, gospodar jc prigrabio prijestolje_ Očajna Izida

jc uz pomoć magi je muževo fllskomadano tijelo i njihova

lloTtlsa,kojega JCu podigla (I-Iorus jc Grcima poznat kao Har UJEVO NaovojmagiČlloj

pokrat ili "Di jete Horus"). Odrasli Horus (Harocris ili "Stariji

llorus") krenuo jc os \'etiTi oca r<: r.r a;;i ti prijcsroljc na koje ima

steliiz dob.Pto1emejevi.ća

kao arediinji lik prikazan je

Horu. Dijclc (Harpolaal)

iglaVll~a.bogaroagije.

Stc1ajcbrađenakakobl

u prib o borbi llorusa i Sem, Horus je oajprij<.: bogovima ~ odYf1ltile opuno.ti koje

su medu njima podržali njegov prijetc od zmija, Ikrupiona,

~:lhtie\", osim boga sunca R~. ko ji je vi<.:rovao S<.:tu, j<.:r j<.: dri:ao

mogli donij<.:ti j<.:dnoglasnu odluku, obratili se velikoj

~cit . koj~ je od~br~1a Horusa. N~to su mu bogovi pre-

Hatar. Horus se jo; jednom obratio

li pr~vda ~~Jo\'oljen a , l tako su bogovi napokon vratili l-lorusa

ubode i ugriu. Vjerovalo sc

kako plieujemvode koja je

i%lljevanapreknovakve ltete

OAobamokupiti.ujelldna

Oh5 :'<U U gla,·nom d'~>r;~ I"

Imu"a II Edfuu , Arc di.~ 1U

ov~j g<>k",; grnn;m;!ik

bog~ sokol~ koj; na glavi

ujcdinjcnogEg;pla.l·opUl

,"e~eg d i jela ht"m~, i ,,'";lj

na prijcstulj~. Set je prih,·atiu {)(lIuku tc sc or'ld kori~li() ~'·(ljim op~,nlm ,ibllla d:1

pomaže bogu R~ u horbi sa sn~gama lame

I..::~k,) jc I lofUS ,·bdau Egipt"Ill, zcml j.,1ll živih. I:lk\, IC (hiri, vladao pvdn;nmim

svi jetom, zcmljom zagroh nogzi\'ola. S\'aki je faraot\u\Joi.:\lan bn"~.i\'ući I loru < ·,

utjelovljenje Horma na zcmlji. Kra lj jc ll :Lstadi,,(} '" ,'oiom kr:d jCI'skol1l 1I10.c.Olll i

nakon~mni bd hi sc spustio u podzemni "ijcI da bi POSI;lu)cdnos()/.irisom

IJJ2.-IJ22. pr. Kr.) n:Kkna

jcura ............ <.Wuj!:rohnicj

" Dolini kr::r.lj~V"~. M~~ka

biljdiliicpc!crtc'ic .. ",""j.(~

prob"icni", "iim ... Njcgo\"Q

lic~ uok-,·i,ujctt1.dicionalno

prug-.dtopokrn-.oJoU gl''''u

~:dtitnU:k .. rn ~rnijorn u",'"

(kob .... ~) i božk.,,,, • likom

tl l!SNO O,",,/-:o1cnmgl,,'~'

R.3tll,..,oa II. (oko 127'.1

(Iiie"-"'), k ....... j je prik" ..... "

Mcđuti"',lhm7.cs"'-cpuni jc

crlclk"i"k08cmzlikuju",J

onih njcl.",,·ih prethodnika

SINOVI BOGA RA ~

T7 ralj je stajao II središtu egipatskoga svijeta kao

.l~eprijeporni vladar. Njegova je naredba b ila zakon,

na njegov zahtjev i u njegovo imc skupljao sc porez, dijelila

se pmvda tc vodilj ratOvi. Medutim, faraon jc bio više

nego samo glava egipatske dr:t:ave.

On je bio ključan za održavanje reda

u svemiru (l)Ia'(I/) - bez njega Egipat

bi potonuo u kaos. Faraon je bio

posrednik izmedu ljudi i nebeskoga

carstva bogova i božica s kojima je

dijelio božansko i od kojih je crpio

svoju moć. Potekao od boga sunca

Ra, kralj je za života poistovjećivan

s HorlIsom, a u smrti s Ozirisol11,

gospodarom podzemnoga svijeta.

GOSPODARI DVIJU ZEMALJA

~nRlm- !I!lIm.rIllI[m!I[I!1(1li11111lD-_I!lI _ _ .IIIl.IIIlm]

protuteia između svjetova smrtnika i svjetoVll.bogova tc: održavatc:lj reda. Egipć ani

su VjClOVali kako su ljudima na početku vladali sami bogovi. Prema jednom mitu,

bog sunca Ra bio jc prvi kralj koji jc vladao zlatnim dobom obilja. No kad je

os tario, njegovi ljudski podanici počeli su preispitivati njegovo pravo na vladanje

i rovariti protiv njega., paje Ra pos1ao svoju kčer-osvetoljubivoRa.ovo oko - da

uoištiizdajice. Svijet je lišio nebeskoga carstva i čovječanstvo je palo u nemilost

tc se počelo međusobno svađati zbog gubitka sunca. Vidjevši kaos na zemlji, Ra

je poslao Tot, božicu mudrosti, da iznova uspostavi poredak prije nego što će

imenovati nekoliko bogova koji će vladati kao kraljevi u njegovo ime: Šu,Gebi

potom Oziris

Prema mitu o eneadu (vidi 40), Oziris jc bio prvi egipatski kralj koj i je

naslij ediopravonaprijestoljekaoprvorođt:niodčt:tiripotomkaGebiNut.Oziris

i lziđa, njegova sestra i kraljica, bili su na čelu razdoblja rnira i blagosunja tijek om

kojeg su čovječanstvu podarili mudrost. Ozirisa je ubio njegov ljubomorni bra t Set,

ko~jcotco prijestoljcivladaosvedokHorus,Ozirisovsin,napokonnijepreuzeo

krunu (vidi str. 70)

Horus je bio posljednji bog koji je vladao Egiptom. Njega je naslijedio niz I judskih

vladara poznatih kao "Horusovi sljedbenici",nou dobaNarmera-legendarnog a

kralja koji je prema predaji ujedinio dvije zemlje, Gornji i Donji Egipat (vidi str. 80)

- svi egipatski kraljevi poistovjećivani su s ovim bogom kao "živući Horusi"

Priča O Ozirisu i Horusu ističe egipatski ideal, prema kojem nasljedstvo treba ić i

s oca na sina. Stoga je svaki kralj pokazivao velilru naldonost prema vladaru kojt: g

je naslijedio bez obzira na to je li prethod ni faraon bio njegov prav i otac ili ne: novi

UJEVOOvajobojenidrveni

kip knljaScnu.reta L (oko

1919.-1875. pr. Kr.) na.đen

je bUzu njegove pinm;dc

Onuruciima :lezloina

glavi bijclu krunu Gornjeg

Egipta.

dinastije s pokrlvalom za

glavu_(sredlna).Sa

boficeHator)injezinsin

Horus (llOIIećidvostruku

kr:aljbio jcvrhovnisvcćcnik napogrcbusvojcgaprcthodnikatejesmatr:aokakojl'

njegov.a duinostdovriiri prct.hodnikovcspomcnike.

"aian demenl cglpatskoga kraljevanja bilo je shvaćanje prema kojem je knl lj

božanskog postanja, proizvod veze kraljicc majke i boga Amona-Ra. To mu da je

božansko pravo da vlada kojeneprckidno pOlvrđuje obrcdima u hramovima (z bog

toga štO je bio l!:cm1jin vrho\'ni svcćenik) i slavljcnjc:m posebnihknljevskih vj erskih

UBIJANJE PROTIVN IKA

Kr:tlje\~, duinost bila i" odri""",i red uništavanjem neprij:llelj:! EgipI". Zalo je

f:u<ton'I\'ijckponrclir:ll1kaopobjcdnikspramsv<Jjihprmi\'nik:I.UoiJičajcna

pmwkralje\'cnepobjcdi"oslipoznatajekao"uhij:mjeprulivnika",gdjc jc faraon

prik<lz''''k:.kosc sprema Z:l111ahmJ1ipren1<1pora:1.cnol11l1eprij;t(cJjuk ojcgdriiza

kosu (lijc\'o).Q"ajpriwr-kojijeoblikovan namanjc.višcislin:u:: inod 1. dinaslijc

(kao na ploč i od ~kriljC\'ca kralja Nar",,,ra. gore) pa sve do Rimskog razdoblja

-prikazuje najdr:unaličniji i najnapcliji lrCl1Ulakk:ld kr:llj p odi:1.cs\·ojll1latprijc

zadav:mja smnnogudarC:l.

KRALJEVI SUNCA

N akon .~'l~(ladn~ egi~tskih ~~ldimStijsk.ih. d adarn C'Horusovih sli~lbcnika")

GornJI I Donp I~pal prvi lt' pUl UjOOlnlO oko 3000. pr. Kr. kralj Gornjeg

Egipta Narmcr nakon što je porazio gospot:l:tn Donjeg Egipta i postaO vbdar jednoga

kraljc\'sn-a. Ujedinjenje zemlje takoder DznaOWil početak egipatske pisane pmijesri: u

ovom razdoblju pn; put pojadjuje sc hijeroglifsko pismo. T un se nmim pismom slu7.i

s\'chrojnije6no\'nisn-o. koicjebilonu7.oo7.aorganizirnnjci\"ođcnjcd6..a\"Cizglavnoga

grada smjdtenog II i>. lanfisu, koji su utemeljili Narmero,,! nasljednid na "rhu Delle.

lakosukraljt:vikasnog.t preddinasr:ijskogi rnnoga dinastijskogarw.dobljapokapaniu

Abydosu, ŠtO je odraz njihovih juinjačkih korijeru,vladari m.din2srije odlučili suda nj i­

ho,"egrobnic:c budu u blizini gla,"nogagrada, točnije u memfiskojnekmpoli u Sakkari

Ondje se nalaze: kompldtsi stepausrih Đoscro\'m pir..unida - prvih među brojnim

egipatskim piramid:una - koje s\ujom kamenom strukturom sažimaju snagu monarhije

(vidi Str. 46-51). Došao je rrd i na sve arnbiciowije graditdjske porlW"d.!e. Kralj Snofru

(oko 2625. - 2585. pr. Kr.), u!cmcljildj I"\~ dinastije, koja je ujedno i početak Starog

krnIje'.·st\"a, gradi tri piramide, uključujući i prvu pr.avu piramidu, !zv. Cr\"enu pimmidu

SljedeCi\·ladariStarogkraljevs!yalatilisuscgt"d.dnjemasivnogakompleksapiramida

u Gizehu. Prvu i naj'-eću među njima - Veliku piramidu - sagrndio ic Snofruo\' sin

Khufu (Keops), o kojem znamo \"rio malo: njego-.' jedini izgled "dc sc uz sieusnu figuru

odslollO\"3.če(,;rustr.10).adanasnjepričeonjegmuži\"oruug!avnomsuizmiš1icnc.U

blizini Velike piramide lcii ona Khufuo\"3.siru Khafre (Kcfrcna),gdjc jcnaden predi vni

kipu priroc:lnoj \"clićini ćmieka koji prcds!avJja Khafru pod zaštitnićkim krilima boga

J-I orusa,skojimsuscpoisto\'jcći,-alis\~ kralje\i. U to je doba pmtanOlit mih kmljeva

bogu sunca-t.ako jasno izrai:ena podizanjem golemih pimmida-takođcr\idljh"3. u

uS\"3.janju kralje'.~koganaslm"aso-rr,tj. '·Ram·sin".

UJe\'O Um jt.nina ill hf1lma

kralja Mikt rina (Mcnkaurt )

(oko2S32.-25IO. p •• Kt.)

gdjtjtnađtnoukupnopc.

5.atua.rijadana knjima

koja pr<:ds.avljajt dan od

tgipat&ldhadminiStt1llivnih

okrug:o. Naomm prikazu

lakalprcdsla,·lja l7.oluug.

Kralj nosi na glavi bijdu

DllSJ>;oSunctscprobija

krozoblakc ponad pit1lmida

Kt opsa (Khu(ua),Ke(rt n a

Gizt hu.S,·rha ovih golt mih

monumtn.alnih g t1ldtvina

bi1a jt da ostanu potljednji

Najmanju od tri piramide u Gizehu dao je sagrnditi Kefrcno\' (Khafrin) sin ~Iikerin

(~Ie:nkaura). Dogradnje oWJga kompleksa u razdoblju V. i VI. dinastije: upućuju na to da

jc Mikcrinm'kuhcvjeraoistorinamagodina nakon njcgovcsmrti

Propadanje: moti Sto su je imali kraljevi počinje u doba VI. dinastije. Tako se na kralja

Pepija JJ. (oko2288. -2 1 94.pr.Kr.) prcd krajnjegovenc:.'Običnodugedadavincgledalokao

na SI'e starijcg, ncmoćnijcg starca, a ne kao na s.,,·cmogu6:ga bo).,'":\ na ~cmlii. To jc bio ~nak

dajc kmJjcI·skam(}ćo~biljnQ narušel1a . Provincijski slulbcnici fX:>čel i SU osnivati vhstita

bcznaćajnakral j cvstyapa j c lcmlp postupnokomadanasl'cdotTcnll!kakad scsrcdišnja

v!:tsts!omila,sto jcizazvalomzdobljeanl!rhijcudoooPryogmcdurazdobija

ĆUVAR U PIJESKU

Kao najranija monumenudnll skulplura

dinastijskog Egipla, p rva i najslavnija mc:du

brojnimsfingama počiva isprc:d Khafrinc:

(Kefrenove)piramidc: (oko 255S.-2532. pr. Kr.),

a njeno Ijudskolicc: ima lavlje lijc:lo. Vc:lika sfinga

nekropolc:u Gizehugledaprc:maizlazećcm 8uncu

(iSloku)-nijemi svjedok već više od 1660000

izlazaka sunca lijekom zadnjihčedri i pol d5uće

godina. U doba Novogkralj evslVll.,mc:đutim,ovaj

jevcličanslveni spomcnikzapuAlcn. Obnovio

gajc TUlmozis IV. (oko 1400.-1390. pr. K.r.)

jo~ dok jc bio kraljević, zbog kojeg je nagrađen

-cgipalskimpdjuloljem.Prcmanap;suna9lcli

koju je TUlmozis podigao između 8finginih hpa,

sfinga se kraljeviću ukazala usnu Icmu obc:ćaia

prijesloljcakouklonipijcsakkojijcgolo\"Ozaupao

o\":Ijspomenik.

U STRAHU OD HORUSA

Menruhotep lI. (oko2008. - 1957.pr. Kr.) konačno je porazio svoje sjev ernjačke

suparnike čiji jegbvni grad bio Herakleopolis. Pod kraljevima Xl. dinastije Teba,

nekad provincijski grad ić, postaje najvažniji grad u zemlji,a staru s lokalnog boga,

Amona II Karnaku, izrazito dobiva na značenju. Mcntllhotcp sc upustio II ambi­

cioznegraditeljskcpothvatc,ukl j učujućiigradnjuimpoz:!ntnogaterasastogapogrcb

noga hrama ispod litica II Deir el-Bahariju na zaradnoj tcbanskoj obali, II kojem su l.IJIlVO Impozantni kip od

lako su se potorn kasniji faraoni Srednjeg kraljevstva preselili na sje veru

negdašnji glavni grad l\lcmfis, ipak su nastavili s i\Ienuhotepovim postignućima

tako da je zemlja sve više napredovala,posebno pod sposobnom vladavinom

nekolicine kraljeva kao Što su SenusretlIl , iAmenemhatI!. Njihoviuspjcšni

ratni pohodi učvrstili su i prošitili egipatske granice, koje je vojska n adziralauz

pomoć niza vojnih utvrda. Uspješni su~tavi vladanja ojačali su i centralizirali

činovnišrvo te tako ograničiti moć lokalnih namjesnika. Što se tiče umj etnosti

i knj iževnosti,ovobogato razdoblje ~marra se "klasičnim" dobom egipatske

kulrure. I\legapro jekt.i,kaošto su krčenje zemlje i podizanje impr esivnihpiramida,

navi jestili su povratak kraljevih neograničenih moći. Moćni vlad ariponretiranisus

ozbil jnim licima na kojima seocrtavajubrigeiu koj ima se ogleda teret koji kraljevanje

Prvih sedam kraljeva XI I. dinastije (četiri nose ime Amenemhat i tri ime Senusret)

izmjenjivali Sll se u neprekidnom nizu otac-sin wc do trenutka smrti Amenemham

IV., ko ji umire bez nasljednika. Njega je naslijedi la druga egipatska;iena faraon,

njegoVl! sestra, kraljicaSobekneferu

crnogagrnnitaprikazujc

Senusretalll.(oko1836

-1818. pr. K •• ) S pokrivalom

Za glavu nnnes i plisiranom

suknjoTn,prckokojcdrii

svoje ruke (kojih više nema)

u Tnolitvi. Faraonove \'elike

lJšimoida 9imbolizir-.tju

je boi.icazaJcimica

Nekhetx-. I i:tgledom

pckcondudVllgrifona

pckcof\lJu vidi \IC njezin

br:uArnenemhac ll l .(oko

1818.-I77l.pr.Kr.),koji

je d''''put prikazan kako

se sprema zadati sntrcni

udaf1lc neprijatelju(vidi

Nestabilnost koju je izazvao dugi ni.t: krn1jc\'a ~tO su kratkotrajno d adaIi rijekom

idućih dinastija-u 150godinai;!miienilo~otprilikc70krnlic\'a -do\'claic dostalne

infi1tracije azijskih doseljenika. S njihovim uklapanjem u cgipa!skodrusrv o,inakrajuu

samu upravu, Azijci su konačno stupili na prij estolje oko 1640. pr. Kr. Domačem egipat­

skom stanovništvu poznati su po nazivu "Kiksi" C'Vktdari stranih ~.emalia"). Vladali su

na sjeveru, a na jugu je bila neovisna Teba. Tako je Egipat ušao u Drugo međurazdoblje.

Tebanski kncževi borili su se protiv Hiksa svcdo ponovnog egipatskog ujedinj enja pod

Tebancima i njihovim kraljem Amo<,.isom (oko 15.19. - 1514. pr. Kr.)

DOBA CARSTVA

1539.-1514.pr.Ks.)

drevnog Egipta. Nakon protjerivanja Hiksa, Egipat je nastavio sa žestokim ratova

njem, koje sc odviialo pod vodstvom niza neumoljivih ratnika farao na. Oni su stvorili

dotad najveće carstvo. U njegovu je središtu bila Teba, a njezin lokalni

bogAmonuzdignutjenapoloiajnacionalnogbožanstva

Amozisa jc naslijedio njegu\' sin Amenhotep L, koji jc nastavio

očevim \·ojničkim stopama kako bi pokorio Nubiju. On je također osno-

\'aomjesto Dcircl-t.'ledinu za radnike koji su gradili kraljevske grobnice

u Dolini kraljen,mjesru za pokopc vladara Novog kraljevstva. Sljedeć a

tri kralja, svi imena Tutrnuzis, bili su sinovi žena koje nisu bile kraljice,

pasu Stog:l svoje pra\'o za s!upanjc na prijestolje ojaćavali ženidb amasa

ženskom kraljevskom lozom. Iznenadna smrt Tuunozisa Il. (oko 1482

-1479.pr.Kr.),čijijesinutomtrenutkubiopremladzavladanje,dovela

otkrivena je ispod hroma u Karnaku,g .... đcvinckoju

duge vladavin~ obasipao darovima iz egipatskoga

carstva, koje je proširio i

jedo lOga da njegova udovica, kraljica Hatšepsul,preuzima famonsku kovčciiću iz grobnice kralja

dast i vlada idućih d\·adcset godina obilježenih mirum i blagostanjem

Nju je nasli1edio njezin posinak i nećak Tutmozis III., tzv. Napoleon

drevnog Egipta, koji je proširio egipatsko carstvo sve do Azije i na sjever

do Eufrata. Niegov sin Amenhotep ll., veliki vojnik poput oca i savr šeni

sportaš,ućvrstiojeegipatsk i nadzornadvazalskimdrhvamal--evanta

Egipat je postao najmoćnija zemlja drevnoga svijet:\ čije pobjt:de trajno

TUlankhamona (oko I3J2

- 1322. pr. Kr.) prikazuju kralja kao pobjednika nad

silama kaosa, koje su o\'dje

prcds'avljcne kao sirijski neprija telji. Egipćani su

disdplinironimrcduvima,

a n~prijateljske postrojbe

diplomatskim kraljevske riznice zasipanc prikazane su u potpunom

darovima iz os\'ojenih zemalja, tako su faraoni davali we višc blaga kao svoje Žttvene

prinose državnom bogu Amonu u Karnaku. Stoga su Amono\'i svećenici poćdi

gomilati bogatm'o i moć kojom su st: mogli suprotstaviti j samoj monarhiji

;\iakon srupanla na prijestolje jcdnogod mladih sinoni \mcnhotcpa IL, koji SC

na,,\~o TUlmo«is l v., moć wcćcnika i~ Karnaka počinil~ ~c ogrnniĆll\·ali. Sin TlItnlOl.i~~

IV. , !\mcnhuwp Ill. (oko 1390. 11'i3. pr. Kr.), juš je \,j~e udalji" krnl;c\'skll krunu Dd

A!l1onm'a hrama dajući umjesto njemu prcdnml kuhu ~UllC~1 1.1 obliku Alenu\"a kruga

(haiicpr()(csn:lsl:l\io l\menhOlcpl\ '.,koji~poslijena/\"ao l\knaton (oko 1353.-

1336. pr. Kr.), a nj(-gu\~ su ekstremni po~l\lpci u pOliclIlju \!Cnm":! kuha prijccili ~:lmol

s(rukturi q~ipaL~ke kuhure (vidi str. 52), Zal\amnjcm tradIcionalnih hramu\'a i prcmje­

š tanjemgb\l1of\;1gr:tdaAknaton ; c i z:lz\';[upo!iučku iekullol11skullcSlahi l n u'l kuja je

~cmliudu\"l'la u rasulo.

U toj «lm:i kao posljedici Aknaton(J\C dadal~ne, njegoI' ~in i na~ljcdnik T ul:lnkll<lmOll

u\·coiercd\·rnti\·š.iscuTebllipono\·nou\odcćišlO\~njetr:l(lieion:llnihbogo\""a. Po~ljcd-

nji kralj XV III. dinastije Horemheb (oku 13 I 9. - 1292. pr. Kr.) prill1":!tio se obn:ld;anja

r.ancmarmug cgip:\(~kog carstla pono\llim osvajanjima imperijalističkom ]x)litiko!l1

koju je naSIaI Ih iduća dinastija sa ~\ujim tipitnim pre<.iSl:l\"nicill1a ,!ailarima ~tiicm L i

njego\-im slavnim sinom, prosla\"ljenim R:"ll1WCSOm Il. (oko 12,,). - 1113. pr. Kr.)

VJERA I SLAVA: LUXOR Hr:unu Luxo(u sagradio je Amenhotcp III

(oko 1390.- 1353. pr. Kr.) kao mjesto proslave

god išnjcsvcčanostiOpcttijekomkojcse

kraljujcdinjujc 8asvojimboianskimk.,

(duhom) kako bi sc ojačala kra1jevavladan;.ka

sposobnost. Tijckom svečanosti kuhni kip boga

Amona nošen je na sjever u LuxOTizdaleko

većeg hrama boga Amona u Karnaku (vidi

str. 56-59) procesi jskim putomomeđcnim

sfingama

Amcnholcpovevilke8tupovciunutrdnje

grnđcvinc, klije je dijelom urcsio njcgovunuk

TUlankhamon.poslijc jcproiirio Ramzes

ll. (oko 1279. - 1213. pr. Kr.) pokušavajući

nadmašiti8\'Ojeslavncprethodnike-stupprcd

pročeljem i prvo dvorište su Ramzcsovidodatci

A!eksandarVclikijcgo(Ovotisu{;ugodina

posl.ijetakodcrobnovioipromijcnionckeod

unutrašnjih građevina. Sa sV'J.kc sl rane u!aza

stajao jc po jedan obelisk sve do 1819. godine,

kad je dcsni dan Francuskoj. Danas sc nalazi

na P1~ice de la Concorde u Parizu

GOOinc 1989. i8pod poda dvorane

Amenhotepa III . otkri\'eno je vrijedno lajno

8premišIC prcdi\'n ih kamenih kipova među

kojimajc;\,el.ikastaluakraljaprikazanogkao

bo ..

Crvcna ibijel:1 kruna

EgipatSkO portretiranje kmljeva čnto prikazuje znakove braonske moći (rega!ije) pOput vlad:uskog

i tapa i mlata, žezla i buzdovana, kao i raz!ičitu vladarsko od jećo. Kraljevi $U ob ično priklu:;vani s

različitim krunama na g lavama, a na većini krona je povth čela urt:tU (svcta:tmija).

Gornji i Donji Egipat simbolizirani su bijelom krunom (HeJ jet) i c rvenom krunom (Deshrtt), a

kombinacija bijele i crvene krune (Pschent) predstavlja "Dvije zemlje" ujedinjenog Egipta. Izdužena

kruna ate/nošena je prigodom posebnim ritualnih obreda IC je povezivana s bogom Ozirisom.

Pokrivalo:ta glavu 6 plavim i žutim prugama (nemes) - kako je prikazano na Tut:mkhamonovoj

posmrtnoj maski-bilo je omiljeno kodvladata tijekom čitavoga r azdobljafaraona. Plavu krunu

(Khepresh), koja sc vde uz boga sunca, često su nosili faraon ; XVIII. dinastije.

KRALJEVSKE ŽENE

žena Ramzesa II ., Nefertari,imale su ve1iki utjecaj i ugled. Nekolicina ž enaraz1ič.itih

kraljeva čak su zasjclc na prijestoljc: kao kraljice prema vlasritu pravu: vlad ance su

poznatc još od vrlo I'lInog razdoblja. U doba Il. dinastije navodno je postoj aozakan

koji je ženama dopustllo da vladaju, premda su one obično nastupale kao na mjesnice

maloljetnih sinova koji će poslije poStati faraoni

Prva egipatska kraljica o kojoj postojcslu:i:bcni zapisi bila je vladarica iz VL dinasti je,

kraljica Nitikret(oko 2148.-2144. pr. Kr.), koja se dugo pamtila kao "najhrabrija

inaiJiepša:i:cna svojeg doba". Nicikret je čini sc vladala više u svoje ime

nego u ono svojtga ilila, kao štO jc tosl\lČ:ajis kraljkomSobeknefcru

(oko 1763. - 1759. pr. Kr.), koja je vladala sa svim krnI;evskim titulama

JXltknjXn .dinasrije.. Kaoposlušnanasljednica,dovri.ilajcgraditdjske

projekte svojeg oca Amenemhata llI. te je prikazana s kraljevskim

pokrivalom za glavu If(muisuknjom preko ženske odjeće..

Tri stoljeća poslije, nakon rane smrti svojega muža Tutmozisa Il. o ko

1479. pr. Kr., Haclepsuc, kći Tutmozisa 1., preuzela je tradicionalne n::galije

kraljeva. NUon što je isprva vladala kao namjesnica, preuzda je cjelokupnu moć

i utemeljila agovaćke \"CZe s dalekim zemljama,po\-ela nekoliko vojnih pohoda i

sagrndila impresivan pogrebni hram

Još jedna slavna egipatska kraljica, Nefertiti. bila je akrivno ukljutenau reforme koje

su zamijenile tradicionalni religijski okvir Irultom boga Atena. Ona se, za razliku od

svojeg muža Aknatona, dvaput ćcšće pojavljuje na pojedinim rdjdima u Karnaku, pa

neki strućnjaci vjeruju kakojeNefertititakođersamosulnov[adalakaokral~canakon

Aknatonove smrti o ko 1336. pr. Kr.

UjEVOOw.j ""pnenački

ulomakobo~ne,ku1ptute

kral.jice H atlep . ul (oko

1471. -14S8. pr. Kr.) polj«e

~njezinapogrd>noga

hrama u Deir el-Bahari ju

u :tapadnoj Tebi (vidi l U.

96). O na je prikazana u liku

mul koga bogaOzirisa, 1

kojim l U poi.lovjeć:ivani ,vi

kraljevi nakon 8vo~lmrli .

DESNO Neren ari. najdrda

Žena Ramzc: .. IL (oko 1279.

-12U . pr. Kr.), p rikazana

}e na ovom dewju zidne

I like iz nje:rJne grobnice u

Dolini Iualjica kako prinoai

žrtvu bogovima. Ramzel je

lakodt=r d ao sagraditi mali

hram:zaNefertari uAbu

Najslavnija od svih iznimnih žena PlOlomejcvića koja je vladala Egip­

tom bila jc Kleupatra VII. Filopatur, je vhdavina u [rajanju od d\"a­

deset jednu godinu (51. - 30. pr. Kr.) nakratko ponovno ob novila veličinu

ove zemlje unatue rimskim osva janjima. Njezino samoubojstvo obiljdava

kraj egipatske samouprave i često se poima kao zamiš ljeni kraj drev nog

Egipta

Bilo je uobičajenijc da mjesto faraona pripadne muškarcu, tako da s u najutjecajnije

~enenaegipatskomdvorubileuglavnomnjegovamajka,5eS[ra,žene,kćeri ili ženska

rudbina. Naslovi koji su odobravani kraljici-koja je bila ili kralj eva "vclika žena"

(glavna žena) ili njegova majka - obićno tiču njezina odn05:t prema svojem

mužu, sinu ili svojem djetetu: "Ženakraljakojegvoli","Horusova

dru7.benica", "Kraljeva majka", "Majka kraljeve djece". Neke su

kraljicepoznateikao"Gospodarice dviju zemalja", "Velika od žezla"

ili pod ncštomanje laskavim nazivom: "Lijepog izgleda prigodom

buljenja". Poput kralja, kraljica je shvaćana kao polubožanstvo

kojem su iskazivane pobsti dolične nekoj bo7.ici: kraljice iz doba

Starog kraljevstva pokapane su u grobnicama piramidama, u koje su

polagani svečaničamei nU:lnidabi pokojnik mogao ploviti nebom s

bogodma. O grobnici t>,-iikerinow kćeri Khentkaues govori se kao

o"četvrtojpiramidi"Gizehajersenalaziispredtripreostale,kojei

danas možemo vidjeti (vidi Str. 46)

Zene kralja lVlcntuhorepa ll. (oko 2008. - 1957. pr. Kr.) iz

Xl. dinastije takoder su pokapaneu njegovojblizini,unutar

vclib.nslvenoga pogrebnoga kompleksa u Deirel-Bahariju. Majke,

žene i kćeri faraona kasnoga Srednjeg kraljevstva također imaju

grobnice piramide, a drveni kovčezi ispunjeni predivnim nakitom

otkriveni su u nekoliko takvih grubnica

Ženama nekih kraljeva divilo se zbog njihove vojničke

neustrašivosti. Kraljica Ahotep iz XVIII. dinastije pridružila

egipatskim postrojbama U pohodu protiv Hiksa (vidi str. 10) nakon

što su i njezin muž i najstariji sin poginuli u borbi. Prema riječima

njezinaprcživjcla sina Amozisa, "ona se brinula za svoje vojnike,

LIJEVO Na prijelazu XXV.

i XXVI. dinaslije (Kasno

tazdobljc)visokasvcćcnica,

glavnoga grada na sjeveru.

Mcrnfis:t.O"aizrczbarcn:t

vratila je bjegunce i okupila dezertere, smirila jc jug i protjerala

pobunjenike". U nje7.inu bogatu grobu U7. zrcalo.lepczu i

nakitlcii oružjc te zlatna vojna odličja

"' Ioč kraljice Nefertiti ogleda Se II prizorima u

koj ima - 5 kraljevskom plavom krunom na glavi i držeći

zakrivljenu sablju uruci - ubijastrane 7.arnbljenike

Kraljica Tij, "Velika kraljeva žena", supruga

Amenhotepa II L (oko \390. - \353. pr. Kr.), postigla je

ugledkakavprijcnjenijcimalanitije<lnakrnljcvskadružica

Dok je kralj slavljen kao zemaljsko utjtJovljenieboga sunea,

Tij je bila llator, a kao božica prerušena II opasnu la\;cu,

Sekmct, Tij je mogla 5\-e,oo usposta\'ljanja mir:1 i ljuba\;do

božjendma:c:(.k. Amcnhotepovedvijc kćeri i ·lij takoder su

nazivane i "vt:likim kraljevim ženama", Š!O odrnhva trostruku

ulogul)()~.iec I fator: onajemajka,~.enai kći boga sunca. Takvi

su brak0\1 pomagaii u odrla\"anju vl:lSti unUlar vladarske kuce le

suuč\'rići\-alistatusk.rnljakaobnga

"Male" krnlje-'e žene također su imale odredenu moč jt:r su

ponckadmogleutjecatinaizbornasljednikaprijeslolja.Poput kralj iee,i

one sučašćenc naslovima "kraljeva majka", ako je njihov sin odabmn za

nasljl"tinikaprijestolja. To jc (X>nckad dovndilodo spletki i 7.avjera, W'

harcmskihurota,ŠlOjc,primjcrice,dove1odopokušajaubojsrva Ramzcsa Ill. kad j e

jedna nd njegovih "malih" iena kovala urotu kako bi svojeg sina postm;.b za faraona

.Mnoge kraljcvc lcnc bile su suankinjc poslane na egipatski d\"or kako bi zapcbrile

diplomatske odnose. U pismu je<:lnom od svojih azijskih vazala, Amt:nhotep Ill. piše

"PoSaljite vrln lijepe ženc, ali ne one s kreštavimglaso\'ima!"

njc:1.;n ;m ,":dl;mim znakom,

visokom pla,·omkrunum,

du1;nosli - čak; k~d ubija

'lranc ncprijalclj .. -priku

HRAM BOŽICE KRALJ ICE

Inspirirnnapogrcbnim hr~UllOI1lMcntuhOlepa II.,

koji se nalazi u Dcird.Ilahllriju ispod lebanskih

lilica,kraljiea H:u~epSlll odlućilajeda njezin

pogrebnihmmbuuesngrndenprelT1:'R1ićnom

nacrlu (vidi SIr. 92). Ovaj eleganl!li hmm-koji je

projl'klil1l() njezin arhiwkl i "glavu t:ldo\'~." Scnnml

IC koji jepokop:11I11 bli"Lini-zl.mi~ljell je kao niz

leru~ .. urdenihrcdo\'ilm.fin()isklcsl.nihrcljcfnih

prizorni vcIikim kipovinmkralj"ulikuOziri~a.

Srcdianjaoshranw proslire8eprekogolellloga

prednjeg plul(lu gd je je i~.vorno obliknv:1I1l a,'enij u

S:ISIT1meomcdelludrve{;ellli k.ipo\'inlllglaso\'irih

kruljiea u pUlloj flmUlI1~koj opremi. Tijelo kmljiec

Hlu~ep8111 pokopano JI' u grobnici rwdrugoj~lruni

litica u Dolini krnljiCII

~ljtfizluama Ram>:tu

egipalskoobilje - voćt:,

!lO"rčei k. uh

MUDROST, OBREDI I MAGIJA

~

Egipćaru,' su vjerovali kako je ponavljanje svako-

dnevmh rituala ključno za nesmetano kretanje

svemira i održavanje božanske ravnoteže. U hramovima,

svećenstvo je redovi to održavalo obrede kako bi odali

počast bogovima i zahvalili im na njihovoj neprestanoj

brizi za ljude. O psežna sveta mudrost trebala je os i6TL1-

rati ispravno i djelotvorno izvođenje takvih obreda.

fenu p.d<ri,'etIu telonf<oma Obični Egipćani š tovali su svoja omiljena božanstva

pojas od perl;; školjaka na svetištima II svojim domovima te su prizivati nji-O,,,,h~iu figure,,ađcnc

I.Ig.obnicama, a misli se

da lU slufile kao pomoč u hovu zaštitničku moć magijskim rituallma j talis-

manima koje bi nosili. Veliki dio ljudi mogao je is to

tako štovati bogove izravno na godišnjim sverko-

vinama kad su sveti kipovi raznih božanstava nošeni

iz hrama u hram u velikim javnim procesijama.

ŠTO JE ZAPISAO TOT

UJEVO Slufhenikukojcg

je Amenhotep III. (oko

1J90.-135J. pt. Kr.) imao

mogućnosti i golemog potencijala ljudskog uma. Egipatski bog znanja bio je Djehuti naj\"i~e povjerenja bio

ili Tot, koji je predstavljen ili kao ibis (odnosno čovjek s glavorn ibi sa)ilikaobabun

s krunom u kombinaciji polurnjeseca i uštapa. On je općenito bio dijet e boga sunca

Ra,kojiga je ovlascio da bude njegov izaslanik koji će održavati red uze maljskim

poslovima. Ra je dopustio Toru da ljudima prenese znanje o hijeroglifima, a oni su

saddavali svu mudrost te su sc mogli upotrijebiti za organiziranje zemlje i njezino

upravljanje.

S obzirom na to da je pisana riječ bila ndtovrlo snaino,drialo sc kako manj ina

pismenih Egipćana - školovana II hramskim školama zvanim "kućama života" - ima

posebne moći. Na "svećenike predavače" (hery heb), koji su naglas čitali obredne

tekstove tijekom ceremonija u hramovima, često se gledalo kao na čarobnjake

jer su oni bili ti koji suizgovara.li čarobne "riječi snage". Sve tekstove ko rištene

tijekom svetih rituala II hramovima smatralo se "Totovim knjigama", koje su

pohranjivane u hramskim knjižnicama, kao što je ona u Edfuu te druga u

središtu Totova kulta u Hermopolisu. Vjeruje se kako je do kraja kasnog

Rimskog razdoblja cjelokupno znanje drevnih Egipćana _ uključujući

matematiku, medicinu, zem1jopis, astrologiju i pravo-sadržano u četrd eset

uvije takve knjige koje je napisao sam Tot. Grci su Tota poistovjećivali

sa svojim bogom Hermesom, pa je tako nastala legenda o Hermesu

Trismegistosu ("Trostruki Veliki Hermes/Tot") i o njegovoj knjizi

čarolija naslovom Hmnetiro

Brojna pozivanja starih grčkih i latinskih pisaca na ovu tajanstvenu

knjigu zaintrigirala su učenjake renesansne Europe pa je Egipat stekao

sin. Ovaj kip u prirodnoj

veličini od crnoga granita

prikazujegausjcdcćem

položaju pisara, sa svitkom

papirusa rllŠirenim preko

krila i posudom s tintom

objdenomprekolijevoga

izgled prikazane osobe

pokuuje da je ovaj pisar

imao privilegirani status

oslobodcntcškogfizičkog

DESNO BogTotpottrctiran

je kakoddi za ruke Setija

l . (oko 1290.-1279. pr. Kr.)

na mromoslikanom reljefu

iz kraljcvegtobnice u Tebi

Totjeprikazanuljud9kom

obliku s glavom ibisaispod

stilizirane perike. Seti na

~TO J F. ZI\ I' I $AO TOT

uglc<l iz\"or.l svcmudrosti. Kako se. u wdoba hijeroglife nije znalo proeita ti,Egipatjc

ostllotajno\'ita zemlja, a nepoznati obrc<li prikazani na zidovima hr.l mO\'a i drugdje

potaknu1i su brojna nagadanja

Danas kad možemo pročitati prateće Ili jeroglifskc mlpise, znamo da je \'ećina

drel'nih egipatskih obreda imala vrlo specifičnu i praktičnu vjersku svrhu, često

vrlo mzličin! od visoko cWlcričnogznačcnja koje im se obično pri pisu jeukasni jim

dobima. "Mudrost Egipta" zasigurno je postojala, no ona je bila daleko pr:tktičnije

zn:mjc nego što sc toćCSlO prctpostllv!ja

OBREDI I SVETKOVINE

školc.knjižnice i boLnice.'\Iedutim,jedino je svećenik imao pristup u sveri u nutrnšnji

dio hrama za koji sc vjerovalo kako je s\,oje\,csno spremište božanske moći. Uloga

svećenika bila je da usmjerava o',-u snagukrozritualeidasluii bogovima

Predstavnik bogova na zemlji hioje kralj, koji je Stoga bio \"Thovni svećenik

svakoga hrama. :\lo, s obzirom naroda je u svakom grndu postojao barem jedan

hram, kralj je S,"ojc S'"cćcničkc dužnosti prenlo na glavnog svećenika svakoga h rama

IspodgI3voogsvećenikanalaziosecijelisvećcničkiniz,od"svećenika predavača"

- vrlo starog svećenika upućenog II tajne dokumente nekoga

hrama-do onih koji su se brinuli o S\'ctoj stoci hrama. Mnogi

su svcćcnici obav ljaIi.svećenički posao samo jedanput na m jesec

svaka cri mjeseca

Svećenici su živjeli u malim zajednicama odmah do hrama

U Karnaku oni su ii\-idi odmah do hrama II neposrednoj blizini

s\-etog jezera, wnjernog bazena u kojem su se svi svećenici mo

rali kupati dvaput na dan i dvaput po noći jer svi kojisll se bavili

s\-etim obredima morali su biti potpuno ćisti (u'OI.Ib). Zbog toga

su s\-ećeniei morali svaki drugi dan brijati cijelo tijelo i nositi

samo aste lanene halje.

Slijedeciprecizneposrnpkeirituale,sveCenicisllsvakodnevno

odavalipoCastboŽ1nst\'ima stalnim prinošenjem žrtvi II obliku

hrane, vina, mirisa, tamjana i cvijeća. Bogove su takoder morali

zabadjati hramski glazbenici i plesači: najednom teksrn zabiljcženi

su obredi vezani uz "zlarnu božicu H ator", na kojima pjevači

LIJEVO N a ovom detalju

iz Anhajev.: Knjige mrtvih

(oko 1150. pr. Kr.) svećcnica

jeprikazanadokrnbi

mtrtun(svetučegrt;l lj ku)

tijekom rituala u hramu

Nju inaje pojava nagiaš<:na

j ačom bQjom očiju, usana i

obraza, a nagla.i ima crnu

periku, koja sefe do struka

8a stfučkom io\osa na vrhu

I reljefi i:.rađenogo<.l

I medega kvarcita pleaa1!:i,

licJ'Obatii pjevačipribuni

lU kao I udionio;:iobn:dau

hn.mu u Karnaku. Rdjcf

potj<:če b doba kraljice

14S8.pr.Kr.).Smilaoglubc

i polcreta bio je da zabave

~;Ofjet'llil1 .. tjC'C"ie

~a;d\·ajubo;::icu , Hplcsačiplduuzritmićkupr.anju lliITll1llll,SI-CIcćcgrr:iljk!:'.Vj!:'rol"al osc

bkotakva ]xJgos]užja]X>1l11;udaduhhožanSlvaOSlancupowečen0Il1kipu k01i 5cdrži

u sn~tištu, g. u njc!,'O\'U najskruvitijem dijelu do kojeg su imali pri~tl1P ~amo kralj i najl'i~i

sl-cćenik.jedinost:stainimoor.i.al"anjcmboi.1nskcn:voćnry;uunurors,':lkogarojedi

noga hr:tm:t mogao migurati kozmički rcd nad ~brkom i kaosom i/I':l.n hr:una

SI·ako jutro proci šćeni ,isoki sl'ećenik stt'pio bi u mr:l.Cno sl'etist e pogušcnooS\' i

jedjeno ucpt:tjućirn sl'jedom ulj:tn.iC:I. Tada bi oprezno otyorio zapečaćena dtTena I'rata

SI·ecišt:l. le se priblizio kipu boianSI\':l. pozdml"ljajući ga IC mu prinoSl.-ci mirisbo;rtl"U

~ I alim prstom woje desne ruke pomazao bi ćelo bOZanstn svetim ullima cedra i mirte

Potom bi kip uredio sredst, ima ~1 uljcpSl\·ani<.: t<.: ogrnuo obrl'(lnom odjećom rrije

nego sto bi mu pulludio hranu, piće i I'elikc huketecdieCa,ćiji jc miri.;, b ko se vjcrO\'ak"

bio miris samih bogo\lI. Tamjan. kOJi sc kori~tio z~ dobrodošlicu i krijepijenje h0..'O\a

te za odbijanje ~lih duhm-:J., imao je pritom I·eliko značenje. Tamjan su naveliko prui~-

vodili sva:cnici u "laboratorijima za izradu mirisa" u hrllmO\;ma gdje su na zidovima

zabiljcženi popisi aromatičnih sastojaka

Uz ovakve intimne obrede II hramovima, kojima su pristup imali samo malobrojni,

tijekom godine odri.avalo sc više CXI pedeset javnih svetkO'lina. Egipćani su prvlprimjen­

jivali kalendar s 365 dana, koji se sill)wjaood 360 dana te pct vdikih svetih dana, k ojima

suobiljeiavani rodendaniQzirisa, lzide, Horusa, $era i Nef tis. Oswc važl1e svetko­

\-:ineukliuči\~csuslavljeniebožiee Hator,tiickomkojejckipbožieeiznošcniznjezina

S\'etištau Dender.i i pr.ikazivan ljudima uz pratnju r:adosne glazbe i plesa u slavu dobrc

žerve.Sličnadogađanjaprlltilasuisvctkovinunalikvjenčanjuili''Proslavulijepog1lsus­

reta" kad je kip božice Hator putovao iz Dendere prema jugu kako bi dva tjedna proveo

sa svojim "mužem" u Edfuu

U p ratnji velike svile svećenika, svećenica, glazbenika i plesača cjelokupno

lokalno stano\'ništvo prekinulo bi sav posao tijekom ovih javn ih blagdana kako

pogrebnirdiefizGiuha i~

doba IY. dinaslijeprikuuje

haljusu~orkomleuparda

ildugomcrnomperikom

nggla~i.Onasjcdii"pred

:i rtvt:noga stob prepunog

kruhg imesa. Popis :invi

procuije ti jekom svelkovine

i~ doba Ramzcsg, Vidimo

posebno ubranjenog bikg S

ukra'enimrogovimakojeg

vode.vetenidobrijanih

g]gvanosetiprilomkruh

bi moglo sudjelovati u bančenju te u golemim količinama jela i pića - pijans[,-o je

ot\-orenopotieanokaonllćinšwYanjabogol-a

Godisnj:1 syctkovina Opet II Tebi hila jc jedna od brojnih I-ažnih prosbYI\

smišljenih /I\to da bi se pojaeala i obnol-ila kraljel'~ sna~a. Tijekom s\crkm ine

SI-cti prikaz boga Amona , cgi pat skog nacionalnog !Joga, nošcn ic uzvodno iz

ilT:l.m:l. II K:l.r!l :l.ku tl hr:l.!ll u Luxoru uz klican je prateće ma~e . Ondje jc kra lj

sudj elovao tl tajnom ob redu II Ilnul r:1snj C1l1 s\'cti~ tlI brama. POlOm bi sc kralj

po jav io u ia\no~ti, pOI1 O\-no ojačan i nalik bogu, pred mnoštvom zancsenih

podanika

EDFU: PALAĆA BOGA JASTREBA

LJorusov hram u Edfuu

r-1najbolje je očuvan od svih drevnih egipatskih

hramova. Postojeće: grade­

vinestoJcD2mjesruizvomog

obje.kt:a iz doba Novog kra­

ljevstva koji je konstru.iranuz

uobičajenu os istok-zapad. i\le­

durim,većinapreosta1ihvelilcihzgr:.dapotječeizrelativno

kasnoga doba - počeo ih je graditi Ptolemej m. 237. pr. Kr.

Unutrašnje dijdove hrama dowa je do 212 pr. Kr. Ptolemej

IV., a njihovo ukrašavanje obavio je Ptolemej V1ll. do 142. pr

Kr. Ptolemej rx. dao je sagraditi dodatne: objekte. a vanjsko

dckoriN.nje dovriiojePtolemejXII.S7.pr. Kr.

Hnm II Edfuu ima 11tammi.ri - strukturu vezanu u2 rituale

koji okružuju rođenje boga Horusa-na kojem su uk1c:sa.ni pri.

zori s likovima faraona Ptolemeja Vili. (170. -164. pr. Kr., 145

- 116. pt. Kr.) rc njegove majke, žene i djeteta II pratnji boga

Besa, koji se povezuje 5 rođenjem dj«e. Ondje Wtođer nalazimo

ipri2ore\'ezaneuzboianskojedinstvoizmedu~ Horusa

UJnlt u I",,," u Edfuu 02načen je ovim lijepim pilonoon li uklcsanim

golemim likovima koj; pr;ka~.ujll Ho",sa medu ".'alim bogovima

I da"". gli vidlji, .. okomi,a udubljenja, koja "U Ilekoć ~hl~il~ U

"'ne,a"je g"lemih koplj~ • I""~mskim "jegov;m3. h,,~d "la~" nala~i sc

.u"fevdi.k,.fi~je .\"ake81 ... "epojedanurrlU("·C la~mij~)

ujEVoizauiaznog pilona

ruama u Edfuu nalazi se

unu tarnje sveli ilte. U njemu

se idanasnalazi nriginalna

sprelIUlica nduglačanog

.tajao kultni kip - zlatna

figura Horusa-skrivena

iza pr~di\lllo izrezbarenih

EDr-U, PALAČA BOGA JASTREBA

i božice Hator, događaj koji sc slavio u r::dfuu tijekom godi~nje svetkovine zvane

"Proslava li jepog susreta"

Na predn joj strani hrama nalazi sc masivni pilon urcšen golemim likovima

kralja kuji ubija svuje prutivnike i s čije se svake strane nalaze vc liki kipovi boga

Horusa, lzapilona, u prvom dvorisLU,na raz!ičitim pri7.0rima vide se obredi tije­

kom kojih se vladar pročišćava i kruni,kao i prucesije na svetkovi-

nama te prizori p!esa i slavljenja susreta Horusa i Hator

N a zidovimaarkadaokodvorištanaudubljenim reljefnimprizo­

rima portretiran je "Horusov trijumf", U ovom ritualnom igrokazu,

koji se izvodio svakegodioe, Horus - ko jeg je utjelovio kralj - pora-

zio bi sile zla utjc!ovljene u liku boga Seta (portretiranje kao sićuš ni

vodenkonjkakobisesmanjilamagičnamoć njegoveslike)

Nasuprot pilona na drugoj strani dvorišta službeni je ulaz

u hram,asa strane ulaza nalaze se dva kipa Horusa. Unutra, prvi

hipostil (sa stupovima) urcšen je prizorima ceremoni je osnivanja

hramskogakompleksa . U dvoranijetakođerbilaknjižnicaukojojsu

nekad bili tekstovi koji su se koristili u svetim ritualima te odaja za

halje u kojoj je čuvana svećenička odjeća

Iza prvoga nalazi se drugi,manji hipostil,koji isto tako ima spr emišta za stvari

što su se prinosile bogovima, kao i neobično dobro očuvan prostor za proizvod­

nju mirisa čiji su zidovi ispisani dugačkim receptima za pripremu mirisa i tamjana

koji su sc ondje proizvodili za uporabu u svakodnevnim obredima

Unutarnje svetište hrama sadrži spremnice u koje sc izvorno pohranji vaokul

tnikip Horusa. Do njega sc jedanput nagodinu postavljao kip božice Hato r koji

se donosio iz hrama u Denderi za "Svetkovinu lijepog susreta"

NEBESKO CARSTVO

astronomijubkobiscosiguralodasepotrebniobrediizvodeutoćnnadređeno

vrijeme. l\Iotivi zvijezda često se koriste za urcšavanjc stropov ai hramova i gro

bnica. Na mnogim takvim dekoracijama prikazana je božica neba Nut kao žena

pokrivena zvijezdama koja se prote7.e ponad zemljine povTšinc. e esto se prikazuje

II sličnom zaštitničkom položaju nad preminulom osobom na unutrašnjoj strani

poklopaca ljcsova (vidi str. 112-113)

Egipćani su mislili da mrtvi ustaju kako bi sc

pridružili redovima "Neuništivi h zvijezda". Taj

izrazkoristiu opis zvijezda oko Sjevernjače

koje su hile vidljive na noćnom nebu tijekom cijele

LIJEVO Naovomdclalju.

pogrebnogreljdaprikazan

jcbog8un~aRa,8g1aVQm

ovna,kakopu!ujcnoćnim

godine. Ovo se vjerovanje prvi put spominje II DESNO Nadekorncijama

"Tekstovima piramida" Starog kraljcvstva. U doba

Srcdnjegkraljevstvapoklopci sarkofaga ukrašivanisu

kalendarima oslikanim zvijczdama, posebice zvijez-

dom Sothis (Sirijus), ćiji izlazak 19. srpnja koincidira

s poćetkom poplava Nila te označa\'a egipatsku NOl'ugodinu

U Srednjem kraljevstvu Egipćani su takoder otkrili pet planeta tc ihnaslikal.i,

poput Sunca, II likovima različitih bogova koji svojim brodovima jedre nebeskim

svodom: i\·lars je bio "Horus Obzora" ili "Crveni Horus"; Jupiter je bio "Horus

Koji Omeđuje Dvije Zemlje" (ili "Svjetlucava Zvijezda"); Saturn je bio "Horus,

Bik Neba". Merkur je poistovjećen Setom, a Venera je bila "Bog Jutra"

Egipćani su poznavali brojne i nama danas poznate konstelacije,ia ko su mislili da

predstavljaju raz1ičiteoblike. Orion-jedna od najvažnijih konstelacija uegirat

možemo naći isolarn., i

s.elarnc motive. U gTobnici

Kr.),glavnogsluibenika

kraljice Hatšepsut, strop,

p.emdanedovrš.,n,oslikan

je pomnim prikazima

egipalskoga neba crnom i

crvenom bojom. Stropovi

• prikazima".,zan..im uz

ugrobni~amaSelija LIe

Ramz.,sa lV.,VI.,VIl . i IX

skoj asmmomiji - viclen je kao čo\jek koji drh ~tap te je poisto\jceen s hogom

Ozirisom. Posmji tcorija prema kojuj su tri pirarnidc u Gizehu sagradcnc tako da

scnjihovra~porcdpoklapasaz,·ijddcmOri()na.

Egip:lI~ki kalcndar podijeljcn je na "sremc" i '"ncsrelne'" dane u skladu s

godisnjim ciklusom rdigij5kih s\"crko\"ina i mitskih dogaclanja. :'-lcdmim, astrolog­

ija nije doprla do Egipta sl'cdo Ptolemejskoga r:l7doblja.kojcjc našlo insplr.I.'

ciju u kombinacili babilon~kih I grčkih \·jcf(lnnja. Sa ~Ia\'nom Dcndcra7.lile7.du

(vidi Str. 38) IC na brojnim rimskim sarkofazima pnkazana je Sue okružena no\"o­

uI"edcnim znakOI'illl:1 7vij6da_ :-"a magijskim papirusima iz ovoga ka~nog 1"117do­

blja lakoder na.l:vimo 7djezde u povoljnim polo7ajima. a posIOji i niz rnličitih

kasnijih aSlfOloskih radova pripisanih To\ II njezinu grćko-rimskom obličlU

Hermesa TrismcJtistosa.

pttdmcta.NebcaklpolofajNutmcđu:mjezdamatakođajcodrcdcn

~babilonfIko.grčIdm:m}e:iđem,UkojemllClmti.ti12i

lakoowjprikaz potjeteis_jb.anijega.razdoblj"drT:meegip"lSke

povije.ti, spominj:onje boticencb.motemonaćinavtlo ranirnll:apieima. N"

WfekatoYimapiramida"StamgkraJ.jevJltva (viWltt, 49) nalazImol1jedeću

čarotiju:"O,majkoNut,rdlrlKptek:omeneb.kobimcmostiprttrljedmc:du

Neuni!tivczv:ijezdedanikadne umrem",

MAGIJA I TAJNE

• 1/.fm:

i nije po stojah. Oni su vjerovali kako jc svijet oko scbe moguće promijeniti usmje-

f'.\\'an jcm nC\'idlji\,ih sila bogova i cluho\';l, pa sc uloga čarobnjaka često vrlo malo

raziikMala odoneSH'cenika iii lijctmka. Služberu vjerski obredi koje j epropiS2la

dri:l.\·apodrnzumijc\,alisus\·akudnc\·oc magijskcritua1c.Tckstovikojisusadri:avali

čarolije imali su Inlena poput: "Knjiga o zadm'olja\'anju Sek­

mct", "Formuk, za ~u7.bi ianje zlog oka" i "Knjiga o lWlltanju

neprijatelja". Tijekom izgovaranja ovih tajnovitih tekstova,

čarobnjak bi ćcsw uništio \'OStarlU ili glinenu figuru neke

osobe ili nekoga drugog bića za koju se mislilo da je prijetnja

wzanskom redu, kao što su dd:wni ncprijatclji ili protivnici

boga sunca. Vjcnwalo sc kako kombinacija izgo\'orcnc rijcči i

iz\'odmie.samog o breda jamče sigurnosI kraljc\'sl\,ai obna\' I-

jaju ravllm6u u s\'cmiru

Ovahi su obredi isto rako mogli biri manjeg opsega

za dobrobit nckog pojcdinca,pa sc magija česlo koristila u

kućnom okruien ju jer obični Egipčani nisu imali priSlUp u

unulm.šnjosthrnmll.LiudisuŠfO\~iibogo\·eiduho\'e s\·ojih

prooakanakucnim s\'ctišlima.aposebnečiniupotreblja\'llIcsu

sc uoorcdcnim r.lldobljimaii\·ola. Posebno je bilo \'ainoda

se rođenje djeteta !x)prali ispr:tvnim magijskim postupcima

Trudnica jt: mogl:t p()lvati u pomoc neko od boianstavamag­

ije, kao što ~u Iks, Tauerel i Hatar, da bilaštitili nju i njezino

dijete (J{I zlih duho\"a tc olakšali porodaj- jedna čarolija za

I.IJEvoŽlicc&

nrnamcntima,kaoJtoje

ova na slici,kori§tenc lu

~a ndmjc.;o.v;o.nje količine

lamjana i miri." lijekom

", ... m sluč"ju,predmeljc=

ureknmmivimarij"ćnih

biljaka; >-odenom plic:<>f1l.

U~nrci koji predstavljaju

kućanstvo koje ltiti bog Bes

a GORE Nekoliko talismana ubrza\'anjcporodajazazi\i\ Hator da "pošalje s]at!;i sjc\'c rn i PO\' ]ctHac". Popularni

bogparuljakflcsccstoscprikazu;ckakopldcisviranaglazhalimaultiozizaš[itnika

žena pri purudaju - vjerunlu se kako glazba i bllćnu p ijanćenieti cra ju;doduhc

Njezin zas{ra~uillći izgled

trchao je uplašiti i otjcta,i

zle duhove, " vjero\'aJo se

kako njczioa dobroC\ld"a

'Ja ulogu božan~kc majke, ]zide, koja sliti svojega sina lIoTUSa, aludinlo sc pri

čaranjll osmišljenom radi zastitc diece od ugriza zmiia i skurpi ona, upeklinaiusra jih

nCI'olja.UzprahićnclijcčnićkclrClm:l1lcĆcst.ojcpropisi,'ano\'rabnjc, kao i nošen je

talismana jer sc I' jerol'a lu da oni ćU\'aju od bolesti

Proricanje)c bio još jedan oblik egipatske magije. Jed:ln obred z:lpri~,i\;,n)c boga

'\nubisa, primjerice, sastoji se od izlijeyanja ulja na pO\'l-s in ll y ode II zdjeli da bi sena

UI ]!lOIll filmu mediju poja\-I)i\'ak slikc. I;:gipbni su iakO/kr vjcro\'al i tl;, sc s mrtvima

može stupiti II kontakt pismima o\ta\-Ijenim na nj ilioyim grobo\-ima s molbama za

pomoć prcminuloga IC tr:l%cći o d njih (h budu posrednici i ~medu svojih ~ i " i h r(Khb

ibogoYa

• • • Ji.~

AMAJUJE I TAUSMANl

Magičnc: amaj1iic i lalismane nosili su i fivi i umrli k:tko biotjcr,di sile koje bi im

mogle ~tt:tili i da bi postigli dobrotmrnc učinke. IzradiYan.i su od fll.:tliči,ih materijala

i boja w Su oplenito bili uobliku popularnih bogova, ritualnih predmcla, iivo tinja,

biljaka, dijc\m,<t tijda, ili su to mogla biri i imena kraljeva. Talisman prikazan na gornjoj

fOlografiji iz otprilikc 1295. pr. Kr. u obliku jehranlskogpilon:lteprikawje bo:licehidu

str~niCi)il)lasinlholedjffl,ankh&''':f.ivol'');kauri_!lko ljku,rihu(neklJ(lIu, koji su nosila

djeca <I" bi ih sc ~,.a~titiJo od utapanja),sa (~, "z.Ulita"); i vlak~, "rad{)SI"(~)

sarkofag-a Sisobcka, ... ,zir~

(gIU''Tlog ministra) sjevernog

Egipta u doba I'sametika I

{664.-6\O.pr. Kr.). Sisobck

\tO<lijclnupctiku,uplclC n U

lainuhraduiAiwkiovraUlik

On ddi talismanc s djedi sa

simbolima, koji predstavljaju

DeireJ-Mcdincisadr1io\'aj

sanknunaslikanilikboga

paslirskiillapimlal,lcpoo

zaŠlitompataočijuwedjat

OZIRISOVO CARSTVO

~ ~

N ajpoz.natij.e slike dr~v~og Egipta - O.d mumija

do plranllda - asocIraJu nas na smrt l pogrebe,

pa su stoga Egipćani dugo smatrani morbidnim ljudima,

opsjednutim smrću. No ništa nije dalje od istine. Egipćani

su tako snažno voljeli život i htjeli su da vječno potraje.

Stoga su poduzimali sve što je bilo u njihovoj moći da ga

neograničeno produlje. Konzervi-

rali bi i umota1i pokojnikovo tijelo,

položili ga u sigurnu grobnicu i

okružili svim predmetima bitnim

za pokojnikovo vječno blagostanje

u blaženom i sretnom carstvu

Ozirisa, gospodara podzemnoga

rap.

SAGA O IZIĐI lOZIRISU

nastl!vkaživuta. Napočetku ove priče Oziris i lzida, njegova sestra i žena, vladali

su Egiptom tijekom zlatnoga doba mira i blagostanja. No njihov ljubomorni bnu

Set - guspodarkaosa - zavidio im je na njihovoj sreći i uspjehu te je

kovao urOlukako da ubi je Ozirisa i za sebe dograbi prijestolje

Set jepuzvl!o Ozirisa na gozbu na kojoj je prijcvarom namamio

svo jcgabcnzlcnoga brata da iskuša prelijepi kovčcgkoji)c naruči o

Cim je Oziris legao unutra, Set je zatvorio izakovao kovčeg te ga

bacio u Nil. Oziris sc utopio i tako je nastala smrt

Nakon ubojstva, izbezumljena Izicia uspjela je nač i mu~.evo

tijelo, no Sct joj ga jc oteo tC ga divljački iuczao na komade koje

tijela. Njegovu glavu, primjerice, našle su

II Abydosu, a njegovo

Svako m jesto na kojem pronašle neki

komad njegova tijela poslije je postalo

mjesto hodočašča u skladu s Ozirisovim

kuhom. Izida je potom uz pomoć Anubisa,

boga balzamiran ja, sastavila Ozirisovo djdo i

tako napravila prvu mumiju. Vjerovalo sc kako

sve mumije koje su nastale nakon toga štiti bog koji

(talisman s !ikom lz ide) i:t

K"snogrd7-doblja,Sastujisc

od glave bolice s rognvima

i sunčevim krugom Hator

poloicne na široki ovtatnik

tcdovirnapcrlicail"';c a

koji sobje .trane zavrhvaju

jastrebove glave. Ovaj je

predmctvjcrojatnosluiiu

kao:tavjetna irtva Hi je b;o

pril:vršćen na vec; obredni

m;SNO O,'ajrcljcfnip tika~.

i:tgornjeunutarnjeodaje

hrama u Dcndcriupisuje

čudesno lzidino oplođenje

Bozjc" ic prikaz"n" kao

Koosteći sc svojim neogranicenim carobnim mocima, Izida je potom Ozirisa

prinemeno,"rarilauii,-otkakobimogla;:3cetinjiho'"'2sInallorusa.lzida IC gotovo

doslo,-no stvorila no,' ih'ot iz nečega mrtvog-čudesni Cin prikazan na brojnim

reljefnim St;enama i skulpturama. Utajnosu jc podigla Horusa, a kad je on odrast3~

traiioje natrag prijestolje od s,'ojcgu1aka, uzurpatora Scl:.l. (vidi su-. 70-71 )

Kad je Horus poStao kralj nazemlji,uskn;nuo jes'"ojegoca Ozirisa, koji je postao

gospodar podzcmnoga svijeta. Kao uljdovljenje pravde i pra\"li, Oziris jcjamCio

spasenje S"im umrlima koji su bili dostojni "jetnog ži\"()ta u podzemnom raju. Za

Egipćane,onjei.i,.Jmanudio\"jetnunadu.

Hapi

ČUVARI MRTVIH

DijclO\'ctijela pokojnika čuva!aau četiri bog1l poznata kao Horusovi sinovi (smje

iza avojeg1l božanskog oca. gore)-čuvari unutarnjih organa koji au ae takođcr

vczaliuz četiri oanovne tjeleane točke: Kebehsenuf (9 glavom jllStreba. čuvar

<.:rijevnlh organa. poverivan aa zapadom); Duamutef (8 glavom ~akala, trbuh, istok);

Hapi (s glavom majmuna. pluća. sjever) i Imset (s ljudskom glavom, jetra, jug).

Svaki od njih imao je woju za.šlitnicu, odnrn;no ('O'·ezivao sc 5 jednom od četiri nloenO'

božice prikaz"nO' kaku SlOje iza Oziris(l\'a prijeslolja (gore): l7.ida(zailil nica lmse'aj

nožnog dijela kovčega pokojnika); Nef tis (Hapi, dio kovčega kod glav e pokojnika); Neit

(Duamutcf, istočna sirana "",,·čega) i Sclkel (Kebehsenuf, z(.padna Slmna kovčega)

Svaka božica na glavi nosi različili simbol kao 8vOju krunu.

PRIPREMA ZA ZAGROBNI ŽIVOT .. ~~ p:~:;~gj::t:::~~er::~U'n:::e:::~jeu u:::ru::nU:::~ -;~: Egipta tijela su ~dnostllvnopolagana II rupe iskopane II pijesku gdje bi ih osušila

i konzcrdr:aJ.a suha, \'ruĆ'a kIim2. S obziIom fllI. toda su pogrebni obi6i.ji egipatskih

gornjihdruštvcnihslojc\':lpostajalisno zahtjcvniji,pojavljujusepnlvokumegrob­

nice (maJtabe), sagrađene: ~mo II ru svrhu, koje zamjenjuju polupanje II pijesku (vidi

str. 46 - 49),pa jc: prirodno konzer\·iranje cijda prepustilos\'oju funkciju umjetnim

tl"hnilwlu kom:ervinmja. Riječ ""mumija" dolazi od rijeO 91011",;0, odnosno perzijske:

riječi za "katran" - to.ari za koju su Egipćani nekoć, pogrešno.

\'jefO\"2li da se rabila za konzcrviranjc: tijeb.

Kako su posrupci mumificiranja postajali složeniji i

razrađeniji, ukhnjani su S\'j unutarnji organi, osim HC'li i

bubrega, tC odvojeno konzervirani II posudama koje nazi-

UJI;\'O Najboljcol:uVlina

egipallka mumija je ona

Juje,pun<:aAmenhotCpa

pr. K.r.) i pradjeda

\-amo "kanope". U meduHemenu, rijelo iz kojeg je iznđena lJJ2. -1J22. pr. Kr.) . Na

uLtOba sUSeno je ispod sloja n:nronovih soli. Tijelo se potom

prnloičisrilo,mjestoTC'zascši\"alo,akoiascmazalarnzno-

raznim uljima, zaCinima i smolom. Na kraju je rijdo umatllno

u fine lanene 7.an)je. L uputama iz "Knjige mm;h" ~ egi­

p:uskog "prirucnika" za osigurnnje prad!nog pokopa umrle

osobcinjezinsigurnnprijclazurnj ~ na\'()(liscdaumrlimorn

biri "Cist, oprnn, IXljc\'en u svjcži lani nauljen najfinijim uljem

mine" kako bi mogao krOOri u zwobni ii"ot

Nakon što su majstori 7.a balzamiranje zamotali rijdo u

za\"Oje, medu njih su umerani zasrimi talismani,za 10 je vri­

jćmes\'cććnikizgo\·:Irnoćarobneriječinuinc7.a"akri,;ranjc"

bodljikava brada, pon>no

n>anikiraninoktii plava

DESNO Detalj lica naJujinu

podatenom kovtegu u koji

jepolofenanjegm'llmumija

čiju je glavu pokri"alajoi

jednapozla«naposmrlna

maska.Jujinoz1atnoLi<:e

ima iscrtane i nai...unkane

taliS11lima. Poslije uobib jenog postupka balzamiranja u trajan ju od sedamdeset dana

priprcmljcno lijclo - zajednos posmrmom maskom na kojoj je pokojnik prika zan

kao mlada ii~·a osoba - položeno JC u kovčeg. Tad je bilo spremno za obrednu

pugrebnu procesiju u pratnji svećenika,plesaća muu, %alobnika i slugu ko jisunosiLi

svupotrebnuposmrmuoprcmu

Ispred gmbnice i u oblacima proćišćavajućcga tamjaoa svećenici su izvodili

ceremoniju "otvaranja usta".kljućnu za oii\'ljavanje ko (duse) i osjetila preminu

loga. Vjerovalo sekako buka te glazbeni i plesni pokreti oživljavaju os j etilosluhai

\'ida;tamjanic\·ijcćcnaćajuosjctilomirisa,aprinošenjeodabranih komada mesa

i vino pokojniku omogućuju da je(le i pije II zagrobnom životu. Uobićajenim

&ned.,ma (\"idi scr. 119)

prikazan je t\nuhill,hog

posIlI .. nommaskomkoja

Idi na poj(Tebnoj poči'''ljci

s n"slonom u ob1iku 1:t\"ljc

gla...,.

,aTkofa~ kraljice K~uil,

jcdneodfcn~Mc"'uhotcp"

drfiu T\lci,sluškini",..ujoj

g<:lsf>Odarici nudi mlijeko,

s'idepom"zenQ<><Ikr~,·"

• d'''gog prizo .... koj i s,c,

nalazinifenaurkof~gu

žrtvenilllformulalllaizgov:iranimtijcknmo\'eceremonijelražilosc"lapokojnik:i

"tisuću u,'ijck dobrih i cistih st"arizanjego\"~/i s\,c,·rStcžrt,·iod kojih zi,"e

bogovi"

Tako o;;jvljena mumija potom jc ostavljena da počiva u svojoj grobnici

okružena posmrtnim predmetima, od stvari kori;tcnih u svakodnevnom ži,"otu

do onih oblikovanih posebno za pogrcb,kao ŠIO su Knjiga mrl"vih ios talipoueni

pogrebni rekstovi,te shabh'J(carobne figuriec za koje se vjerovalo da u grobu

ožive i postanu sluge s\'oiega vlasnika). Nakon što je pogr~b zavrkn, pokojnik

krećei"lsvoje grobnice na opaSnOpu\o\'anjepodzcmnims,·ijctomk oje kulminira

sudom pred prijcstoljcm Ozirisa, gospodara mrt\"ih (vidi Str. 128-12<)

u OZIR1S0VOJ SUDNIcr dvorani podzemnog:I sviiela zvanoi "Sudnica d\'ije istine" Anubis izvodi

Ova; prizor pOtječe iz Knjige mrtvih nastale oko 1285. pr. Kr. za kraljeva umrloga pred boga podzemnoga svijcla i vrhovnoga suca mrtvih Ozirisa

pisara Huncfct:1. Scena prikazuje završni 8lUpan; u pre<>br:u:bi pokojnika le njegova ttlrdcsct d\"a procjenitelja. Umrlom bi naveli dugačak popis

u nlth-duha koji mo:le pomoći pokojnikovim:liviro rodacima. U gtijchn, aon jcs .... .tki od lih grijeha lrebao zauzvral poricati.

pokojnikova lJrCa - .jedilte mUli i .vije.ti - u odnOlU na pero koje bi preliO u blagoslovljeni zagrobni iivoL MeđuDm. ako je.rce bUo

predst.vljl. _/U (i.tinu). Ako.u pel'Q i lree bUi i.te leiine, pteminuli telko od grijeha i ptevrnu10 vagu. bačeno je Ammutu, poluttlnlkoj

je progfakn "Utinoljubiv po giuu" i "opr:;l\"dan". Tot bi zabUjeiio nernanikoj.uniltavazločinccprofdirućinjihm-asrca.

OOL,1EJednaodnckoliko

obojenihdrveoih ma1cc.a

grobnicikra1jevalluibcnika

Meket.e (oko 2000. p •. Kr.)

Maketa prikazu;ebrojenje

stoke r .. di opo..,zivanjakoje

godioe:Mekeue.;Cdiu

sjeoilrijemapoknlj8V9jih

pisara koji zapisuju Iloku

VI Z IJ E RAJA

I<~~:~~!I;:k~:=:ak:: ~~:~:::: Ž:::a~aSk~i:~::I~:n:~:;:::d:~ pon~1cim poboljbnjima. U ide:ilizinnom zagrobnom iivotu kipovi shabtj (vidi Str.

127) radili bi SaV fizički posao - njihovi brižljivo izrađeni moddi stavljeni u grob­

nic~ Č~StO predStavljaju vrstu posta koju bi trebali obavljati. U tom raju ž~tv~ bi bile

obilne, a SUŠa i bolest ne bi postojale. Pokojnici i njihove obitelji uiivali bi na gozbama

i u vožnjama čamcima ili bi se opuštali u svojim vrtovima prepunim cv:ije6t. Jedan

natpis na Tutankhamunovu vrču za pice izražava osnovnu želju svakog Egipćana

"N~ka tvoja dub živi, neka potraj~ milijune godina, o ljubitelju Tebe, i neka tvoje lice

budeokrenutopremasjevernomvjetru,:atvoj~očinek:agledajus[~ću"

Kako bi preminulima pomogli da srignu do blagoslovljene vječnosti,pogrebni

tekstovi bili su svojevrsni vodiči za zagrobni iivot. Najstariji sačuvani egipatski ze m­

ljovidi su oni s prikazima puta za zagrabni život iz t~kstova poznatih kao "Knjiga

o dva puta", koja je naslikana na unutrašnjim stranama ljesov:a iz doba Srednjeg

kraljevstva. Kasnije čarolij~ II Knjizi mrtvih iz doba Novog kraljevstva nose naslove

"Čarolija da se ne umre podrugi put", "Čarolija da se ne trune i da sc: ne radi u

Zemlji mrtvih" i "Čarolija da se magične moći n~ mogu uzeti" - kao i "Čarolije za

preobrazbu",s pomoću kojih jetrebalopromijenitipokojnikovoblikdab iseolakbo

niegovprijdazupodzemnisvij~t.Jednaćarobnaformulazapreobrazbupokojnikau

OESNO Na ovoj ilult.aciji

iz Knjige mrtvih pokopanoj

S piSafom Anijem {oko

l29O. pr. Kr.) pokojnik je

ptiknan k:ako orc, tanje i

vrli i ilo;kakoploviprcko

]ezerai.tviuptinolenje i

kako ltujebrojne bogove,

uldjučujućibogaRa,aedam

Halorinih knva i Herona

lotosO\c cvi jet glasi: "Ja sam ovaj čistilotosov [\'ijetkoji su uzd ignuie sunće\'e nake

ikoji je pred nosom bOf0 sunca Ib.Jasamćist i lotos koji seuzdile". Lotos koji u

zoruotyaraiatieesimbulizirajurarnjesuneekojesepojayiju jeiztame noći i,na sliCan

U pogrebnim tekstovima nalazi se nekoliko koncepcija raja. Tako pokojnik mo~.e

nastavati podzemni svilel s Ozirisom ; ili seu%dignuti na nebodao ndje posrane jedna

od Neuništivih zvijezda; ili se pridružiti bogu sunca Ra u njegovoj "Barci milijuna'

na bOijem putu preko neba. U kasnijim mitovima pOlavljliju se priće o Ra i Ozirisu,

koji se svaku večer sastaju u podzemnom svijetu na sunčeni putu kroz tamu. Kao

štojetoslučai isra~ l ičitimmito\imaost\'ar:lnju (vidi Str. 40-41),prihv:\ćanje pus

tojanja niza krajnjih odredišta za pokojnike tip ićnoje za toleranm iiraznol ičnisustal'

vjero\'anjaEgipbna

STVORE:-lJA JZ PODZEMNOG SVIJeTA

STVORENJA IZ PODZEMNOG SVIJETA

Egipateldpodzemnitvijet,lliDuat,biojeđombrojnimčudnimizadivl.jujućimbićima.

NWlUblIadobroćudna,kaoiwsublagoBlovljeniduhoriumrUh(am.aoredcsno)i

.... 6pricenalikmumijikojeotivli_iuu grobudabipoMalealugeuzagrobnom

liYom(aoreuuedini). Potpomognutepogrebnim tek8tovimai talilmanima,nedavno

prcminuleCMlObe lebde Duatomkao kri1atiduhovi ba(gore lijevo) prema Oziriwvuj

.udnld. Međuopa8DOltimakojeihvrebajuna tompuru ludemonilOYcinaduk l divovska

amllaApep,Jw!anočupokuiilVilproidrijedaunce dokpurujeDuawm. Svakevečeri

bo&Setqenzmiju(naauprotnojauanici).U Olta1ačudoviAtaapadaAmmut-kr:ifanac

krokodila, voclenkonjaima&-kojiproidire ijn:agtdnfka (na ,uprotno! Itt&nici).

DOLJNAKR.ALJEVA

Kako na 7.apao.lnom Ob7.0fU sunce:r.ala7.i

7.a Tcbansku visota"an, lako i du-še umrlih

IOnu u vjcčni zagrljaj Hlllor, boiiec:r.apada,

koja se ob ično prika:r.ujckako sc u:r.diies

padinabrijcgau8"OjcmsvclommjeSIl,Dcir

eI-Bahari. Ondje je kralj MenlUhOlep ll . (oko

2008.-1957. pr. Kr.) iz XI. dinastije polo:lcn

U s\'oj grob ispod pogrcbnoga hrama,

okruicnsašcslsvečcnicabo:licc Halorkojc

(rcbaju šti(jli njegovu dušu

FaraoniNovogkraljevslva,od

Amcnho!cp" I. do Ram7.C811 XI., također

sudovoo.lili u vezu Deirel-Baharis

visoravni. Gla,'nudolinu-nazvanu prema

kraJjcvima koji lc:lc pokopani u s\'oj im

rihim dubinama-karaklcrizira prirodni

piramidalniobJikvrhalcbanskogmaSi, ...

(desno),slijcncEgipč:mimapoznalc

podprikiadnim na:r.i\·om Mcrclscgeri li

"Onakojavolilišinu".MajSlOrskiurcšcne

grobnieeiskiesancllii\'ojSlijenisaSlojese

od vclikih pogrcbnih odaja TUlmozisa Ill.,

Amcnholepa II.,Horcmheba, Sclija IT . i više

kraljcvaimenomRanlzes. Omiljcnid,·orjani,

kaošlosujujai1iThuja,karkadSlllakođcr

ondjc pokapani II znakposcbnc počasri

POJMOVNIK

a!th Blagoslovljeni, preobr~:ienj duh umrle osobe mutao od

uspjdnogprožimanja k.(du!c)iba(kril:llOgaduha pokojnika).

"" lth ":2:ivor",prcdstavljen hijc roglifom {Ii>, S\·('U znak koji 5CčeslO rabi i kao ukrasni moth-

faraon Kn.lj Egipta, grčki il'.r:azpolckaooc:lcgipatskogptf-đu("velika

ku6l'?koji sc il\\'orno odnosio nll kndjevu palaču, no od No\'og

kratje" ~ tva nadalje upotrebljavao se i II značenju ""Iadar"

Ku no ra:r.doblje Nniv zaposJjc:dnje fudobljelijekom kojeg su

Egiptom "Iadalidomaći kntljevi{664._332. pr. Kr.),osimdva

razdoblja\·ladavine Pen:ijanaca(52S-405.pr.Kr.i343.-332.pr.

Kr.)

_'.t " Istina" jJj "red", kozmički princip koj~ hlo scvjerovalo, upnvlja svim

ljooskimibožanskim postupcima;uTjelovljenjc i Štov1ll1U liku boiicc Majet

(Ma'al).W\.mccistine,pra\-dciskJad:l.

mlUtaba(anpski:"k!upa"Vntllpravokutnegrobniceuobič:aienezapogrebe

bog.ttihowbaodStarogkraljevstvanadaljc

pilonMonumcnta!niul:u:uegipatskihnun

pto lemej.1d Ko)ipotjeteiliseodnosinagttkudinastijušlOjujeutemeljio

PlOlcmq J. 310. pr. Kr. i koja jedoiivjela S\'Oj knj30. pr. Kr. SiTU'ĆU Klwpatre YlI.Filopa!or.

Srednle kraljeV8tvoNaziv1.ad~velikot:l7.dobljenaprctkacgip~t5kc

civilizacijekojeobuhVll6lfarnoneodXl.do XIII . dinastije (oko20B1.-1630. pr .

"'·1·

Sta roktllljev81VONazivzaprvovclikorazdobljenapretkaegipuskc

c;"ilizacije koje obuhVllta fal'lloncod lII .doVI.dinmijc(oko262S.-2130

pr. Kr.)

urnu PrikazS\'C!czrnijeilikobrcnafaraonO\'\I~elukoj:ljeuočinjegovih

neprijaleljarigala\'lI1JU

LITERATURA

Sauneron, Serge. Tbt Pn' JIJ of Antlml EgyPt,

Gro\'c Press: New York, 1980

KAZALO

Brojevi stranica tiskani običnim Amenemhat ll!. , 84, 85, 92

Amcncmhar lV.,84

Amozis, 85, 86

Aohaj, 102

Ani, 1,21, 130

tlrlkb, 25, 116

8cs,70,106,114,115

bijela kruna (Het!jd) Gornjcg

Anubis, 115, 120,126,128-129 58, 80

astrologija,lll

astronomija. 110-111 Atef,kruna,91

Atcn(sunčcvkrug), 53,53,87,

bogovi,39,39,55

mać,8

liidi i prema irncnu; bogovi

Ammut, 129, 133 92 božicc,39,39,55

Ahotcp, 94-95 Amon, 10,41,54-55,84

Akhetatcn (cl-Amama), 52-53, hram u Karnaku, \3, 54,

53 56.57,S6,58-59,86,88,94

akh, 25, 128,133

92, 95

AlcksandarVcliki,88

c!-AmarnavidiAkhctatco

Amarna, razdoblje, 13,53

Amaunct,41,54

kflodržavni bog, 52,53,55, Atunl,40,42

86-87

simbol,33, 54, S4

stcia, 54 baciuhuvi, 1, 133

svetkovina Opet, 59, 88, 105 babun, kao simbol, 60, 100

Amon-Kamutcf, 55 ddi i Amon Bai, 54

Amun-Kematef,54-55 balzamiranje/iidimumije

Barka milijuna, 131

Amon-Ra, 55, 55 vidiiA mon Bastet,G3

benben,50

priroda, 35, 60

stapanjc,63,64, 66,66

Bubastis,63

Cezarion, 64

Champullion,Jean-Frano;:ois,

Crna zemlja (Kemet), 7, 18

crvena kruna (Deshrtl) Donjeg

Egipta, 18,60, 91

• Crvena zemlja (Duhrd), 7, 18 ",E ,-:--:-:-::---:-:--,,-:-_ _ crvena i bijela kruna (p1Cbtnl),

71, 76,91

Z!atnodoba, 86

melld,40,42,76

faraoni,60, 71,75,76, 79

čis[oća, 102 29,33,60 f·;niikra!jevi

D Drugomcdurazdoblje, 10,85 i nasljedniei, 76-77, 84

Dahshur,piramide,48,49, 50.80 ekonomija, 10, 13,29.52- :i;enski,84,86.92-95

Deir d-Bahari, pogrebni 53,87 Farnonovapos[e\ja, 69

komp1eks,84,94, 96 Gornji (Zemlja bb), 10,29, f-i!ipIll. Arhidej,59

Deir d-Medina, 86, 119 33,60

demotsko (popularno pismo), izvor imena , 20,40 "'G _____ _ 20, 22,69 vidi i pismo Kasno razdoblje, 94 Gc:b,33, 40, 76

Dendera, J9,62, 64,66, 111, 120 Klasično doba, 10,84

Ddret vidi crvena kruna; Novokra!jevstvo, 10, 13, 13, [zidino svetište, 66

Crvena zemlja piramide, 7, 46,46,80-81,94

prorieanje, 114 poliličkamoć,52-53,84,87 Vdikasfinga,8,82

dinasijaPto1emc:jevića, l 06 poljoprivreda, 30, JI glazba, 17, 102-103, 11 5, 126

djed,simbol,25, 116 Prvomećlurndoblje,IO,8 1 , grčka vladavina. 13

DjehutYI·idiTol grčki alfabct, 20, 22

Dolina kraljeva, 86,lJ4 simboli , 29,29,33 guska,kaosimbol, 16,33,54

Duamutc:f,123 SrednjckraljcvstvO, 10,49

Dua[vidipodzcmnisvijet Staro kraljevstvo, 10,46

Dvije gospodarice, 60, 60 Treće međurazdoblje. 13 "H'--____ _ Dvorana dvije istine. 128 [rgovioa, 13, 30-31, 92 Hapi, 122-123

ujedinjenje,IO, 29,76,8O, Hapy, 15, 99

Đ 84,85,91 I-Iarakhte, 42,70 vidi i Horus;

Đoser,kralj,46

Đoser,piramide, 49,80 haremska urota, 95

Harocris, 70 I·idi i Horus

hr am, J9,62, 64

i lzida, 63,64, 66,66, 120

slavijcnjel04-105,109

Hatšepsut, I3, 2J, 25,86,92,

92, 96, 10J

l-Iauhel,41

Hcliopolis,40,42, 51

I-icraklcopoiis,84

Hermes Trismegistos., 100, 111

l-Iermopolis,40,100

)-IcrodOl,citiran, 14,J4

hijcratsko(svetopismo),20,

21, 22

I·idi i pismo

hijeroglifi,20-23, 21, 22,2J,

24,25

ddi friranjc:,21-23, 100-101

kaodc:koracija,25, 1I6

najkasnijc poznati, 20,69

na spomc:nicima, 26-27

simbolika,25, 66,66, 116

vidi i pismo kanope,124 kipovi

vodenkonj, kao simbol, 63, kaos, 40, 75,103 AmenhotepIII.,88

109 hrana i piće, 17 Amon-Ra,55

vidi i Set; Taueret humak stvaranja, 40, 40,42,46, božansko trojstvo, 8,80

Horemheb, 13,66,76,87 51 vidi i mitovi o stvaranju; zmija vidi Apep izida,66

Horus, 8, 66, 66, 70, 71, 70-71, Hunefer, 128 Karnak, 52, 54 Khafre,lO

76, 76, 120,121 Hwt-ka-Ptah,40 Amonov hram, 13, 54, 56- Khufu,49

Gospodar neba, 70

hram,70,71,106,106,109

i Izida, 66,70

kaosokoi,71,73

57,56,58.59,86,86,88,94, pisari,21,29,30, 100, 128

ikralj,75

ibis,kaosimbol,20, 100

imena, 23,25,27,40, 66

Imhott:p, 46,49

Dvorana zapisa, 29

"muž" Hator, 104, 106, 109 Imset,123

Oko, 21,73, 116 Izida, 8, 16, 40,66,66,69,69, Kauket,41

sljedbenici, 76

spajanje, 94

isud,129

i zvijezde, 110

Zivući, 66, 76

hramovi, 8, ID2

Abydos,99

Deirel-Bahari,96

Dendera, 39, 62, 64

Edfu, 7D, 71, 106, 109

76, 76, 116,123 Kauit, kraljica, 127

i Hator, 63, 64, 66, 66 Kebehsenuf,123

i Horus, 66,70

imedicina,114 Kek,41

i mumificiranje, 63, 66 Kemet vidi Crna zemlja

i Oziris, 70, 120, 120-121

Iunut'idiHeliopolis

Juja,124

Julije Cezar, 64

48-49,80

Khensumoze,40

hramovi sunca, 51 K Khonsu,54,58

SenusretI.,76

Tutmozis III., 86

Kleopatra VII. Filopator, 35,

64,93

Knjiga mrtvih,1,21, 40, 102,

124,128,130 vidi i pogrebni

kobra, kao simbol, 16,60

kozmički red (ma 'al) , 8, 75

krava, kao sim boi,62,63

Karnak,13,54,56-57,56, kalendar, 104, IlO, III Khufu(Keops),10, 10,46,48, kršćanstvo, 13,20,66,69

58-59,86 Kamen iz Rosette, 21 -22, 22 49,80 kraljevi, 29, 75, 76-77

božansrvo, 75,77,80,95 medicina Qiječništvo}, 63, 63, Naunet,41 Horusovtrijumf, 109

ikralj,77

pogrebni,124,126-1 27

prikazi, 16-17, 16, 102-103,

114

70, 73,1 14 Nebamun,29

Nerer,23

Neferherenptah, 32

Nc:fermajat,gipsana ploča iz

nas1jednici,76-77,84

ženskikraljevi,92-95

krivovjerci iz Amarne, J\'fc:keue, 130 grobnice, 16 odjeća, 36,84,92 vid;; moda

Memfis, 10,40, 46,80 Nefenari,3.23, 92,92 o)u()(ld,40, 40-41 , 54

Menkaura(Mikerin), 46,49, Nefertiabet. princeza, 104 Opct, svetkovina, 59,105

krune, 18, 76, 91

kućeživota,IOO

80,81 Nc:fc:rtici,23,53,92. 95,95 Osorkon II., 8

Mentuhotc:p Il. 84. 94, 127 Nef tis,40,63,66, 116,120, 123 Otvaranje usta, ceremonija, 126

Mereret,nakit, 85

Mike[in,vidi Menkaura

Lahun,piramide,49 Min, 55

lavica, kao simbol,60 vidi i mirisi i tamjan, t03-104, 109

Sc:iunc:[ mitovi O stvaranju, 39,

ei-lisht, kipič iz, 76 40-41,42,76,IOOv;dii

1olOs, kaosimbol,29, 33,131 humak stvaranja

Luxor, 42,59, 105 mjesec,kaosimbol,73

M Moćnice,60

ma'af(kozmičkirc:d),75 moda, 34, 36

mačke,63 mumijc:, 45,63,63,66, 120,

magija, 66, 70,130-131 124,124, 126,126-1 27

iastrologija,111 Mut,54,56,58

irc:ligija,100, 114-115, 115

Majet (Ma'at-božica i50ne). ,.,N ____ _ _ 30, 60, 129 nakit, 36, 45, 73,85 vidi i

mam",il;,I06 amajlije i talismani

Nektaneb l., 60

Narmer, 10,76, 79, 80

Neit, 63,63,66,70, 123 vidi i svetkovine; obredi

Neit-ikret,92 ovan,kaosimbol,42,54,54

Nc:khebet, 60, 60, 85 vidiiRa;Amon

nlmtJ pokri\'alo za giavu, 75, Oziri5, 8, 18,40, 70,71,76

76,84,91 ilzida, 64,70,76,120-121,

Nc:uništivezvijezdc, 110, 131 120

Ni1, 14-15,33 ismn 60,71,75, 92, 119,

Nun, 40,41 123, 128-129

Nut, 39,40,43, 76,110,

112-113

papiru5,kaosimboi, 29, 33

o pčela, Zemlja (Donji Egipat),

obelisci, 42,51,88 29uidiiEgipat

obnavijanje,33,45uidii pektorali,44, 60,85 vidi i nakit

zagrobniživot Pepiankh,23

oboiavanjc: sunca, 52 vidi i Pepi 11.,81

Phiiac:, 69,69

pisari,21, 22, 29, 30, 30-31, Khafre, 10, 46,48-49, 80, Nekhebct, 60

80, 82 100,128

pismenost,22,35, lOOvidii

pismo

Khentkaues, 94 posmrmemaske, 13, 75, 126

plava kruna (KiNpmh), 91

ples, 17,\02-\03,126

pogrebi,l24vidiimumije

pokrivalo l'.a glavu (nemu), 75,

76, 84, 91

ponovno roaenje, kao simboi,

43, 45

Popisi kraijeva, 23,23

ponreti,16, 7S,84, 92 vidii

posmrme maske

Psametik J. , 119

Psthmlvidicrvena ibijda kruna

P5usenes l., 59

Ptah, 40,40

Ptolemej V.,2 1, 22

piramide,10, 46,48-49, 50-S1

Khufu, 10, 46,48,80,80

Lahun,49

mđJlabt,46, 48, 49

t. leidum,48

Menkaur2, 46,49, 80, 81

najranija, 46

inatpisi,49

Sakkara, 46

Srcdnjekraljevstvo, 49

Starokraljevsrvo, 46,80-81,

94

Svijena,48

Snofru, 48, SO,80

R Ra (Re),42-43, 70, 75, 76,80

R.a-Atum, 43 Pidi i Ra; Atum

Ra- Harakhte, 7,42,43, 70

raj,130-13lvidiizagrobni

Raml'.cs 1. , 59

RamOles [1.,23, 42,59,75,87,

92,99

Ramzes ll1 .,9S

Ramzesi,kraljevi,13, 27

d-Rashid (Rosena),21

Rekhmire, 34

Abusir,49, 5t Unas,49 i magija, 100, 114-115

Crvena,48,80 Velika, 46, 48,80

"četvrta",94 piramidion, SO, S! reljefi

Dahshur,48,49, 50,80 pismo, 20, 2! , 22,22, 2J,69, Aknaton(iNeferriri). S3

Đoserova, 49, 80 100 tidi i hijerogli fi ; Cezarion i Kleopatra, 64

Gil'.eh, 7, 46, 46,48-49,80, Dijete Horus. 70

80-81, 82,94 pod:.r.emnisvijet (Duat),43,71, egipatshtrgovina,13

Hawara,49 12 1, 128-129, 133 HalOf, 62

kao humak stvaranja, 46,51 pogrebniobn:di,99, 124, 126-127 izida, 16,69

Sakkara, 30, 46, 54, 80

sa rkof2Zi i kovčezi,66,69 , 1t0 ,

119, 120, 124, 127

Sekhmet,60,63

Selket, 63,63,66, 123

Scncb, 18,23

Seneđem, 31,119,126

SenusrecI., 76

Senusret II. , 16

SenusretlI l., 84,84,85

Sesostrist'idiSenusret

Set, 18,40,70, 73.76,109,1IO,

120,133

Seti (Sethos) J.,7, 16, 58,87,100

sfinge, 8, 49, 59, 59,82

JhabIiJ, 127,t30, 133

simbotizam llidihijerogli f; ime

Sirijci, 86

Sisobck, 119

siJ/rum, 16,103

skarabej,kaosimboi,33,42,

45, 112, 116

•• slike, 16,29,31, 34, 66, 77,92, Svetkovina Lijepog susreta, t04, TuunozisII.,86,92 -"W _____ _

TutmozisIlL,29,86,86 Wadjct, 16, 60,60

sluge,34,34 SvetkovinaOpet,59,105 Tutmozis ]V., 52,82,87 u'as(žezJQffioći), 40

)Jwijof(Horusovooko), 21,73,

116, 119

smrt, 110,119, 120.121, 130, pektorali, 45,60

posmrtna maska, 75

š.aš,Zemlja (Gornji Egipat), 29

Snofru(Sneferu),48, 50, 80 Sešen,23 U"----____ _ y

Sobekneferu,84,92

sokol, kao simbol, 42,70, 73

n"diiHorus; Ra-Harakhte

Soter,112

steie, 43,54, 70, 82

5u, 40, 76

strvinar,kaosimbol,60.75,85 ~T _____ _

suđenje, 127,128-129

sunca,bogovi,8,42-43,80

vidi i Arum; bogovi

sun<.:a, Grad vidi i H eliopolis

sunca,hramovi,Sl ddii

Tapcret, stela, 43

Taueret,63,114, 115

Teba, 10,52,55,66,84,85

Tefnm,40

pogrebnl,t27,13t

i Aknamn,52-S3

boje u,7,7, 18

funkcija, 16-t7, 18

ikrajolik, 15, 16, 18

l'idiinakir;slike,reijefe;

Young, Thomas, 21

zagrobniživot,29,30, 31,1 1S,

119,121,124,126-127,129,

kipove zanimanje (zvanje),3J,34,

perspektiva, 17 34

ipriroda, 16,33 zemljovidi,130

razvoj,10,13,16-17,53,84 zmija, kao simbol,54,55 Ilidii

učinakslojevau,7, 15

Unas, 49 zmija,kaosimbol, 91

unist3vanjeprotivnika,79,85, Zmija kaosa ~'idiApep

Tekstovi picamida,9,11O, 113 ureus (svetazmija/ kobra), 16, zviježđe, 39, 111,112-113

100,102 Tot (Djehuty), 20, 20,60, 76, 75, 91

100,100,129

svcćcnstvo,8,54,63,86-87,94, Thuja,12,69,134 v 100, 102-105 vidi i religija Tij,95 vladavina I-liksa, 10,85,

Trajanovkiosk,69 svetkovine, 77,88,99,104,

104-105,109,109t>idii Tutankhamon,2, \3,23,25, vladavina Perzijanaca, 13

53,86,87,88 vladavinaRima,13,69,93

ž žene,92-95

kraljice, 76-77,84,94,95

moć, 34-35,92-95

pismenost,3S

DREVNI EGIPAT

OVA JE KNJIGA SVOJEVRSTAN IZLOG UMJETNOSTI DREVNOG

E GIPTA U NJEZINU PUNOM SJAJU, OD PIRAMIDA KOJE NAS

OSTAVLJAJU BEZ DAHA I MONUMENTALNIH HRAMOVA DO

ŽIVIH ZIDNIH SLIKA, VELIČANSTVENO OBLIKOVANIH KIPOVA

KRALJEVA, KRALJICA I BOŽANSTAVA TE KRALJEVSKOGA NAKITA

IZVANREDNE SLOŽENOSTI.