Dubravka Popovic-Pojam i Vrste Upravnog Spora Prof. Dr-M.radjenovic

8/12/2019 Dubravka Popovic-Pojam i Vrste Upravnog Spora Prof. Dr-M.radjenovic

1/30

UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

POJAM I VRSTE UPRAVNOG SPORA

(DIPLOMSKI RAD)

MENTOR KANDIDATProf. dr. Mirjana Ra enovi Dubravka Popovi


2/30

SADRAJ

Strana

1. Istorijski osvrt na uspostavljanje upravnog spora . 2

2. Sadanje pravno ureenje upravnog spora u RS-u 5

3. Pojam upravnog spora 7

4. Naela upravnog spora 10

5. Predmet upravnog spora 15

6. Razlozi za voenje upravnog spora ... 18

7. Vrste upravnih sporova .. 21

8. Zakljuk . 27

9. Literatura .. 28


3/30

1. ISTORIJSKI OSVRT NA USPOSTAVLJANJEUPRAVNOG SPORA

Tokom vremena javio se problem kako obezbijediti kontrolu zakonitostirada uprave i njenih organa i zatititi prava pojedinca od nepravilnih inezakonitih postupaka upravnih organa. Istovremeno se postavilo i pitanjeneophodnosti da se sagleda i ocjeni icjelishodnosti i zakonitost upravnihakata. Meutim,ocjena cjelihodnosti proistie iz shvatanja javnog interesa idravnog razloga za donoenje nekog upravnog akta, a njih su bili u stanju jedino da utvrde vode i dravni organi, zbog toga ona nije mogla biti povjerena nikakvoj vlasti van same uprave, pa je ostala u nadlenosti viihupravnih organa, a u nekim sluajevima i parlamenata.

Neke drave, ukljuuju i i nau, taj zadatak su povjerile ve postoje imsudovima. Na ovakvo rjeenje, u principu, moe se dati primjedba da ononije u skladu sa princ ipom podjele vlasti na zakonodavnu, upravnu i sudsku,te da se na taj na in gotovo u potpunosti gubi samostalnost uprave poto biona, pored pot injenosti zakonodavnoj vlasti, postala pot injena i sudskojvlasti. Postojale su i primjedbe da sudije redovnih sudova nedovoljno znajuadministrativne propise i pravne odnose u upravi i njenim organima, kao ida su preoptereeni drugim poslovima. Da bi to sprije ile pojedine zemlje suoformile specijalne upravne sudove. Glavni cilj ovih sudova je da sudskavlast dri rad organa uprave u granicama zakona, kao i da bude konaniarbitar zakonitosti upravnih akata.

Prvi upravni administrativni sudovi bili su organizaciono u okviruadministracije. Meutim, oni su formalno u svom radu bili potpunonezavisni od upravnih organa te administracije i imali su samoadministrativno sudsku funkciju i bili bi osloboeni svih drugih poslova.Sami po eci osnivanjaadministrativnih sudova kojima je bila povjerena pravna kontrola upravnih akata veu se za polovinu XIX vijeka i zaevropsko kopno, jer su anglosaksonske zemlje tu kontrolu ve ranije povjerile postoje im redovnim sudovima. Otuda se razlikuju dva sistemasudske kontrole upravnih akata:anglosaksonski i kontinentalni .


4/30

Pored optih upravnih sudova u mnogim zemljama ukljuujui i one gdjevlada anglosaksonsko pravo, sve vie se osnivaju i specijalni upravni sudovi

za rjeavanje upravnih predmeta samo jedne vrste (npr. za socijalnoosiguranje, poreze, patent itd.). Ti posebni upravni sudovi u posljednjihnekoliko desetljea formiraju se u Velikoj Britaniji i u SAD1

U novije vrijeme, oni sporovi koji se pokreu zbog povrede osnovnih pravaovjeka i drugih ustavom garantovanih prava ne vode se pred upravnim ve pred ustavnim sudovima. To je naro ito sluaj u vajarskoj, Austriji i Njemakoj.

Prva posebna institucija koja je stvorena sa ciljem da zatiti prava graana uodnosu sa upravom formirana je u Francusko jo 1801. godine u formioblasnih (perfekturnih) savjeta i Dravnog savjeta. Njihov zadatak je bio darjeavaju sporove izmeu uprave i graana. Ovaj francuski sistemrjeavanja upravnih sporova, koji se pokazao uspjenim, posluio je kaomodel u organiuaciji upravnih sudova u skoro svim ostalim zemljamaEvrope2. Ipak, sam razvoj upravnog sudstva u rali itim zemljama je iaorali itim putevima i razli itim tempom. U Italiji, na primjer, uvedeni sulokalni prvostepeni sudovi ograniene jurisdikcije, a albe protiv njihovihodluka rjeavao je Dravni savjet. Zakonom od 1907. godine, u Italiji je

omoguena alba Kasacionom sudu protiv odluka Dravnog savjeta3

.I njemake zemlje poev od 1867 osnivaju zasebne upravne sudove sa tanonabrojanim sporovima koji su u njihovoj nadlenosti.Dananje upravno sudstvo u Saveznoj Republici Njemakoj je trostepeno. Unjenim lanicama postoje upravni sudovi i vii upravni sud, dok nasaveznom nivou postoji Savezni upravni sud4.

Sudska kontrola rada uprave u Srbiji datira jo od donoenja Ustava iz 1869.godine. Tim Ustavom Dravni savjet, koji je kao organ datirao jo iz 1805.godine iz vremena Karaor evog ustanka, po prvi put se javlja kaoadministrativni sud. I kod kasnijih promjenama ustava u Srbiji, Dravnisavjet je zadrao poziciju upravnog suda5.Sudska kontrola upravnih vlast i postojala je u Sloveniji, Dalmaciji, Banatu...i prije ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1918. godine.1 Dr. Nikola Stjepanovi, Dr. Stevan Lili, Upravno pravo, Zavod za udbenike i nastavna stredstva,Beograd 1991.2 Dr. N. Stjepanovi, Dr. S. Lili, isto3 Dr. N. Stjepanovi, Dr. S. Lili, isto4 Dr. N. Stjepanovi, Dr. S. Lili, isto5 Dr. N. Stjepanovi, Dr. S. Lili, isto


5/30

Nakon ujedinjenja 1918. godine, donoenjem Vidovdanskog ustava 1921.

godine u Kraljevini SHS, ostao je Dravni savjet kao vrhovni upravni sud, aosnovani su i upravni sudovi kojih je u poetku bilo est (u Celju, Zagrebu,Sarajevu, Beogradu, Skoplju i Dubrovniku). Ova upravno-pravna materija jeregulisana Zakonom o Dravnom savjetu i upravnim sporovima. Dravnisavjet je dobio nadlenost da rjeava u drugom stepenu o albama protiv presuda upravnih sudova, a u prvom stepenu protiv ukaza i ministarskihrjeenja.6 I prema Septembarskom ustavu koji je doneen 1931. godine u KraljeviniJugoslaviji ostaju nii upravni sudovi i Dravni savjet kao vrhovni upravnisud.

U poslijeratnoj Jugoslaviji Dravni savjet i upravni sudovi su ukinuti tako dau tim prv im godinama nije postojala suadska kontrola zakonitosti upravnihakata i ostvarivanje prava graana putem upravnog spora. Kontrola radaupravnih organa imala je razli ite vidove:

- kontrola od strane viih upravnih organa,

- nadzor predstavni kih organa dravne vlasti,

- nadzor kontrolnih komisija, sporadi ni nadzor sudova .

To zna i da nije postojao mehanizam redovne i sistematske kontrolezakonitosti upravnih akata i njihove dosljedne primjene kod zatite pravafizikih i pravnih lica. Tek 1952. godine upravni spor je uveden Zakonom oupravnim sporovima (ZUS), ime je uspostavljen upravni spor kao sistemskisudski oblik kontrole zakonitosti upravnih akata i njihove pravilne primjene(Slubeni list SFRJ br. 21/65). Novi ZUS je doneen 1977. godine(Slubeni list SFRJ br.4/77 i br. 36/77).

6 Z. Tomi, Upravno pravou , Javno preduzee slubeni list SRJ, Beograd


6/30

2. SADANJE PRAVNO URE ENJE UPRAVNOG SPORAU REPUBLICI SRPSKOJ

Vrenje prerogativa vlasti u primjeni prava na konkretne sluajeve je jedanod najvanijih i najosjetljivijih sektora djelatnosti organa uprave, pa zbogtoga u svim savremenim zemljama ono se podvrgava naelu legaliteta. Natom podru ju najee se kontrola ostvaruje sudskim putem pa je onacondicio sine qua non ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti, jer se to nijemoglo ostvariti putem upravne kontrole.7 Sudska kontrola predstavlja najvii oblik pravne kontrole zakonitosti radauprave, zbog toda se ona regulie posebnim propisima zakonima. I u BiH-u se na osnovu teoretskih saznanja i praktinih iskustava kao i iskustvadrugih savremenih zemalja dolo do zakljuka da svi primijenjeni oblicikontrole rada unutar organa uprave nisu mogli u potpunosti osiguratizakonitost u upavnom postupku pa je zato uvedena institucija upravnogspora na nivou entiteta.U Republici Srpskoj je u novembru 2005. godine usvojen novi Zakon oupravnim sporovima8.

Ovim zakonom se u sudski sistem RS uvodi institucija upravnog spora kojaregulie pitanje sistemske kontrole zakonitosti upravnih akata doneenih odstrane nadleni organi uprave, kao i da se zatite prava fizikih i pravnih licaod nepravilne primjene tih akata ime bi se ugrozila njihova zakonita prava.

Prije donoenja ovog zakona u Republic i Srpskoj primjenjivan je Zakon oupravnim sporovima (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 12/94) koji je bio preuzet iz upravnog zakonodacstva bive Jugoslavije.

Zakon o upravnim sporovima Republike Srpske regulie sva pitanja pokretanja tube, voenja sudskog postupka, donoenja sudskih odluka,(rjeenja i presuda) i izvrenja odluka suda kao i mogue pravne ljekove urali itim fazama upravnog spora.

7 Dr. Sead Dedi, Upravno pravo Bosne i hercegovine, Magistrat Sarajevo, 2001.8 Zakon oupravnim sporovima (ZUS RS), Slubeni glasnik RS broj 109/05 od 16.11.2005.


7/30

Novi Zakona o upravn im sporovima objavljen je u Slubenom glasnikuRepublike Srpske broj 109/05 od 16.11.2005. godine. i njime je zamijenjen

Zakon o upravnim sporovima iz 1994. godine.Zakon se sastoji od devet nejednakih dijelova:

1. Osnovne odredbe ( l. 1-4);2. Nadlenost ( l. 5-6);3. Upravni spor ( l. 7-14);4. Postupak (l. 15- 33);5. Pravni lijekovi (l. 34-49);6. Obaveznost presude ( l. 50- 52);7. Postupak zatite sloboda i prava pojedinaca zajamenih Ustavom

( l. 53-64);8. Kaznene odredbe ( l. 65-66);9. Prelazne i zavrne odredbe ( l. 67-69).

Slina situacija je i u Federaciji BiH gdje je takoe doneen Zakon oupravnim sporovima koji je objavljen u Slubenim novinama FBiH br.2/98 i 8/2000).


8/30

3. POJAM UPRAVNOG SPORA

Upravni spor predstavlja sudsku kontrolu rada upravnih organa. Ureen jeZakonom o upravnim sporovima. Bilo da upravni spor rjeava redovan sudili pak upravni sud, on i u sluaju kada ponitava nezakoniti upravni akt ikada sam rjeava upravnu stvar uzima aktivno uee u vrenju upravnevlasti priemu on djeluje kao neutralan i objektivan organ vlasti.Upravni spor je spor izmeu donosioca upravnog akta, koji dri da jenjegov akt zakonit, i subjekta koji smatra da su mu tim aktom povrijeenina zakonu zasnovana prava i interesi ili da je njime povrijeena objektivnazakonitost, dakle koji dri da je taj akt nezakonit.9

Zakon o uprvnim sporovima Republike Srpske u lanu 1. definie da Uupravnim sporovima sudovi odluuju o zakonitosti akata kojima republikiorgani uprave i republike upravne organizacije i organi jedinice lokalne

samouprave u optini i gradu, preduzea, ustasnove i druga pravna lica kojavre javna ovlaenja, rjeavaju o pravima i obavezama fizikih i pravnkihlica ili drugih stranaka u pojedinanim upravnim stvarima.10

U sudsko-upravno teoriji se razlikuju:

- Formalni pojam upravnog spora i- Materijalni pojam upravnog spora .

1. formalni pojam upravnog spora

U formalnom smislu postoje tri razli ita shvatanje upravnog spora:

- po prirodi suda koji rjeava upravni spor;

- prema posebnosti postupka koji se vodi pred sudom;

9 R. Markovi, Upravno pravo , Slubeni glasnik, Beograd, 1995.10 ZUS RS Slubeni glasnik RS, broj 109/05 od 16.11.2005.


9/30

- prema strankama koje se nalaze pred sudom.

Jedni posmatraju upravni spor prema prirodi suda koji rjeava upravni spor ,smatraju da su to oni upravni sporovi koje rjeava posebno specijalizovanosudstvo, bez obzira da li su to redovni sudovi unutar kojih se nalazi upravnosudstvo kao odvojen dio redovnog suda ili su uspostavljeni posebni upravnisudovi.

Drugi polaze od posebnosti postupka koji se vodi pred sudom . Upravni sporse vodi po posebnom upravno-sudskom postupku, a ne po pravilimakrivinog, parninog ili vanparninog postupka. Uvoenje posebnih pravila i procedura raspravljanja upravnih sporova je posledica njihove specifinosti i potrebe ue specijalizacije pravnika-sudija za upravno pravo i rjeavanjeupravnih sporova.

Kod treeg shvatanja upravog spora polazi se od profila stranaka koje senalaze u sporu pred sudom. Prema ovom shvatanju u upravnom sporu moraobavezno da uestvuje drava, odnosno njene uprave koje se nalaze kaooptuene strane. Ovakvo shvatanje upravnog spora je suvie iroko i ne vodirauna o drugim odrednicama upravnog akta koji je predmet spora. Na osnovu formalnih pojmova upravnog spora ne moe se otkriti njegova

sutina, odnosno ne zna se okoega se vodi i ta je cilj sudskog spora.2. Materijalni pojam upravnog spora

Do materijalnog pojma upravnog spora moe da se doe ako se razmori:

- predmet upravnog spora,

- razlog za njegovo pokretanje i

- svrha pokretanja spora.

Predmet upravnog spora je zakonitost upravnog akta ili opravdanostutanjauprave u konkretnom sluaju. Stranka koja nije zadovoljna rezultatomokonanog upravnog postupka ili odugovlaenjem zavravanja upravnog postupka, putem upravnog spora kod redovnog ili upravnog suda traisudsku zatitu svojih zakonitih prava. Sud provjerava tvrdnje tuioca da jeupravni akt nezakonit ili da jeutanje uprave neopravdano i po tom pitanju


10/30

donosi pravosnanu sudsku presudu. Ishod upravnog spora moe da budedvojak:

- sud moe da ustanov i da je tuba neosnovana i na taj na in osporenorjeenje organa uprave postaje pravosnano, ili da konstatuje da upravau konkretnom slu aju nije bila obavezna da rjeava konkretni slu aj;

- sud moe i da ustanovi da je tuba osnovana, pri emu e da ponitiosporeni upravni akt ili e da naredi upravi prekid utanja po konkretnoj

stvari.

Iz svega navedenog proizilazi da je u upravnom sporu tuena strana uprava.Tubom pred sudom tuilac, odnosno stranka koja nije zadovoljnadonesenim upravnim aktom, ili koja smatra da jeutanje uprave nezakonito,od suda trai pravnu zatitu. Rezultat upravnog spora je pravosnana sudska presuda. Sud moe da odbije tubu kao neosnovanu i tada rijeenje koje jedonijela tuena strana nadlena uprava postaje pravosnano ili moe dakonstatuje da tuena strana nije obavezna da rijeava konkretni sluaj.Ukoliko sud usvoji tubu upravno rijeenje se ponitava ili se organu upravenareuje prekidanjeutanja i da upravnu stvar rijei u skladu sa odredbamazakona u zadatom vremenskom periodu.

I javni tuilac i pravobranilac mogu da pokrenu upravni spor po slubenojdunosti ako smatraju da je dolo do povrede zakona u korist pojedinca iliorganizacije.Ovakvim pravnim rjeenjima obezbijeeno je da sudskoj kontroli podlijeusvi upravni akti.


11/30

4. NAELA UPRAVNO-SUDSKOG POSTUPKA

Iako ne postoje eksplicitno odreena naela upravno-sudskog postupka,ipak, na osnovu zakona o upravnim sporovima, mogu se izvu i odreenanaela koja su svojstvena proceduri rada i odlu ivanja u upravnim sudovima.Ta naela su:11

1. Na elo zakonitosti 2. Na elo zatite prava stranaka pred sudom, u vezi s njihovom

procesnom (ne)ravnopravno u 3. Ne elo dispozicije stranaka 4. Na elo oslanjanja na injeni no stanje iz upravnog postupka5. Na elo zbornog su enja6. Na elo odlu ivanje u nejavnoj sjednici 7. Na elo jednostepenosti i obaveznost pravosnanih sudskih presuda 8. Na elo o supsidijarnoj i shodnoj primjeni ZPP-a 9. Na elo o upotrebi jezika u postupku

10. Na elo o snoenju trokova postupka Na elo zakonitosti

Sud u upravno-sudskom postupku upravni spor raspravlja na osnovu zakona .Primjenom zakona upravni sud provjerava zakonitost osporavanog upravnogakta, dosljednost njegove primjene, kao i opravdanost i zakonitost upravnogutanja organa uprave u konkretnom sluaju. Ipak, ZUS daje mogunostsudu za fleksibilno djelovanje i orjentaciono ga upuuje kako da postupi, priemu moe koristiti i odreene postupke predviene ZPP. Naelo zakonitosti u upravno-sudskom postupku se preplie sa naelomdispozic ije stranaka, jer zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje ugranicama tubenog zahtjeva, priemu nije vezan zahtjevima tube.

Na elo zatite prava stranaka pred sudom u vezi s njihovom procesnom (ne)ravnopravno u

11 Prof.dr. Zoran R. Tomi, Upravno pravo, Javno preduzee slubeni list SRJ, Beograd


12/30

U upravnom sporu, tokom upravno-sudskog procesa, sve strane (tuilac itueni) trebalo bi da imaju izbalansirana procesna prava i da uivaju

podjednaku pravnu zat itu. Jednakopravnost stranaka pri upravnom suenjuogleda se u:

- dostavljanju tube na odgovor tuenoj strani,

- odravanju usmene rasprave,

- pogledu dostavljanja upravno-sudskih odluka,

- odnosu na obaveznost presuda,

- pogledu dostupnosti predvi enih pravnih ljekova.

Na elo dispozicije stranaka

Sud po pravilu djeluje u skladu sa pravcem i obimom izraene volje stranakadaju i prednost tuiocu, priemu se moraju potovati elementarne procesne predpostavke za voenje upravnog spora. Tokom upravno-sudskog postupka pojedine procesne radnje stranaka mogu prouzrokovati nemeritornozavravanje upravnog spora ili obustavljanje upravno-sudskog postupka. Tozna i da se uravni spor moe zavriti bez donoenja presude. To se deavakada tuilac odustane od tube i kod udovoljenja tubenog zahtjeva odstrane tuenog. Prilikom sudskog postupka potuju se granice zahtjevatube.Ipak dispozitivnost stranaka ima i odreena ogranienja, jer nezavisno odnavoda tube, sud po slubenoj dunosti mora da pazi na nitavnostosporenog akta, a upravno-sudski postupak se uvijek zavrava aktom suda,

bilo procesno pravnim (sudsko rjeenje o obustavi postupka) ili mer itornomodlukom (sudskom presudom).

Naelo oslanjanja na injenice iz upravnog postupka


13/30

U pravilu sud rjeava upravni spor na bazi injenica koje su utvr ene uupravnom postupku12. Meutim u posebnim sluajevima sud ima pravo da

sam utvr uje injenino stanje i da na tome zasnuje svoju odluku.Da bi sud imao pravo da u upravno-sudskom postupku sam utvr ujeinjenino stanje, potrebno je da su ostvarene dvije grupe predpostavki:13

Prvo, da je zbog bitnih manjkavosti upravnog postupka nemogua ocjenazakonitosti osporavanog akta. Ti nedostaci mogu biti:

- protivre nost u spisima kojima se utvr uje injeni no stanje,

- nepotpunost utvr enog injeni nog stanja,

- nepravilno izveden zaklju ak iz ustanovljenih injenica.

Drugo, kada je zbog greaka u utvr ivanju injenikog stanja u upravnom postupku, ekonominije i efikasnije rjeenje da sud utvrdi pravo injeninostanje, od ponitavanja upravnog akta i ponovnog voenja upravnog postupka kod nadlenog upravnog organa. Ovo se primjenjuje kada su:

- teko popravljiva teta po tuioca ako bi se predmet vratio nadlenomupravnom organu,

- kada je injeni no stanje o igledno druga ije od onog utvr enog uupravnom postupku,

- ako je u pitanju izdavanje akta u izvravanju sudske presude, koja nebude u potpunosti potovana.

Na osnovu injenica koje sud utvrdi ponitie akt kao nezakonit ili e odbititubeni zahtjev kao neosnovan.

Naelo zbornog suenja

12 Premalanu 29. Zakona o upravnim sporovima RS:Sud rjeava spor, po pravilu, na podloziinjenica koje su utvr ene u upravnom postupku.Kada sud na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu nainjenino stanje utvr eno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka, ponitie osporeni upravni akt i prvostepeni upravniakt ako je i on sadravao iste nedostatke te sam rijeiti upravnu stvar (spor pune jurisdikcije).13 Prof.dr. Zoran R. Tomi, isto


14/30

U upravnim sporovima uvijek sudi sudsko vijee, a ne sudija pojedinac.

Meutim u lanu 25. Zakona o upravnim sporovima RS dozvoljeno je da uupravnim sporovima sud rjeava po sudiji pojedincu ili u sjednici vijea

Naelo odluivanja u nejavnoj sjednici

U upravno-pravnom postupku sud vodi postupak i rjeava upravni spor unejavnoj sjednici, premda postoji i mogunost odravanja usmene rasprave.Predpostavke za odravanje su zakonom utvr ene i to u dva sluaja.

Prvo, odravanje usmene rasprave koristi se kod sloenih upravno-sudskih predmeta. Da li je predmet sloen ili ne odreuje sud u svakom konkretnomsluaju.

Drugo, usmena rasprava moe da bude odrana i kada predmet nije sloen,ako je potrebno bolje razjanjenje predmeta upravnog spora. Na usmenoj raspravi se sasluavaju stranke, svjedoci, po potrebi vjetaci izainteresovana lica na osnovuega moe da se bolje utvrdi injenino stanjeuz korienje dokaznog materijala. Inicijativa za odravanje usmene

rasprave moe da potekne od suda, a moe i od stranak u sporu, ali prijedlogstranaka sud ne mora da prihvati. Odluku o odravanju usmene raspravedonosi sudsko vijee. Izostanak jedne ili obje stranke u sporu ne dovodi doobustavljanja upravno-sudskog postupka. U tom sluaju je mjerodavnaocjena suda da li je predmetna rasprava za rjeavanje stvari, pa se raspravamoe odloiti ili obaviti bez prisistva stranaka.

Naelo jednostepenosti i obaveznosti pravosnanih sudskihodluka

U principu upravno-sudski postupak je jednostepen, pa je odluka suda kojomse postupak zavrava odmah pravosnana. Izuzetak je kada je kod odreenih pravnih stvari dozvoljena posebna sudska alba14, pa pravosnanost stie

14 lan 34. Zakona o upravnim sporovima RS: Protiv odluke donesene u upravnim sporovima ne moe seizjaviti alba, osim kada je to posebnim zakonom odreeno.Doklan 35. odreuje: Protiv pravosnane odluke okrunog suda donesene u upravnom sporu strankamoe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Vrhovnom sudu Republike Srpske, putemnadlenog suda.


15/30

drugostepena sudska odluka doneena povodom albe. Sudske odluke izupravnih sporova su obavezne.

Na elo supsijidarnoj i shodnoj primjeni ZPP-a

Primjena odgovaraju ih odrebi ZPP-a koristi se za popunu praznina u ZUS-a. Primjena ZPP-a pri rjeavanju upravnih sporova ne vri se bukvalno. Njegova uloga je supsijidarna i dopunska. Na primjer, ZPP se shodno primjenjuje na pitanja kao to su : procesne sposobnosti, zastupanja, punomo ja, izuzea, povraaja u preanje stanje itd.

Na elo o upotrebi jezika u postupku

Upotreba jezika kod upravno-sudskih postupaka vae isto kao i kod drugih pravnih postupaka.

Na elo o snoenju trokova postupka

U upravnim sporovima svaka stranka snosi svoje trokove.

Zahtje se podnosi zbog povrede zakona, drugog propisa ili opteg akta ili zbog povrede propisa o postupkukoja je mogla biti od uticaja na rjeenje stvari.


16/30

5. PREDMET UPRAVNOG SPORA

U pogledu na ina odre ivanja predmeta upravnog spora razlikuju se dvasistema:

- sistem generalne (opte) klauzule i

- sistem enumeracije (nabrajanja).

Sistem enumeracije podrazumjeva da su akti protiv kojih se moe pokrenutiupravni spor zakonom nabrojani, dok sistem generalne klauzule podrazumjeva da se upravni spor moe pokrenuti protiv svihupravnihakata 15. Negativna enumeracija je nabrajanje sluajeva u kojima seiskljuuje mogunost pokretanja upravnog spora.

Na zakonodavac je prihvatio model generalne klauzule kombinovan sasistemom negativne enumeracije, to zna i da upravni spor moe da se vodi protiv svakog konanog upravnog akta, moe da se pokrene i u sluajuutanja uprave, s tim to su predvi ena odstupanja kada je upravni sporunaprijed iskljuen.

Upravni spor se ne moe voditi:

15 Upravni akt u smislu ZUS RS (lan 7 stav 2) jeste akt kojimnadleni organ iz lana 4. ZUS RS rjeavao izvjesnom pravu ili obavezi, odnosno neposrednom linom interesu fizikih i pravnih lica ili drugihstranaka u kakvoj pravnoj stvari.Pod Nadlenim organom podrazumijeva se republiki organ uprave i republike upravne organizacije,organi jedinice lokalne samouprave, preduzea, ustanove i druga pravna lica kada u vrenju javnihovlaenja, rjeavaju u upravnoj stvari.


17/30

1. protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osiguranavan upravnog spora,

2. protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izri itoj odredbi zakona ne moe voditi upravni spor,

3. u stvarima o kojima neposredno na osnovu zakonskih ovlatenjaodlu uju Narodna skuptina RS, predsjednik ili jedan od

potpredsjednika RS. 16

I u stvarima iz take 2. i 3. predhodnog stava moe da se pokrene spor ako jeoragan pri donoenju akta prekora io svoju nadlenost ili nije imao ustavnaovlaenja za donoenje upravnog akta.

Upravni spor moe da se vodi samo protivupravnog akta . Upravni akt je aktkojim dravni organ ili druga organizacija u vrenju javnih ovlatenjarjeava o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije unekoj upravnoj stvari. Zna i, upravni spor se vodi protiv upravnog akta a ne protiv uprave. U prvom redu se posmatra sadraj akta a ne njegov izdavalac.To mora da bude individualni upravni akt a ne akt opteg karaktera. Drugaosobina upravnog akta je da je doneen u upravnoj stvari tj. da se njim

rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije17

.Da bi se pokrenuo upravni spor, upravni akt mora bitikona an , tj. mora bitidoneen u drugom stepenu upravnog postupka. Spor se moe pokrenuti i protiv prvostepenog upravnog akta ako protiv njega u upravnom postupkunema mjesta albi.Ako je rok za podnoenje albe ostao neiskoriten i prvostepeni akt stekaokonanost i pravosnanost, protiv njega nije mogue pokrenuti upravni spor.Upravni spor moe da se i protiv drugostepenog upravnog akta pokrene u zato zakonom predvienom roku. I upravni akti koji su doneeni po slobodnoj,diskrecionoj ocjeni nisu izuzeti od sudskog ispitivanja u upravnom sporu, stim to je mogue ispitivati samo njihovu zakonitost.Kao to je ve reeno, ukoliko nadleni organ ne donese odgovaraju iupravni akt moe se pokrenuti upravni spor zbog utanja i u tom sluaju seradi o personalnom upravnom sporu. Ali i tada je neophodno da organ nedonese prvostepeni upravni akt protiv koga nema mjesta albi ili ne donese16 lan 9. ZUS RS.17 Dr. Nikola Stjepanovi, Dr. Stevan Ili, Upravno pravo, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,Beograd 1991. godine.


18/30

drugostepeni akt po albi na prvostepeni akt ili na pvostepenoutanje.Zna i, u oba sluaja utanje mora da bude konano sa stanovita upravnog

postupka. Rok koji mora da protekne da se ne bi desilo da tuba budeodbaena kao preurnjena je 60 dana ako zakonom nije predvien krai rok.On se rauna od dana podnoenja zahtjeva stranke. Nakon isteka tog rokastranka je duna da se ponovo obrati organu trae i donoenje akta. To jetzv. pournica. Od podnoenja pournice treba da proe sedam dana i tektada stranka moe da pokrene upravni spor zbogutanja uprave. Pravo na pokretanje spora tee sve dok traje utanje uprave i nije vremenskiogranieno.to se tie naeg zakona, ukoliko sud nae da je tuba osnovana, i da jetueni organ bio duan da donese upravni akt one odrediti da nadleniorgan donese rijeenje. To je blie duhu naeg zakona od rjeavanja upravnestvari od strane suda. Tek kad organ donese konani akt i ukoliko strankanjim ne bude zadovoljna moe da pokrene upravni spor o zakonitostidoneenog akta.

Zna i, u upravnom sporu se ispituje samo zakonitost upravnog akta, mada postoji mogunost da predmet upravnog spora bude i zahtjev za povra aj stvari oduzetih u izvrenju osporenog upravnog akta i zahtjev za naknadu tete nanijete izvrenjem osporenog upravnog akta samo ako se tubom trai

i ponitaj upravnog akta (lan 11. ZUS RS).Prilikom ispitivanja zakonitosti upravnog akta sud moe da zaklju i da je aktzakonit ili da je nezakonit. Ako je zakonit, sude presudom odbiti tubu iakt ostaje na snazi. Ako sud nae da je akt nezakonit, one presudom ponititi upravni akt, a razlozi za to mogu da budu formalni ili materijalni.


19/30

6. RAZLOZI ZA VO ENJE UPRAVNOG SPORA

Za razliku od ocjene cjelishodnost, koja je u rukama viih organa uprave,dolo se do zakljuka da ocjena zakonitosti upravnih akata ne moe da bude povjerena viim upravn im organima, bez obzira to ti upravni organi(naro iti upravni organi vieg ranga) imaju ve i broj funkcionera sa pravnikim obrazovanjem. Razlog tome je to najee pravnici u organimauprave ne mogu ostati samo na terenu prava jere, zbog uticajadugogodinjeg rada u organima uprave, pravne momente mijeati samomentima cjelihodnosti.18. S druge strane, u demokratski ureenomdrutvu, sa politikom slobodom i garantovanim ljudskim pravima i

osnovnim slobodama, nespojivo je prepustiti organima uprave da budukrajnje sudije u vlastitoj stvari, jer oni za to nisu prikladni (nemo iudexidoneus in propria casa), bez obzira to uprava ima svoje organe kontrolezakonitosti rada organa uprave. Unutranja kontrola rada uprave je zavrnaradnja u procesu obaljanja djelatnosti uprave i javlja se kao jedno od naelanjenog funkcionisanja. Zbog svog znaaja za obezbjeivanje zakonitosti,nuno se javlja potreba pravnog regulisanja oblika i sadraja kontrole organa javne uprave.Bitna obeljeja kontrole organa uprave su:

- ostvarivanje kontrole na osnovu posebnih ovla enja (ovla enja zarjeavanje u drgom stepenu, ovla enja rjeavanja u svojstvunadzornog organa, ovla enja u obliku pruanjasudske zatite),

- specif i nost ovla enja koja se mogu primjenjivati u vrenju ovekontrole (ovla enje ponitavanja, mijenjanja i ukidanja upravnihradnji i uspostavljanja ranijeg stanja,

18 N. Stjepanovi, S. Lili, Upravno pravo, Zavod za udbeike i nastavna sredstva, Beograd, 1991.


20/30

- osobenost predmeta kontrole (upravni akt i upravne radnje kao predmet ove kontrole).

Kontrolisanje rada organa uprave javlja se kao specifian oblik pravnognadzora nad aktivnostima koje organi dravne vlasti vre u razli itimoblastima svog djelovanja. To je djelatnost u kojoj ovlaeni subjekti imaju pravo da provode nadzor i kontrolu nad ponaanjem uprave, na inom kakoona upotrebljava svoja ovlaenja i da li donosi akte, odnosno, da li preduzima adekvatne mjere u skladu sa svojim ovlaenjima. Upravnakontrola unutar same uprave ima znaajnu ulogu kod otklanjanja pojava protivpravnosti nezakonitosti, nepravilnosti i necjelishodnosti pr i vrenju politi ke i upravne vlasti.I pored kontrole koja se organizuje unutar uprava putem razli itih kontrolnihmehanizama pojavljuju se nezakoniti upravni akti kao i nedosljednjo provoenje zakonskih propisa ime se nanosi nepravda i teta kako fizikimtako i pravnim licima, pa se javila potreba da se uspostavi nova institucijakoja e biti nezavisna od organa vlasti svih nivoa, kao i upravnih iadministrativnih organa u svim djelatnosti koji donose upravne akte kojimase reguliu prava i obaveze fizikih i pravnih lica u upravnim stvarima.

Rjeenje tog pitanja je naeno tako to je ocjena zakonitosti povjerenasudovima.

Akti protiv kojih se pokree upravni spor su pogreni upravni akti i spadajuu podvrstu nezakonitih upravnih akata. Upravni spor se pokree ako je dolodo povrede zakona i drugih propisa prilikom donoenja upravnog akta.

Razlozi za pokretanje i voenje upravnog spora su u domenu zakonitosti.Svaki upravni akt za koji neko fiziko ili pravno lice smatra da je nezakonitili da se ne primjenjuje dosljedno moe da bude napadan i poniten, kakozbog formalno pravne nezakonitosti tako i zbog materijalnopravnenezakonitosti. 19

Materijalnopravna nezakonitost se javlja ako:

- nije nikako primjenjen mjerodavni propis za rjeavanje stvari ukonkretnom sluaju,

19 Dr. Zoran R. Tomi, Upravno pravo, Javno preduzee slubeni l ist SRJ, Beograd


21/30

- nije pravilno primjenjen zakon, to jest bilo je pogreno tumaenje

sadrine i smisla mjerodavnog materijalnog propisa.Kod diskrecionih upravnih akata materijalna nezakonitost ima dva oblika:

- prekora enje datog ovla enja na slobodno ocjenjivanje i

- vrenje slobodne ocjene protivno svrsi povjerenog ovla enja 20

Oblici formalnopravne nezakonitosti su:

- nenadlenost, pri emu je apsolutna stvarna nenadlenost razlognitavnosti rjeenja i na nju sud mora posebno da pazi i to po slubenojdunosti;

- povreda pravila upravnog postupka, koji je predhodio donoenjuupravnog akta koji se tubom osporava;

- nedostaci u formi izadatog akta;

- greka prilikom utvr ivanja injeni nog stanja nepotpuno utvr enoinjenino stanje u bitnim takama i pogreno utvr eno injenino stanje.21

Ukoliko se izvede pogrean zakljuak iz ta no utvr enog injeninog stanjato je pravna greka na granici izmeu materijalnopravne i formalnopravnenezakonitosti.Sud uvaava samo oneinjenice koje su utvr ene pri voenju upravnog postupka, ali i nove injenice i novi dokazi mogu uticati u upravnom sporuako ukazuju da je injenino stanje razli ito od onoga utvr enog u upravnom postupku.

ZUS RS ulanu 10. definie sluajeve u kojima se moe pobijati upravniakt22.

20 Dr. Zoran R. Tomi, isto21 Dr. Zoran R. Tomi, isto22 Upravni akt se moe pobijati:1) ako akt sadri takve nedostatke koji spreavaju ocjenu njergove zakonitosti ili nedostatke koji gaine

nitavnim;2) ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opti akt;3) ako je akt doneen od strane nenadlenog organa;


22/30

7. VRSTE UPRAVNIH SPOROVA

Klasifikacija upravnih sporova se u pravnoj teoriji moe izvriti po raznimkriterijumima. Na primjer, po cilju voenja upravnog spora, po ovlaenjimasuda koji vodi upravni spor i po mnogim drugim kriterijumima. Ovdjee bitinavedene neki kriterijumi po kojima se najee u pravnoj teoriji vrikvalifikacija vrsta upravnih sporova:

1) Upravni spor ograni ene jurisdikcije i upravni spor pune jurisdikcije;

2) Subjektivni i objektivni upravni spor;

4. Stvarni i personalni upravni spor;

3) Upravni spor presu ivanja i upravni spor bez presu ivanja;

5) Srandatdni i sueni upravni spor;

6) Prvobitni i naknadni upravni spor;

7) Jednostepeni i dvostepeni upravni spor.

1) Spor ograni ene jurisdikcije (spor za ponitenje upravnog akta) i spor pune jurisdikcije (sud odlu uje o samoj upravnoj stvari)

Upravni sporograni ene jurisdikcije je u naem pravu pravilo, tj. standardna pojava. U sporu ograniene jurisdikcije zadatak suda je samo da ocjenizakonitost rada uprave tj. da ocjeni zakonitost osporenog akta, ili da ocijenida li je osnovanoutanje uprave. Ukoliko sud utvrdi da je akt nezakonit, akt

4) ako u upravnom postupku koji je akti predhodio nije nije postupljeno po pravilima postupka, a naroitoako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvr eno ili to je iz utvr enih injenica izvedennepravilan zakljuak u pogleduinjeninog stanja;

5) ako je nadleni organ rjeavajui po slobodnoj ocjeni prekoraio granice ovlaenja koja su mu datazakonom i odluio suprotno datom ovlaenju.


23/30

se ponitava i predmet se vraa u stanje u kojem se nalazio prije nego to jedonijet poniteni akt. Organ iji akt je poniten duan je da donese novi

upravni akt u skladu sa pravnim shvatanjem suda i primjedbama u pogledu postupka, a sve to pod uslovom da je potrebno donoenje novog upravnogakta. Glavni cilj spora za ponitenje upravnog akta je zatita objektivnezakonitosti. Ako sud ocijeni da jeutanje uprave nopravdano on nareuje dase upravni postupask u razumnom vremenu okona radi zatite pravatuioca, jer odugovlaenjem upravnog postupka kre se njegova prava imoe mu se nanijeti nenadoknadiva materijalna ili moralna teta.

U upravnom sporu pune jurisdikcije sud moe, mada nije obavezan, da sammeritorno rijei upravnu stvar. Tu su ovlatenja suda mnogo vea nego usporu za ponitenje upravnog akta. Kada sud u sporu pune jurisdikcije presudom poniti osporeni upravni akt, on tom presudom rjeava i upravnustvar, a ta presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt.

Spor pune jurisdikcije ima tri osnovna oblika:

- Prvi oblik je kada sud, pored rjeavanja upravnog spora o zakonitostiupravnog akta tj. glavne sudske stvari, istom presudom rjei i samu upravnustvar.

Da bi sud rjeavao konkretnu upravnu stvar on mora da ocjeni da li je priroda upravne stvari takva da je on moe rijeiti, i da ustanovi da li jeinjenina podloga dovoljna za donoenje takve sudske odluke.

- Drugi oblik je odlu ivanje o zahtjevu za naknadu tete ili za povraajoduzetih stvari po osnovu ponitenog akta. Ako sud poniti osporeni upravniakt moe i da odlui o tuioevom zahtjevu za naknadu tete ili za povraajoduzetih stvari, kada u postupku upravnog spora sud utvrdi da postojeeinjenino stanje to omoguava, a ako ne, sud upuuje podnosioca tubespor rjeava putem graanske parnice.

- Trei oblik se javlja kao naknadno sudsko rjeavanje upravne stvari tjtuilac pokree tubu zbog neizvrenja pravosnane sudske presude. I tu postoje dva razli ita sluaja:

- kada uprava pri donoenju novog akta zanemari sudsku presudu ili- kada i dalje uti.


24/30

U prvom sluaju sud e po novoj tubi sam rijeiti upravnu stvar ponitavanjem upravnog akta i donoenjem presude pune jurisdikcijeime je

meritorno rijeena upravna stvar.U drugom sluaju, da bi sud mogao meritorno odlu iti o upravnoj stvarimoraju biti ispunjeni sljede i uslovi:

- da upravni organ nije u propisanom roku izvrio pravosnanu sudskuodluku,

- da se stranka ponovo obratila upravnom organi koji je i dalje nastavio sa utanjem i

- da se upravni organ jo jednom ogluio o poziv suda da izvri presudu.

Naravno kod svakog od ovih postupaka moraju se potovati propisdanirokovi.

2) subjektivni i objektivni upravni spor

Podjela upravnih sporova na subjektivne i objektivne izvodi se premacilju i predmetu spora.Podjela prema cilju: cilj subjektivnog upravnog spora je zatita subjektivnih prava i interesa, a cilj objektivnog upravnog spora je zatita objektivnezakonitosti.

Podjela prema predmetu: subjektivni upravni spor je upravni spor za ocjenuzakonitosti konkretnog osporenog upravnog akta, a objektivni upravni spor je spor za ocjenu zakonitosti opteg pravnog akta uprave tj. pravnog propisauprave.Kod subjektivnog upravnog spora kao tuioci se pojavljuju: pojedinac, grupagraana, naselje, ili pravno lice (organizacija, nevladino udruenje graana islino) kojima je upravnim aktom povrijeeno neko na zakonu zasnovano pavo ili interes.Jedino je teko razgrani iti da li su subjektivni ili objektivni upravni sporovikoje pokreu javni pravobranilac i javni tuilac kada se zbog nezakonitostiupravnog akta nanosi teta dravi ili jedinici lokalne samouprave.


25/30

Po naem zakonu prema predmetu upravnog spora mogue je voditi samosubjektivni spor, jer se on moe voditi samo protiv upravnih akata.

Meutim, to u potpunosti vai samo ako je spor pokrenut od stane fizi kogili pravnog lica koji smatraju da im je pravnim aktom povrijeeno neko pravo ili interes koji je zasnovan na zakonu.

Ako je upravni spor pokrenut od strane dravnog tuioca zato to jeupravnim aktom povrije en zakon u korist pojedinca ili pravnog lica, takavupravni spor sa stanovita cilja vie ima obiljeja objektivnog upravnogspora, jer mu je cilj zatita objektivne zakonitosti. Isto vai i ako spor pokree javni pravobranilac kada je upravnim aktom povrijeen zakon natetu drave ili ustanove koju on zastupa.23

U naem pravu ne postoji mogunost da se upravni spor pokrene protivnormativnog akta, jer je predvi eno da se ustavnost i zakonitost takvih akataocjenjuje od strane ustavnog suda. U stranom pravu to nije uvijek sluaj. Npr. u Francuskoj se pred Dravnim savjetom koji ima karakter Vrhovnogupravnog suda moe izjaviti alba povodom opteg pravnog akta u roku oddva mjeseca od njegovog objavljivanja u slubenom listu. Poslije isteka togroka, taj opti pravni akt organa uprave moe se pred Dravnim savjetomosporavati samo povodom nekog konkretnog sluaja, ali u tom sluaju

odluka Dravnog savjeta vai samo za taj konkretni sluaj.Zna i u subjektivnom upravnom sporu kao tuioci se pojavljuju pojedinac ili pravno lice, koji pokreu upravni spor protiv individualnog upravnog akta iliutanja uprave radi zatite subjektivnog prava.

Objektivni upravni spor pokree dravni tuilac ili javni pravobranilac. Onse pokree zbog povrede objektivnog prava, radi zatite zakonitostikonkretnog pravnog akta.

3) stvarni i personalni upravni spor

Prema predmetu i cilju mogu se razlikovati stvarni upravni sporovi i personalni upravn i sporovi.Stvarni upravni spor vodi se radi utvr ivanja zakonitosti doneenih upravnihakata- in rem .

23 R. Markovi, Upravno pravo , S lubeni glasnik, Beograd, 1995.


26/30

Personalni upravni spor se vodi zbogutanja, to jest ne injenja upravnogorgana da da izvri sudsku odluku i po toj odluci donese traene upravne

akte. Takav upravni spor je usmjeren prema nadlenom upravnom organu in personam koji bez razlogauti, odnosno ne izvrava sudsku odluku.

4) spor presu ivanja i spor bez presu ivanja

U svakom upravnom sporu moe se pojaviti:

- upravni spor sa presu ivanjem i

- upravni spor bez presu ivanja.

U upravnom sporu sa presuivanjem donosi se presuda o pravnoj sudbiniosporenog upravnog akta. Upravni spor sa presuivanjem moe da se zavri po skraenom postupku bez voenja sudskog postupka. To je sluaj kadaupravni akt sadri o igledne i bitne nedostatke koji speavaju ocjenunjegove zakonitosti.U opravdanim sluajevima spor sa presuivanjem se zavrava poslije analizetubenog zahtjeva i ocjene zakonitosti osporenog upravnog akta. Ishodupravno-sudskog postupka i presude moe biti da akt ili ostaje na snazi ili se

ponitava, tj. uklanja iz pravnog poretka.U upravnom sporu bez presuivanja ne dolazi do donoenja presude zbog:

- odbacivanja tube ili

- obustav ljanja upravno-sudskog postupka.

Do odbacivanja tube dolazi kada nedostaci tube nisu otklonjeni u za toostavljenom roku ili kada nema osnovnih pretpostavki da se pokrene upravnispor.Do obustavljanja upravnog spora dolazi ako tuilac odustame od tube iliako tueni organ donese novi akt, a tuilac izjavi da je saglasan sa novimupravnim aktom.

5) standardni i sueni upravni spor


27/30

Sueni upravni spor vodi se samo u sluajevima kada je zakonom ukonkretnoj stvari iskljuen upravni spor a organ je pri donoenju pravnog

akta prekoraio granice ovlatenja ili je prekora io granice nadlenosti. Utim sluajevima predmet upravnog spora moe biti prekoraenje ovlaenja propisanog od nadlenog organa ili stvarne i mjesne nadlenosti organa, aline i druge mogue nezakonitosti upravnog akta koji je u pitanju.Kod nas upravni spor ima standardni karakter, to jest. moe da se vodi protivsvakog upravnog akta pozivanjem na bilo koji razlog njegove nezakonitosti(primjena takozvane generalne klauzule ). Izuzetci su taksativno nabrojani ito je tzv.negativna enumeracija u pogledu predmeta upravnog spora.

6) prvobitni i naknadni upravni spor

Naknadni upravni spor je onaj koji se pokree da bi se ocijenila zakonitostupravnog akta koji je donesen vezano za sudsku presudu iz ranijeg prvobitnog upravog spora. Znai, novi akt koji je donesen od strane organauprave nije u skladu sa presudom suda donesenom u upravnom sporu.Prvobitni upravni spor je spor ogrniene jurisdikcije dok je naknadni upravnispor pune jurisdikcije. Ako je pak jedan upravni spor rjeavan i zavren u punoj jurisdikc iji, do drugog naknadnog upravnog spora po istom upravnojstvari uopte ne moe doi.

7) jednostepeni i dvostepeni upravni spor

Upravni sporovi mogu biti jednostepeni ili dvostepeni. U jednostepenom upravnom sporu odluke sudova, presude i rjeenja ozavretku upravno-sudskog postupka su odmah pravosnane. Zna i,iskljuena je redovna pravna kontrola sudskih odluka po albi pred viimsudom. U Republici Srpskoj upravni spor je jednostepen, iakolan 34. ZUSRS dozvoljava da se izjavi alba u posebnim sluajevima koji su zakonomodreeni.Dvostepenost upravnog spora zna i da postoji mogunost albe protivodluke donesene u prvostepenom sudsko-upravnom sporu24. Nastupanje pravosnanosti prvostepene odluke se odlae do isteka roka za moguualbu. Ako je alba blagovremeno izjavljena mora se donijeti drugostepenaodluka. Drugostepena odluka u upravnom sporu je uvijek pravosnana.Dvostepenost upravnog spora je izuzetak u upravno sudskom postupku. Onamora da bude izri ito odreena i primjenjuje se samo na prop isane upravne

24 Dr. Zoran R. Tomi, isto


28/30

sluajeve. Sudska praksa pokazuje da je opravdano postojanje dvostepenihupravnih sporova zbog raznih negativnih pojava i manjkavosti sudstva koje

nije imuno na politike uticaje, nesposobnost i u krajnjem sluaju ak i nakorupciju.

8. ZAKLJU AK

Znaaj zakona o upravnim sporovima je u tome to on predstavlja pravnuodbranu od nezakonitih upravnih akata i mahom je pouzdan mada ne i uvek jednostavan25. Graanima i pravnim licima u njihovim odnosima sa javnomupravom on daje odreenu sigurnost dae njihova prava biti priznata i daobaveze koje im se odrede nee biti vee od onih koje su zakonom utvr ene.Mogunost voenja upravnih sporova karakteristina je za drave u kojimavlada naelo zakonitosti, vladavine prava i pravde, i gdje je odnos izmeugraana i uprave precizno regulisan zakonom.Ako se graaninu u upravnom postupku ne prizna neko pravo koje mu pozakonu pripada ili ako mu se prizna u manjem obimu, ili ako mu se nareujeneko injene ili davanje u veem obimu nego to predvia zakon, on moeda trai zatitu svojih prava u upravnom sporu. Institucija upravnog spora,koja je sastavni dio sudskog sistema, omoguava da se uklone oni upravniakti koji su doneeni a nisu zakoniti, to jest, ti upravni akti se ponitavaju injihova retroaktivna dejstva se briu. Ukoliko je potrebno sudovi mogu daodrede pravac postupanja organa javne uprave prilikom donoenja novogrijeenja u upravnoj stvari a sud ima i zakonsku mogunost da sam

meritorno rijei upravnu stvar, putem tzv. spora pune jurisdikcije . Na tajna in sud preuzima upravni posao i sam ga zavrava, ispravljaju i takonezakonitosti upravnog akta i/ili nepravilne postupake upravnih organa.Veliki je znaaj presuda koje se donose u upravnim sporovima, naro itoobrazloenja tih presuda, jer one se periodino objavljuju i predstavljajusmjernice za dalji rad slubenika u organima javne uprave.

25 Dr. Zoran R.. Tomi, isto


29/30

9. LITERATURA

1. Prof. Dr. Zoran R. Tomo , Upravno pravo, Javno preduzee slubenilist SRJ, Beograd

2. Dr. Nikola Stjepanovi, Dr. Stevan Ili , Upravno pravo, Opti deo,Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 1991.

3. Prof. Dr. Ratko Markovi , Upravno pravo, Opti deo, Slubeniglasnik, Beograd, 1995.

4. I. Krbek, O upravnom sporu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,3-4/54

5. .urkovi, Spor pune jurisdikcije i njegova namjena Arhiv (.)1 - 2/69.

6. Tomislav Ral i , Pravna sredstva u upravnom sporu i nadlenostsudova za njihovo rjeavanje, Pravni ivot, Beograd, br. 4 1982.

7. L. Dragojevi , Predhodni i naknadni spor po Zakonu o upravnimsporovima, Arhiv (), 1 2/74.

8. Ivanevi Iv i Lali , Zakon o upravnim sporovima sakomentarim i sudskom praksom, Zagreb, 1958.

9. L. Ivanevi, Odlu ivanje u upravnim sporovima nakon reforme,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1/89.

10. Muzafer Arapovi , Upravni spor protivutanja uprave, Pravna


30/30

misao, Sarajevo, br. 28 1980.

11. Prof. Dr. Ivo Borkovi, Upravno pravo, Informator, Zagreb 1991.12. Prof. dr. Sead Dedi , Upravno pravo Bosne i Hercegovine,

Magistrat, Sarajevo 2001.

13. Zakon o upravnom sporu, Slubeni glasnik Republike Srpske, broj109/05 od 16.11.2005. godine.

Documents

Dubravka Popovic-Pojam i Vrste Upravnog Spora Prof. Dr-M.radjenovic