Upload
ivancica-karlovic
View
149
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Dubrovačke ljetne igre kroz povijestIvančica Karlović
SADRŽAJ
1. UVOD
2. Dubrovnik
3. Dubrovačke ljetne igre Povijesni okvir
Začetak Dubrovačkih ljetnih igara
Razvoj
O igrama
Libertas
Nagrade
Igre danas
4. Izvori
UVOD
„Dubrovnik je jedinstvena pozornica na svijetu, otvorena nebu, pokretna, mobilna i prikladna za
svaki književni izraz. …
Grad od kamena i sna.”
Jure Kaštelan
UVOD- DUBROVNIK
Uspješan razvoj Dubrovnika u prošlosti uvjetovan povoljnim zemljopisnim smještajem
Pojačani promet između istoka i zapada, za vrijeme i nakon križarskih ratova, potaknuli su u 12. i 13. stoljeću razvoj pomorsko-trgovačkih središta poput Dubrovnika→ Oslobađa se Mletačkog utjecaja
u 14. stoljeću (uz Veneciju i Anconu) postaje najznačajnija pomorsko-trgovačka sila Jadrana
15. stoljeće- samostalno biranje kneza i vijećnika, kovanje novca i državna zastava s likom sv. Vlaha, samostalno zakonodavstvo
16. stoljeće- Zlatno doba Dubrovačke Republike (pomorska trgovina, razvijena mornarica) Materijalno blagostanje, osjećaj sigurnosti i slobode→
formirana kultura življenja u humanističkom duhu i potaknut kreativan stvaralački polet
dometi u urbanističkom i graditeljskom razvoju koji se zadržao do danas u književnosti i pjesništvu (Marin Držić, Ivan Gundulić), znanosti (Ruđer Bošković) i drugim vidovima umjetnosti i kulture
potres 1667.! ukinuće Dubrovačke Republike 1808., pripajanje
ostatku Dalmacije i Hrvatske 1815.
Dubrovačke ljetne igre
Povijesni okvir
U vrijeme osnutka diljem Europe nastajala brojna kazališna i glazbena događanja
O turizmu kao o masovnom fenomenu može se govoriti unazad šezdesetak godina. Nakon Drugoga svjetskog rata najprije je došlo do obnavljanja turističke infrastrukture uništene u ratnim razaranjima i njezine nacionalizacije, a istodobno su se počeli osnivati nacionalni parkovi i parkovi prirode te dramski, filmski i glazbeni festivali- među njima i Durovačke ljetne igre
1933. u Dubrovniku je održan čuveni svjetski kongres PEN-klubova→ na poljani pred Kneževim dvorom Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba u režiji Tita Strozzija, izvelo pastirsku igru Ivana Gundulića Dubravka. Veliki uspjeh ovog muzičko-scenskog spektakla u autentičnom povijesnom ambijentu doveo do ideje o potrebi osnivanja redovnog Dubrovačkog ljetnog festivala
Začetak Dubrovačkih ljetnih igara
5 godina nakon završetka 2.svjetskog rata, 1950., utemeljene Dubrovačke ljetne igre
Hamlet, Tvrđava Lovrijenac, Dubrovačke ljetne igre, 1952.
Razvoj
1950. Na poljani pred Isusovačkom crkvom održan niz koncerata, pet
dramskih naslova i lirska večer
izvođeni Ivan Lukačić, Ivan Mane Jarnović, Marin Držić (Dundo Maroje, Skup) , M. Benetović (Hvarkinja), nepoznati autor 17. st. (”Ljubovnici”), te dubrovačka obrada Moliera iz 18.st.
1951. najveća programska inovacija bila je uvođenje u repertoar baleta i
opera
predstava Plakir Marina Držića - reditelj Marko Fotez i scenograf Miše Račić osmislili u prostoru parka Gradac
↓
postavljanjem predstave u autentičnom ambijentu počinje tradicija dubrovačkog ambijentalnog kazališta
Djela Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Ivana Gundulića i Ive Vojnovića postala su okosnica dramskog programa
spoznaja o važnosti ambijentalnosti → mogućnost ambijentalnog sažimanja klasičnih europskih dramskih djela s trgovima, palaćama, tvrđavama i parkovima Dubrovnika
1952.
Marko Fotez postavlja Hamleta na Tvrđavu Lovrjenac, koja ubrzo postaje poznata u svijetu kao idealan scenski prostor za ovu predstavu kao i ostala vrhunska ostvarenja svjetske literature
1973.
jedrenjak “Santa Maria”
Početak sedamdesetih – nekonvencionalne dramske forme
O igrama
najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj
jednom godišnje od 10. srpnja do 25. kolovoza
Osnivač i vlasnik→ grad Dubrovnik
mjesto susreta, ideja i novih projekata
Temeljno estetičko polazište programa zadano upravo baštinom i dubrovačkom ambijentalnošću
Lokacije
Akvarij Knežev dvor Palača Sponza
Ispred Crkve
sv.Vlaha
• Crkva sv. Ignacija• Držićeva poljana• Kupalište Šulić
Ljetnikovac Skočibuha Otok Lokrum Boškovićeva poljana
Poslijediplomsko središte Dubrovnik
Tvrđava Revelin
Libertas
Jedna od zastava Dubrovačke republike imala je natpis "libertas„ (lat.sloboda)
Ta se zastava koristi prilikom otvorenja Dubrovačkih ljetnih igri, kada se podiže na Orlandov stup uz stihove Himne slobodi
"Non bene pro toto libertas venditur auro"
Nagrade
ORLANDO
Od 1976. dodjeljuju se nagrade Hrvatske radiotelevizije za najbolja dostignuća u glazbenom i dramskom programu Dubrovačkih ljetnih igara
NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA Organizator provedbe i dodjele
nagrade je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, a dodjeljuje se od 1996.
Igre danas
Turistički proizvod s više od 60,000 posjetitelja (po broju posjetitelja odmah iza zidina)→ razvijen, dominantan kulturni turizam
Financijska održivost- financiraju se 30-50% iz vlastitih sredstava, ostalo financiraju grad i država
NOVI VIZUALNI IDENTITET
Tlocrt grada Dubrovnika ucrtan u ljudsko srce vizualni je identitet od prošlih, 64. Dubrovačkih ljetnih igara
Dubrovnik se predstavlja kao živi organizam koji slavi i živi umjetnost
„Vizualna sličnost srca i tlocrta grada izgleda banalno jednostavno i upravo zbog toga na najbolji način pojačava poveznicu između arhitekture grada i anatomije živog organizama koji živi i slavi umjetnost. Dubrovnik o kojem mi govorimo nije od kamena, nego od čiste emocije”
Izvori
http://experience.dubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1503&id_main=1503#.UwrDVfl5Nic
Marić, A., 2007., Dubrovačke ljetne igre, seminarski rad
www.geografija.hr/clanci/print-verzija/1506/bastina-u-turizmu-dubrovacko-neretvanske-zupanije.htm
www.dubrovnik-festival.hr
http://hr.wikipedia.org/wiki/Libertas_(Dubrovnik)
Pitanja?
Hvala na pozornosti!