e-pv 3697

privredni vjesnik

3 6 9 7

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 3. listopada 2011.Godina LVIII / Broj 3697.www.privredni.hr

20102010

AZTN PROTIV KARTELA / OTKUP VOĆA UZ SUBVENCIJE / PREDSTAVLJANJA / POTRESI U REGIJI / SVIJET FINANCIJA

Gdje se više krade?Istraživanja pokazuju da je rad čak 81 posto od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave netransparentanAKTUALNO

STR. 4

Zaboravili na veliko tržišteJoš 1992. tvrtke iz Hrvatske bile su među 10 najvećih dobavljača UN-a. Danas ne prodaju UN-u gotovo ništaAKTUALNO

STR. 8

Osnovan Klub izvoznikaUz velikih 11 tvrtki koje već jesu članice, u Klub su dobrodošli svi koji žele potaknuti rast izvozaAKTUALNO

STR. 5

intervju: Andre-MArc Prudent Hrvatsko je bankarsko tržište spremno za konsolidaciju, kaže predsjednik uprave Societe Generale-Splitske banke>> 6-7

tiHA revolucijA Protiv neodGovorniHPaketom od šest mjera napravljen je iskorak prema (ekonomski) sjedinjenim europskim državama>> 4-5, een

>>10-11

pv analiza

StečAj ne vodi uvijek u

ProPASt U Slavoniji postoje primjeri tvrtki

koje su nakon stečaja i preustroja ponovno zaživjele i danas

pozitivno posluju

pOSEBan

pRilOG

EEn info

Što donosi

Enterprise Europe Network

21.�Meñunarodna�manifestacija

2011.

www.zsd.hr

Pod�visokim�pokroviteljstvom i

Zadružni savez Dalmacije i Udruga vinogradara i vinara Dalmacije organiziraju

21. Meñunarodnu manifestaciju vinogradara i vinara SABATINA 2011., koja će se održati

o d 2 0 1 1 . u , H o t e l .

predsjednika�RH�prof.�dr.�sc.�Ive�Josipovića Vlade�RH

3 . d o 6 . s t u d e n o g Z A D R U K O L O VA R E

OA

D

RIINR

A

DL

MA

C

UDRUGA

VIN

GR

A

AVA

AIJ

Evinogradara�i�vinara

SVI ZAINTERESIRANI PROIZVOðAČI

TITULU ŠAMPIONASABATINE 2011.Uzorci za natjecanje zaprimat će se do

četiri zasebnapovjerenstva

buteljiranih vinajakih alkoholnih

pićaotvorenih vina

021 348 365 021 348 388

vina

i jakih alkoholnih pića mogu sudjelovati u

natjecanju za prestižnu

u prostorijama Zadružnog

saveza Dalmacije (Split, Kamila Tončića 4) svakim

radnim danom (pon-pet) u vremenu od 7 do 14 sati.

Ocjenjivanje proizvoda vrše

sastavljena od ovlaštenih

stručnjaka s područja cijele Hrvatske. U

kategorijama (crnih, bijelih,

rose, pjenušavih i desertnih) i

ocjenjuju se kvaliteta i izgled proizvoda. U

kategoriji tzv. (vina koja još

nemaju dozvolu za stavljanje u promet)

ocjenjivanje kvalitete proizvoda ima edukativno-

natjecateljski karakter, kojem je cilj potaknuti

proizvoñače otvorenih vina na stvaranje robne

marke i zaštitu proizvoda.

PROPOZICIJE i PRIJAVA za sudjelovanje u

natjecanju mogu se preuzeti na ili u

ZSD-u, a za sve dodatne informacije obratite se na

tel. i ili

7. listopada 2011.

www.zsd.hr

[email protected]

1907

SPLIT

Do�31.10.2011.�osigurajte�svoje�mjesto�ipredstavite�svoje�proizvode�na

prijavom�na�tel.�021�348�388ili�mail:�[email protected]

BURZI�VINAi SAJMU�OPREME,

ALATA�I�REPROMATERIJALA

Šampioni�Sabatine�2010.

Za ugostiteljske djelatnike,sommeliere, vlasnike vinarija,restorana, hotela, konoba idrugih ugostiteljskih objekataposebno je interesantna BURZAVINA, na kojoj će svojeproizvode i količine nuditirenomirani proizvoñači.

Uzorci�za�natjecanje�zaprimaju�sedo�7.�listopada�2011.

Prijavite�se�i�ostvarite�promidžbeni�i�poslovni�uspjeh!

ECDL (European Computer Driving Licence) - Europska računalna diploma, međunarodna je potvrda o osposobljenosti za korištenje osobnog računala. Dosad je evidentirano oko devet milijuna polaznika u 148 zemalja.Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 2004. godine ECDL za normu educiranja i certificiranja u školstvu i državnoj upravi kojom provodi Nacionalnu strategiju “Hrvatska u 21. stoljeću - Informacijska i komunikacijska tehnologija”.Promovirajući strategiju cjeloživotnog obrazovanja kao pretpostavku razvoja hrvatskoga gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora stavlja u tu funkciju i svoj ECDL testni centar.Program educiranja namijenjen je zaposlenima, kao i onima koji su tek u potrazi za radnim mjestom i kojima bi ovim putem stečeno znanje i računalne vještine pomogle u bržem pronalaženju posla ili u prekvalificiranju za neko drugo radno mjesto.

- Start - Osnovna - Napredna

ECDL diplomaHRVATSKA

GOSPODARSKA KOMORA

Tel.: 01/4561-522, 4561-513 Fax: 01/4561-520E-mail: [email protected]

privredni vjesnik

Nova posebna izdanja Privrednog vjesnika

www.privredni.hr

3Broj 3697, 3. listopada 2011. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Hrvatska elektroprivreda i dalje isporučuje električ-nu energiju tvrtki Dioki, i nastavit ćemo je isporuči-vati ne želeći ugroziti su-stav Diokija i njegovih 800 zaposlenika. Shva-ćamo da je to vrlo važna kompanija za Hrvatsku,

međutim, tvrtke moraju podmiriti svoja dugovanja pre-ma našoj tvrtki. Bez obzira na veliki rast cijena energe-nata na svjetskom tržištu, HEP ne namjerava do konca ove godine korigirati cijene ni za kućanstvo, ni za gos-podarstvo. A nakon Nove godine poskupljenje će ovisiti o kretanju cijena energije na svjetskom tržištu.

Leo BegoVić, predsjedNik UpraVe Hep-a:

Nema poskupljenja struje

Hrvatski duhani su ove godine, zajedno s našim proizvođačima opreme, postavili u sušnice za du-han četiri tipa termogena u kojima se kao energent koristi biljna masa za su-šenje duhana. U tijeku je sušenje duhana iz ovogo-

dišnjih berbi i rezultati su ohrabrujući jer novi termoge-ni mogu održavati i nisku temperaturu u sušnici od 38 stupnjeva Celzija, što je jednako vanjskoj temperaturi te ujedno proizvesti veliku količinu topline koja je po-trebna za sušenje glavnog rebra. Osnovni je cilj posti-gnut, a to je da biljna masa proizvedena na hrvatskom tlu može osušiti hrvatski duhan. Time je zatvoren pri-rodni energetski ciklus.

Mirko Boić, predsjedNik UpraVe HrVaTskiH dUHaNa:

Koristimo obnovljive izvore energije

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla potpisala je ugovor s BH Telecomom o pro-širenju radio dijela mreže tog operatora. Ugovor je vrijedan 26 milijuna kuna, a ostvarit će bolje pokri-vanje korisnika BH Te-lecoma. Realizacija ugo-vora osigurat će BH Telecomu da i dalje ostane lider na tržištu BiH. Ugovorene poslove ostvarit ćemo, kao i do sada, u uskoj suradnji i uz tehničko razumijevanje stručnjaka naših kompanija, u partnerstvu i povjerenju.

gordaNa koVačeVić, predsjedNica UpraVe ericssoN NikoLe TesLe:

Ugovor ENT-a i BH Telecoma

T eško da mo-žemo izdvoji-ti osobu koja je

izumila upravljanje do-kumentima. Prvi poznati sustavi stvoreni su u vri-jeme kada su nomadska plemena pisala i crtala po zidovima špilja. S vreme-nom je upravljanje do-kumentima evoluiralo u svitke u drevnom Rimu te se do kraja 18. stolje-ća zadržalo u tehnološki relativno skromnom obli-ku. Nakon toga su usli-jedile inovacije koje su prethodile današnjim su-stavima.

Počelo je s popular-nim kartotečnim ormari-ma koji su s vremenom počeli zatrpavati ure-de te otežavati kretanje i snalaženje. Veliki na-predak na evolucijskom putu obilježila je pojava centraliziranih poslužite-lja (mainframe) i klijent-poslužiteljska arhitek-tura koja je omogućila organizaciju “kartoteka” u digitalnom obliku. To je bio preduvjet za ono što je uslijedilo, a to su specijalizirane platfor-me za upravljanje do-kumentima i poslovnim procesima. Dokumen-tno orijentirani softver za upravljanje procesima

omogućio je automatiza-ciju aktivnosti vezanih uz nastanak sadržaja, izmje-ne, odobrenja te integra-cije s postojećim sustavi-ma. Međutim, do danas se zadržala jedna speci-fična skupina poslovnih procesa koja se tiče rje-

šavanja predmeta i koja je tražila dodatnu prila-godljivost platformi za upravljanje sadržajem i poslovnim procesima.

Predmet je “zbirka” poslovnih aktivnosti i in-formacija koje je potreb-no obraditi kako bi se do-nijelo rješenje. Tipična rješenja uz koja se po-vezuje upravljanje pred-metima su, primjerice, otvaranje novog računa u nekoj financijskoj in-stituciji, pružanje tele-komunikacijskih usluga, sudski procesi ili medi-cinski karton. To su rje-

šenja koja predstavlja-ju specifične poslovne procese koje karakterizi-ra nepredvidljivost, od-nosno promjenjiva priro-da poslovnih pravila koja utječu na tijek poslovnog procesa i na aktivnosti koje je potrebno obavi-ti kako bi se predmet ri-ješio.

IBM-ova strategi-ja naprednog upravljanja predmetima objedinjuje informacije, procese i lju-de te nudi cjelovit pogled na predmet. Uz upravlja-nje sadržajem i poslov-nim procesima, upravlja-

nje predmetima oslanja se na analitiku, automati-zaciju poslovnih pravila, suradnju i društveni sof-tver. Za specifične indu-strijske grane kao što su zdravstvo, telekomunika-cijski ili financijski sek-tor, moguće je korištenje najboljih praksi odnosno predložaka što omogućuje brži povrat ulaganja zbog smanjenog vremena po-trebnog za izradu rješenja.

Organizacije su suo-čene s izazovima uprav-ljanja predmetima, koji zahtijevaju bolji uvid i suradnju na rješavanju složenih predmeta, tako-đer i kvalitetniju razinu usluge prema krajnjim korisnicima. Napredno upravljanje predmetima iz IBM-a proširuje mo-gućnost tog upravljanja integriranjem funkcional-nosti koje su osmišljene za učinkovitiji rad s pred-metima. Pomoću una-prijeđenih, ali i od prije poznatih i dokazanih mo-dula, napredno upravlja-nje predmetima pomaže tvrtkama u boljem kori-štenju vlastitih informa-cija - bilo da se radi o za-htjevu kupca, kreditnom zahtjevu ili o složenom industrijskom i regulator-nom postupku.

g(H)osT koMeNTaTor: grgo Miočić, TeHNički sTrUčNjak Za acM rjeŠeNja, iBM HrVaTska

Bolje upravljanje, brži povrat ulaganjaNapredno upravljanje predmetima pomaže tvrtkama u boljem korištenju vlastitih informacija - bilo da se radi o zahtjevu kupca, kreditnom zahtjevu ili o složenom industrijskom i regulatornom postupku

iBM-ova strategija upravljanja

predmetima objedinjuje informacije,

procese i ljude te nudi cjelovit pogled

na predmet

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, Lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232e-mail: [email protected]

lEkTURa: sandra Baksa, Nina Lolić

FoToGRaFIja: christian - david gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168e-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: [email protected]

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656e-mail: [email protected]

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3697, 3. listopada 2011.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac [email protected]

C iklus okruglih stolova na temu Borba protiv ko-

rupcije na lokalnoj razi-ni, koji se održavaju u or-ganizaciji Ministarstva pravosuđa a pod pokro-viteljstvom Europske de-legacije, stigao je i do Osijeka. Predstavnici lo-kalne i regionalne samou-prave, političkih stranaka, građanskih udruga, pravo-suđa, policije i akadem-ske zajednice raspravljali su o uzrocima, pojavnim oblicima, raširenosti i po-sljedicama korupcije te načinima njena sprječa-vanja na lokalnoj razini. Događaj je organiziran u sklopu projekta Jačanje među agencijske suradnje u borbi protiv korupcije - Kampanja za podizanje svijesti. Tom je prilikom

predstavljena i brošura “Korupcija - uzroci, po-sljedice i prevencija”.

Govoreći o odgovor-nosti i transparentnosti u izvršenju proračuna, To-mislav Mičetić, načel-nik Samostalne službe za unutarnju reviziju iz Ministarstva financija podsjetio je kako je jedno od temeljnih prava pore-znih obveznika spoznaja

o tome kako javna uprava troši novac. Sandra Per-nar, izvršna direktorica GONG-a, predstavila je rezultate istraživanja Lo-tus (Lokalna odgovorna i transparentna uprava i sa-

mouprava). Istraživanje je pokazalo kako je rad čak 81 posto od ukupnog bro-ja jedinica lokalne samou-prave izrazito ili nedostat-no transparentan. Sandra Pernar smatra da je tako loše stanje neodrživo, pa predlaže da se organizira-no potiče prijenos dobrih praksi u transparentnom i otvorenom upravljanju među gradovima i opći-nama u istim regijama ili sličnih socio-ekonomskih

profila. Davor Dubra-vica, načelnik Sektora za suzbijanje korupci-je u Ministarstvu pravo-suđa, naglasio je da je u više recentnih istraživanja javnog mnijenja o percep-ciji korupcije u Hrvatskoj upravo lokalna samoupra-va istaknuta kao najrizič-niji sektor.

Sudjelujući u ra-spravi, na ovakve je tvrdnje na zanimljiv način odgovorio Ma-

tija Greif, načelnik Općine Ernestino-vo, rekavši kako teži-šte problema korupci-je u Hrvatskoj ne leži u lokalnoj samoupra-vi. Naime, po njemu, korupcija je razmjerna proračunskim sredstvi-ma po pojedinim razi-nama vlasti. Kako sre-dišnja vlast kontrolira 92 posto proračunskih sredstava u Hrvatskoj, a Grad Zagreb sljedeća

četiri posto, svim osta-lim gradovima i opći-nama preostaje samo četiri posto ukupnih proračunskih sredstava.

“Kada bi se u općina-ma i gradovima sva sred-stva nenamjenski potroši-la ili čak ukrala, Hrvatska bi bila niskokorumpira-na država”, zaključio je Greif predloživši da se edukacija ovog tipa mora prirediti i na razini mini-starstava.

BorBa protiv korupcije na lokalnoj razini

Gdje se više krade – na lokalnoj ili državnoj razini?Istraživanje je pokazalo kako je rad čak 81 posto od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave izrazito ili nedostatno transparentan

Jedno od temeljnih prava poreznih

obveznika jest znati kako javna uprava

troši novac

Drago Živković [email protected]

Hrvatska udru-ga poslodava-ca neće se tako

skoro izjasniti o objavlje-nim gospodarskim progra-mima HDZ-a i Kukuriku koalicije. Tek su, naime, u fazi razrade metodolo-gije za mjerenje sukladno-sti stranačkih programa s programom HUP-a objav-ljenim početkom lipnja na Danu poduzetnika. Tada su se, podsjetio je pred-

sjednik HUP-a Ivan Er-gović, svi političari izja-snili pohvalno o programu poslodavaca i potvrdili da im je najvećim dijelom prihvatljiv. Metodologi-ju za mjerenje sukladnosti izrađuju ekonomski anali-tičari Velimir Šonje i Kata-rina Ott, a glavni direktor HUP-a Davor Majetić ot-krio je tek da će suklad-nost ocjenjivati od 1 do 5 po svim stavkama. Pri-je objave rezultate uspo-redbe će poslati strankama kako bi se mogle očitovati.

Cilj HUP-a nije svrstavati se na jednu ili drugu stra-nu, nego skrenuti pažnju na važnost gospodarstva u predizbornoj kampanji i dobiti što je više moguće iz gospodarskih programa, istaknuo je Ergović. Iako je u drugom tromjesečju ove godine zabilježen gos-podarski rast od 0,8 posto, poslodavci smatraju da hr-vatsko gospodarstvo i da-lje stagnira. Od nove vlade Ergović očekuje ne samo radikalne reforme, već i pripremu za moguću novu

ekonomsku krizu u Europ-skoj uniji.

krivi putDa im se ne bi prigova-ralo da samo prigovara-ju, HUP-ovci su predstavi-li i znanstveno istraživanje Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike ra-sta, koje provodi 20 eko-nomista na čelu s Ivom Bićanićem. Preliminar-ni rezultati istraživanja, čiji će konačni rezultat biti predstavljen u prosin-cu, pokazuju da potrošnja

za javnu upravu nije previ-soka, ali je učinkovitost te uprave među najlošijima u Europi. Iako broj poduzet-nika raste, previše je onih koji u poduzetništvo ula-ze iz nužde, a ne zato što su prepoznali priliku. Upi-tan za procjenu gospodar-skih programa suparničkih političkih blokova, ni Bi-ćanić se nije želio izjasni-ti, rekavši tek da svi oni idu krivim putem jer postavlja-ju mnoštvo ciljeva umjesto da se koncentriraju na ne-koliko prioriteta.

NeSvrStaNI PoSloDavcI

Hup političarima: Fokusirajte se na gospodarstvoSvi oni idu krivim putem jer postavljaju mnoštvo ciljeva, kaže ekonomist Bićanić. od nove vlade poslodavci očekuju ne samo radikalne reforme, već i pripremu za moguću novu krizu u eU-u

U razdoblju od 2002. do rujna 2011. godine Županij-ski sud u Osijeku zaprimio je 63 slučaja kaznenih dje-la mita i korupcije, od kojih je 61 slučaj riješen, a dva se još nalaze u postupku. Slučajeva organiziranog kri-minala bilo je 65, od kojih je 58 riješeno, a sedam ih je u tijeku, izvijestio je Ninoslav Ljubojević, predsjednik Žu-panijskog suda, dodajući kako je korupcija laka za utvr-đivanje jer je samo potrebno usporediti stanje imovine s prijavljenim prihodima. Kada je to dvoje u očitom ne-razmjeru, a osoba pod istragom nema dokaza da je tu imovinu legalno stekla, takvu imovinu treba oduzeti.

lako je utvrditi korupciju

Kada bi se u općinama i gradovima sva sredstva nenamjenski potrošila ili čak ukrala, Hrvatska bi bila niskokorumpirana država.

Matija Greif, načelnik Općine Ernestinovo

“”

5Broj 3697, 3. listopada 2011.www.privredni.hr

Izvoz je posljednja šan-sa Hrvatske da ostvari zdravi gospodarski ra-zvoj. Glavna je to poruka s prvog susreta novopo-krenutog Kluba izvozni-ka koji okuplja neke od vodećih hrvatskih izvo-znih kompanija, održa-nog u TŽV-u Gredelj. Prvi članovi kluba su Ba-del 1862, Đuro Đaković holding, Elektrokontakt, Eurocable Group, Hrvat-ska poštanska banka, Ja-dran Galenski laborato-

rij, Kotka, Kraš, Pliva, Podravka i TŽV Gredelj, a inicijator je poslovni

tjednik Lider. Očekuje se da će se Klubu pridružiti i drugi izvoznici, kao i oni

koji žele potaknuti rast hrvatskog izvoza.

Podrška ciljevima Kluba bit će i novi alat za mjerenje i ocjenjivanje izvozne klime, IZVOZ:

kontrolna točka, koji je razvila konzultantska agencija AT Kearney. Na susretu je predstavljen bazni indeks, na osnovi kojeg će se kasnije mje-riti promjena izvozne kli-me. Podaci AT Kearneyja pokazuju da je u Hrvat-skoj samo 7,5 posto izvo-zno orijentiranih tvrtki, prema kriteriju ostvariva-nja više od 10 posto pri-hoda kroz izvoz. Ipak, te su tvrtke zajedno ostvari-le 31 posto ukupnih pri-

hoda svih hrvatskih tvrt-ki i 46 posto ukupne neto dobiti. Osim toga te su tvrtke profitabilnije, a prihodi s inozemnih tr-žišta u prvih šest mjese-ci rasli su im dvaput brže nego na domaćem trži-štu. Želi li Hrvatska po-stati izvozna ekonomija, potrebno je jačati svi-jest o važnosti izvoza te poticati povoljnu izvo-znu klimu, zaključeno je na prvom susretu Kluba izvoznika. (D.Ž.)

OsnOvan KluB izvOzniKa

Izvoz kao posljednja šansaPrvi članovi kluba su Badel 1862, Đuro Đaković holding, Elektrokontakt, Eurocable Group, HPB, Jadran Galenski laboratorij, Kotka, Kraš, Pliva, Podravka i TŽv Gredelj

Predstavljen je bazni indeks na osnovi kojeg će se kasnije mjeriti promjena izvozne klime

A ko je suditi po rastu dolazaka južnokorejskih

turista u Hrvatsku, su-radnja dviju zemalja ima sjajnu perspektivu, ocije-nio je veleposlanik Juž-ne Koreje Seong Ung Park, na Hrvatsko-korej-skom gospodarskom foru-mu. Na susretu održanom u petak u Hrvatskoj gos-podarskoj komori čulo se

da su 2010. Hrvatsku po-sjetila 18.483 korejska tu-rista, dok će ih ove godine biti gotovo 40.000.

Veleposlanik Park pod-sjetio je da je ekonomska razmjena Koreje i Europ-ske unije dobila dodatan poticaj prošle godine, stu-panjem na snagu ugovora o slobodnoj trgovini. I hrvat-ski poduzetnici mogli bi od toga imati koristi, kad Hr-vatska postane punoprav-na članica EU-a. Zasad je robna razmjena relativno mala. Iznosi 175 milijuna dolara godišnje, od čega je uvoz iz Južne Koreje vri-jedan 169 milijuna dola-ra. Hrvatska uvozi automo-bile i elektroniku, a izvozi uglavnom dijelove za indu-strijske proizvode.

Na forumu su sudje-lovali predstavnici 14 ve-likih korejskih podu-zeća, poput Samsunga, Daewooa, Hyundaija, LG-ja, brodogradilišta Hanjin, farmaceutske tvrtke Cell-trion, IT kompanije Kim-soft, industrijskog konglo-

merata Youngsan i drugih. S hrvatske strane dočekali su ih predstavnici 34 tvrt-ke, od Agrokora preko Ke-moboje do Podravke.

Ulažite u HrvatskuPotpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tan-ta predložila je gostima da ulože u niz infrastruk-turnih, logističkih, ener-getskih, turističkih i indu-strijskih projekata koje je

Vlada predstavila u katalo-gu investicija vrijednom 14 milijardi eura. Pozvala ih je i da sudjeluju i na velikoj konferenciji Invest in Cro-atia, koja će se u Zagrebu održati 10. i 11. listopada. “Ulaskom u Europsku uni-ju Hrvatska bi mogla po-stati logistički centar za plasman korejskih proi-zvoda u EU. Hrvatska ima obrazovanu radnu snagu koja može biti temelj za in-

dustrijske investicije ko-rejskih poduzeća”, ista-knula je Vesna Trnokop Tanta. Andrea Javor, rav-nateljica za izvaneurop-sku bilateralnu suradnju Ministarstva vanjskih poslova, dodala je da će hr-vatski turizam i gospodar-stvo biti predstavljeni idu-će godine na sajmu EXPO u korejskom gradu Yeosuu.

Tvrtke iz Južne Kore-je već su godinama pre-ko svojih predstavništava prisutne u Hrvatskoj. Do-sad nije bilo izravnih ula-ganja u industrijsku pro-izvodnju ili nekretnine. No Celltrion i Youngsan su ispitali tržište i pripre-maju plasman proizvoda. Euroscope je organizirao dolazak turističkih grupa, čarterima Korean Aira, pa bi hrvatskim ulaskom u EU i šira gospodarska su-radnja mogla dobiti novi zamah. (I.V.)

HrvaTsKO-KOrEJsKi fOrum uz sudJElOvanJE 14 vEliKiH KOrEJsKiH POduzEća

Korejski turisti otvaraju vrata poduzetnicimaEkonomska razmjena Koreje i Europske unije dobila je dodatni poticaj i ugovorom o slobodnoj trgovini. Hrvatski poduzetnici mogli bi od toga imati koristi, naravno, nakon ulaska u Eu

Hrvatska bi mogla postati logistički

centar za plasman korejskih proizvoda

u Eu, istaknula je vesna Trnokop

Tanta

na naš uvoz iz Koreje otpada 169 milijuna usd

od 175 mil USD robne razmjene(

Seong Ung Park i Vesna Trnokop Tanta

Inicijativa pokrenuta pri-je šest mjeseci o okuplja-nju i suradnji hrvatskih dizajnera i tekstilnih tvrtki pretvorila se u re-gionalni sajam mode Fashion.hr Industrija. Sajmom koji je održan prošloga tjedna, od petka do nedjelje na Zagrebač-kom velesajmu, Zagreb se postavio u regionalno središte modnog biznisa. Projekt od početka podu-piru HGK i Grad Zagreb.

Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta na otvorenju sajma istaknu-la je da se unatoč poteško-ćama u hrvatskoj tekstil-noj industriji vide određeni pomaci, pa je tako u sedam mjeseci ove godine broj zaposlenih povećan za če-tiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ujedno je za 11 posto povećan pri-hod po zaposleniku u uku-pnom prihodu u tekstilnoj industriji. Otvarajući Fas-hion.hr Industriju, pred-sjednica Vlade Jadranka Kosor istaknula je kako je u protekle dvije godi-ne u tu gospodarsku granu uloženo oko 200 miliju-na kuna, a ove će se go-dine uložiti još 25 miliju-na kuna u Operativni plan tekstilne industrije. (S.P.)

fasHiOn.Hr

Rastu prihodi u tekstilnoj industriji

6 Broj 3697, 3. listopada 2011.INTERVJU Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak [email protected]

O d ovog ljeta na čelu Societe Ge-nerale-Splitske

banke je dugogodišnji menadžer Societe Gene-rale Grupe Andre-Marc Prudent. S novim pred-sjednikom Uprave razgo-varali smo o poslovanju Societe Generale-Splitske banke te planovima veza-nim uz tu banku. Također,

Prudent je govorio o glo-balnim i lokalnim speci-fičnostima koje utječu na poslovanje bankarskog sektora.

Kako je poslovala gru-pacija Societe Generale u proteklom razdoblju?- Rezultati poslovanja za prvo ovogodišnje polu-godište su zadovoljavaju-ći, s obzirom na izazovno okruženje. Prihod od po-slovanja u odnosu na isto lanjsko razdoblje je ostva-rio rast, a i zadržana je od-govarajuća razina profita-bilnosti. Ono što posebno

ohrabruje je konstantan pozitivan rezultat za cije-lo vrijeme trajanja krize i rast stope adekvatnosti ka-pitala koji je potkraj lipnja ove godine iznosio 9,3 po-sto. To možemo zahvali-ti poslovnom modelu uni-verzalnog bankarstva koji je izuzetno važan za sta-bilnost SG Grupe, pogoto-vo u razdoblju financijske krize. Snažna diverzifici-ranost ovoga modela po-kazuje visoku otpornost bez obzira na sve oscila-cije tržišta, a sve prednosti se očitavaju u robusnosti naših prihoda i profitabil-nosti tekućeg poslovanja. Svi smo upoznati s rezul-tatima obveznog propi-sanog stres-testa koji je donedavno bio u fokusu medija i javnosti. Vrlo sam zadovoljan činjenicom da je upravo SG Grupa sve te stres-testove prošla s ve-likom lakoćom i bez ika-kvog problema. Suklad-no novim okolnostima na tržištu poduzete su broj-ne mjere koje će dodatno povećati stabilnost Grupe kroz daljnju optimizaciju i rast kapitala.

A Splitska banka?- Vidljivije promjene u re-zultatima Splitske banke tijekom ove godine u od-nosu na proteklu ne pri-mjećujemo. Tržišna po-zicija je stabilna, kao i poslovni prihodi. Na re-zultat je povoljno utje-cao i daljnji pad kamatnih troškova. Kao i u cjeloku-pnom bankarskom susta-vu i dalje bilježimo priti-ske na rast rezervacija, ali

se s tim pritiskom i dalje uspješno nosimo.

Rastu li plasmani banke, s obzirom na oprez klije-nata te na posljedice kri-ze u gospodarstvu?- Svi smo svjesni da je Hrvatska, uz Rumunj-sku, jedno od gospodar-stava tzv. nove Europe koje se možda i najteže i najsporije oporavlja. Ta-kvi trendovi direktno utje-ču na trendove u bankar-skom poslovanju. Naime, u trenutačnim okolnosti-ma kućanstva su skloni-ja smanjivati razinu svoje

Andre-MArc Prudent, PredsJednik uPrAVe societe Ge nerAle-sPlitske BAnke

spor oporavak gospodarstva utječe i na bankarsko poslovanje Potražnja za kreditima korporativnog sektora bilježi dinami čan rast zahvaljujući činjenici da hrvatske tvrtke više nemaju mogućnost pristupa alternativnim izvorima financiranja, ali to je i rezultat izraženog problema nelikvidn osti

Poseban naglasak stavit ćemo

na programe kreditiranja obnovljivih

izvora energije te sufinanciranja

poduzetnika koji apliciraju za

sredstva iz eu fondova

Hrvatsko je bankarsko tržište spremno za ko nsolidaciju, pogotovo ako pogledamo manje banke, ali smo svjesni da bi troškovi integracije mogli biti relativno visoki, posebice u slučaju vrlo malih i strateški nerelevantnih banaka.

“

Sve svoje najbolje snage Agencija za zaštitu tržiš-nog natjecanja (AZTN) u narednom razdoblju usmjerit će u borbu pro-tiv kartela, najavila je Ol-gica Spevec, predsjednica Vijeća AZTN-a. Na proš-lotjednoj konferenciji Cro-compete, posvećenoj ra-zvoju tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, Olgica Spe-vec je otkrila da Agenci-ja već istražuje djelovanje potencijalnih kartela u tele-komunikacijskom i gradi-teljskom sektoru, te komo-rama inženjera i arhitekata.

“Postoji tendencija da se komore inženjera i ar-hitekata pojave na tržištu kao kolektivni ponuditelj sa zajedničkom cijenom. Onim arhitektima koji su htjeli samostalno nastupiti s nižim cijenama, prijeti-lo se isključivanjem iz ko-more. Agencija više neće trpjeti takvu situaciju”, istaknula je.

U AZTN-u je osnovan poseban Odjel za borbu protiv kartela. U njemu su najbolji pravnici i ekono-misti i drugi stručnjaci iz Agencije, obučeni za pre-poznavanje i otkrivanje kartelnih dogovora te do-kazivanje protuzakonitih postupaka.

Prema Zakonu o tr-žišnom natjecanju AZTN ima mogućnosti organi-ziranja iznenadnih ulaza-ka u sumnjiva poduzeća radi pribavljanja dokazne dokumentacije. AZTN može izricati novčane ka-zne koje mogu dosegnuti do 10 posto prihoda tvrt-ke, ostvarenog na tržištu na kojem je djelovao kar-telni sporazum.

Prema riječima pred-sjednice Vijeća, nagla-sak na antikartelno dje-lovanje odabran je zato što karteli nanose naj-više štete potrošačima, odnosno, kupcima u proizvodnom lancu. Do-govaranjem cijena viših od tržišnih i podjelom tr-žišta ugrožava se eko-nomski standard, uspora-

va rast BDP-a i smanjuje opća konkurentnost.

Predsjednica Vijeća podsjetila je da je AZTN već skupio određeno isku-stvo u otkrivanju kartela, i to u nakladničkoj djelat-nosti, trgovini uredskim materijalom, u djelatno-sti autoškola i stambe-noj izgradnji. Osnovne informacije o kartelima dostavljale su im, primje-rice, udruge potrošača.

Osim kažnjavanjem, AZTN nastoji poticati tr-žišno natjecanje i prijed-lozima za uređenje stanja u pojedinim sektorima. Još 2004. godine predla-gali su liberalizaciju tak-si prijevoza, koja je u ve-ćim hrvatskim gradovima ostvarena tek u posljednje vrijeme. (I.V.)

AGenciJA zA zAštitu tržišnoG nAtJecAnJA (Aztn)

Olgica Spevec zaoštrava borbu protiv kartelaAztn je već skupio određeno iskustvo u otkrivanju kartela, i to u nakladničkoj djelatnosti, trgovini uredskim materijalom, u djelatnosti autoškola i stambenoj izgradnji

Domaći i međunarodni stručnjaci uključeni u ra-zvoj klastera u Republici Hrvatskoj, predstavnici Ministarstva gospodar-stva, rada i poduzetniš-tva te gospodarstveni-ci okupili su se proteklog petka u HGK-Županijskoj komori Split kako bi ra-spravljali o prednostima udruživanja poduzetnika u klastere te njihovom utje-caju na nacionalni i regi-onalni gospodarski razvoj.

Cilj ovakvih semina-ra, koji su se osim u Spli-tu do sada održali u Istri, Osijeku, Varaždinu i Za-grebu, je razvoj svijesti o važnosti klastera, a nami-jenjeni su gospodarstve-nicima te predstavnicima regionalne i lokalne vla-sti. Na seminaru su ista-knute koristi koje tvrtke mogu imati od udruživa-nja u klastere poput rasta produktivnosti i snažnije financijske stabilnosti.

Ministarstvo gospo-darstva, rada i poduzetniš-tva kao korisnik projekta Podrška razvoja klaste-ra, financiranog sredstvi-ma pretpristupnih fondova Europske unije - IPA kom-ponenta IIIC, odgovorno je za provedbu projekta. Vrijednost projekta je 2,4 milijuna eura. (J.V.)

PodrškA rAzVoJA klAsterA

Za 2,4 milijuna kuna bolja informiranost o prednostima udruživanja


zaduženosti nego je pove-ćavati. Istodobno i tvrtke su, upravo zbog te neiz-vjesnosti i viška slobod-nih kapaciteta, vrlo pa-žljive pri ulasku u nove investicije.

U kojem segmentu se osjećaju poboljšanja?- Promatrajući rast kre-dita po domaćim sekto-rima, primijetit ćemo da je od izbijanja krize doš-lo do određenog preokreta u trendovima. Naime, po-tražnja za kreditima kor-porativnog sektora bilježi dinamičan rast zahvalju-

jući činjenici da hrvatske tvrtke više nemaju mo-gućnost pristupa alterna-tivnim izvorima financira-nja kao prije krize, poput izravnog zaduživanja u inozemstvu ili na doma-ćem tržištu kapitala putem izdavanja komercijalnih zapisa, korporativnih ob-veznica ili organiziranja inicijalnih javnih ponuda. S druge strane to je rezul-tat i izraženog problema nelikvidnosti u domaćem gospodarstvu. Istodobno, nastavak pada zaposleno-sti u Hrvatskoj te stagna-cija neto plaća u realnim

iznosima u 2011. godini rezultiraju i promjenom ponašanja stanovništva koje posebice odgađa ku-povinu trajnih dobara.

Planira li Societe Gene-rale-Splitska banka na-staviti širiti mrežu po-slovnica?- Činjenica jest da je Splitska banka s razvo-jem poslovanja započela kasnije od glavnih kon-kurenata na tržištu. Tije-kom prošlog desetljeća nekoliko je puta promi-jenila vlasnika, a tek na-kon što ju je 2006. godine preuzela Societe Genera-le Grupa, započeo je ra-zvoj njenog poslovanja. U proteklih nekoliko go-dina napravljen je uistinu odličan posao u doseza-nju tržišnih konkurenata u rastu i razvoju mreže i poslovanja. Uspjeli smo doseći kritičnu masu po-slovnica koje su strateš-ki dobro raspoređene, što posebice dolazi do izra-žaja na području Grada Zagreba. Naravno, neće-mo i ne smijemo zabora-viti ni tradicionalno trži-šte Splitske banke – južnu Hrvatsku, gdje planiramo nastaviti ulagati u mrežu, ponajprije kroz prilagod-bu poslovnica suvreme-nim zahtjevima naših kli-jenata. Pred nama je još mnogo posla i prostora za daljnji napredak.

Imate li u planu eventu-alne akvizicije ili spaja-nja?- Očito je da Splitska ban-ka treba i dalje rasti kako

bi oslobodila sav potenci-jal i dosegnula ekonomi-ju obujma. Zato aktivno pratimo stanje na doma-ćem bankovnom tržištu, a u slučaju povoljne prilike prikladno ćemo reagira-ti. Ipak, najinteresantnije prilike mogu se pojavi-ti samo kao rezultat ne-kih globalnih događaja. S druge strane, hrvatsko je bankarsko tržište spremno za konsolidaciju, pogo-tovo ako pogledamo ma-nje banke, ali smo svjesni da bi troškovi integraci-

je mogli biti relativno vi-soki, posebice u slučaju vrlo malih i strateški ne-relevantnih banaka. U isto vrijeme moramo voditi ra-čuna o izvorima sredstava koji više nisu neograniče-ni. U svakom slučaju, moj osjećaj je da u cijeloj ju-goistočnoj regiji tek do-lazi vrijeme značajnijeg dinamiziranja M&A ak-tivnosti u bankarskom po-slovanju.

U koje bankarske proi-zvode namjeravate ula-gati? - SG grupa ima vrlo ambi-ciozan srednjoročni plan razvoja, a Splitska ban-ka je dio tog plana. Naša dugoročna strategija je te-meljena na održivom ra-zvoju. Upravo zbog toga cijela Grupacija razvi-

ja model tzv. univerzal-nog bankarstva, koji je sve svoje prednosti po-kazao upravo u vrijeme krize. Ipak, svjesni smo specifičnosti hrvatskog tržišta. Stoga, u narednih nekoliko godina očekuje-mo da će se zadržati snaž-niji rast kredita poduze-ćima nego stanovništvu. Naime, Hrvatska se na-lazi pred ulaskom u EU, što pretpostavlja i pripre-mu domaćih tvrtki za na-stup na zajedničkom tr-žištu. Stoga, tvrtke će morati značajnije dinami-zirati investicijske ciklu-se, pogotovo one usmje-rene prema modernizaciji proizvodnje, povećanju energetske učinkovitosti te zaštiti okoliša. Tako-đer, nastojat ćemo dodat-no istaknuti svoje konku-rentske prednosti uslijed know-howa koji Grupa posjeduje te jačanja siner-gijskog učinka s drugim članicama Grupe: SG le-asinga, SG osiguranja, te ALD-a koji se bavi finan-

ciranjem i upravljanjem voznim parkovima većih tvrtki.

Gdje vidite mogućnost poboljšanja poslovanja?- Poseban naglasak stavit ćemo i na programe kredi-tiranja obnovljivih izvora energije te sufinanciranja poduzetnika koji aplicira-ju za sredstva iz EU fon-dova. U segmentu poslo-vanja sa stanovništvom ne očekujemo povratak na pretkrizne trendove u srednjoročnom razdoblju. Naime, nepovoljni tren-dovi na tržištu rada zadr-žat će se tijekom ove, a vrlo vjerojatno i većim di-jelom iduće godine. Ta-kođer, i relativna razi-na zaduženosti hrvatskih kućanstava nešto je veća nego u sličnim zemljama. U takvim okolnostima građanima ćemo morati nuditi puno više inovaci-ja te tzv. tailor-made pro-izvode, odnosno proizvo-de prilagođene svakom našem klijentu.

Andre-MArc Prudent, Predsjednik uPrAve societe Ge nerAle-sPlitske BAnke

spor oporavak gospodarstva utječe i na bankarsko poslovanje Potražnja za kreditima korporativnog sektora bilježi dinami čan rast zahvaljujući činjenici da hrvatske tvrtke više nemaju mogućnost pristupa alternativnim izvorima financiranja, ali to je i rezultat izraženog problema nelikvidn osti

očito je da splitska banka treba rasti kako bi oslobodila sav potencijal

Kakvim ocjenjujete bankarsko tržište u Hrvatskoj?- Dojam koji sam stekao o hrvatskom bankarskom trži-štu je vrlo lako opisati. Stroga regulacija te snažna kon-kurencija jednostavno i jasno opisuju stanje u bankov-nom sustavu. Regulator propisuje visoke kapitalne i likvidonosne zahtjeve, što nama kao poprilično konzer-vativnoj financijskoj instituciji i odgovara. Na hrvatskom tržištu prisutne su snažne međunarodne financijske in-stitucije, a padom potražnje za kreditima konkurentski pritisci među bankama dodatno su povećani, pogoto-vo u segmentu poslovanja sa stanovništvom. Očekuje nas prilagodba regulatornih zahtjeva onima u EU-u, pa će trošak regulatornog opterećenja biti smanjen u neto iznosu, ali s druge strane možemo očekivati i daljnje ja-čanje konkurencije.

Stroga regulacija i snažna konkurencija

Hrvatsko je bankarsko tržište spremno za ko nsolidaciju, pogotovo ako pogledamo manje banke, ali smo svjesni da bi troškovi integracije mogli biti relativno visoki, posebice u slučaju vrlo malih i strateški nerelevantnih banaka.”

8 Broj 3697, 3. listopada 2011.AKTUALNO Privredni vjesnik

Igor Vukić [email protected]

J oš 1992. godine tvrtke iz Hrvat-ske nalazile su se

među 10 najvećih dobav-ljača Ujedinjenih naroda. Sa svjetskom organizaci-jom trgovali su Končar, Podravka, Ina... Danas, 20 godina nakon hrvatske sa-mostalnosti i punoprav-nog članstva u UN-u, hr-vatske tvrtke ne prodaju UN-u gotovo ništa. Lani samo 4000 dolara. A po-trebe UN-a za robama i uslugama narasle su na 14 milijardi dolara. Samo za opskrbu mirovnih misija UN troši godišnje oko tri milijarde dolara.

Stoga su Ministar-stvo obrane i Hrvat-ska gospodarska komo-ra prošli tjedan u Zagreb doveli Dmitrija Dovgo-polija, direktora Ure-da za opremanje i jav-ne nabave UN-a, da za predstavnike 70 hrvat-skih tvrtki u Hrvatskom vojnom učilištu održi predavanje o tehnikama prijavljivanja za UN-ove natječaje. Ukrajinac Dov-gopoli početkom devede-setih bio je u Zagrebu kao

pripadnik UN-a pa se pri-sjetio tvrdih pregovora s predstavnicima Ine. Go-vori hrvatski jezik i so-lidno poznaje hrvatsku privredu. “Da ne sma-tram da su hrvatske tvrtke konkurentne i imaju šan-se poslovati s UN-om, ne bih bio ovdje”, istaknuo

je Dovgopoli i ohrabri-vao hrvatske poduzetni-ke da prouče sustav jav-nih nabava UN-a i prijave se za posao.

Znati kome prodatiPrema njegovom mišlje-nju, hrvatske tvrtke mo-gle bi UN opskrbljivati farmaceutskim proizvo-dima i hranom (žitarice, ulja), gorivom, uslugama razminiranja, raznim obli-cima softverske podrške (za upravljanje poslovnim procesima, za nadzor po-trošnje goriva, i slično). Gotovo da nema robe ili

usluge koju UN ne kori-sti u svojim programima i aktivnostima.

No zainteresirani za poslove moraju točno znati kojem tijelu svjetske organizacije žele proda-ti svoje proizivode, ista-knuo je Dovgopoli. UN nema centraliziranu jav-nu nabavu, već je obav-ljaju pojedini ogranci i organizacije. Proizvođa-či šatora kupce će tražiti u UNHCR-u ili odjelu za mirovne misije, proizvo-đači hrane obraćat će se WFP-u, programu za hra-nu smještenom u Rimu, itd. Sve informacije mogu se naći na internetskim stranicama UN-a.

Za poslovanje s UN-om tvrtka se mora be-splatno registrirati na por-talu www.ungm.org. Tu se objavljuju i svi natje-čaji. UN provodi natje-čaje za sve robe i usluge skuplje od 40.000 dolara. Za manje iznose poziva-ju se registrirane tvrtke da podnesu ponude. Natje-čaji većih iznosa provode se po principu najboljeg odnosa cijene i kvalitete. Važno je precizno pratiti upute iz natječajnih pravi-la, naglasio je Dovgopo-li. UN obično traži da teh-nički dio ponude bude u jednoj kuverti, a financij-ska ponuda u drugoj, radi izbjegavanja pristranosti u ocjenjivanju.

Reference koje tvrtka navede obvezno se pro-vjeravaju. UN-ovi dužno-snici nazvat će poslovne partnere i provjeravati je li ponuditelj solidna kompa-

nija. Tvrtkama koje nisu prošle na nekom natječaju UN-ovi službenici dat će detaljno obrazloženje za-što nisu uspjele. To je ko-risna stvar za ispravljanje grešaka u budućim natje-čajima, rekao je Dovgo-poli. Ako i unatoč objaš-njenju ima nezadovoljnih, na raspolaganju im je od-bor za žalbe sastavljen od nezavisnih stručnjaka.

Nikome dužniTvrtke s UN-om smiju ostvarivati najviše trećinu ukupnih prihoda. UN je to pravilo uveo ne želeći da zbog eventualnih zastoja u plaćanju odvede kompa-niju u stečaj. “UN je do-sad bio solidan kupac i ni-kome ne ostajemo dužni”, naglasio je Dovgopoli. Od svojih poslovnih partnera UN traži da posluju etički, korektno se odnose sa za-poslenima i promiču ljud-ska prava.

Ministar obrane Da-vor Božinović rekao je da hrvatski vojnici od 1999. godine sudjeluju u misija-ma UN-a, uz redovite po-hvale za obavljene zadat-ke. Sada je 120 vojnika raspoređeno u šest misi-ja. Sudjelovanje Hrvatske u misijama preporuka je i poslovnim ljudima. “O razmjeru UN-ovih naba-va govore i podaci da je ta organizacija ove godi-ne potrošila pola milijarde dolara za nabavu elektro-

tehničkih i industrijskih aparata, a više od 200 mi-lijuna dolara za prehra-nu”, istaknuo je Boži-nović. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta dodala je da bi hr-vatski gospodarstvenici napokon trebali aktivnije iskoristiti šanse za takve izvozne poslove. Podsjeti-la je da je HGK još 2004. i 2007. organizirao semi-nare za poslovanje s UN-om, no suradnja nikako da krene.

Potrebe UN-a Za robama i UslUgama dosižU 14 milijardi dolara

Hrvatska zaboravila na golemo tržišteHrvatske tvrtke mogle bi UN opskrbljivati farmaceutskim proizvodima i hranom (žitarice, ulja), gorivom, uslugama razminiranja, raznim oblicima softverske podrške...

UN provodi natječaje za sve

robe i usluge skuplje od 40.000

dolara

hrvatskih roba lani prodanih UN-u 4000 $ vrijednost (

UN troši godišnje za opskrbu mirovnih misija oko 3 mlrd $(

Otto Jungwirth, ravnatelj Hrvatskog centra za razmini-ranje, zanimao se za mogućnost sudjelovanja hrvatskih tvrtki na čišćenju minskih područja, osobito nakon za-vršetka rata u Libiji. Dovgopoli se složio da postoji velika mogućnost suradnje u tom sektoru, u kojem UN godiš-nje troši oko 140 milijuna dolara. Gost iz UN-a za vrije-me boravka u Hrvatskoj posjetio je tvrtke Dok-ing, Kroko i Šestan-Busch i potvrdio da su njihovi proizvodi vrhun-ske kvalitete i odgovaraju UN-ovim potrebama.

Veliki sektor usluga razminiranja

Ove jeseni UN raspisuje 12 velikih natječaja za opskrbu 100.000 vojnika raspoređenih u brojnim mirovnim mi-sijama. Ugovori su ukupno teški tri milijarde dolara. Uz ostalo, nabavljat će se obroci za vojnike te usluge logi-stike. Pri raspodjeli obroka mora se paziti na sastav tru-pa i na raspolaganju imati zapadnjačke obroke, kao i in-dijsku, halal i košer hranu... “UN u ovom sektoru nije lako tržište, ali se isplati onima koji imaju želudac za rizik”, rekao je Dovgopoli. Velika potreba postoji, primjerice, za suhim vojničkim obrocima, za konzerviranom hranom i drugim namirnicama.

Uskoro natječaji teški tri milijarde dolara

Ministar obrane Davor Božinović i Dmitrij Dovgopoli, direktor Ureda za opremanje i javne nabave UN-a

9Broj 3697, 3. listopada 2011. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić [email protected]

O tkup ovogodiš-njeg roda man-darina, jabuka i

grožđa, hrvatska će vlada sufinancirati sa 109,5 mi-lijuna kuna, odlučeno je na prošlotjednoj sjednici. Utvrđene su i minimalne otkupne cijene.

Otkupljivačima će se isplaćivati 80 lipa po ki-logramu mandarina, s time da kilogram poljo-privrednicima moraju platiti najmanje tri kune. Za sufinanciranje otkupa mandarina iz proračuna će se izdvojiti 36 milijuna kuna. Očekuje se da će uz subvenciju biti otkupljeno oko 45.000 tona manda-rina. Subvencija je za 10

lipa veća nego prošle go-dine, zbog suše i procje-ne da će urod biti gotovo 30 posto manji nego proš-le godine.

Slična situacija je i kod jabuka. Zbog poslje-dica tuče, a potom i suše, urod će biti znatno ma-nji. Vlada će stoga inter-venirati sa 20 lipa većom subvencijom kod otkupa jabuke prve klase. Sub-vencija će iznositi 80 lipa, a minimalna otkupna cije-na tri kune. Pri otkupu ja-buke za industrijsku pre-radu subvencija će biti 50 lipa. Za subvencionira-nje otkupa jabuke Vlada

je pripremila ukupni iznos od 45,5 milijuna kuna.

Pad crnog tržištaKod grožđa minimalna ot-kupna cijena ovisi o sor-ti. Kilogram mora stajati najmanje 3,2 kune za sor-te babić, chardonnay, ca-bernet sauvignon, graše-vinu, kerner bijeli, pošip bijeli, rajnski rizling, tra-minac bijeli, traminac cr-veni, sauvignon, syrah, silvanac zeleni, žlahtinu i grk. Otkupna subvencija iznosi 80 lipa. Kod ostalih sorti subvencija je jedna-kog iznosa, ali minimalna cijena mora biti najmanje 2,7 kuna. U proračunu je za otkup grožđa rezervira-no 28 milijuna kuna.

Ministarstvo poljo-privrede raspisat će javne natječaje za dodjelu ovih subvencija. Ministar po-ljoprivrede Petar Čoban-ković rekao je da je taj mo-del uveo red na tržištu voća i crno tržište je smanjeno na ispod 10 posto. Investi-cije koje su povećale broj hladnjača i skladišnog pro-stora dovele su posredno i do povećanja proizvodnje. Tako je godišnji urod man-darine sa 20.000 tona u ne-koliko godina porastao na

70.000 tona. Zadovoljene su potrebe hrvatskog trži-šta, a čak dvije trećine uro-da ide u izvoz, u Europsku uniju i Rusiju.

Zeleno gospodarstvoVlada je usvojila i stra-teške odrednice za razvoj “zelenog gospodarstva”. Riječ je o načelnom pla-nu za razvoj ekonomije uz zaštitu prirode. Prema riječima Branka Bačića, ministra graditeljstva i zaštite okoliša, do 2020. bi investicije u ovom sek-toru (hidroelektrane, upo-treba biomase, gospoda-renje otpadom) mogle premašiti tri milijarde eura. Naknadama koje će se prikupiti od legalizaci-je bespravno izgrađenih zgrada (oko 30 milijuna kuna), provest će se akci-ja poboljšanja energetske učinkovitosti starijih zgra-

da. Očekuje se da će se, uz subvencioniranje iz eu-ropskih fondova, u idućih desetak godina u Hrvat-sku uložiti oko 5,5 milijar-di eura. Taj novac trošio bi se na velike vodoopskrbne projekte i centre za gospo-darenje otpadom.

Na sličan način kao što je to napravljeno s Brijuni Rivijerom, Vlada će međunarodnim natje-čajem pozvati investitore u projekt Kupari-Srebre-no. Osnovana je komisi-ja na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor koja će nadzirati provedbu natje-čaja. Komisija će odredi-ti visinu naknade za pravo građenja, a osim turistič-kih sadržaja gradit će se i veliki kongresni centar. Najmanje 25 posto od na-knade pripast će općini Župa Dubrovačka, u kojoj se nalaze Kupari.

SjednIca hrVatSke Vlade

Za otkup voća Vlada daje 109,5 milijuna kunaZa sufinanciranje otkupa mandarina iz proračuna će se izdvojiti 36 milijuna kuna, a čak dvije trećine uroda ide u izvoz, u eU i rusiju

Investicije u hidroelektrane i gospodarenje

otpadom do 2020. mogle bi premašiti

tri milijarde eura

Vlada će poslati u Bruxelles prijedlog zakona kojim bi se privremeno ograničilo stjecanje dionica Ine na 49 posto. Premijerka Kosor je rekla da se o tome želi konzultirati s Europskom komisijom i obrazložiti zašto Vlada želi uve-sti takvo ograničenje. “EU je utemeljen na slobodnom tr-žištu, ali i na borbi protiv korupcije. Naša je dužnost da štitimo nacionalne interese i vjerujem da će to uvažiti i naši kolege u Europskoj komisiji”, rekla je premijerka.

Za Inu će se pitati Europska komisija

*vijesti

U Zagrebu niže cijene nekretninaU Zagrebu su tražene cije-ne nekretnina u rujnu bile niže 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini ostva-rile pad od 2,4 posto. Od početka mjerenja u svibnju 2006. indeks cijena nekret-nina prvi je puta pao ispod 100. Prosječna tražena ci-jena stana u Zagrebu u ruj-nu je iznosila 1761 euro po četvornom metru što je 0,8 posto niže u odnosu na prethodni mjesec te tri po-sto niže u odnosu na rujan 2010.

Tisak gradi novi distributivni centarTvrtka Tisak gradi novi distributivni centar na Žit-njaku u Zagrebu, a inve-stitor je tvrtka Vetel. Osim tog centra izgradit će se i nova glavna upravna zgra-

da te tvrtke. Ukupna vri-jednost investicije iznosi 16,5 milijuna eura, a za-vršetak radova očekuje se sredinom 2012. godine.

Oduzeta dozvola za rad Jadran InvestuHrvatska agencija za nad-zor financijskih usluga oduzela je dozvolu za rad Jadran Investu nakon od-luke vlasnika o likvidaci-ji Jadran kapitala, jedinog fonda pod upravljanjem. O likvidaciji tog zatvorenog fonda za upravljanje ne-kretninama s imovinom od 60,5 milijuna kuna odluče-no je zbog loše situacije u sektoru nekretnina.

Dalekovod gradi u NorveškojZagrebačka tvrtka Daleko-vod dobila je u Norveškoj posao izgradnje 164 kilo-metara duge dionice no-vog dalekovoda snage 420 kilovolti. Vrijednost osi-guranih radova i isporu-ke čelične konstrukcije i opreme iznosi ukupno 81 milijun eura.

rezervirano za otkup grožđa

28 mil kn( 45,5 mil kn(za sufinanciranje otkupa jabuka

Studija Ekonomskog in-stituta Zagreb koja je prošli tjedan predstav-ljena javnosti pokazuje da će mirovine u Hrvat-skoj, ako se ništa ne po-duzme, sve više zaosta-jati u odnosu na plaće i biti među najmanjima u Europi. “Moguće je razu-mnim reformama osigu-rati i primjerene mirovi-ne za građane i financijski održiv sustav”, naglasio je Danijel Nestić, viši znan-stveni suradnik Institu-ta i voditelj projekta. Iz-među ostalog, potrebno je uravnotežiti mirovine koje se isplaćuju iz mješovitog sustava (prvi i drugi stup) s mirovinama koje se ispla-ćuju samo iz prvog stupa, ponajprije proširenjem do-datka na sve korisnike mi-rovina i promjenom for-mule osnovne mirovine, dok se dopuštanje povrat-ka u prvi stup u trenutku umirovljenja ne smatra pri-kladnom opcijom. Drugim riječima, Nestić, za razliku

od mnogih, ne smatra do-brim zadnje izmjene Zako-na o mirovinskom osigura-nju kojim se dijelu budućih umirovljenika dozvoljava povratak u prvi stup. Ne-stić nadalje smatra da tre-ba osnažiti vezu između uplaćenih doprinosa i pri-mljenih mirovina, potom uvesti pravila za automat-sku korekciju parametara javnog mirovinskog susta-va u skladu s očekivanim trajanjem života i gospo-darskim okolnostima, uve-sti socijalno prihvatljiv i fiskalno održiv sustav va-lorizacije i indeksacije mi-rovina te uvesti temeljni mirovinski stup (nulti stup) za siromašne umirovljeni-ke i starije osobe koje ne primaju mirovinu. (J.F.)

ekonomSkI InStItUt ZagreB

Recept za primjerenije mirovine

10 Broj 3697, 3. listopada 2011.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac [email protected]

S obzirom na dnev-no-političku ali i medijsku prezen-

taciju Slavonije, osobito u gospodarskom smislu, percepcija većeg dijela hrvatske javnosti nerijet-ko se svodi na to da je – Slavonija u stečaju. Iako slavonskom gospodarstvu ne cvjetaju ruže, kad je ri-ječ o broju stečajnih po-stupaka, Slavonija je is-pod hrvatskog prosjeka. Zlobnici bi rekli kako je to logično jer je veći-na tamošnjih negdašnjih gospodarskih perjanica “pala” još devedesetih go-dina pa je sada malo toga ostalo za stečaj.

Iako se pojam steča-ja doživljava uglavnom kao blaži izraz za propast neke tvrtke, to nije tako. I u Slavoniji postoje do-bri primjeri gdje su neke tvrtke nakon stečaja i pre-ustroja ponovno zaživje-le i danas pozitivno poslu-ju. Da se poštuje zakon i da nadležni državni orga-ni pravodobno reagiraju, vjerojatno bi bilo i više ta-kvih primjera.

Stečaj – prava agonijaJedan od najiskusnijih stečajnih upravitelja u istočnoj Hrvatskoj, Pe-rica Mitrović, koji tre-nutačno “uživa” titulu najpoznatijeg hrvatskog stečajnog upravitelja bu-dući da vodi stečajni po-stupak u tvrtki Đakovšti-na, kaže kako je stečaj samo posljedica lošeg po-slovanja dužnika, dok su razlozi za otvaranje ste-čajeva nesposobnost za

plaćanje i prezaduženost. U pravilu se stečaj otvara zbog neplaćanja, zapra-vo blokade žiro-računa u trajanju od 60 dana iako društva rade i više godi-na u blokadi dok se ste-čaj ne pokrene. “Iako ste-čaj može pokrenuti svaki vjerovnik, gotovo sve stečajeve pokreću radni-ci kad više ne mogu do-biti niti neto plaću. Stečaj bi trebao biti brži kraj ne-kog subjekta koji je upao u poslovne probleme, ali zbog nepokretanja u za-konskom roku on se pre-tvara u agoniju svih su-bjekata koji sudjeluju u njemu. Rad društva za

vrijeme blokade dovodi do toga da se sva imovina optereti hipotekama i za-ložnim pravima, ne upla-ćuju se porezi i doprinosi na plaće radnika, mno-gi vjerovnici ostaju bez svojih potraživanja što opterećuje njihovo dalj-nje poslovanje. Poseb-no napominjem da upra-va blokiranog poduzeća za vrijeme blokade jedi-no skuplja novac za te-

kuće obveze i neto pla-će, te se sve manje brine o poslovanju pa se gubi-ci povećavaju iz mjeseca u mjesec. Negativna per-cepcija javnosti o steča-jevima proizlazi iz činje-nice da se svi ti problemi vide tek otvaranjem ste-čaja te je percepcija da je stečaj kriv za sve pro-bleme. Napominjem da je osnovni zadatak ste-čajeva unovčenje imo-vine stečajnog dužni-ka i podjela prikupljenih sredstava vjerovnicima”, objašnjava Mitrović.

Stabilan broj stečajevaTrgovački sud u Osije-ku izravno je nadležan za Osječko-baranjsku i Vu-kovarsko-srijemsku žu-paniju, a kroz nedavno pripojenu Stalnu služ-bu u Slavonskom Brodu - i za Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku žu-paniju. Prema riječima v.d. predsjednika Trgo-vačkog suda u Osijeku mr. Tihomira Kovačevi-ća, zadnjih godina taj sud ima stotinjak stečajeva godišnje za područje dvi-ju najistočnijih županija, ne računajući pri tome na tzv. skraćene stečajne po-stupke.

Ukupno je na područ-ju četiriju županija potkraj kolovoza bio aktualan 231 stečajni postupak od kojih se 156 odnosi na skraćene stečajne postupke.

Najstariji stečaj koji vodi Trgovački sud je onaj Županjske banke koji traje još od 1999. go-dine ili već trinaestu godi-nu. Kako sada stvari stoje, nije nemoguće očekiva-ti da će taj postupak do-

živjeti i svoju punoljet-nost. Naime, ovaj i slični stečajevi traju toliko dugo jer nije unovčena sva imo-vina Banke. Imovina pak nije unovčena zato što nema zainteresiranih ku-paca, te stoga što određeni sudski ili upravni postup-ci koji se vode oko te imo-vine nisu okončani. Valja

znati da je sve do nedavne izmjene ZPP-a (Zakona o parničnom postupku), pr-vostupanjska presuda mo-gla biti bezbroj puta uki-nuta. Sada napokon ona može biti samo jednom ukinuta, a drugi put dru-gostupanjski sud treba presuditi. Zaista, kakva je svrha sudovanja ako neki

stečaj traje još od 1999. godine?

Gradska banka – stečaj apsurdaGotovo istodobno, počet-kom 1999. godine, kao koordiniranom akcijom nekih “viših sila”, poko-šene su čak četiri slavon-ske banke – Županjska,

Po broju Stečajnih PoStuPaka Slavonija je iSPod hrvatSkoG ProSjeka

Stečaj ne vodi uvijek u propast U Slavoniji postoje primjeri gdje su neke tvrtke nakon stečaja i preustroja ponovno zaživjele i danas pozitivno posluju. Da se poštuje zakon i da nadležni državni organi pravodobno reagiraju, vjerojatno bi bilo i više takvih primjera

Da se i ranije slušalo stručnjake,

mnoge slavonske tvrtke i banke i

danas bi poslovale

Broj zaključenih stečajnih postupaka pred Trgovačkim sudom u Osijeku za područje Osječko-baranjske županije80

70

60

50

40

30

20

10

01997.

Izvor: HGK1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

vodio se na području četiriju slavonskih županija potkraj kolovoza

231 stečajni postupak (


Vukovarska, Cibalae i Gradska. Kao i u slučaju Županjske, i stečaj osječ-ke Gradske banke - koja je svojim kapitalom i ak-tivnošću uvelike nadilazi-la regionalne okvire - tra-je još uvijek.

Od samoga početka, stečaj Gradske banke vodi Većeslav Rački koji je nekoliko puta predlagao rješenja kojima bi se još uvijek značajan kapital te banke racionalnije iskori-stio u cilju razvoja gospo-darstva, ponajprije u Sla-voniji.

“Isplatili smo sve šte-diše što nikada ni jedna banka nije učinila. Sada prodajemo imovinu Ban-ke i nastojimo je unov-čiti. No, kakav je uop-će smisao toga stečaja?

Evo primjera: jedna tvrt-ka duguje Gradskoj ban-ci 750.000 kuna. Mi smo im uzeli zadnjih 130.000 kuna te više nemaju ništa, nemaju nikakvu imovinu, a još nam duguju 620.000 kuna. Mi ćemo pokrenu-ti stečaj te tvrtke, a njiho-vih 12 radnika će ostati bez posla. Dakle, kakav je to apsurd – stečaj pokre-će stečaj. Kakav je onda smisao stečaja? Nitko o tome ne razmišlja kon-ceptualno. Gradska banka sada na računu ima sto-tinjak milijuna kuna koji je u funkciji i dalje dono-si određenu dobit. Među-tim, to nije to. Svojedob-no sam predlagao da se od Gradske, Croatia i Po-štanske banke stvori jed-na jaka nacionalna banka.

Nažalost, nije bilo intere-sa”, kaže Rački.

Valvita – u stečaj na vrijemePrije nekoliko godi-na na internetskoj stra-nici valpovačke mesne

tvrtke Valvita pisalo je: “Na temeljima stogo-dišnje tradicije i isku-stva, 2003. godine otvo-reno je novo postrojenje za proizvodnju i prera-

du mesa u selu Harka-novci, nedaleko Valpova, pod nazivom Mesna in-dustrija Valvita... Razvi-jamo proizvode koji nose predznak domaćeg, sla-vonskog, zdravog, kva-litetnog i ukusnog. Naši su proizvodi lako dostu-pni, cjenovno pristupač-ni i svakodnevno prisutni na stolovima naših obi-telji”. A, ispod naslova Vizija, iz Valvite su po-ručivali: “Postati najzna-čajniji i od kupaca prefe-rirani proizvođač mesa i mesnih proizvoda u Sla-voniji i Baranji”.

Tu su viziju dijelom i ostvarili jer je desetak nji-hovih mesnica postalo ob-vezno mjesto opskrbe ti-suća slavonskih obitelji. Nažalost, netko se u svo-

jim vizionarskim snovima preračunao i početkom ove godine Valvita je po-stala još jedan stečajni kli-jent osječkog Trgovačkog suda. No, riječ je o stečaju koji ima ozbiljne naznake uspješnog završetka.

“Sada smo u fazi dru-ge javne dražbe što po-drazumijeva prodaju kompletnog pogona i ne-kretnina. Valvita je tre-nutačno u zakupu PPK-a Valpovo, oko 60 ljudi re-dovno radi i proizvodi, a brendirani proizvodi na-laze svoje kupce. Namje-ra nam je da nađemo kup-ca koji će uzeti kompletan pogon, odnosno klaonicu i mesnu industriju”, na-glašava za Privredni vje-snik Duško Zec, stečajni upravitelj Valvite.

Inače, i stečaj Valvi-te je posljedica krivih po-slovnih odluka koje su dovele tvrtku u kreditnu prezaduženost. No, dobro je što se nije dugo čeka-lo te je stečaj pokrenut na vrijeme. Proizvodnja u re-lativno modernim pogo-nima redovito se odvija i potencijalni kupac dobit će puno toga – na gotovo. Negdašnja vizija Valvi-te tako će vrlo vjerojatno biti i ostvarena. A još jed-na slavonska tvrtka imat će priliku svoje sposob-nosti i kvalitetu dokazati i na EU tržištu. Da se i rani-je slušalo stručnjake, a ne one druge, mnoge slavon-ske tvrtke i banke i danas bi poslovale, a nitko u Hr-vatskoj ne bi mislio da je – Slavonija u stečaju.

Po broju stečajnih PostuPaka slaVonija je isPod hrVatskog Prosjeka

Stečaj ne vodi uvijek u propast U Slavoniji postoje primjeri gdje su neke tvrtke nakon stečaja i preustroja ponovno zaživjele i danas pozitivno posluju. Da se poštuje zakon i da nadležni državni organi pravodobno reagiraju, vjerojatno bi bilo i više takvih primjera

Sve do nedavne izmjene ZPP-a prvostupanjska presuda mogla je biti bezbroj puta ukinuta

“Kad je riječ o slučaju tvrtke Đakovština, mogu reći da je to jedan od naj-zahtjevnijih stečajeva, kako zbog broja vjerov-nika, tako i zbog proble-ma koji su se gomilali ot-kako je Đakovština d.d. postala samostalno druš-tvo”, rekao nam je Perica Mitrović, stečajni upra-vitelj Đakovštine. “Iako je taj stečaj i sve ono što

se oko njega događa u gospodarskom, politič-kom i socijalnom smi-slu izrazito medijski ek-sponiran, o tome za sada ne mogu ništa javno go-voriti. U svakom slučaju, stečaj Đakovštine zaslu-žuje biti samostalna me-dijska tema, ali o tome ću tek nakon zaključenja stečaja”, najavio je Mi-trović.

jeDan oD najZahtjevnijih Stečajeva130 Prijava U šeSt mjeSeci

ubrzani stečajeviKako saznajemo od Snježane Babić iz HGK-Županijske komore Osi-jek, od 1. ožujka ove go-dine pred Trgovačkim sudom u Osijeku pod-neseno je 130 prijava za otvaranje skraćenog stečajnog postupka. Za 50 tvrtki (za koje je podnesena prijava za otva-ranje skraćenog stečajnog p o s t u p -ka) ste-č a j n i postu-pak je

okončan (istodobno otvoren i zaključen). Ve-ćinu takvih stečajnih po-stupaka Porezna je uprava pokrenula na subjektima koji nemaju zaposlenih i koji već godinama nema-ju nikakvih aktivnosti po

žiro-računu. Prema procjenama, samo na području Osječ-

ko-baranjske i Vu-kovarsko-srijem-

ske županije postoji oko 1200 subje-kata za koje bi trebalo

pokrenu-ti tzv. ubrza-ni ste-

čaj.

slučaj Đakovština

vodio se na području četiriju slavonskih županija potkraj kolovoza odnosi se na skraćene stečajne postupke

od toga156(zaključena od 1997. do sredine srpnja ove godine

704 stečajna postupka(

12 Broj 3697, 3. listopada 2011.PRIČA S RAZLOGOM Privredni vjesnik

Drago Živković [email protected]

A ko je suditi pre-ma broju sudi-onika, a njih je

bilo nekoliko tisuća, če-tvrto izdanje Weekend Media Festivala - regio-nalnog skupa komunika-cijske industrije u Rovinju - ispunilo je svoju osnov-nu svrhu: povezati ljude iz medija, marketinga i od-nosa s javnošću, kako bi se kroz intenzivno dvod-nevno druženje iznjedrile nove ideje, od kojih će se neke možda pretočiti i u nove projekte. Konferen-cijsko-prezentacijski dio Festivala nije iskoračio iz okvira zadanih prethod-nih godina. Gust, možda i previše gust program ras-pršen u tri dvorane nudio je za svakoga ponešto, ali bez izrazitih zvijezda.

Središnjim temama mogle bi se smatrati di-gitalizacija medija i sna-laženje oglašivača i ogla-snih agencija u novim okolnostima. Stanje na hr-vatskom televizijskom tr-žištu u zadnjih šest godina

digitalizacijom se drastič-no promijenilo. Dok smo 2005. imali četiri naci-onalna kanala, danas ih je devet, čemu treba pri-dodati kabelske televizi-je, interaktivnu digitalnu televiziju (IPTV) i sate-litsku, čiji udjel pada. U panel raspravi o fragmen-taciji TV tržišta glav-ni direktor T-HT-a Ivi-ca Mudrinić ustvrdio je da IPTV mijenja socijal-nu paradigmu u konzuma-ciji medija jer pravo pita-nje više nije što se gleda, već kako se interpretira sadržaj.

Naplata ili oglasiHrvatske novinske izda-vače najviše more brige oko naplate sadržaja na webu. Svi čekaju što će biti s eksperimentom glo-balnog medijskog tajku-na Ruperta Murdocha koji je počeo naplaćivati pri-stup sadržaju nekih svojih novina, a istim je putem, iako po drukčijem mode-lu, nedavno krenuo i New York Times. Slično namje-rava i EPH, koji bi usko-ro mogao početi naplaći-

vati ekskluzivniji sadržaj na portalu Jutarnjeg li-sta, najavio je predsjed-nik Uprave EPH Medija Tomislav Wruss. Najveći konkurent EPH-u, Styria, sigurno neće ići na napla-tu čitavog sadržaja, nego u smjeru uključivanja pu-blike i nagrađivanja kori-snika, rekao je direktor Styrijinih izdanja u Hr-vatskoj Boris Trupčević. Trupčević vjeruje da će u budućnosti novca na inter-netu biti sve više, a najve-ći dio tog kolača mogli bi progutati upravo novinski izdavači jer njihovi por-

tali imaju najveći doseg. Trupčevićev optimizam dijeli i Wruss koji vrijed-nost oglašavanja na webu u Hrvatskoj već sada pro-cjenjuje na oko 18 miliju-na eura godišnje.

Radijsko tržište još čeka digitalizaciju, a u za-dnjih godinu dana pozitiv-no su ga prodrmale mreže lokalnih radiopostaja, po-najprije TotalniFM i So-undset. Mreže su podigle slušanost svojih članica, a oglašivačima olakša-le komunikaciju s mediji-ma, tvrde Juraj Hrvačić mlađi iz TotalnogFM-a i Saša Ćeramilac iz So-undseta. Radio kao medij

je općenito oživio, ali re-gulator, Vijeće za elektro-ničke medije, nije osobito zadovoljno sve izraženi-jom dominacijom marke-tinga nad programom, niti glazbe nad govorom. Zato će, najavila je članica Vi-jeća Olga Ramljak, do-datno popraviti pravila za govorni program na radij-skim mrežama.

Zagriženi ženomrsci Industrije kojima je ogla-šavanje u medijima vrlo ograničeno ili čak one-mogućeno prisiljene su biti inovativnije u komu-nikacijama. Duhanskoj industriji tako su sada u

središtu pažnje korisnič-ka iskustva, a ne klasič-ni slogani. Na panelu o tzv. stigmatiziranim in-dustrijama direktor od-nosa s javnošću TDR-a Predrag Grubić žestoko se obrušio na ono što na-ziva modernim puritaniz-mom. Grubić vjeruje da iza histeričnih diskvali-fikacija pušenja stoje za-griženi ženomrsci jer su se zabrane pušenja poče-le zaoštravati od vreme-na kada su se žene poče-le masovnije u javnosti pojavljivati s cigaretama. Ne možemo milijardu i pol pušača u svijetu sma-trati idiotima, ustvrdio je

Grubić, navodeći da du-hanska industrija u svije-tu generira 600 milijardi dolara, od čega 70 posto završava u državnim pro-računima. Zabrana ogla-šavanja cigareta zaobilazi se kampanjama u koji-ma se, primjerice, na kuti-je cigareta stavlja QR-kod putem kojega se smartfo-nom pristupa posebnoj web stranici na kojoj se nalazi popis najbližih lo-kala u kojima je dozvolje-no pušenje. Tako se, tvrdi Davor Bruketa iz agen-cije Bruketa&Žinić, ne reklamira pušenje, već samo pomaže onima koji već puše.

Pogled uNatrag: Četvrti WeekeNd Media Festival

Digitalizacija meDija mijenja pravila igreNovinski izdavači vjeruju da će u budućnosti novca na internetu biti sve više, a najveći dio tog kolača mogli bi progutati upravo oni jer njihovi portali imaju najveći doseg

Radio kao medij općenito je oživio,

a mreže su podigle slušanost svojih

članica

Na tehnološkom dijelu Weekend Media Festivala pred-stavljen je koncept web startupa i niz projekata iz cije-le regije: Comsight, Mediatoolkit, Monolith, Newscurve, Socialsense i Vertical. Posrijedi su četiri tvrtke iz Hrvat-ske, jedna iz Slovenije i jedna iz Srbije. Startup projekti najčešće se vezuju uz IT, a nastaju na kreativnosti i en-tuzijazmu mladih obrazovanih ljudi željnih rada i uspje-ha. Nedostatak poslovnog iskustva velika im je zapre-ka, a u Hrvatskoj su najčešće suočeni s nedostatkom investitora s visokorizičnim kapitalom. Unatoč tome, startup scena prilično je živa.

Brzi uspjeh i nagli rast

Na marginama Weekend Media Festivala održano je mnoštvo prezentacija i promoci-ja. Tako su u organizaciji B1 plakata i Art Directors Cluba dodijeljene nagrade za naj-bolje radove u indoor medijima te oglasima na plažama u protekloj godini. Pobjedu su odnijeli Bruketa&Žinić sa serijom oglasa ‘’Za dobro odgojene pse’’, a slijede Digitel s Grebalicom te McCann Erickson s radom ‘’Izvini jaro, guzim’’ kojim promoviraju turne-ju Zabranjenog pušenja.

INdoor kreativci godine

generira svjetska duhanska industrija600 mlrd $(

vrijednost hrvatskog tržišta oglašavanja na webu18 mil €(

FOTO

: Dan

ijel B

erko

vić/

PIXS

ELL

infoenterprise europe

Broj 48, 3. listopada 2011.

Održan Tic Talk

Regionalna razvojna agencija Međi-murje REDEA, kao organizacija koja vodi Tehnološko inovacijski centar Međimurje, organizirala je konferen-ciju pod nazivom TICTalk 2011: Inova-cije za tehnološko inovacijske centre. Na konferenciji su se relevantni do-maći akteri upoznavali s uspješnim europskim primjerima tehnološko inovacijskih centara i poticala se su-radnja između uspješnih domaćih i međunarodnih tvrtki i znanstvenih institucija. Na skupu su europskim gostima predstavljene mogućnosti ulaganja i razvoja tehnologija u Hr-vatskoj, prezentirani su novi koncepti razvoja tehnološko inovacijskih cen-tara i primjeri najboljih praksi iz Skan-dinavije, Njemačke, Portugala i Špa-njolske, te njihove uloge u razvoju gospodarstva temeljenog na znanju.

EEN - ključna komponenta potporeNa otvaranju godišnje konferencije Enterprise Europe Networka u Varša-vi predsjednik Eurochambresa Ales-sandro Barberis naglasio je kako ko-more pružaju trajnu potporu Mreži, istaknuvši dva načina za poboljšanje njihova utjecaja i učinkovitosti.

”EEN ima ključnu ulogu u podržavanju malih i srednjih poduzeća, posebno na unutarnjem tržištu i u pristupu međuna-rodnim tržištima. Ova je usluga u današ-njoj gospodarskoj situaciji važnija nego ikada. Komore se vesele daljnjoj surad-nji s Komisijom i EEN mrežom kako bi se nastavila još bolja potpora malim i sred-njim poduzećima u godinama koje dola-

ze”, rekao je predsjednik Barberis u svom govoru.

Komore, koje čine 35 posto organizaci-ja EEN-a, ističu dva ključna područja za poboljšanje. U smislu upravljanja, Euro-chambres čvrsto vjeruje da EEN struk-ture moraju biti više uključene u cen-tralno strateško upravljanje Mrežom. To će pomoći osigurati da EEN vizija bude

komplementarna vizijama doma-ćih struktura i njihovih lokal-nih, regional-

nih i naci-o n a l n i h

potpora malim i srednjim poduzećima. Što se tiče internacionalizacije, komore se zalažu za koherentni pristup razvoju EEN aktivnosti i partnerstva izvan EU-a. Važno je osigurati sinergiju u pružanju potpore europskim malim i srednjim poduzećima u trećim zemljama. Primje-ri su Europski centri za MSP osnovani uz europsku financijsku potporu u Indiji, Kini i Jugoistočnoj Aziji, koji su logični partneri EEN-u u tim gospodarstvima. Prema viđenju Eurochambresa, napre-dak u ta dva važna aspekta - upravljanju i internacionalizaciji - uvelike će pove-ćati utjecaj i učinkovitost EEN-a, koji već pruža vrlo vrijedne usluge malim i sred-njim poduzećima. (K.C.)

Europska poduzetnička mreža ima ključnu ulogu u podržavanju malih i srednjih poduzeća, posebice na unutarnjem tržištu i u pristupu međunarodnim tržištima

GOdišNja kONfErENcija EEN-a

talk

enterprise europe

U Cavtatu će se od 12. do 15. listo-pada održati Četvrta međunarodna konferencija Kompetentnost labo-ratorija. Na skupu će se predstaviti hrvatski laboratoriji, njihovi uspje-si, mogućnosti i problemi, a njihovi predstavnici će u izravnom razgovo-ru s kolegama iz EuroLaba i pred-stavnicima državne uprave i agen-cija, riješiti probleme vezane uz položaj laboratorija na tržištu Hrvat-ske i Europe.

Štefica Cerjan Stefanović, predsjedni-ca CroLaba, ističe kako će na savjetova-nju po prvi puta u Hrvatskoj gostovati članovi EuroLaba - njegov predsjednik Jiři Sobola i predsjednik EuroChema Mi-loslav Suchanek koji će održati plenar-na predavanja i dati smjernice za uklju-čivanje laboratorija na tržište Europske unije. “Savjetovanje će biti jedinstveno mjesto otvoreno za diskusije različitih struka, izmjenu ideja, adresa i iskustava”, ističe Štefica Cerjan Stefanović. Kompe-tentnost osoblja jedan je od osnovnih elemenata kompetentnosti ne samo laboratorija, već bilo koje organizacije. Upravo zbog toga zahtjevi vezani uz os-

posobljenost i stručnost osoblja navode se u normama o sustavima upravljanja kvalitetom, okolišem, o osposobljeno-sti inspekcijskih tijela, osposobljenosti certifikacijskih tijela, osposobljenosti is-pitnih i umjernih laboratorija, te ospo-sobljenosti medicinskih laboratorija. Međutim, norme navode samo zahtje-ve, uz vrlo malo ili nimalo uputa kako to primijeniti u praksi. Na ovoj konferenci-

ji analizirat će se zahtjevi iz navedenih normi, bit će prikazana konkretna rješe-nja svakog tog zahtjeva, kako auditira-ti ovaj element norme, te prenijeti isku-stva iz ocjeniteljske prakse.

Predavanja će održati Olga Štajdohar Pađen iz Visokonaponskog laboratorija Instituta za elektroprivredu i energetiku, Vesna Šimunić Mežnarić iz Bioinstituta

Čakovec, Zlata Flegar Meštrić, pročelni-ca Zavoda za kliničku kemiju i laborato-rijsku medicinu Kliničke bolnice Merkur, Elinor Trogrlić iz laboratorija Instituta IGH, te Zlatko Grgić iz Hrvatske akredi-tacijske agencije.

Udruga Hrvatski laboratoriji CroLab osnovana je kako bi hrvatski laborato-riji kao infrastruktura omogućili razvoj proizvodnje i gospodarstva u okviru za-htjevnog otvorenog tržišta, korištenjem zajedničkih potencijala i sinergijskih učinaka udruživanja. Članovi CroLaba su ispitni, analitički i umjerni laborato-riji, a Udruga provodi različite aktivnosti unutar klubova, stručnih odbora i dru-gih oblika organiziranosti poput okru-glih stolova, tribina, foruma, konferen-cija i slično, u koje se članovi udružuju prema određenom zajedničkom intere-su ili konkretnom zadatku. CroLab je pri-druženi član europske udruge ispitnih, analitičkih i umjernih laboratorija Euro-Laba, punopravni član europske udruge kemijskih laboratorija EuraChem i član ILAC-a - međunarodne korporacije za akreditaciju laboratorija u svojstvu zain-teresirane strane.

KOMPETENTNOST LABOrATOrIJA

Certifikati za dokaz kompetentnostiKompetentnost osoblja najvažniji je element kompetentnosti ne samo laboratorija, već bilo koje organizacije. O toj temi govorit će se na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji Kompetentnost laboratorija

Završen projekt razvoj investicijskog okruženjaZavršen je projekt Razvoj investicijskog okruženja, jedan od najkompleksnijih projekata tehničke pomoći financiran iz pretpristupnih fondova Europske uni-je (IPA komponenta IIIC) ukupne vrijed-nosti 2,5 milijuna eura. U projekt je bilo uključeno 20 županija s više od 230 pred-stavnika institucija na županijskoj razini (županije, regionalne razvojne agencije, HGK i druge) koji su aktivno sudjelovali u projektu i značajno unaprijedili svoja znanja i vještine u području privlačenja ulaganja. Ovim projektom županijski ti-movi razvili su standarde najboljih praksi pružanja usluga ulagačima koji obuhva-ćaju standarde za prikupljanje, usklađiva-nje i pružanje informacija ulagačima, do-stupnost i uređenost ulagačkih lokacija te definiranje prioritetnih sektora i dono-šenje marketinške strategije županija za privlačenje izravnih ulaganja.

Drugi poziv za ulaganja u znanost i inovacijeU Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održano je predstavljanje drugog poziva za dostavu projektnih prijedloga Fonda za ulaganje u znanost i inovaci-je (Science and Innovation Investment Fund – SIIF), koji se provodi u okviru pretpristupnog programa EU IPA IIIC. Drugi poziv za podnošenje projektnih prijedloga objavljen je krajem kolovoza, a rok za podnošenje projektnih prijed-loga istječe 21. listopada 2011. Ukupno 6,7 milijuna eura namijenjeno je financi-ranju projekata visokoškolskih obrazov-nih institucija i javnih istraživačkih orga-nizacija, a odabrani projekti financirat će

se minimalno u iznosu od 50.000, a mak-simalno do 750.000 eura. Natječajna do-kumentacija dostupna je na web stra-nicama ugovaratelja, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a, www.safu.hr u kategori-ji Natječaji.

kako doći do novcaHypo Alpe-Adria banka je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Upravnom direk-cijom programa SAPArD/IPArD te Hr-vatskom poljoprivrednom komorom - Područnim odjelom Splitsko-dalma-tinske županije, organizirala preda-vanje posvećeno provedbi programa

LEADEr u Hrvatskoj. Više od 100 sudi-onika javnog, privatnog i civilnog sek-tora dobilo je informacije o značajka-ma LEADEr programa te procedurama i koracima koje je potrebno poduzeti kako bi mogli aplicirati za 3,7 milijuna eura sredstava raspoloživih u sklopu tog programa. LEADEr (Links between actions for the development of the ru-ral economy) je metoda provedbe po-litike ruralnog razvoja Europske uni-je u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva javnog, privatnog i civil-nog sektora. Cilj programa je uključiti lokalne zajednice u planiranje te na taj način potaknuti održivi razvoj ruralnog područja.

Vijesti

2 3www.een.hr 3. listopada 2011.

Sanja Plješa

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana turizma proteklog tjedna u Hr-vatskoj gospodarskoj komori (HGK) na temu Turizam - povezivanje kul-ture najkreativnijim i najinovativni-jim turističkim programima dodije-ljene su prestižne godišnje nagrade CBTour-Inovacije u poslovnom turiz-mu. Ti su programi usmjereni razvo-ju poslovnog, znanstvenog i kongre-snog turizma u Hrvatskoj.

Ovogodišnji organizator obilježavanja Svjetskog dana turizma i dodjele na-grada bilo je Društvo inovatora Sigma

u suradnji s HGK-Europskom poduzet-ničkom mrežom Hrvatske. Banco Po-polare Croatia bila je generalni pokrovi-telj, a pokrovitelj Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport te zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines. Na-grade CBTour-Inovacije u poslovnom turizmu dodijeljene su u ukupno de-vet kategorija: ukupni program, odgo-vorni program, team building, kreativni program, marketinški program, uslu-ge, proizvod, tehnologija i najbolji me-nadžer.

Projekt tvrtke Belje s nazivom U srcu Kneževih vinograda dobitnik je nagrade Društva inovatora Sigma CBTour kao naj-bolji ukupni program hrvatskog poslov-nog turizma. Tvrtka Coca Cola HBC Hr-vatska za projekt Lijepa naša Sava dobila je posebnu nagradu i to za istaknut na-cionalni doprinos povezivanju kultura

kroz turizam. Među nagrađenima naš-li su se i Hrvatski interijeri za projekt Di-zajnom do identiteta - Hrvatska hotelska soba, Turistički obrt Kastavea za projekt Najdi zlatnega petešića, tvrtka Majstor ku-har za projekt Putovanje gosta kroz speci-fične okuse hrvatske kuhinje i tvrtka Rijeka Sport za projekt Integrirane marketinš-ko-komunikacijske i programske strategije Astronomskog centra Rijeka.

Na temeljima održivog razvojaNagradu CBTour dobili su i tvrtka Habi-tat za projekt Prvi Design Boutique hotel u Zagrebu, tvrtka Hippy za projekt Dr-žač za vrećice kao brend kongresne indu-strije te tvrtka Applicon za projekt Inte-raktivni sustav PandoPad u poslovnom turizmu. Najboljim menadžerom hrvatskog po-slovnog turizma proglašen je Centar za poslovni turizam za projekt Croatia Meetings - Informacijski one-stop-shop hrvatskog poslovnog i kongresnog turiz-ma. U kategoriji studentskih radova za najbolji poslovni plan hrvatskog po-

slovnog turizma nagradu je dobila Edi-ta Šanović sa Sveučilišta Jurja Dobrile, a za najbolji marketinški plan Simona Horvat s Riječkog sveučilišta. U katego-riji fotografskih radova na temu Turizam povezuje kulture nagrada je otišla Saši Vugrinec iz Udruge za promoviranje tu-rističkih destinacija, proizvoda i usluga. Na temu Europa šuma nagradu je dobi-la Nataša Kozlica.

Predsjednik Društva inovatora Sigma Tomislav Marjanović je istaknuo kako je cilj dodjele nagrade sustavno poticanje poslovne zajednice u turističkom sekto-ru na razvoj konkurentnog, učinkovitog i djelotvornog poslovnog, kongresnog i znanstvenog turizma na temeljima in-ventivnog pristupa i održivog razvoja. “Dodjeljivanjem ovih nagrada želimo na nacionalnoj razini potaknuti one tu-rističke subjekte koji nude ili žele ponu-diti drukčiji turistički sadržaj, uslugu ili proizvod te na taj način oplemeniti tu-rističku ponudu u cjelini”, rekao je Tomi-slav Marjanović.

INOVATORI U POSlOVNOM TURIZMU

Promocija i povezivanje kultura kroz turizamProjekt tvrtke Belje s nazivom U srcu Kneževih vinograda dobitnik je nagrade Društva inovatora Sigma CBTour kao najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma

Promocija poslovno-turističke ponudeProgram CBTour ima inovativno i mul-tidisciplinarno obilježje, a njime se potiču moderni mehanizmi za razvoj hrvatskog turizma s posebnim nagla-skom na zaštiti okoliša, biološkoj ra-znovrsnosti i primjeni načela održivog razvoja. Taj je program usmjeren poti-canju razvoja i promocije novih uslu-ga, proizvoda i tehnologija u turistič-kim djelatnostima koje će omogućiti bolju promociju hrvatske poslovno-turističke ponude na domaćem i me-đunarodnom tržištu te tržištima kapi-talnih investicija.

Dodjeljivanjem ovih nagrada želimo potaknuti one

turističke subjekte koji nude drukčiji turistički sadržaj, kaže

Marjanović

enterprise europe

Hrvatska gospodarska komora (HGK) se uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo treći put za redom aktivno uključila u projekt Europske komisije Europski tjedan malog i sred-njeg poduzetništva 2011 (European SME Week 2011) čiji se središnji tjedan održava od 3. do 9. listopada.

Europski tjedan malog i srednjeg poduzet-ništva je europska komunikacijska kampanja koja se održava u 37 država sudionica Okvir-nog programa za konkurentnost i inovacije.

Projektom se želi informirati poduzetnike o podršci koju im pružaju institucije i or-ganizacije na europskoj, nacionalnoj, re-gionalnoj i lokalnoj razini poput informira-nja o financiranju, edukacije, pronalaženja

poslovnih partnera i drugo, te promovirati poduzetništvo kako bi se sve više Europlja-na, posebice mladih, počelo baviti podu-zetništvom. Ovom manifestacijom želi se također dati priznanje poduzetnicima za njihov doprinos europskom boljitku, stva-ranju novih radnih mjesta, inoviranju i ja-čanju konkurentnosti.

”Mali i srednji poduzetnici pokretači su gospodarskog rasta i inovativnosti, a ujedno su i generator zapošljavanja, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, stoga je vrlo značajno da su se u projekt uklju-čile institucije i organizacije koje aktiv-no potiču njihov rast i razvoj”, istaknula je potpredsjednica HGK-a za gospodar-

stvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop-Tanta. “Kriza je uzrokova-la najviše problema upravo malim i sred-njim poduzetnicima, stoga je Europski tjedan prava prilika da se poduzetnici upoznaju sa svim mogućnostima i infor-macijama koje im potporne institucije nude”, zaključila je Vesna Trnokop-Tanta.

Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva

Mali i srednji poduzetnici generatori zapošljavanjaSredišnji tjedan posvećen malim i srednjim poduzetnicima u Europi održava se ovoga tjedna. Njegovo glavno događanje je konferencija “Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u članstvo EU-a”

Lada Stipić Niseteo

Set izmijenjenih europskih zakona, po-znat kao “šest paketa”, skrojen za potre-be tješnje, razumnije, bolje koordinira-ne ekonomske politike i kao osiguranje protiv budućih kriza, prešao je i zadnju stepenicu, Europski parlament. Potvr-đen je u polukrugu EP-a u Strasbourgu, nakon godinu dana u svakom pogledu teških, tvrdih pregovora.

Šest paketa jesu tiha revolucija jer su dra-matično podigli razinu povezanosti zema-lja koje dijele unutarnje tržište - većina je dio monetarne unije - ali se još uvijek ru-kovode po 27 veoma različitih politika. Tiha je revolucija učinila golem iskorak prema (ekonomski) sjedinjenim europskim drža-vama. “To zahtijevaju tržišta”, obrazlagao je predsjednik Europske komisije nesumnjivo krupan rezultat. U setu šest paketa tri po-krivaju proračune jačajući dosadašnji Pakt o stabilnosti i rastu, pristojan dokument na koji se članice nisu do sada previše obazira-le niti ga poštovale. Nakon čak i za pojmove EU-a intenzivne borbe argumentima i ucje-nama, i kazne su postale moguće i izvje-sne nastavi li se šeprtljanje s nacionalnim budžetima. Dva su paketa uspostavila okvi-re sankcija neodgovornim članicama, a je-dan je postavio zajedničke, dakle minimal-

ne standarde nacionalnih računovodstava. Paket je osnažio postojeće uredbe, u mno-gome ih je koncentrirao na prave stvari i si-tuacije, prilagodivši ih zahtjevima vremena – ali i šarene unije 27 država u potrazi za za-jedničkim jezikom.

Maksimalan deficit - tri postoUredba o proceduri prevelikog deficita (1467/97) izmijenjena lani predstavlja ko-rektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Po-stavlja poznate granice u potrošnji država od tri posto BDP-a proračunskog deficita i gornje granice javnog duga od 60 posto BDP-a. Ako države preskoče limite, ubacu-ju se u proceduru prevelikog deficita (EDP,

excessive deficit procedure), koja sada, uz-gred budi rečeno, obuhvaća 23 od 27 čla-nica EU-a – što također govori i o razmjeri-ma krize. Za zemlje eurozone predviđene su sankcije ako na vrijeme ne srežu potroš-nju (tempom od najmanje pola posto BDP-a godišnje) i u dva navrata propuste ukrotiti

ŠEsT PAKETA EKONOMsKOG UPrAVljANjA

Dogodila se tiha revoLucijaPaketom od šest zakona napravljen je iskorak prema ekonomski sjedinjenim europskim državama. Dva paketa donose sankcije neodgovornim zemljama

Šest paketa zakona su dramatično podigli razinu integriranosti zemalja koje dijele unutarnje tržište, a svaka još uvijek vodi svoju politiku


EU novinari u HGK-uStanje hrvat-skoga gos-p o d a r s t v a , uloga i dopri-nos Hrvatske gos-podarske komore u gospodarskom razvitku i primjeni europskih programa kao i perspektive hrvatskog turizma bile su glavne teme koje su pred-stavljene šesnaestorici EU novina-ra na skupu održanom u organiza-ciji Europske komisije. EU novinare su s kretanjima u hrvatskom gospo-darstvu te pripremama tvrtki člani-ca HGK-a za članstvo u Uniji upoznali Vesna Trnokop Tanta, potpredsjedni-ca HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a, Žarko Pri-morac, ekonomski analitičar, Radimir Čačić, predsjednik Hrvatske narodne stranke te Kristijan Šustar, predsjed-nik Udruge poslodavaca u hotelijer-stvu Hrvatske. EU novinare su najviše zanimala pita-nja o prosječnoj hrvatskoj plaći, sto-pama nezaposlenosti, budućnosti hr-vatske brodogradnje, te uvjetima i planovima za hrvatsko priključivanje eurozoni. Postavljeno je pitanje o us-poredbi hrvatskih gospodarskih pro-blema sa slučajem Grčke i Portugala, na što je odgovoreno kako je Hrvat-ska daleko od usporedbe s te dvije ze-mlje, a čak je i bolja od polovine ze-malja Europske unije. Naime, javni dug Grčke iznosi 160 posto BDP-a, a Portu-gala 118 posto, dok hrvatski javni dug iznosi 60 posto BDP-a. Hrvatski vanjski dug iznosi 102 posto BDP-a od čega je 30 posto dug države.

Europska inicijativa inovacija u dizajnu Natječaj s područja inovacija u dizajnu otvoren je u okviru CIP programa. Njime se na-stoji jačati učinak inovacijskih politika, potičući korištenje dizajna kao jednog od alata na tom putu. Specifični ciljevi natječaja su razvijanje zajedničke vizije, prioriteta i akcija na ovom području, integriranje dizajna i inovacija, podizanje razine svijesti o ulozi diza-jna te olakšavanje razmjene iskustava. Ukupna raspoloživa sredstva su tri milijuna eura, uz maksimalno EU sufinanciranje od 75 posto odnosno milijun eura u fiksnom iznosu. Konzorcij se mora sastojati od minimalno četiri partnera iz tri različite zemlje korisnice CIP programa. Obuhvaćeno područje je dizajn, a sudjelovati mogu pravne osobe. Natje-čajna dokumentacija može se naći na: http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_ getdocument.cfm?doc_id=6720. Rok za prijavu je 10. listopada.

Europske kulturne rute Unutar CIP programa otvoren je natječaj namijenjen povezi-vanju europskih kulturnih ruta. Glavni cilj natječaja je prido-nijeti jačanju turističke ponude koristeći kulturno naslijeđe pojedinih zemalja. Također, cilj je i horizontalno i vertikalno povezati dionike unutar turističkog sektora potičući umre-žavanje i povezivanje u klastere turističkih proizvoda i tvrt-ki. Unutar natječaja raspoloživa sredstva iznose pola milijuna eura te se očekuje financiranje četiri do pet projekata. Maksimalni udio sufinanciranja od strane EU-a je 75 posto ili 125.000 eura u fiksnom iznosu. Projektni konzorcij se mora sa-stojati od minimalno četiri partnera iz zemalja koje sudjeluju u CIP programu. Obuhva-ćeno područje je turizam, a tip institucija koje su potencijalni projektni partneri naveden je u tekstu natječaja. Natječajna dokumentacija nalazi se na http://ec.europa.eu/enter-prise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=6761. Rok za prijavu je 7. listopada.

Mali i srednji poduzetnici generatori zapošljavanjaSredišnji tjedan posvećen malim i srednjim poduzetnicima u Europi održava se ovoga tjedna. Njegovo glavno događanje je konferencija “Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u članstvo EU-a”

Dogodila se tiHa rEvolUcijaPaketom od šest zakona napravljen je iskorak prema ekonomski sjedinjenim europskim državama. Dva paketa donose sankcije neodgovornim zemljama

potrošnju. Time se suočavaju s kaznom od 0,2 posto BDP-a. Kazna raste ako je zemlja već dobila po prstima zbog rastrošnosti dr-žave. Kvalificirana većina – 12 članica euro-zone i 157 od 213 glasova na Vijeću – stopi-ra odluku o kazni, a ova kombinacija pruža malo prostora političkom manevriranju.

Uredba o proračunskom i ekonomskom nadzoru (1466/97), ili preventivni dio Pak-ta o stabilnosti i rastu, nakon 14 godina ojačana je na način da su članice euro-zone prije nego što ih daju na raspravu i usvajanje nacionalnim parlamentima, dužne upoznati ostatak monetarne unije s nacrtima nacionalnih proračuna. Osta-le članice EU-a prilažu svoje planove kon-vergencije. Nacrti se dostavljaju u travnju, proces provjere nazvan je “europskim se-mestrom”, a srž odredbe je da članice ne smiju prijeći potrošnju preko prosječnog rasta BDP-a.

Centralna je referentna točka MTO (medi-um-terme budgetary objective, srednjoroč-ni cilj proračuna) s odstupanjima do jedan posto BDP-a. Europska komisija u sluča-ju da zemlje ne ostvare plan sedam mje-seci nakon toga šalje prvo upozorenje. Ne reagira li članica, suočava se s kaznom od 0,2 posto BDP-a, kazna se deponira i na de-pozit idu kamate. Uredba ostavlja prostora

političkoj trgovini jer odluka o kazni ne pro-lazi bez natpolovične većine eurozone, tre-nutno devet zemalja.

Kazne postaju realnostUredba o proceduri prevelikog defici-ta (1467/97) ili ojačani Pakt o stabilnosti i rastu donosi okvir kojim kazne posta-ju realnost. Nedisciplina može nacional-ni proračun koštati između 0,2 i 0,5 po-sto BDP-a. Novost je i da kazna sljeduje zemlje koje su se zaigrale prekrajajući na-cionalne proračune. Najnoviji je primjer

muljaže bila Grčka čija je naklonost pre-ma ušminkanim brojkama najzaslužnija za ovu novu, oštru mjeru. Kazna se u obli-ku kamate prikuplja na računu Komisije, a ako se zemlja iskaže dobrim ponavljačem i provede reforme, sav novac joj se vraća. U suprotnom, nema kamata, a ostaje pri-jetnja prave, nepovratne kazne te se no-vac transferira u EFSF, Europski fond sta-bilnosti. Tri preostala dokumenta su nova.

Uredba o makroekonomskim neravnote-žama (COM/2010/527) s mehanizmom za rano uzbunjivanje u slučaju poremeća-ja. Ako su iskakanja blaga, reakcija Europ-ske komisije je preporuka vladi. Nastavi li se stanje neravnoteže, Komisija od vlade u prekršaju pravila igre zahtijeva korektivni akcijski plan. Prođe li pola godine bez re-zultata, idući je automatski korak kazna od 0,1 posto BDP-a – koju može odbaciti kva-lificirana većina, no već je dovoljna kazna da se o tome raspravlja.

Direktivom o preduvjetima za proračunske okvire (COM/210/523) utvrđuju se standar-di statistike i proračuna. Ukratko, ograni-čenja proračunskog deficita i javnog duga moraju od 2014. godine biti dijelom zako-na (da ne bude zabune, i u Hrvatskoj!), pro-račun se planira na tri godine, proračunske se brojke država objavljuju mjesečno, a re-gija tromjesečno, sve nacionalne proraču-ne provjeravaju i nezavisni nadzorni organi.

Uredba o sankcijama za prenaglašenu ne-ravnotežu (COM/2010/525) primjenjivat će se od iduće godine, a bit joj je da Europska komisija zatraži depozit od 0,1 posto BDP-a od zemlje koja je propustila provesti zatra-žene mjere vraćanja ravnoteže. Nakon dva upozorenja depozit prelazi u kaznu i povra-ta nema.

Ograničenja proračunskog deficita i javnog duga moraju do 2014. biti dijelom zakona, što vrijedi i za Hrvatsku, a proračun se planira za tri godine

U organizaciji HGK-a 6. listopada u 9 sati održat će se hrvatski središnji događaj u sklopu Europskog tjedna malog i sred-njeg poduzetništva – konferencija Isku-stva malih i srednjih poduzeća nakon ula-ska u članstvo EU-a.

”HGK organizira ovu konferenciju jer smatramo da će naše članstvo u Europ-skoj uniji biti izazov za sve institucije i po-duzetnike u Hrvatskoj, prilika za one naj-bolje, ali ipak i opasnost za one koji su nespremni za promjene. Učinci pridru-živanja EU-u za mala i srednja poduzeća bit će tim povoljniji što su ona bolje pri-premljena i konkurentnija”, rekla je pot-predsjednica HGK-a. Dodala je kako je konferencija namijenjena svim hrvat-skim gospodarstvenicima koji žele čuti iskustva svojih kolega koji su iskoristi-

li prednosti jedinstvenog tržišta EU-a. Uz ovaj središnji događaj, u Hrvatskoj se u sklopu projekta od svibnja do prosin-ca ove godine održava niz konferencija, seminara, poslovnih skupova i sajmova namijenjenih malim i srednjim poduzet-nicima željnima znanja, informacija i kon-takata koji će im pomoći da ojačaju svoju poziciju na tržištu.

U sklopu projekta Europska komisija izda-je i brošuru Tajna uspjeha 2011. s portre-tima europskih uspješnih poduzetnika, a Hrvatsku ove godine predstavlja Daniel Smiljanić iz tvrtke Pan Parket.

Više o Europskom tjednu MSP može se saznati na internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/sme-week/#

enterprise europe

EU NATJEČAJIPregled EU natječaja koji su otvo-reni za nabavu robe, pružanje uslu-ga i obavljanje radova u zemljama EU-a te zemljama kandidatima u ko-jima mogu sudjelovati tvrtke iz Hr-vatske. Informacije o ostalim natje-čajima za javnu nabavu u zemljama EU-a dostupne su prijavom na TSS uslugu na http://www.een.hr/?hr/ javnenabave/ 15/.

SPECIJALNO VOZILO I KAMERE

JP Makedonska radiotelevizija, Skopje, Makedonija, traži nabavu vozila za pri-jenos programa i studijskih kamera. Na-tječaj je otvoren do 28. listopada. Prijave na makedonskom jeziku predaju se na JP Makedonska radiotelevizija, Bul. Goce Delcev bb, Contact: Laze Noveski Attn: JP Makedonska radiotelevizija 1000 Sko-pje FYR Macedonia, [email protected]. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

ZAŠTITNA ODJEĆA I OBUĆA Commission intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, Laussane, Švicar-

ska, traži zaštitnu odjeću i obuću. Natje-čaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na francuskom predaju se na Commissi-on intercantonale des EPI VD, FR, GE DIV. entretien, place de la Riponne 10, Attn: Thierry Pucci, 1014 Lausanne, Switzer-land, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GRAĐEVINSKI RADOVICompania de Apa Arad SA, Arad, Ru-munjska, traži izvođača radova na vodo-vodu i kanalizaciji. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na Compania de Apa Arad SA, Sabin Dragoi nr. 2-4, Attn: Iacob Banea, 310178 Arad Romania, iacob. [email protected]. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

KONZULTANTSKE USLUGEDFID India, New Delhi, Indija, traži savje-todavne usluge u zdravstvu. Natječaj je otvoren do 4. studenog, a prijave na en-gleskom jeziku predaju se na DFID In-dia, British High Commission, B-28 Tara Crescent, Qutab Institutional Area, For the attention of: Danny D’Souza, 110062 New Delhi, India, [email protected]. Više podataka o natječaju na https://su-pplierportal.dfid.gov.uk/selfservice/.

AUTOMATI ZA KARTERuter As, Oslo, Norveška, traži nabavu i održavanje strojeva za izdavanje kara-ta za prijevoz. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Ruter As, Postboks 1030, Sentrum, For the attention of: Rolf Kor-neliussen, 0104 Oslo, Norway, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSTAVLJANJE TEPIHA WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemač-ka, traži uslugu postavljanja tepiha. Na-tječaj je otvoren do 17. listopada, a pri-jave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 39- 41, Attn: Herrn Liszewski, 42281 Wu-ppertal, Germany. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

MODEMIEDP Distribuição - Energia, Lisabon, Por-tugal, traži nabavu GSM modema. Na-tječaj je otvoren do 31. listopada, a pri-jave na portugalskom jeziku predaju se na EDP Distribuição - Energia, SA Praça Marquês de Pombal, 13 1250-162, Li-sboa, Portugal, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

VARENJELunds Energikon-cernen AB, Lund, Švedska, traži usluge varenja. Natječaj je otvo-ren do 14. listo-pada, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Eslöv Lund Kraftvärmeverk AB, Box 25, For the attention of: Mats La-gerström, SE-221 00 Lund, Sweden, [email protected]. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

AUTOMOBILIAkciju sabiedrība Latvenergo, Riga, Latvija, traži putnička vozila. Natje-čaj je otvoren do 24. listopada, a pri-jave na engleskom ili latvijskom predaju se na Akciju sabiedrība La-tvenergo, Pulkveža Brieža iela 12, For the attention of: Gundars Pul-veris Rīga, LV-1230 Latvia, gundars. [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ovi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted. europa.eu.

EU NATJEČAJI

POSLOVNE PONUDE IZ EU-aNa internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterpri-se Europe Network (EEN) i koje tra-že poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internet-skoj stranici moguće je i svoju tvrt-ku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za surad-nju, pošaljite upit na [email protected] uz broj šifre ponude za koju ste za-interesirani.

STROJEVI I STROJNI DIJELOVI (20110923020)Turska tvrtka specijalizirana za proizvod-nju strojeva i strojnih dijelova za potrebe proizvodnje guma, lijevanja čelika i me-talne industrije traži distributere i par-tnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka također nudi usluge distribucije te je za-interesirana i za zajedničko ulaganje.

UKRASNO BILJE (20110923010)Talijanska farma koja uzgaja i prodaje ukrasno bilje, s neprekinutom tradicijom koja seže još od 17. stoljeća, traži trgo-vačke posrednike.

TEKSTIL, OBUĆA (20110922011)Portugalska tvrtka za kontrolu kvalite-te te izvoz i uvoz nudi outsourcing u po-dručju tekstila i obuće.

PREHRAMBENI PROIZVODI I SPECIJALITETI (20110921035)Talijanska tvrtka specijalizirana za pro-izvodnju raznih talijanskih regionalnih prehrambenih specijaliteta (tjestenina vrhunske kvalitete, umaka, maslina, su-šenih rajčica, 100 posto ekstra djevičan-skog maslinovog ulja, balsamico octa iz Modene, vina, suhomesnatih proizvo-da, sireva, jaja...) traži trgovačke posred-nike kako bi proširila svoju distributivnu mrežu.

LJEŠNJAK I SOJA (20110921019)Turski proizvođač proizvoda od lješnja-ka (pire/paste i brašna) i soje (brašno) za prehrambenu industriju traži trgovačke posrednike. Također je zainteresiran i za joint venture i recipročnu proizvodnju te nudi svoje usluge proizvodnje za podu-govaranje.

LABORATORIJI I KLINIKE (20110921011)Talijanska tvrtka specijalizirana za ko-mercijalizaciju proizvoda za istraživačke laboratorije i klinike, dizajn i realizaciju la-boratorija i medicinskih klinika nudi i tra-ži trgovačko-posredničke usluge.

PVC AMBALAžA ZA PAKIRANJE (20110920026)Turska tvrtka specijalizirana za proizvod-nju PVC ambalaže za pakiranje koja se

koristi za tekstilne, kozmetičke i uredske proizvode traži partnere za distribuciju srodnih proizvoda.

KOTLOVI I PEĆI, AUTOMOBILSKI DIJELOVI I AMBALAžA (20110921015)Bosanska tvrtka, specijalizirana za proi-zvodnju kotlova i peći od drvenih peleta za centralno grijanje, svih vrsta automo-bilskih truba, elektromehaničkih i elek-troničkih instrumenata i ambalaže traži trgovačke posrednike.

OVČJI SIR (20110919025)Slovačka tvrtka za preradu ovčjeg sira i proizvodnju različitih proizvoda od tog sira (torta, dimljeni sir...) traži trgovačke posrednike.

KACIGE ZA MOTORE (20110915002)Vodeći španjolski proizvođač kaciga za motore traži distributere za svoje proi-zvode.

BIOMASA (PELETI, BRIKETE) (20110920004)Mađarska tvrtka je specijalizirana za pro-izvodnju biomase (peleti i brikete) iz po-ljoprivrednog otpada, drvenih ostataka i piljevine. Osim trgovine ovim proizvodi-ma, tvrtka prodaje, instalira i održava ko-tlove na biomasu te gradi industrijske čelične konstrukcije. Traži trgovačke po-

srednike za svoje proizvode. Postoji inte-res i za recipročnu proizvodnju i prodaju tih proizvoda.

TAPECIRANI NAMJEŠTAJ (20110914012)Tvrtka iz Srbije specijalizirana za proi-zvodnju tapeciranog namještaja traži distributere za prodaju svojih proizvoda u inozemstvu.

IT TEHNOLOGIJA (20110913020)Srbijanska tvrtka specijalizirana za po-dručje IT tehnologija (prodaja visokoso-fisticiranih softverskih proizvoda) traži partnere za joint venture.

PROIZVODI ZA ČIŠĆENJE I DEZIN-fEKCIJU (20110912017)Britanska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju certificiranih kemijskih proizvoda za čišćenje i dezinfekciju traži distributere aktivne u medicinskom i zdravstvenom sektoru. Tvrtka je također zainteresirana za partnerstvo u obliku recipročne distri-bucije na postojećim tržištima.

AUTODIJELOVI (20110912025)Tvrtka iz Srbije specijalizirana za proi-zvodnju autodijelova traži distributere kao i partnere za akviziciju (oni prodaju) i recipročnu proizvodnju. Osim toga, tvrt-ka nudi podugovaranje potencijalnim klijentima.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a


RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi su-stav za obavještavanje o svim opa-snim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu raz-mjenu informacija među zemlja-ma članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za spr-ječavanje prodaje ili uporabe pro-izvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupa-ca. Tjedna izvješća iz kojih su izvu-čeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm.

Maska Scream, brand Clown, broj 73270; Barcode: 5203359732706, kineskog po-drijetla. Dječja igračka predstavlja rizik za korisnika jer je napravljena od plasti-ke koja nije dovoljno otporna na otvore-ni plamen i nije u skladu sa standardom EU 71. (slika 1)

Bluza Relisse Jersey Blouse, brand InWear, broj C41573004. Odjevni predmet pred-stavlja rizik za kupca jer boja na paten-

tnom zatvaraču ispušta paminoazoben-zen i to pet puta više od dozvoljenog. Proizvod nije u skladu s REACH regulati-vom. (slika 2)

Igračka na napuhavanje Air Toys, brand TOI - TOYS, EAN 8714627161014, Art. no. 6101, u obliku žabe, kineskog po-drijetla. Igračka predstavlja rizik za kori-snika jer zeleni polimer od kojeg je na-pravljen sadrži kemijske spojeve koji su zabranjeni REACH regulativom. (sli-ka 3)

Električni grijač vode, brand RJE, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za ko-risnika jer nije dovoljno nepropusan, žice su pretanke i nedovoljno izolirane i nije uzemljen. Proizvod nije u skladu s Direk-tivom o niskom naponu, i EU standardom EN 60335. (slika 4)

Plastične figurice The World of Animal, brand Dausini, broj DW0909007, kineskog podrijetla. Proizvod sadrži 3etilheksil ftalat koji je zabranjen REACH direktivom, a vre-ćica u kojoj su igračke sadrži fenol i kad-mij. (slika 5)

Plastični set za igru Doctor, nepoznatog branda, proizveden u Kini, broj YJ1007031.

Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadr-ži spojeve zabranjene REACH direktivom. (slika 6)

Motocikl KTM Duke, model 125, proizve-den 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer vijci koji drže prednja kočiona klješta nisu u skladu sa specifika-cijama. (slika 7)

Automobil Peugeot 5008, serij-skih brojeva VF30E5FV89S145027 do VF30E5FV8ΒS078712, od VF30E5FVA-AS187720 do VF30E5FVAΒS082410 - od VF30E5FW09S154960 do VF30-E5FW0AS055271 - od VF30E-9HR8AS266311 do VF30E9HR8ΒS1 03918 i brojevi VF30E5FS0AS318015 i VF30-E9HZHAS122571. Proizvod predstavlja rizik jer voda može ući kroz stražnja vrata i vlaga može napraviti kratki spoj u mo-toru za podizanje i spuštanje prozora, te zagrijavati dio vrata. (slika 8)

Vozila Clio i Twingo, brand Renault, s D4Fi D4FT motorima proizvedenim u Francuskoj i Brazilu, od rujna do studenog 2010. Proizvodi predstavljaju rizik zbog ne-dovoljne kvalitete ventila na motorima. (slika 9)

RAPEX izvjEšćE RAPEX izvjEšćE

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

traže se nove tehnologije i aplikacije u području telematike, komunikacija i energetske učinkovitosti za korište-nje u zatvorima/popravnim ustano-vama (Ref: 10 il 80EP 3jil) · Izraelski sistem integrator traži nove tehnologije i aplikacije u području telematike, mul-timedije i energetske učinkovitosti za uporabu u zatvorskim objektima. Pri-mjena bi se trebala temeljiti na novim tehnologijama, značajnom smanjenju troškova u poslovanju ili povećanju si-gurnosnih aspekata. Traže se tehnološ-ki dobavljači i integratori za tehničku su-radnju i zajednička ulaganja.

Francuski programer i integrator pri-lagođenih ugrađenih sustava traži partnera koji je u mogućnosti izraziti potrebe korisnika u pomorskoj logi-

stici (Ref: 11 FR 36l5 3lEz) · Francuska tvrtka, specijalizirana za razvoj, integra-ciju i komercijalizaciju prilagođenih i ro-busnih ugrađenih sustava, traži tehničku suradnju u razvoju naprednog sustava upravljanja pomorskim kontejnerima u kontejnerskom poslovanju.

traže se mogućnosti patentiranja i licenciranja u medicini (Ref: 11 tR 99PB 3lE5) · Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom lijekova treba razvijene tehnologije i recepte lijekova i traži par-tnere koji imaju patentirani know-how koji nema mnogo generičkih lijekova i može biti plaćen iz javnih fondova pro-grama zdravstvenog osiguranja, što bi im omogućilo da proizvode lijekove u Turskoj, pod licencijom ili ugovorom o zajedničkom ulaganju.

linija proizvodnje građevinskog materijala (Ref: 11 FR 32j0 3K7A) · Francuski inovativni istraživački la-boratorij traži industrijskog partnera za razvoj novog proizvodnog proce-sa građevinskog materijala od kame-na. Tražena tvrtka, proizvođač opreme za proizvodnju građevinskog materija-la, treba biti u mogućnosti izvesti mno-go testova u pilot-fazi razvoja i industri-jalizirati proces.

Redizajn i modifikacija proizvodne li-nije za automobilsku industriju. (Ref: 11 Pl 63AU 3KmR) · Poljska podružnica tvrtke (Lower Silesian) aktivne u područ-ju proizvodnje komponenti za automo-bilsku industriju traži tehnička rješenja za modifikaciju njihove postojeće proi-zvodne linije. Proizvodna linija treba biti optimizirana kako bi povećala volumen proizvodnje. Proizvodna stanica treba biti reorganizirana u skladu s proizvod-nim procesom. Tražena tehnologija tre-ba biti potpuno razvijena i spremna za demonstraciju.

istraživanje kvalitete predmetno ori-jentiranog prijema prijenosa digitalne televizije (Ref: 10 lv 58AD 3jB7) · Kon-zorcij sastavljen od istraživačkog institu-ta i MSP iz Latvije traži partnera koji ima

metodologiju i tehnologiju za izvođenje istraživanja kvalitete subjektno orijentira-nog prijema u tehnologiji prijenosa digi-talne televizije. Ponuđena metodologi-ja i tehnologija može biti ili u fazi razvoja ili već plasirana na tržište. Konzorcij traži zajedničko tehničko istraživanje i adap-taciju tehnologije i metodologije speci-fičnim potrebama.

znanje i stručnost u dizajnu i proi-zvodnji ugljikovih struktura (Ref: 11 nl 60Ah 3l3Y) · Nizozemska tvrtka tra-ži stručnjake za dizajn i proizvodnju lakih, na ugljiku baziranih struktura i kompo-nenti za automobilsku industriju. Prefe-riraju kontakte s njemačkim i belgijskim proizvođačima. Krajnji cilj nizozemskog partnera je financijsko sudjelovanje.

tehnologija recikliranja poliesterskih smola (Ref: 11 tR 99PB 3l2o) · Turska tvrtka traži proizvodnu tehnologiju za re-cikliranje otpada nastalog proizvodnjom poliesterskih gumba. Po mogućnosti, tehnologija bi već trebala biti na tržištu. Kompanija traži ugovor o zajedničkom ulaganju ili komercijalni ugovor s tehnič-kom pomoći.

Upite o ovim ponudama i potražnja-ma možete uputiti na [email protected].

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

1 2

3 4

5

7 8 9

6

8 3. listopada 2011.enterprise europe

U organizaciji Poslovno inovacijskog centra Hrvatske BICRO i Državnog za-voda za intelektualno vlasništvo u če-tvrtak 6. listopada s početkom u 9 sati u prostorijama Hotela Dubrovnik, na adresi Gajeva 1, Zagreb, u dvora-ni Stradun IV, održat će se radionica “Autorsko pravo i njegova primjena u praksi”.

Radionica je namijenjena malim i sred-njim tvrtkama ponajprije iz sektora infor-macijsko-komunikacijskih tehnologija koje žele bolje upoznati način korištenja intelektualnog vlasništva kako bi ostva-rile rast i razvoj. Glavni ciljevi radionice su: upoznavanje s osnovnim pojmovi-ma i načinima korištenja autorskog pra-va, učenje iz primjera malih i srednjih tvrtki koje su temeljem intelektualnog vlasništva kreirale osnovu za daljnji rast,

te podizanje svijesti malih i srednjih po-duzetnika o važnosti intelektualnog vla-sništva za razvoj poduzeća.

Prijave na radionicu primaju se isključi-vo putem online prijave kojoj možete pristupiti na stranici https://docs.goo-gle.com/spreadsheet/viewform?formkey=dHpOMXF3b293R3FXNWg3N1pKS2VkSUE6MQ

Više informacija o ovom događanju: Ve-dran Đidara, 01/2352 628, [email protected]

Radionica je nastavak ciklusa edukacije o intelektualnom vlasništvu koji u okviru Europske poduzetničke mreže (EEN) or-ganizira BICRO, Vladina agencija za pro-vedbu programa potpore tehnologij-skom razvoju i glavni partner u EEN-u Hrvatske za inovacije i transfer tehnolo-gije u suradnji s DZIV-om. Sljedeća radi-onica održat će se početkom prosinca ove godine.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja EU-u

Ü6. listopada - iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja Eu-u, Zagreb

Ü6. listopada -Autorsko pravo i njegova primjena u praksi, Zagreb

Ü9. listopada -gospodarski susret Tech Fruits&Vegetable 2011 - 3rd Edition, Parma

Ü21. listopada -gospodarski susreti B2B@SASofair, Split

Ü28. listopada -Venture capital - način financiranja malih i srednjih poduzeća, Zagreb

U Zagrebu u Hotelu Dubrovnik, 28. li-stopada od 9 sati organizira se radio-nica o venture capitalu.

Venture capital investicije jedan su od načina financiranja trgovačkih društa-va putem specijaliziranih investicijskih kuća koje investiraju ulažući sredstva u temeljni kapital poduzeća te na taj na-čin u potpunosti dijele ekonomsku sud-binu poduzeća zajedno s osnivačem/po-duzetnikom.

Financiranje putem fondova rizičnog ka-pitala pogodno je za mala i srednja po-duzeća, kao i za velike poduzetnike čiji rast i povećanje operativnih aktivno-sti zahtijevaju dodatna ulaganja, a sa-

mim tim i velike količine svježeg kapita-la. Radionica je namijenjena inovativnim tvrtkama, a zamišljena je kao interaktiv-ni proces učenja o načinu funkcionira-nja venture capital fondova te prezenti-ranja konkretnih projekata potencijalnim investitorima. Vodeći ljudi odabranih po-duzeća, start-upova i projekata dobit će povratne informacije i praktične savjete o tome kako unaprijediti poslovni plan te kako se prezentirati strateškim partneri-ma ili investitorima.

Teme radionice bit će što jest, a što nije venture capital, razlika između debt i venture kapitala, koliko sredstava treba vaša tvrtka, kako se pripremiti za prego-vore i ugovaranje za VC.

Voditelj radionice je Dino Bendeković, di-rektor poduzeća Interfokus, a na radioni-ci će sudjelovati i predstavnici investitora iz Hrvatske i Slovenije. Prijave na radioni-cu zaprimaju se isključivo online, a prijav-nici možete pristupiti na https://docs.go-ogle.com/spreadsheet/viewform?formkey=dG1aUUNQc0U1aktGOFZIbG9ySzBSdlE6MQ.

Razmatrat će se samo u potpunosti ispunjene prijave. Prijave prolaze kroz proces selekcije prema kriterijima ino-vativnosti i komercijalnog potenci-jala. Selekcijski odbor čine Sektor za inovacije BICRO-a i predavači. Svi pri-javljeni kandidati dobit će obavijest o sudjelovanju nakon isteka roka za pri-

javu. Sudjelovanje na radionici je be-splatno, a broj sudionika ograničen je na 15.

Kontakt osoba: Vedran Đidara, 01/2352 628, [email protected]

U prostorijama HGK-ŽK Krapina, na Trgu Ljudevita Gaja 5 u Krapini, odr-žat će se radionice Zagovaranje zdra-vog pristupa restrukturiranju, i to 18. i 19. listopada za menadžment te 25. i 26. listopada za predstavnike tvrtki i sindikata.

Radionice će se održati u sklopu projek-ta Gear for Changes koji financira EU pro-gram Zajednice za zapošljavanje i socijal-nu solidarnost – PROGRESS.

Cilj projekta je potaknuti poduzeća da uvedu preventivne mjere kako bi se izbjegle negativne posljedice stresa na zdravlje i psihološko-socijalno stanje po-jedinaca za vrijeme restrukturiranja. Uvo-đenjem odgovarajućih radnji može se osigurati niz poslovnih prednosti poput smanjenja bolovanja zaposlenika, bolja produktivnost, smanjenje fluktuacije za-

poslenika, manji rizik od gubitka zapo-slenika s radnim iskustvom te reputaci-ja tvrtke koja brine za svoje zaposlenike.Dodatne informacije i prijava na tel: 049/371 883 ili e-mail: [email protected] najkasnije do 12. listopada 2011.

Sudjelovanje na radionicama je besplat-no.

Autorsko pravo i njegova primjena u praksi

Hrvatska gospodarska komora-Europ-ska poduzetnička mreža Hrvatske or-ganizira međunarodnu konferenciju pod nazivom “Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon pristupanja EU-u”.

Konferencija će se održati 6. listopada u Vijećnici Hrvatske gospodarske komo-re, Rooseveltov trg 2, Zagreb, od 9 do 13 sati. Tema konferencije izabrana je s ob-zirom na skorašnji ulazak Hrvatske u EU, a namijenjena je svim hrvatskim gospo-darstvenicima koji žele čuti iskustva svo-jih kolega koji su iskoristili prednosti je-dinstvenog tržišta EU-a. Konferencija će ujedno predstavljati i središnje događa-nje u Hrvatskoj u okviru Europskog tjed-na malog i srednjeg poduzetništva 2011 (SME WEEK 2011), koji se održava od 3. do 9. listopada. Očekuje se sudjelova-nje predstavnika Europske komisije koji bi govorio o položaju i rezultatima ma-

log i srednjeg poduzetništva nakon ula-ska pojedinih zemalja u EU. Nakon toga, predstavit će se tri tvrtke iz tri različite čla-nice EU-a (Slovenije, Češke i Poljske) koje će na svojim primjerima objasniti kako su iskoristile prednosti poslovanja na je-dinstvenom tržištu EU-a. U drugom di-jelu predstavnik češkog gospodarstva u Hrvatskoj govorit će o prednosti EU član-stva za poduzeća u Češkoj. Cilj ovog pre-davanja je davanje pregleda poslovnog sektora prije i nakon ulaska Češke u EU.

Posljednje izlaganje održat će predstav-nica Rumunjske koja će govoriti o EU članstvu kao prilici za razvoj tvrtki kori-štenjem strukturnih fondova.

Konferencija će se održati na hrvatskom i engleskom jeziku, uz simultani prijevod. Sudjelovanje na konferenciji je besplat-no.

Radionica o fondovima rizičnog kapitala

Radionice o restrukturiranju

13Broj 3697, 3. listopada 2011. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

L ipovica je tvorni-ca u kojoj se proi-zvode aluminijski

radijatori, odljevi za ra-zličite industrije te stupići za omeđivanje pješačkih zona. U njoj je trenutač-no zaposleno 160 oso-ba od kojih 121 u sektoru proizvodnje. Tvornica je

osnovana 1968., a sa se-rijskom proizvodnjom ra-dijatora započela je 1972. godine. Sjedište joj je u Popovači.

Andrea Kujundžić, voditeljica prodaje u Li-povici, kaže nam kako najveći dio proizvod-nje čine upravo radijato-ri. “Najveći korisnici su osobe koje žele kvalite-tan, trajan proizvod i op-timalnu cijenu te ujedno razmišljaju o uštedi ener-gije koju mogu ostvariti koristeći aluminijske ra-dijatore. Naime, radijatori

se proizvode od kvalitetne aluminijske legure zbog čega tri puta brže zagrija-vaju prostor no što to čine radijatori od čelika. Lije-vaju se u komadu zbog čega su jači i otporniji na propusnost. Zahvaljuju-ći aluminiju i dvostrukom bojenju otporni su i na ko-roziju”, objašnjava ona dodavši kako je Lipovica do sada na tržište plasirala više od 100 milijuna radi-jatorskih članaka.

Čelična konkurencijaKada se sedamdesetih go-dina prošlog stoljeća ro-dila ideja o tomu da se u Lipovici proizvode alu-minijski radijatori, reak-cije struke bile su izrazito negativne. Koliko su bili u krivu govori činjenica kako tada proizvedeni ra-dijatori griju još i danas.

Zbog krize te “tan-kih” ulaganja u uređenje kuća ili pak gradnju sta-nova smanjeno je i tržište za robu koju ova tvorni-ca nudi. Također, jedan od ključnih problema je i ne-likvidnost. “Trenutačno ni-smo zadovoljni rezultatima prodaje na domaćem trži-

štu. Cilj nam je vratiti pro-daju na razinu iz 2007. go-dine”, ističe ona.

Glavna konkurenci-ja ovoj tvornici su uvozni, čelični radijatori koji su povoljniji zbog drukčijeg načina proizvodnje i dale-ko jeftinije sirovine.

Iako je još uvijek dr-žavna tvrtka, Lipovica nema nikakvih predno-sti pri dobivanju posla u državnim institucijama. “Ravnopravno sudjeluje-mo na natječajima sa svim ostalim ponuđačima. Jav-ni natječaji su nam u pra-vilu nepogodni jer su kon-cipirani tako da prolazi najjeftiniji proizvod, a ne najkvalitetniji”, naglašava Andrea Kujundžić.

Trenutačno, Lipovica 55 posto prodaje ostvaru-je na inozemnim tržištima. “Za inozemnog kupca pri-je dvije godine razvili smo suhi električni radijator, a u lipnju smo proizveli novi tip radijatora. Čim napla-timo potraživanja i ostva-rimo prodajne ciljeve, kre-nut ćemo u razvoj novih proizvoda i za hrvatsko tr-žište”, zaključuje Andrea Kujundžić. (B.O.)

B ivša konzultan-tica za poslovne procese u jednoj

londonskoj IT tvrtki Maja Škrinjar i njena sestra Ana, također sad već biv-ša direktorica marketinga u jednoj hrvatskoj tvrtki, odlučile su prije dvije go-dine napustiti svoje dobro plaćene poslove i vratiti se obiteljskoj tradiciji: proi-zvodnji maslinovog ulja i proizvoda na bazi meda i ljekovitog bilja te uzgoju

pčela. “Osnovale smo obi-teljsko poljoprivredno gos-podarstvo i obrt Kasiopea, i uz pomoć ostalih članova obitelji te znanja koje smo godinama pažljivo upija-li i prikupljali na različitim stranama svijeta, odlučili stvoriti proizvode od 100 posto prirodnih materijala i čistim ekološkim uzgo-jem. Ne podržavamo ništa što može loše utjecati na zdravlje, tako da u našim

proizvodima nema kon-zervansa, aditiva i ostalih štetnih sastojaka koji nas okružuju i zagađuju preko svega što konzumiramo”, naglasila je vlasnica obr-ta Maja Škrinjar.

Ručna proizvodnja Maslinovo ulje dobiva-ju iz obiteljskog maslinika na otoku Korčuli, a pče-le i ljekovite biljke uzga-jaju na imanju površine 12 hektara, koje se nalazi u selu Jabučet kod Bjelo-vara. Za oko dva mjeseca svoje će proizvode pro-davati u vlastitoj trgovini koju će otvoriti u Zagre-bu. Već imaju svoju bazu

kupaca do koje su došli predstavljanjem proizvo-da na različitim sajmovi-ma te internetu. “Znanje o tijelu i prirodi pretvara-mo u preparate koji na naj-

bolji način pomažu tijelu da obnovi snagu i energiju koju gubimo svakodnev-nim brigama i naporima. Jedan od takvih proizvo-da za obnovu energije je Imortalis Mellis, mješavi-na meda i cimeta, koji se inače smatra i ‘eliksirom besmrtnosti’. Naime, sto-ljećima se već koristi u li-ječenju mnogih oboljenja, a nema nikakvih nuspoja-va. Pripravak podiže i jača imunitet, ubrzava metabo-lizam i pospješuje proba-vu, a djelotvoran je i kod snižavanja krvnog tlaka te kolesterola. Imamo raznih takvih kombinacija koje ćemo ubrzo predstaviti ši-rem krugu kupaca”, kazala je naša sugovornica.

Svi se proizvodi pro-izvode ručno, a za sa-stojke koje nemaju u vla-stitoj proizvodnji biraju proizvođače kojima vjeru-ju i koji dijele njihovu filo-zofiju. Koriste originalne i provjerene recepture, a svi proizvodi su testirani. Na Kasiopeinim internetskim stranicama mogu se prona-ći i edukativni članci o lje-kovitim sastojcima povrća te različitih biljaka. (J.F.)

Tradicija za budućnost

Zdravlje i ljepota iz prirode

Radijatori se proizvode od kvalitetne aluminijske legure zbog čega tri puta brže zagrijavaju prostor nego oni napravljeni od čelika

Sestre Maja i Ana Škrinjar napustile su dobro plaćene poslove i vratile se obiteljskoj tradiciji proizvodnje maslinovog ulja i proizvoda na bazi meda i ljekovitog bilja, te uzgoju pčela

Lipovica je do sada na tržište plasirala više od 100 milijuna radijatorskih članaka

U proizvodnji se koriste originalne i provjerene recepture, a svi proizvodi su testirani

za uzgoj pčela i ljekovitog bilja ( 12 ha

Lipovica ostvaruje na ino tržištima( 55% prodaje

Kasiopea, Zagreb LipoViCa, popoVaČa

14 Broj 3697, 3. listopada 2011.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latal [email protected]

T ko je lud, a tko zbunjen, i ima li među brojnim mi-

nistrima u mnoštvu vla-da u Bosni i Hercegovini normalnih, teško je zaklju-čiti. Tek vladajuća većina zastupnika Narodne skup-štine Republike Srpske odlučila je zadužiti taj en-titet za 632 milijuna kon-vertibilnih maraka (KM). Prema mišljenju ekonom-skih znanstvenika iz Ba-nje Luke i Sarajeva, novo zaduživanje srpskog en-titeta prijeti povećavanju inflacije na razini zemlje i ugrožava njenu mone-tarnu stabilnost. Vanjski dug BiH iznosi 6,2 mili-jarde KM, oko 3,1 milijar-de eura, od čega RS u tom dugu sudjeluje sa 68 po-sto, dok je udio tog entiteta u bruto domaćem proizvo-du samo 33 posto. Da je stanje u RS-u katastrofal-no pokazuje i podatak da su u šest mjeseci ove godi-ne zatvorene 1624 privat-ne tvrtke.

Zaleđeni stand-byIstodobno, zbog spora iz-među dva entiteta, BiH bi mogla ove godine izgu-biti oko 96 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU-a, a iduće još golemih 300 milijuna eura. Spor je nastao jer je srpski entitet osporio realizaciju ranije postignutog dogovora pre-ma kojem bi iz tog iznosa oko osam milijuna otišlo na projekte jačanja držav-nih institucija. U Federa-ciji BiH su stali na stranu države uz obrazloženje da zbog osam milijuna eura neće prodavati državu.

Kako god da se razri-

ješi ovaj spor i pitanje tko je više kriv, oni koji žele poniziti državu ili oni koji je žele zaštititi, BiH osta-je u dubokoj ekonom-skoj, političkoj i socijal-noj krizi. Zbog činjenice da ni godinu dana nakon općih izbora nije formi-rana državna vlada, niti se zna kad bi se to moglo dogoditi, MMF je zaledio sve odnose s BiH. Odmr-znut će ih kad BiH dobi-je novo vijeće ministara, a do tada će ostati zamrznut i stand-by aranžman vri-jedan oko milijardu eura. Kako ni ta financijska ba-tina nije urazumila posva-đane političare, proračuni svih razina vlasti su u du-bokom deficitu te spas za ovu godinu traže u raspi-sivanju dugoročnih obve-znica i uzimanju komerci-jalnih kredita, a što će biti iduće i idućih godina - o tome za sada ozbiljno raz-mišljaju samo gospodar-stvenici i analitičari.

Od 632,6 milijuna KM novog zaduženja 375 milijuna poslužit će za po-kriće tekućeg proračun-

skog deficita. Emisijom dugoročnih obveznica u vrijednosti 120 miliju-na KM, s rokom otplate od 10 godina i kamatnom stopom od osam posto go-dišnje, namjeravaju se za-krpati proračunske rupe. Uz to, kako bi se osigura-la isplata mirovina, Miro-vinski fond RS-a zadužu-

je se za 70 milijuna KM s rokom otplate od 12 go-dina i kamatom od osam posto godišnje. Zdrav-stveni fond, koji je u još većoj krizi, zadužio se za 140 milijuna KM, a Fond dječje zaštite uzeo je kre-dit od 25 milijuna KM.

Zabraniti zaduženjaZastupnici su prihvati-li i kredite od 247 miliju-na KM kod međunarod-

nih financijskih institucija za realizaciju projeka-ta zaštite od poplava, iz-gradnju kliničkog centra u Banjoj Luci, te izgrad-nju male hidrocentrale Cijevna III na rijeci Bo-sni kod Doboja. Najavlju-je se i kredit Kineske ra-zvojne banke veći od 400 milijuna eura za izgrad-nju autoceste Banja Luka-Doboj. Nekoliko sati prije zadnjeg skupštinskog za-sjedanja, vlada RS-a mo-rala je iz procedure povu-ći zakon o pravima boraca koji bi trebao revidirati velika prava te populacije dana pred izbore još 2006. godine. Zakon je povu-čen jer su borci zaprije-tili nemirima. No ako na ulice neće borci, zasigur-no hoće željezničari, na-kon što je u sklopu sana-cije kompanije Željeznice RS-a najavljen otkaz za oko 450 prekobrojnih radnika. Stručna javnost, zabrinuta za budućnost zemlje, zatražila je od dr-žave da zabrani nova za-duženja, samo što u BiH države nema.

Bosna i Hercegovina

Sve veći dužnički glibnarodna skupština republike srpske odlučila je uzeti 632 milijuna KM kredita od čega će 375 milijuna KM poslužiti isključivo za pokriće tekućeg deficita entitetskog proračuna

BiH bi mogla ove godine izgubiti oko

96 milijuna eura iz pretpristupnih

fondova eU-a

vanjski dug BiH 6,2 milijarde KM(

rs-a u njemu 68% udio (Rast industrijske

proizvodnje i izvoza

Prema podacima Agen-cije za statistiku BiH, in-dustrijska proizvodnja u osam mjeseci ove u odno-su na isto razdoblje proš-le godine bilježi rast od 7,6 posto, u eksploataciji ugljena i kamena 22,4 po-sto, u prerađivačkoj indu-striji 6,1 posto, te u proi-zvodnji i opskrbi strujom, plinom i vodom 5,1 po-sto. U istom periodu BiH je izvezla robe u vrijed-nosti 5,4 milijarde mara-ka, što predstavlja rast od 18,2 posto u odnosu na osam mjeseci prošle go-dine, dok je uvoz vrijedio nešto više od 10 milijardi KM uz rast od 15,9 posto. Uz Njemačku, Hrvatska je glavni vanjskotrgovin-ski partner BiH. U Hrvat-sku je izvezeno robe za 827,1 milijun KM, uz rast od 20 posto, a uvezeno za 1,4 milijarde KM, uz rast od 12,1 posto.

Nova proizvodna linija Rafinerije Bosanski Brod

Nestro grupacija u vla-sništvu ruske naftne kom-panije Zarubežnjev pusti-la je u pogon novu liniju za preradu nafte u Rafine-riji Bosanski Brod čime su rafinerijski kapacite-ti povećani sa 1,2 miliju-na tona godišnje na tri mi-lijuna tona. Menadžment Rafinerije priopćio je da su još rani-je uspostavili proizvodnju euro-5 dizela, a puštanjem u rad rekonstruirane, od-nosno nove linije, krenut će i proizvodnja benzina euro-5. On će biti distri-buiran u zemljama regi-je, kao i na tržištu EU-a. Menadžment Rafineri-je ustvrdio je i da su prva rafinerija u regiji koja je

uspjela ostvariti proizvod-nju euro-5 benzina. Na otvaranju nove linije uo-čeni su predstavnici više kompanija za distribuciju goriva iz susjednih država.

RE-max stigao u BiHRE-max, jedna od najve-ćih kompanija u svijetu u području nekretnina, ušla je na tržište BiH otvorivši u Sarajevu prvu poslovni-cu. U iduće dvije godine u planu je otvaranje 25 po-slovnica u BiH, priopćeno je na svečanosti u velepo-slanstvu SAD-a u Saraje-

vu. RE-max danas posluje u više od 85 država, ima više od 120.000 agena-ta i više od 7000 agenci-ja. U ponudi trenutno ima više od četiri milijuna vri-jednih nekretnina. Preko te kompanije vlasnici iz BiH mogu riješiti bilo koji spor oko nekretnine u svi-jetu, a Bosna ne oskudije-va takvim sporovima.

Upravni odbor CEFA-e u SarajevuUpravni odbor CEFA-e, Udruge organizatora saj-mova Srednje i Istoč-ne Europe, na sjedni-ci u Sarajevu analizirao je utjecaj recesije na or-ganizatore i organizaciju sajmova, a najviše je ri-ječi bilo o razvijanju par-tnerskih odnosa između sajmova i trgovinskih ko-mora, programima EU-a te unaprjeđenju odnosa s javnošću. Utjecaj recesi-je na organizatore sajmo-va nije bio ravnomjerno raspoređen, zaključeno je na ovom skupu, jer su vo-deći sajmovi imali prilič-no uspješnu prethodnu se-zonu, dok su sajmovi niže kvalitete imali poteškoća u privlačenju izlagača.

*vijesti


*vijesti

Eskalacijska kapaDirektor Termoelektrane Šoštanj Simon Tot uz su-glasnost nadzornika pot-pisao je treći aneks ugovo-ra s Alstomom o najvećoj mogućoj eskalaciji cijena uz koju će francuska tvrt-ka isporučiti opremu za šesti blok najveće slo-venske termoelektrane. Ci-jena tehnološke opreme uz odredbe početnog ugovora rasla je svakodnevno, kako su rasli troškovi rada, ci-jene metala, nafte i osta-lih potrepština. Eskalacij-skom kapom postignuto je da budući porast cijena, uz 4,5 milijuna eura osigurni-ne, ne može premašiti 94 milijuna eura. Cjelokupni projekt TEŠ 6 tako će sta-jati 1,3 milijarde eura.

Studij forenzičnog računovodstvaNa Visokoj školi za ra-čunovodstvo u Ljublja-ni pripremaju magistar-ski program forenzičnog računovodstva. U studij-skoj godini 2012./13. bit će raspoloživo 20 upi-snih mjesta. Franc Kolet-nik s Ekonomsko-poslov-nog fakulteta u Mariboru smatra da su Sloveniji ite-kako potrebni računovo-đe za potporu u otkrivanju i progonu gospodarskog kriminala. “Suočeni smo s brojnim skandalima i sum-njama u gospodarski kri-minal, a tako malo primje-ra dobiva sudski epilog”, kaže Koletnik.

PP u škarama cijenaVelike prehrambene tvrt-ke u Sloveniji zapamtit će 2011. po iznimnom po-skupljenju ulaznih sirovi-na, tvrdi Roman Glaser,

predsjednik uprave Perut-nine Ptuj. Na razini skupi-ne u Perutnini Ptuj posku-pile su primarne sirovine za 11 milijuna eura. Vodeći proizvođač piletine parirao je tom poskupljenju s četi-ri milijuna eura korekcije cijena. Da bi PP izravnao bilancu, morao je steza-ti remen, smanjivati inve-sticije te neprekidno raditi na ovladavanju procesima i troškovima.

Franjo Kiseljak [email protected]

M alo koga u Slo-veniji mogla je iznenaditi vi-

jest da je agencija Moody’s snizila bonitetnu ocjenu slovenskih državnih obve-znica s Aa2 na Aa3, uz zlo-slutni dodatak da ne tre-ba isključiti niti silazak na još nižu prečku. Upućeni-ji već godinu i pol gleda-ju kako “bubri” dodatak na cijenu slovenskih ob-veznica – u baznim točka-ma sa 80 na 300! Ako 100 baznih točaka poskuplju-je dug za jedan posto, nije teško izračunati da sloven-ska financijska neodgo-vornost povećava troškove državnog zaduživanja ot-prilike za 50 milijuna eura. Sašo Stanovnik iz Alta In-vesta dio odgovornosti za bonitetno ruiniranje izrav-no je prevalio na građane. “Kada građani počnu ga-lamiti protiv viših kama-ta, treba im reći da su za to djelomično i sami od-govorni”, izjavio je. Gra-đani su u lipnju na refe-rendumu glasovali protiv mirovinske reforme, pro-tiv onemogućavanja rada na crno i protiv sužavanja manipulacija pod krinkom studentskog rada. Odbiv-ši vladine reformske pri-jedloge glasači su poslali u svijet poruku kako se Slo-

venija ne uspijeva nositi s krizom. I toj nesposobnosti odmah stiže račun u obliku niže bonitetne ocjene.

Moguć daljnji padAgencija Moody’s nije prešutjela razloge zbog kojih su moguća i daljnja propadanja u bonitetnom ocjenjivanju Slovenije.

Ključna je agencijska sum-nja da će slovenska država biti prinuđena osigurava-ti dodatnu potporu bankar-skom sustavu. Nova Lju-bljanska banka jedna je od 16 europskih banaka koje se prati na radaru eu-ropske bankarske agencije kao problematičnu. Nakon 250 milijuna eura dokapi-talizacije početkom 2011. godine, u preostalom dije-lu godine trebalo bi NLB dohraniti s još 400 miliju-na eura. Kvaka je u tome što novca nema, a da i po-stoji, nema ga tko organi-zirati jer se vlada Boruta Pahora, prinuđena na odla-zak, proglasila tehničkom, a tehničkoj vladi elemen-tarni politički bonton, eto, ne daje pravo stvarati ob-

veze budućoj vladi. U tom pozivanju na političku ko-rektnost nije teško uoči-ti i dozu blagog revanšiz-ma: niste nam dali odraditi mandat do kraja, izvolite – kusajte što ste zakuhali.

Banke su doista po-seban slovenski problem. Najveće su u državnom vlasništvu i kao takve do neslućenih razmjera ra-zvile su praksu “drugar-skog kreditiranja”. Mnoga potraživanja sada moraju škartirati kao nenaplativa, a to njihove bilance zalije-va negativnim kapitalom. Dodatni je problem što se slovenske banke nisu za-duživale u zemlji nego su po novac odlazile u eu-ropska bankarska sredi-šta. U sljedećih šest mje-seci slovenskim bankama dospijeva 1,35 milijardi eura obveze prema stra-nim financijerima. Povrh toga slovenski bankarski

sustav stvara odgovaraju-će rezerve da ima što zalo-žiti za slučaj ako se poka-že nužnim crpiti sredstva za likvidnost pri europ-skoj središnjoj banci.

U kreditnom grčuRazumljivo je da sve to čini izrazito neprijatelj-ski okoliš za kreditiranje gospodarstva. Na žalost, u kreditnom grču nema ra-sta BDP-a, barem ne ta-kvog koji bi mogao rela-tivizirati teret potrošnje. Nakon svega nije teško zaključiti gdje je Sloveni-ja sletjela u jarak politič-ke nestabilnosti. Janša je svojim populizmom išča-šio zglobove rasta – Pahor ih nije dovoljno brzo, niti primjereno odlučno, stav-ljao u longetu. Moody’s je samo postavio zrcalo. Sada je vidljivo kako okli-jevanje u politici može biti vraški skupo.

SLOVENIJA U MOODY’S ZRCALU

Visoka cijena oklijeVanjaSlovenija se spustila za prečku niže na bonitetnim ljestvama, uglavnom zbog bankarske prakse “drugarskog kreditiranja” te zbog nespremnosti za reforme

Odbivši vladine reformske prijedloge glasači su poslali u svijet poruku kako se Slovenija ne uspijeva nositi s krizom

obveze prema stranim financijerima koje dospijevaju slovenskim bankama 1,35 mlrd € u sljedećih 6 mjeseci(

Brzo povećanje zaduženosti države i nesposobnost predvodničke elite da obuzda troško-ve, ključni su razlozi raspada vlade Boruta Pahora. SDS Janeza Janše koja sebe već vidi u ulozi spasitelja, zagovara da se problem prezaduženosti riješi kreiranjem ustavne odred-be prema kojoj javna potrošnja – ono što zajedno potroše država, općine, zdravstveni i mirovinski sustav – ne smije premašiti 45 posto BDP-a. Trenutno u grotlima javne potroš-nje završava 49 posto BDP-a Slovenije. Povratak potrošnje u okvire 45 posto BDP-a mo-guć je samo uz ubrzano povećanje BDP-a ili drastičnim rezom troškova. Jedno ili drugo čini se nemogućom misijom. Za povratak u pristojne gabarite potrošnju u Sloveniji treba-lo bi skratiti za 1,4 milijarde eura. Da se za 10 posto smanje mirovine i sve plaće u javnom sektoru, ušteda bi pokrila samo polovinu potrebnog sniženja. Umjesto troškova snizuju se samo prognoze rasta BDP-a. Ocjene o rastu na niže “popravlja” Slovenija, jednako tako i njene najvažnije vanjskotrgovinske partnerice, što problem čini još većim.

Sile potrošnje nadjačale snagu stvaranja

POTROŠNJA KLJUČNIH SEKTORA (u milijardama €)

2008. 2010.

zdravstveni sustav 2,20 2,34mirovinski sustav 4,48 4,80općine 2,04 2,31vlada 8,47 9,28

(slovenski BDP danas je niži nego 2008. godine)

16 Broj 3697, 3. listopada 2011.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Solaris Camping Beach Resort postao naj-kamp

Solaris Camping Beach Resort našao se u elitnom klubu hrvatskih i sloven-skih naj-kampova u 2011. prema izboru slovenskih kampista. Na sajmu Festi-val kamping&karavaning održanom u Ljubljani do-dijeljeno mu je treće mje-sto u kategoriji velikih kampova u Dalmaciji, iza kampa Straško u Novalji i kampa Šimuni na otoku Pagu.

SI Kvarner domaćin Vijeća SkålaSkål International Kvar-ner dobio je domaćinstvo polugodišnjeg susreta Vi-jeća International Skåla, profesionalne organiza-cije koja objedinjuje sve oblike putovanja i turiz-ma. Vijeće će zasjedati u Opatiji od 20. do 23. trav-nja 2012. Na polugodiš-njem susretu sudjelovat će članovi Glavnog odbo-ra, Izvršnog odbora te Vi-jeća International Skåla, njihove pratnje te ostali članovi koji imaju pravo prisustvovati kao proma-trači. Očekuje se više od 100 sudionika.

Obilježen Svjetski dan turizma

Svjetski dan turizma ove je godine obilježen na temu Turizam - poveziva-nje kultura s ciljem nagla-šavanja važnosti turizma u zbližavanju raznolikih kultura svijeta i promica-nja globalnog razumijeva-nja kroz putovanja. Kako je istaknuo ministar turiz-ma Damir Bajs, Hrvatska je ove godine bila među najuspješnijim turističkim zemljama na Mediteranu, s naglaskom na ponudi ra-znolikosti, ali i autohto-nosti u okruženju svjetske konkurencije.

Sanja Plješa [email protected]

B rend DoubleTree by Hilton ušao je na europsko tr-

žište 2008. godine, a tre-nutno ima 23 hotela u 10 europskih zemalja. Pro-teklih godina taj je hotel-ski brend proširio poslo-vanje na Istočnu Europu, a mreža hotela iz njegova sastava obuhvaća više od 250 lokacija u 21 zemlji. U sklopu otvaranja 11 no-vih hotela grupacije Hilton Worldwide u Jugoistočnoj Europi, protekli je tjedan u Zagrebu između te gru-pacije i tvrtke B.P. Pluto potpisan ugovor o uprav-ljanju hotelom Double-Tree by Hilton. Ugovor je potpisao Ulrich Widmer,

potpredsjednik za razvoj za područje Središnje i Istočne Europe Hilton

Worldwidea, a u ime inve-stitora Branko Perković iz tvrtke B.P. Pluto, koji je ujedno i vlasnik Pustare Višnjica, ovogodišnjeg hr-vatskog pobjednika Europ-ske destinacije izvrsnosti (Eden). Hotel DoubleTree već je u izgradnji, a nalazi se u sklopu trgovačko-po-

slovnog kompleksa unutar poslovne četvrti u zagre-bačkoj Vukovarskoj ulici.

Otvorenje se očekuje u tre-ćem kvartalu 2012. godine.

Važna dopuna turističkoj ponudiWidmer je istaknuo i kako DoubleTree nije jedini nji-hov hotel u Hrvatskoj jer je u tijeku izgradnja i ho-tela Hilton Marjan Split.

“Hilton Worldwide prisu-tan je u Hrvatskoj od 2005. godine, od kad je otvoren

Hilton Imperial Dubrov-nik, luksuzni hotel iz ko-jeg puca pogled na sta-ri grad. Očekujemo da će zagrebački hotel ostvari-ti značajan uspjeh, i to za-hvaljujući lokaciji, bren-du i unutarnjem uređenju u kategoriji design hotela. Ovo je i korak naprijed u

pozicioniranju Zagreba na poslovnoj i turističkoj kar-ti”, istaknuo je Widmer.

U izgradnju zagrebač-kog hotela uložit će se 25 milijuna eura, a projekt se temelji na konceptu ze-lenih tehnologija i zaštite prirode. Hotel će imati 152 sobe, restoran i bar, po-slovni, spa i wellness cen-tar, Precor fitness, bazen i saunu. Konferencijski dio prostirat će se na više od 800 četvornih metara po-vršine. “Da je hotel otvo-ren u ovom trenutku, bio bi to 613. hotel u Hrvat-skoj i 11. hotelski brend. Hotel DoubleTree by Hil-ton bit će još jedna dopuna hrvatskoj turističkoj ponu-di”, rekao je na potpisiva-nju ugovora ministar tu-rizma Damir Bajs.

HIltOn u ZagReBu

Luksuz utemeljen na zelenim tehnologijamaHrvatska će uskoro dobiti 613. hotel i 11. hotelski brend. Otvorenje hotela DoubleTree by Hilton očekuje se sljedeće godine u Zagrebu

Ovo je i korak naprijed u pozicioniranju Zagreba na poslovnoj i turističkoj karti, istaknuo je Widmer

Dani meDa u HrvaTSkOj

“Pčelarstvo je izrazito kreativna djelatnost i više vrsta njegovih proizvoda nalazi svoje mjesto na tržištu. To organizirano pčelarenje zasnovano na sjajnoj tradiciji, te povezanost sa znanošću i gospodarstvom, dovelo je do ovakve manifestacije koja je relevantna za cijelo na-cionalno tržište Hrvatske. K tome, zahvaljujući dugo-godišnjoj dobroj suradnji, na manifestaciji Dani meda sudjeluju i pčelari iz Mađarske, Srbije te Bosne i Herce-govine”, kaže Ernest Nad iz HGK-a ŽK Osijek.

130 godina organiziranog pčelarstva

uložit će se u izgradnju zagrebačkog hotela

25 mil €(imat će Double Tree by Hilton

152 sobe(

U sklopu predstojeće tradicionalne manife-stacije Dani meda u Hr-vatskoj, te obilježavanja vrijedne 130. obljetni-ce kontinuiranog izla-ženja časopisa Hrvat-skog pčelarskog saveza Hrvatska pčela, provodi se i natjecanje pčelara i pčelarskih organizacija u kvaliteti pčelinjih pro-izvoda. Ovu gospodar-sku manifestaciju orga-nizira HGK ŽK Osijek u suorganizaciji Hrvatskog pčelarskog saveza i Žu-panijskog saveza pčela-

ra Osječko-baranjske žu-panije.

Dosadašnji pripre-mni dio ove manifestaci-je obećava rekordne Dane meda. Naime, na 16. ocje-njivanje kvalitetnih sor-tih vrsta meda iz cijele Hrvatske, 10. ocjenjiva-nje pakovina meda i pića, proizvoda za poboljša-ne zdravlja na bazi meda i suvenira, te na sedmo ocjenjivanje kvalitete pića od meda i na bazi meda, stiglo je više od 230 uzo-raka. Fizikalna analiza pristiglih uzoraka obav-

ljena je na Prehrambeno tehnološkom fakultetom u Osijeku, dok je organo-leptičko ocjenjivanje uzo-raka održano u prostorima HGK-a ŽK Osijek.

Pred stručnim ocjenji-vačkim sudovima doista je bio opsežan zadatak.

“Ovo ocjenjivanje je edukativno. Svake godine nakon ocjenjivanja uka-žemo na nedostatke koji su uočeni na proizvodima tako da proizvođači mogu učiniti potrebne ispravke. Prehrambeno-tehnološ-ki fakultet aktivno sudje-

luje u nizu ovakvih aktiv-nosti koje provodi HGK i drago nam je da sa stručne, znanstvene strane može-mo pridonijeti poboljšanju kvalitete, ali i sigurnosti

proizvoda koji u konačni-ci završe na tržištu”, obja-snio je dr. Drago Šubarić, savjetnik ocjenjivačkog suda i dekan osječkog PTF-a. (S.S.)

Rekordan broj uzoraka mednih proizvodana sedmo ocjenjivanje kvalitete pića od meda i na bazi meda stiglo je više od 230 uzoraka

17Broj 3697, 3. listopada 2011. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić [email protected]

N akon četiri mjeseca prob-nog emitiranja,

prošli tjedan je s radom službeno započeo hrvat-ski internet radio – Ra-dio 808.

Alen Matošović, di-rektor Radija, ističe kako je 808-ica izrasla iz inter-net platforme te se kori-sti (ili to namjerava) svim blagodatima novih tehno-logija kao svojim prirod-nim komunikacijskim ka-nalom. “Pritom su zvučnu komponentu programa

osmislili i proveli profe-sionlci s dugogodišnjim stažem u FM radiofoniji koji su prepoznali trendo-ve kretanja komunikaci-je u 21. stoljeću i nado-punili svoje znanje kako bi prilagodili radijski pro-gram novom okruženju”, objašnjava on. Ideja je

rođena, nastavlja, upravo zbog toga što internet nudi mnogo više mogućnosti od klasičnog FM-a. Tako je zahvaljujući mreži svih mreža u nekoliko klikova moguće kupiti pjesmu koja upravo svira na radiju te saznati sve podatke o njoj. Također, moguće je izrav-

no komunicirati s vodite-ljima i cjelokupnom zajed-nicom koja dijeli iskustvo slušanja u tome trenutku, provjeriti u kojim se lo-kalima upravo sluša Ra-dio 808 te vidjeti tko je od slušatelja baš tamo, otići i popiti piće s njim te na in-ternetu podijeliti fotografi-

je s tog druženja. “Možda će zvučati čudno, ali inter-net, suprotno uvriježenim floskulama, može i spaja-ti ljude. I s njihovim radi-jem također. A klasični FM je ograničen dometom i za-stario formatom. Vjerujem kako će još neko vrijeme preživjeti, ali ne vidim po-trebu da se vozim skupim, zastarjelim automobilom kada se nudi bolji, brži i jeftiniji prijevoz”, napomi-nje Matošović.

Bez monopolaSama tehnologija, nastav-lja Matošović, nije ništa novo ni složeno. Uoči ra-zvoja i pokretanja pro-jekta, problema s tehnič-ke IT strane gotovo da i nije bilo. Problemi bi se mogli pojaviti kada sluša-nost dođe do granice pro-pusnosti poslužiteljske in-frastrukture. Međutim,

danas postoje načini kako se to može riješiti, a jedan od njih je svakako uslu-ga koju pruža računalstvo u oblaku (cloud compu-ting).

Posebne dozvole pak za pokretanje internet ra-dija nisu potrebne kao kod FM radiofonije gdje je dr-žava vlasnik medija ko-jim se prenosi sadržaj, tj. radijskih frekvencija nad kojima ima monopol. “In-ternet, s druge strane, nije monopoliziran. Kod in-ternet radija radi se o pri-jenosu koji se vrlo malo razlikuje od prijenosa dru-gih vrsta podataka kao što su e-mailovi ili pak web stranice. Obvezno je da-kako urediti odnose po pi-tanju naknade za korište-nje autorskih djela što je regulirano ugovorom sa ZAMP-om”, zaključuje Matošović.

Radio 808

Internet zajahao val U nekoliko klikova moguće je kupiti pjesmu, saznati sve o njoj te, među ostalim, izravno komunicirati s voditeljima

Klasični FM je ograničen dometom i zastario formatom

Zbog premalog napret-ka Hrvatska se plasira-la na 40. mjesto ljestvice globalne IT konkuren-tnosti što predstavlja pad za tri mjesta u odno-su na rezultate iz 2009. godine.

Premda su ukupni po-kazatelji nešto bolji od onih iz 2009. godine, na-predak hrvatskog IT sek-tora u protekle dvije godi-ne bio je preslab da bi se plasman održao ili pobolj-šao, objavio je Business Software Alliance (BSA) u istraživanju Indeks kon-kurentnosti IT industri-je za 2011. godinu, koje

je proveo Economist In-telligence Unit. Hrvatska je u ovoj godini pobolj-šala pokazatelje u katego-rijama IT infrastrukture, ljudskog kapitala te istra-živanja i razvoja. Među-tim, izostao je napredak u pravnom okruženju, po-dršci industrijskom razvo-ju te poslovnom okružju.

“Nažalost, pozicija Hr-vatske na globalnom trži-štu sve je slabija. Uspored-be radi, prije dvije godine Hrvatska je bila na 37., a Slovenija na 29. mjestu. Danas držimo 40., a susje-di Slovenci 25. mjesto. Ja-sno je kako u nadolazećem

razdoblju hrvatska politika treba drukčiji pristup pro-blemu - najjednostavniji način je da pogledamo što i kako rade naši susjedi”, napominje Andrej Ma-tijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

Malezija napredovala 11 mjestaU ovom, četvrtom istra-živanju od 2007. godine, Indeks uspoređuje konku-rentnost 66 zemalja uklju-čenih u istraživanje, pu-tem niza pokazatelja koji čine temeljna područ-ja za razvoj IT inovacija kao što su cjelokupno po-

slovno okruženje, IT in-frastruktura, ljudski ka-pital, istraživanje i razvoj

(R&D), pravno okruženje te javna podrška za indu-strijski razvoj.

Na vrhu ukupne lje-stvice nalaze se SAD, Fin-ska, Singapur, Švedska te Ujedinjeno Kraljevstvo.

Najveći napredak u ovogodišnjem Indeksu u

odnosu na posljednji iz 2009. ostvarila je Malezija, koja je skočila za 11 mjesta u ukupnom poretku zbog niza aktivnosti u istraživa-nju i razvoju, te Indija, koja je skočila za 10 mjesta zbog snažnog ulaganja u istraži-vanje i razvoj te dinamič-nog okružja ljudskog ka-pitala. Mnoge druge zemlje, uključujući i Sin-gapur, Meksiko, Austri-ju, Njemačku i Poljsku, ostvarile su u 2011. sna-žan cjelokupni rast poka-zavši nove razine snage u svim temeljnim područji-ma informacijske tehnolo-gije. (B.O.)

IndeKs KOnKUrentnOstI It IndUstrIje za 2011. gOdInU

Hrvatska pala za tri mjesta Premda su ukupni pokazatelji nešto bolji od onih iz 2009. godine, napredak našeg It sektora bio je preslab da bi se plasman održao ili poboljšao

zbog premalog napretka Hrvatska se plasirala na 40.

mjesto

Internet, suprotno uvriježenim floskulama, može i spajati ljude. I s njihovim radijem također.

Alen Matošović, direktor Radija 808

“”

18 Broj 3697, 3. listopada 2011.PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

SuradnjaEngel&Völkers Central Europe, Budim-pešta, Mađarska, www.engelvoelkers. com/hu. Tvrtka za poslovanje nekretnina-ma proširuje svoje poslovne aktivnosti na Hrvatsku. Traži licencne partnere koji bi im se pridružili radi proširenja svog bren-da i sudjelovanja u dokazanom uspjehu Engel&Völkersa. Trenutačno raspolaže s više od 330 poslovnica i jedna je od vo-dećih davatelja licencija za agente speci-jalizirane za marketing prestižnih nekret-nina (posjeda) diljem svijeta. Tvrtka nudi licencije za nekretnine na različitim loka-cijama uključujući Split, Bukurešt, Bu-dimpeštu, Zagreb, Zadar i Dubrovnik. Kontakt: info@engelvoelkers. com, +36 20 5740957.

Oprema za balističku zaštitu Lubawa SA, Grudziac, Poljska, www. lubawa.com.pl. Tvrtka se specijalizira-la za područje balističke zaštite, tehnič-kih i pneumatskih šatora, kao i specijalno obložene tkanine. Iskustvo tvrtke potvr-đuju certifikati NATO-a, norme susta-va upravljanja kvalitetom te sustavi za kontrolu proizvodnje i specijalne trgo-vine. Tvrtka posjeduje certifikat susta-va upravljanja kvalitetom u skladu sa za-htjevima norme PN-EN ISO 9001:2001 i sustava koji osigurava kvalitetu prema zahtjevima NATO-a AQAP-2110. Kon-takt: Mariusz W. Kremplewski, info@ lubawa.com.pl, +48 607 988748, +48 56 6994000.

Kalupi za plastiku Chinatopmolders, Shenzhen, Kina, www. topmolders.com. Tvrtka nudi dizajniranje kalupa, proizvodnju kalupa i sve usluge povezane s kalupima za injekcijsko briz-ganje. Kontakt: robin@topmolders. com, +86 755 29863892.

Usluge čuvanja poslovne dokumentacijeArhiv-Trezor, Donji Stupnik, www.ar-hivtrezor. hr. Tvrtka nudi usluge skladi-štenja, sređivanja, digitalizacije i uništa-vanja poslovnih dokumentacija. Kontakt: Damir Stajčić, [email protected], +385 1 6177777.

Poslovno savjetovanjePoslovno savjetovanje Sapiens, Zagreb. Tvrtka nudi potpuno poslovno savjetova-nje vezano za ulaganja stranih tvrtki na hrvatsko tržište, pravni, marketinški, ra-čunovodstveni, porezni i revizijski con-sulting. Kontakt: Domagoj Nobilo, [email protected].

Geotehnički istražni radovi BMK, Velika Trnovitica, nudi usluge ge-otehničkih istražnih radova i izrade geo-tehničkih elaborata, te terenskih ispitiva-nja podloge kružnom pločom. Kontakt: Mihael Benković, [email protected], +385 43 525232, +385 98 377213.

Rasvjetna tijela Kanlux, Radzionkow, Poljska, www. kanlux.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom rasvjetnih tijela, ugradbenih i dekorativ-nih okvira, elektroinstalacijskih uređaja... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Magdalena Pietrewicz, [email protected], +48 32 3887400.

Računovodstvene i savjetničke usluge MKD Biro, Zagreb, www.mkd.hr. Tvrt-ka nudi knji-govodstveni servis, radi za tvrtke iz ze-mlje i inozem-stva. Uz knji-g o v o d s t v o

nudi porezno savjetovanje i sve usluge iz domene računovodstva. Kontakt: Dra-gica Krizmanić, [email protected], +385 1 3770487, +385 1 98 540403.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRvatSKaOprema za bolničku kuhinjuSpecijalna bolnica za or-topediju Biograd na Moru nabavlja kuhinjske stroje-ve (oprema) za bolničku kuhinju. Rok dostave po-nuda 17. listopada.

Gospodarski eksplozivHrvatske šume, Direkcija Zagreb, nabavljaju gospo-darski eksploziv. Rok do-stave ponuda 7. studenog.

Usluge tiskanjaHrvatska narodna ban-ka nabavlja usluge tiska-nja rokovnika, kalendara

i stolnih kalendara s vi-zualnim identitetom. Rok dostave ponuda je 7. li-stopada.

Uredski materijalPlinacro nabavlja ured-ski materijal. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

ReGijaBar-kod naljepniceHrvatska pošta u Mostaru nabavlja bar-kod naljepni-ce. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

Putnička motorna vozilaVlada Unsko-sanskog kan-

tona nabavlja četiri putnič-ka motorna vozila. Rok dostave ponuda je 24. li-stopada.

Sredstva za vezivanjeUprava policije Crne Gore nabavlja sredstva za vezi-vanje. Rok dostave ponu-da je 17. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

timOtHy FindleyneŽeljeni PUtniCi AGM

Iz priče o Noi i njegovoj arci Timothy Findley je napravio ori-ginalno, snažno i suvremeno djelo. Biblijski motivi i likovi u 20. stoljeću i umorni Jahve koji kao da je na samrti, junaci su maštovite i okrutne igre u kojoj je pobjeda neizvjesna. Roman donosi mračnu priču o borbi za vlast i protiv nje. Raspad obitelji, borba za bližnje i za vlastitu kožu, ubojstva i silovanja, obredi i znanstveni pokusi, demoni i anđeli - sve je to u toj arki, a autor će vam pokušati otkriti kako ste i vi sami već dugo u njoj.

alBReCHt WaCKeRSnajPeRiSt na iStOčnOj BOjišniCi Zagrebačka naklada

S padom Staljingrada počelo je dvogodišnje povlačenje koje je vojnike s obje strane uvuklo u vrtlog neljudskih na-pora i sukoba. “Snajper” je savršen primjer vojnika koji su promatrani s divljenjem i gnušanjem, ali koji su poduzimali veličanstvene pothvate i često spašavali živote suboraca. Nakon rata su morali živjeti sa spoznajom da su oduzeli brojne živote gledajući neprijatelja u oči. Gotovo su svi duboko u sebi skrivali te činjenice. Samo je nekolicina bila voljna pričati o svojim iskustvima...

tOny jUdtZlO PUtUje ZemljOmAlgoritam

U ovoj knjizi Judt, jedan od vodećih svjetskih povjesničara i mislilaca, otkriva kako smo došli do sadašnjeg opasno zbunjujućeg trenutka. Za 30 godina mi smo potragu za vlastitim materijalnim interesom učinili vrlinom. Znamo koliko stvari koštaju, ali nemamo pojma koliko one vrijede. Više ne pitamo za sudsku presudu ili za zakonodavni akt: Je li to dobro? Je li pravedno? Hoće li to pomoći da posti-gnemo bolje društvo ili bolji svijet? To su nekad bila prava politička pitanja, koja moramo ponovno naučiti postavljati.

Glenn BeCKOveRtOnSKi PROZORMozaik knjiga

Noah Gardner mladi je voditelj u tvrtki za odnose s jav-nošću kojega daleko više brine budućnost njegova društvenog života, nego domovine. No sve se to mijenja kada Noah upozna Molly Ross koja je duboko zabrinuta spoznajom da će SAD kakav poznajemo uskoro iščeznuti. Ona i skupina domoljuba zavjetovali su se da će sačuvati sjećanje na prošlost i boriti se za budućnost. Noah je ispr-va uvjeren kako je riječ o zabludjelim pobornicima teorije urote i nema se namjeru priključiti njihovoj borbi.

malBa taHan BeRemiZOv Svijet Fraktura

Hanak na povratku u Bagdad susreće neznanca koji mu se umjesto pozdrava obraća riječima “Milijun, četiristo dva-deset i tri tisuće, sedamsto četrdeset i pet...” To je Bere-miz Samir, talentirani računatelj iz perzijskog sela Khoi, za kojeg nijedan matematički problem nije pretežak. Došavši u Bagdad, Beremiz postaje slavan zahvaljujući svojoj mu-drosti, a njegova je vještina na neprestanoj kušnji kalifa, vezira i drugih velikodostojnika. No, hoće li on sve zadatke svladati s podjednakom lakoćom?

društvene i edukativne igre T.W.B., Gradec, www.twb.hr. Tvrtka nudi društvene i edukativne igre hrvat-ske inovacije i proizvodnje. Povoljne cijene i brza isporuka. Kontakt Brnić Josip, t/f 01 2979 501, gsm 098 415 904, [email protected]


Pogled u svijet

Kako (pametno) oporezovati bogataše?dr. uroš dujšin

Š irom razvijenog svijeta u tijeku je lov na veće po-

reze od bogataša – kon-statira Economist. Štedni proračuni u Francuskoj i Italiji uveli su porezni do-datak od tri posto na do-hotke veće od 500.000, odnosno 300.000 eura. I Barack Obama je objavio plan za smanjenje defici-ta u kojem su povećanja poreza usmjerena prema bogatašima, uključu-jući i “Bu-ffettovo pravilo” p r e m a k o j e m nijedno k u ć a n -stvo s pri-hodom ve-ćim od milijun dolara na godinu ne plaća nižu pro-sječnu stopu poreza nego obitelji iz srednjeg slo-ja. Warren Buffett je nai-me bio taj koji je upozo-rio da, iako je milijarder, plaća manju poreznu sto-pu nego njegova tajnica. Oporezivanje bogataša da bi se zatvorio deficit nije “klasna borba”, tvrdi Oba-ma, “nego matematika”.

Zaoštrena raspravaRasprava je, očito, kraj-nje zaoštrena. No postoje tri dobra razloga zbog ko-jih bi bogataši trebali pla-ćati veće poreze – makar i ne na način na koji se to sada predlaže.

Prvi je taj da se defi-cite ne bi smjelo zatvori-ti samo putem smanjenja izdataka. Javna potrošnja bi sigurno trebala podni-jeti glavninu tereta – ima mnogo načina za kresa-nje neefikasne birokra-cije, a i iskustvo pokazu-je da programi smanjenja deficita najbolje funkci-oniraju kada u njima pre-

vladava kresanje izdata-ka. No iskustvo pokazuje da bi i viši porezi trebali biti dio takvih programa. U Americi su porezni pri-hodi na povijesnom mini-mumu nakon godina sma-njivanja poreza. Stoga za njihovo povećanje trebaju podnijeti dio tereta. Drugi je da postoji i politički ar-

gument za ubi-ranje novih

pr ihoda od bo-gataša.

Kresanje izdataka neraz-mjerno pogađa siromaš-nije, a čak i prije krize je medijan dohodaka stagni-rao. K tome je i globali-zacija nerazmjerno nagra-dila dobitnike. Podrška glasača za mjere štednje ovisi o tome da najveći dio novih poreznih priho-da dolazi od bogataša. Pi-tanje je – kako? Do sada su se vlade najvećim di-jelom orijentirale na po-većanje marginalnih sto-pa poreza na dohodak, na koje bogataši najbrže rea-giraju. Kapitalisti preba-cuju svoj kapital u blaže oporezovane oblike kao što su dobici od kapitala; odlaze drugamo; rade ma-nje i upuštaju se u manje poduzetničkih pothvata.

Pojednostaviti porezni sustav Treći je razlog najočiti-ji u Americi, koja se da-leko više oslanja na pore-ze na dohodak i ima velik broj poreznih olakšica pa se porezi ubiru od veoma ograničene porezne osno-

vice. Ukidanjem tih olak-šica pojednostavio bi se porezni sustav i ubrao bi se oko jedan bilijun dolara godišnje; a kako bi margi-nalne porezne stope osta-le iste, time poduzetni-ci ne bi bili destimulirani u svojoj aktivnosti. U Eu-ropi gdje su porezni susta-vi efikasniji jedna bi opcija bila pomicanje težišta po-

reznog tereta s dohotka na imovinu čime bi se ubra-lo više od bogataša i imalo manje utjecaja na njihovu spremnost na rizike. A na

obje strane Atlantika ima mjesta za sužavanje jaza između poreznih stopa na nadnice i na dividende i dobitke od kapitala. Pore-zni sustav koji bi ujedna-čio najviše stope na nadni-ce i kapital, koji bi ukinuo sve olakšice te koji bi uki-nuo poreze na poduzeća kako ne bi dvaput opore-zovao investicije mogao bi ukinuti poreze na tvrtke te omogućio mnogo nižu naj-višu stopu poreza na doho-dak. To bi značilo veći po-rezni prihodi od bogataša bez štete za privredni di-namizam. Doista sjajno!

do sada su se vlade najvećim dijelom orijentirale na povećanje marginalnih stopa poreza na dohodak

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Na prodaji industrijske nekretnine i gospodarske zgradeNekretnine upisane u ze-mljišnim knjigama Općin-skog suda u Vrbovskom u zk.ul. 1708, procijenje-ne vrijednosti 8,6 milijuna kuna, nalaze se u Vrbov-skom, prodaju se na draž-bi 5. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, sudnica 3/I. kat. Imovina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a može se razgledati uz pret-hodni dogovor sa stečaj-nim upraviteljem na tele-fon 051/876 356. Na tim je nekretninama upisano za-ložno pravo u korist Hr-vatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 13,7 milijuna kuna. Sada je to razlučno pravo Ministar-stva financija u iznosu od 3,33 milijuna kuna, a bri-sanje svih tereta na ne-kretninama naložit će se zaključkom Suda nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi. Jamčevina za spo-menute nekretnine iznosi 863.657 kuna.

Industrijska nekretnina, površine 10.257 četvor-nih metara, procijenjene vrijednosti 3,14 miliju-na kuna, nalazi se u Sta-rom Petrovom Selu, Ma-tije Gupca 52, prodaje se

na dražbi 5. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služ-ba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III., sudni-ca 89/III. Sve nekretnine i pokretnine prodaju se kao cjelina. Predmet prodaje može se razgledati u do-govoru sa stečajnim upra-

viteljem na broj mobite-la 098/263 734. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Zemljište koje u nara-vi predstavlja mješaonu i skladište stočne hrane te silose za žito, površi-ne 22.734 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna, nalazi se u naselju Demerje u Zagre-bu, prodaje se na dražbi 6. listopada na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Još uvi-jek nije utvrđeno vrijeme dražbe. Prodaja se obav-lja usmenom javnom draž-bom po načelu viđeno-ku-pljeno što isključuje sve naknadne prigovore kup-ca. Nekretnina se može razgledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na tele-fon 01/4555 094 i 098/479 303. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Industrijska nekretni-na, koja u naravi predstav-lja stočnu farmu s dvije zgrade za stoku, silosima i skladištima, ukupne povr-šine 17.206 četvornih me-tara, procijenjene vrijedno-sti tri milijuna kuna, nalazi se u naselju Velika Trnovi-tica u Bjelovarsko-bilogor-skoj županiji, prodaje se na dražbi 6. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Za-grebu. Nadležni katastar je Područni ured za kata-star u Bjelovaru, isposta-va u Garešnici. Prodaja se obavlja usmenom javnom dražbom po načelu viđe-no-kupljeno što isključu-je sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefon 01/4555 094 ili 098/479

303. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Poljoprivredne gospo-darske zgrade, ukupne površine 68.353 četvor-na metra, procijenjene vri-jednosti 14 milijuna kuna, nalaze se u Vrbovskom, prodaju se na dražbi 6. li-stopada u 11.30 sati na Tr-govačkom sudu u Zagrebu. Prodaja se obavlja usme-nom javnom dražbom po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekret-nina se može razgledati po dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim da-nom na telefon 01/4555 094 i 098/479 303. Jamče-vina iznosi 10 posto od po-četne cijene.

Zgrada s proizvodnim po-gonom, dvorištem i parki-ralištem, ukupne površine 11.977 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 11,9 milijuna kuna, nala-zi se u Pregradi, prodaje se 12. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Za-grebu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kuplje-no što isključuje sve na-knadne prigovore kupca. Nekretnina će se prodava-ti po početnoj prodajnoj ci-jeni od 2,5 milijuna kuna, a može se razgledati pre-ma prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/855 370. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 Broj 3697, 3. listopada 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P rema analizi Hr-vatske udruge ba-naka, točnije Klu-

ba glavnih ekonomista hrvatskih banaka, ne čeka nas baš svijetla buduć-nost. Naime, prema njiho-vim očekivanjima u ruj-nu ovogodišnji očekivani rast BDP-a bio je između

jedan i 1,8 posto. No to je bila optimistična varijanta jer revidirana očekivanja ukazuju na to da će rezul-tat za 2011. biti bitno lo-šiji. Naime, ekonomisti u prosjeku očekuju ovogo-dišnju stopu rasta od 0,7 posto, što znači da je oče-kivanje s početka ove go-dine (1,5 posto uz siječ-nja) – prepolovljeno.

Ekonomisti su i pro-gnozu stope nezaposleno-sti uskladili s revidiranom prognozom rasta: umjesto očekivane stope nezapo-slenosti od 11,9 posto iz siječnja, prosječno je oče-

kivanje sada znatno veće i iznosi 13,4 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama BDP-a, sve su revidirane prema dolje. Prije osam mjeseci očekivao se rast realne osobne potrošnje od 1,6 posto, a sada od je-dan posto. Očekivao se i rast investicija od 2,6 po-sto, dok se sada očekuje njihov pad od 0,8 posto. Očekivao se četveropo-stotni realni rast izvoza, da bi sada očekivanja bila smanjena na 2,1 posto.

Blizu vanjske ravnotežeEkonomisti su promije-nili i očekivani rezultat u ekonomskim odnosi-ma s inozemstvom, tako da je kod vanjskoga duga došlo do male korekci-je. Naime, umjesto omje-ra prema BDP-u od 100,6 posto, po najnovijim pro-gnozama do kraja godi-ne očekuje se omjer od 103,9 posto, što se veli-kim dijelom može obja-sniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom. Važna je promjena i kod očekivanog deficita teku-

ćeg računa bilance plaća-nja. Prosječno je očekiva-nje u siječnju iznosilo -3,6 posto BDP-a, a sada je očekivani omjer deficita i BDP-a više nego prepo-lovljen: -1,7 posto. Manji deficit na tekućem računu bilance plaćanja logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja teku-ćeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala.

Ekonomisti su dobro prognozirali (visoke) pri-nose na državne obvezni-ce. Rast premije rizika prati se od svibnja, tako da se prinos na kunsku obveznicu, koja dospije-va 2017., kreće upravo prema očekivanoj vrijed-nosti od 6,6 posto potkraj godine. Događaji na fi-nancijskim tržištima ove su godine pokazali da su hrvatski prinosi, odno-sno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz ma-đarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okružju kojim dominira širenje grčke krize na jug Europe.

Taj prinos ne odgova-ra našem BBB- kreditnom rejtingu, što znači da su-dionici na tržištu procje-njuju da je kreditni rejting izravno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni de-ficit neodrživ i da ćemo ga vjerojatno morati smanji-vati u najgorem mogućem trenutku – prije no što sta-nemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije.

Tečaj malo slabiji, no ipak stabilanPrimjetna korekcija oče-kivanja dogodila se i kod tečaja. Ekonomisti su u si-ječnju očekivali tečaj 7,37 kuna za euro na kraju go-dine, a sada 7,47 što je lo-gično u svjetlu manjeg priljeva kapitala od oče-kivanog te predviđaju sta-bilan tečaj do kraja godi-ne. Naime, razina od 7,47 malo je jača od aktualne i približno jednaka razi-ni tečaja u trenutku kada su ekonomisti revidira-li svoje prognoze. To zna-či da vjeruju u spremnost HNB-a da svim raspolo-živim sredstvima brani te-čaj na obećanim razina-ma. (V.A.)

HUB ANALIZE

Pesimizam - okvir za budućnostKlub glavnih ekonomista hrvatskih banaka revidirao je rast BDP-a na 0,7 posto, što znači da je očekivanje od 1,5 posto iz siječnja – prepolovljeno

Sudionici na tržištu procjenjuju da je

kreditni rejting izravno ugrožen

*vijesti

Quaestus Investu zabranjen radDruštvu Quaestus Invest koje upravlja zatvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom za ula-ganje u nekretnine Quae-stus Nekretnine, oduzeto je odobrenje za rad i to na razdoblje od godinu dana, objavila je Hanfa. Ta odlu-ka donesena je zbog niza nepravilnosti i povreda za-kona u radu toga društva. U obrazloženju Hanfe na kraju se spominju i njegovi čelni ljudi - Borislav Ške-gro i Tomislav Matić, za koje se sumnja da su pre-kršili odredbe Zakona o in-vesticijskim fondovima.

Raiffeisen Bonds bez izlazne naknadeDruštvo za upravljanje in-vesticijskim fondovima Raiffeisen Invest od 1. li-

stopada nastavlja s ak-cijom kojom je ukinu-ta izlazna naknada za sva ulaganja u fond Raiffei-sen Bonds do 31. prosinca ove godine. Investicijski cilj Fonda je ostvarivanje što većeg prinosa uz ula-ganje imovine Fonda pre-težno u obveznice hrvat-skih izdavatelja.

Erste banka izdaje nove obvezniceErste&Steiermärkische banka najavila je u priop-ćenju objavljenom na Za-grebačkoj burzi još jedno izdanje podređenih ob-veznica. Riječ je o izda-nju od najviše 50 milijuna eura uz kamatnu stopu od 6,5 posto godišnje. Dos-pijeće obveznica je 2017. godine. Važno je istaknu-ti kako je to drugo izdanje Erste banke ove godine.

ranija očekivanja nisu premašivala 11,9 posto

13,4% stopa nezaposlenosti (Nakon blagih godiš-njih stopa rasta u lip-nju i srpnju, kolovoz je, prema podacima Držav-nog zavoda za statisti-ku, donio iznenađujući i snažan pad industrijske proizvodnje od 4,4 posto prema kalendarski pri-lagođenim indeksima. Stručnjaci RBA izračuna-li su (iz desezoniranih in-deksa) da je u odnosu na srpanj zabilježen pad in-dustrijske proizvodnje od 4,9 posto. Pad u kolovozu iznenađuje i zbog rasta no-vih narudžbi u prethodnim mjesecima, koje su u prvih sedam mjeseci porasle za 20,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, zalihe indu-strijskih proizvoda su po-rasle za 9,7 posto godišnje.

Najveći pad zabilježi-la je proizvodnja interme-dijarnih proizvoda (-9,4 posto godišnje), a slijede energija (-8,2 posto godiš-nje) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (-2,9 po-sto godišnje).

U prvih osam mjese-ci ove godine industrijska proizvodnja bilježi pad od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu proizvodnja kapitalnih do-

bara najviše ublažava ne-gativne trendove. Proi-zvodnja kapitalnih dobara porasla je u spomenutom razdoblju 5,9 posto, što predstavlja svijetlu točku u razmjerno tmurnoj statisti-ci industrijske proizvodnje. Blagi rast od 0,3 posto još je zabilježen kod netrajnih proizvoda za široku po-trošnju, dok su sve ostale kategorije zabilježile pad.

Iako je u kolovozu bio vidljiv razmjerno visok pad industrijske proizvod-nje, u narednim mjesecima analitičari RBA ipak oče-kuju pozitivnija kretanja zbog učinka baznog razdo-blja i rasta novih narudžbi. No, najavljuju da će opo-ravak proizvodnje i ove godine izostati s obzirom na slabu domaću potra-žnju, nisku konkurentnost i izvoznu orijentiranost, uslijed pogoršanja izgleda gospodarskog oporavka u eurozoni. (A.M.)

RBA IStRAžIvANjA

Snažan pad industrijske proizvodnje u kolovozu


Boris Odorčić [email protected]

U odnosu na kraj 2000. godi-ne, broj kartica

povećan je gotovo četiri puta, broj bankomata go-tovo pet puta, a broj EFT POS-a 10 puta. Nastavlja se rast udjela smart karti-ca i širenja bankomatske mreže. K tomu, povećava se dostupnost EFT POS

(Electronic Funds Tran-sfer at Point of Sale) ter-minala na prodajnim mje-stima, pokazuju podaci koje je od banaka i kar-tičnih kuća prikupio Sek-tor za bankarstvo i druge financijske institucije Hr-vatske gospodarske ko-more te predstavio na 12. međunarodnoj konferen-ciji SmartCard2011.

Drugim riječima, u Hrvatskoj je potkraj lipnja bilo nešto više od devet milijuna debitnih i kredit-nih kartica. U odnosu na isto razdoblje prošle go-dine, ukupan broj kartica uvećan je za 1,7 posto.

Trend rasta broja čip kartica nastavljen je i u ovoj godini. Udio čip kar-tica u ukupnom broju kar-tica iznosio je 83 posto, što dodatno pridonosi po-dizanju razine sigurnosti

u kartičnom poslovanju te sprječavanju prijeva-ra s karticama. Uspored-be radi, sredinom 2005. godine, njihov udio bio je samo 6,1 posto.

Od ukupnog broja 89 posto ili gotovo 8,1 mi-lijun kartica su debitne i kreditne kartice banaka, a 11 posto ili 993.326 karti-ca su kreditne kartice kar-tičnih kuća.

U ukupnom broju kre-ditnih kartica (1,9 mili-

juna), 48,6

posto su kreditne karti-ce banaka, a 51,4 posto kreditne kartice kartičnih kuća.

Sve više bankomataVrijednost ukupnih kar-tičnih transakcija na kra-ju lipnja iznosila je 54,1 milijardu kuna. U odno-su na isto razdoblje 2010. godine vidljiv je porast od oko osam posto. Broj kar-tičnih transakcija izno-sio je 136,4 milijuna što je u odnosu na lanjski li-

panj porast od oko 10,5 posto. Vrijednost kartič-nih transakcija stranaca u Hrvatskoj u prvom polu-godištu iznosila je 3,5 mi-lijardi kuna ili za 16,7 po-sto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Stranci su do kraja lipnja u Hrvatskoj ostvarili 4,9 milijuna kartičnih tran-sakcija ili gotovo 14 posto više nego do kraja istog mjeseca prošle godine.

Valja istaknuti kako najveći udio u ukupnom broju kartica (debitne i kreditne) imaju Master-card (48,5 posto) i Visa (39,9 posto). Istovreme-

no, u Hrvatskoj je bilo 3836 bankomata od ko-jih 99,3 posto podržava čip tehnologiju. U odno-su na isto razdoblje proš-le godine, broj bankoma-ta je u prvom polugodištu bio veći za 5,3 posto. Od ukupnog broja bankoma-ta, 67,8 posto je instalira-no izvan prostora banke, dok su ostali smješteni u prostoru banaka s tim da je

31,8 posto bankomata do-stupno klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog bro-ja bankomata, 92,4 posto su isplatni, a 7,4 posto ima i uplatnu i isplatnu funkci-ju. Tijekom prvih šest ovo-godišnjih mjeseci na njima je napravljeno 50,7 miliju-na transakcija u vrijednosti 34,3 milijarde kuna.

Nadalje, ukupan broj EFT POS terminala, insta-liranih na različitim prodaj-nim mjestima, 30. lipnja iznosio je 96.791 te je u

odno-su na kraj

istog mjeseca lani bio veći za 12 posto. Ve-ćina EFT POS terminala, njih 64 posto, su terminali banaka (21 banka), a ostalo su terminali kartičnih kuća.

Na kraju, prema ovim podacima može se zaklju-čiti kako Hrvatska slijedi europske i svjetske tren-dove u kartičnom poslo-vanju, a u nekim pokaza-teljima je iznad prosjeka regije.

Kartično poSlovanje

Plastika (ni)je fantastikaU Hrvatskoj je u lipnju bilo nešto više od devet milijuna debitnih i kreditnih kartica što je za 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani

Vrijednost kartičnih transakcija potkraj

lipnja iznosila je 54,1 milijardu kuna

*vijesti

elektromehanika i teri-Crotek u stečajPorezna uprava Ministar-stva financija podnije-la je prijedlog za pokre-tanje stečajnog postupka nad riječkom tvrtkom Teri-Crotek zbog duga od 185 milijuna kuna. Ministar-stvo financija treba upla-titi 10.000 kuna predujma za pokrivanje troškova po-stupka, nakon čega kreće daljnja procedura. Zahtjev za otvaranje stečaja pod-nesen je i za drugu pozna-tu riječku tvrtku - Elektro-mehaniku.

Storm Grupa: 150 milijuna kuna prihodaProtekli su tjedan predstav-ljene tvrtke članice Storm Grupe - Storm Computers, Supra net, Optima OSN Inženjering, O2, Proaxis i Elektris. Te su tvrtke lani ostvarile gotovo 150 mi-lijuna kuna prihoda, što predstavlja pozitivan trend u odnosu na 2009. godi-nu, kada je ostvareno nešto

više od 135 milijuna kuna ukupnog prihoda, navodi se u priopćenju te grupaci-je. Pritom se posebno ističe trend rasta sektora usluga.

restrukturiranje BrodotrogiraAgencija za zaštitu tržiš-nog natjecanja je na svo-joj 85. sjednici odobri-la državnu potporu za restrukturiranje, sadržanu u Programu restrukturira-nja tvrtke Brodotrogir. Taj je program izradila tvrtka Jadranska ulaganja. Pot-pora u iznosu nešto višem od 2,8 milijardi kuna odo-brena je za razdoblje od 1. ožujka 2006. do kraja 2016. i sastoji se od sub-vencija, državnih jamsta-va, otpisa te preuzimanja dugova od strane hrvatske vlade. Programom su utvr-đeni troškovi restrukturi-ranja u iznosu od 4,6 mili-jardi kuna, od čega vlastiti doprinos brodogradilišta tj. investitora iznosi 1,8 mili-jardi kuna.

iznos transakcija na bankomatima u 6 mjeseci 2011.34,3 mlrd kn (

Nakon što se u prvom tromjesečju 2011. počeo nazirati oporavak zadu-živanja domaćih sektora, taj se trend nije nastavio i u drugom tromjesečju, izvješćuje Hrvatska na-rodna banka u novom broju svog Biltena. U tom su razdoblju jedino po-slovne banke intenzivirale zaduživanje u inozemstvu, dok su država te javna i privatna poduzeća smanji-li svoje obveze prema ino-zemnim kreditorima.

Uz blagi povoljni uči-nak međuvalutnih pro-mjena (-0,1 milijarda eura), koji je bio poslje-dica jačanja tečaja eura prema američkom dolaru, stanje se ukupnog duga Hrvatske u drugom tro-mjesečju smanjilo za 0,3 milijarde eura, na razinu od 47,2 milijarde eura.

Smanjenje duga središ-nje države u iznosu od 0,4 milijarde eura uglavnom se može pripisati otplatama obveza na osnovi kratko-ročnih instrumenata tržišta novca koje su od domaćih

upisnika otkupili nerezi-denti. Javna su poduzeća u drugom tromjesečju sma-njila svoje inozemne obve-ze za 0,2 milijarde eura, a kako se dug HBOR-a isto-dobno nije mijenjao, uku-pni se dug javnog sekto-ra smanjio za 0,5 milijardi eura (isključujući međuva-lutne promjene).

Za razliku od države i tvrtki, poslovne su se ban-ke u razdoblju od travnja do lipnja 2011. nastavile pojačano zaduživati u ino-zemstvu pa je ukupni pri-rast njihova duga od počet-ka godine triput nadmašio rast koji je bio zabilježen u prvoj polovini prošle godi-ne. Time je njihov dug na kraju lipnja dosegnuo 12 milijardi eura ili 25,4 po-sto ukupnoga inozemnog duga. (A.M.)

HNB: iNOzemNi dUg 47,2 milijarde eUra

Hrvatska malo smanjila inozemni dug

22 Broj 3697, 3. listopada 2011.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P otražnja za nov-cem na Tržištu novca Zagreb ci-

jeli je prošli tjedan bila znatno viša od ponude. Unatoč rastu potražnje, u sustavu i dalje ima do-voljno kratkoročne li-kvidnosti što pokazuje podatak da dio sudioni-ka svakodnevno potkraj dana deponira viškove u središnju banku kao pre-konoćni kredit po stopi od 0,25 posto budući da zbog limita nisu u mo-gućnosti plasirati svoje kratkoročne viškove po znatno isplativijim tržiš-nim uvjetima. Prosječna tjedna kamatna stopa za

prošli tjedan bila je 1,57 posto, dok je prekonoć-na kamatna stopa iznosila 1,27 posto. Unatoč dnev-nim viškovima, osjeća se napetost u trgovanju zbog neizvjesnosti oko daljnjeg trenda kamatne stope jer će u sljedećem

razdoblju održavanja ob-vezne pričuve iz sustava biti izuzeto 3,1 milijar-da kuna, zbog rasta stope obvezne pričuve sa 13 na 14 posto.

U petak je Ministar-stvo financija isplati-lo 2,432 milijardi kuna

imateljima obveznica za restrukturiranje gospo-darstva iz 1991. godine. Isplata je bila iz sredsta-va državnog proračuna i iz dugoročnog deviznog kredita u iznosu od 260 milijuna eura. Ova isplata u značajnoj će mjeri neu-

tralizirati posljedice rasta stope obvezne pričuve, te ublažiti napetost na nov-čanom tržištu koja je za-vladala zadnjih desetak dana.

Prošlotjedna aukci-ja trezorskih zapisa Mi-nistarstva financija pro-

tekla je uz manji interes sudionika. Izdani su samo jednogodišnji za-pisi, a od planiranog iz-danja kunskih trezorskih zapisa u iznosu od 150 milijuna kuna upisan je 151 milijun po kamatnoj stopi od 4,5 posto. Kod trezorskih zapisa u euri-ma od planiranog izda-nja od 20 milijuna eura upisano je 6,2 milijuna eura po kamatnoj stopi od 4,25 posto.

Do početka razdo-blja nove obvezne priču-ve na novčanom tržištu ne bi trebalo biti poveća-nja visina kamatne stope na kratka dospijeća, dok bi kamatna stopa na dulje rokove mogla porasti.

Nakon tromjesečne “suše” na financijskom tržištu eu-rozone, protekli je tjedan Deutsche Bank izdalo ob-veznice vrijedne 1,5 mi-lijardi eura kako bi se po-

krenulo poslovanje. Ta najveća njemačka banka izdala je dvogodišnje ob-veznice s fleksibilnom ka-matnom stopom uz pri-nos od 98 bazičnih bodova

iznad tromjesečne Euribor međubankarske stope. Iako je zbog toga zavladao opti-mizam na većini europskih burzi, ipak su potkraj pro-teklog tjedna na tim burza-

ma pale cijene dionica, a pod najvećim pritiskom na-šao se automobilski sektor. I na Wall Streetu se osje-ćalo nestabilno poslova-nje, ali je ipak intervencija Deutsche Banka ohrabrila ulagače, pa su tako potkraj prošlog tjedna porasle cije-ne dionica. Na njihov laga-ni optimizam utjecale su i informacije o boljim rezul-tatima američkog gospo-darstva. Najveće dobitnice na Wall Streetu bile su di-onice banaka jer su ubla-žena strahovanja kako bi dužnička kriza mogla pre-rasti u financijsku krizu s kojom se to tržište već su-očilo 2008. godine.

TržišTe novca Zagreb

I dalje napetost na novčanom tržištu

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,14 posto. Potkraj tjed-na tečaj eura iznosio je

7,491004 kuna. Prema kuni porasla je i vrijed-nost švicarskog franka, za 0,39 posto, na 6,143692

HrvaTsko deviZno TržišTe

Pad vrijednosti kune

Međunarodno TržišTe kapiTala

Hrabrije poslovanje na burzama

U posljednja dva tjedna pada vrijednost Mirexa, obračun-ske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda. Tako je u petak Mirex dosegnuo razinu od 156,4747 bo-dova. To je u odnosu na tjedan ranije pad od 0,12 posto. Tjedan ranije Mirex je bio na razini od 156,6603 boda.

Mirovinski fondovi

Mirex i dalje u padukune. No, potkraj prote-klog tjedna na vrijedno-sti je izgubio američki do-lar, i to 0,36 posto. Tečaj

dolara u petak je iznosio 5,539045 kuna.

5000

5100

5200

5300

5400

5500

30.9.29.9.28.9.27.9.26.9.

10800

11000

11200

11400

11600

11800

30.9.29.9.28.9.27.9.26.9.

2400

2460

2520

2580

2640

2700

30.9.29.9.28.9.27.9.26.9.

2800

2860

2920

2980

3040

3100

30.9.29.9.28.9.27.9.26.9.

5300

5400

5500

5600

5700

5800

30.9.29.9.28.9.27.9.26.9.

8400

8520

8640

8760

8880

9000

30.9.29.9.28.9.27.9.26.9.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Jelena drinković26.9.2011.-30.9.2011.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 19.92011.-23.9.2011.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

400

300

200

100

026.9.2011. 27.9.2011. 28.9.2011. 29.9.2011. 30.9.2011.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 29.9.2011.

MIREX - tjedni158

157

156

155

15426.9. 27.9. 28.9. 29.9.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 160,1051

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 156,8068

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 147,9925

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 156,1831

MIREX 156,4747

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 165,2287

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 190,3556

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 118,9751

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 130,0691

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 133,5859

Zatvoreni DMF-oviAZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 181,7629

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 175,6537

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 188,9139

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 135,7579

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 118,1366

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,2941

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 161,3856

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 108,1777

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 118,2277

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 168,1766

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 148,8110

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen

120,8560

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 105,9129

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 135,1981

160

159

158

157

156

MIREX - mjesečni

29.8. 10.9. 19.9. 29.9.

Izvor: HNB primjena od 1. listopada 2011. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.

7.51

7.50

7.49

7.48

7.47

EUR 5.56

5.52

5.48

5.44

5.40

5.36

USD 6.16

6.15

6.14

6.13

6.12

6.11

CHF

26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9. 26.9. 27.9. 28.9. 29.9. 30.9.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,390763

CAD kanadski dolar 5,306747

JPY japanski jen (100) 7,205660

CHF švicarski franak 6,143692

GBP britanska funta 8,650120

USD američki dolar 5,539045

EUR euro 7,491004


RBA nudi pogodnosti za umirovljenike

Raiffeisenbank Austria (RBA) pripremila je poseb-ne pogodnosti za umirov-ljenike. Već od listopada RBA svojim umirovljeni-cima nudi - isplatu miro-vine prvog dana u mjese-cu. U slučaju da je prvi dan u mjesecu državni praznik, blagdan ili vikend, ispla-ta se realizira prvi sljede-ći radni dan. Osim toga, u promotivnom razdoblju, koje traje do 31. prosinca 2011. godine, RBA će sva-kom umirovljeniku koji na RBA tekući račun usmjeri svoju mirovinu, jednokrat-no uplatiti 200 kuna po pri-mitku prve mirovine.

Dionica Luke Ploče na Zagrebačkoj burziDionica Luke Ploče od 3. listopada uvrštava se u službeno tržište Zagrebač-ke burze. Prelazak Luke Ploče u službeno tržište uslijedio je nakon javne ponude dionica kojom je izdavanjem 200.353 novih dionica prikupljeno 170 milijuna kuna kapitala za novi investicijski ciklus. Građani su upisali oko osam posto novih dioni-ca, a glavninu izdanja tj. 49 posto preuzeli su mirovin-ski fondovi, koji sada drže ukupno 22,27 posto Luke Ploče, dok je udio države pao ispod 20 posto.

Novi ustroj SiemensaSiemens će u poslov-nu 2012. godinu koja je započela 1. listopa-da ući s dodatno razrađe-nim ustrojem. Toga dana s radom prema planu po-činje novoosnovani sek-tor Infrastructure&Cities. U budućnosti će ope-rativno poslovanje Si-emensa biti organizira-no u sektorima Industry, Infrastructure&Cities, Energy i Healthcare. Us-postavom novog sektora kompanija planira postati jedan od vodećih sudioni-ka dinamičnog rasta ulaga-nja u infrastrukture i gra-dove.

H&M zaradio 101 milijun kuna

Švedski modni lanac Hennes&Mauritz (H&M) u Hrvatskoj ima manji broj trgovina nego na ne-kim drugim tržištima, ali u tim trgovinama bilježi veće prihode. Tako je H&M u trećem tromjesečju za-ključno sa 31. kolovoza, na domaćem tržištu ostvario prodaju veću od 51 milijun kuna u samo tri trgovine. H&M je dosad otvorio pet trgovina u našoj zemlji, a u planu je otvorenje i šeste u Zagrebu. Nakon što je u travnju otvorio prvu trgo-vinu u Hrvatskoj, H&M je dosad uprihodio 101 mili-jun kuna.

*vijesti

Proteklog tjedna fondovi su imali otprilike polovič-no dobre rezultate te je 46 od ukupno 92 fonda zabi-lježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -9,28 posto, pa do +5,22 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilje-žili su ZB euroaktiv (+5,22

posto) i Raiffeisen World (+5,09 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova za-bilježio je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost sma-njena za 9,28 posto, a sli-jedi POBA ICO Equity s padom od 7,07 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast zabilježili su fondo-vi KD Balanced (+2,34 po-

sto) i HI-balanced (+1,44 posto). Najveći pad kod mješovitih fondova zabi-lježio je fond AC GBEM kojem je vrijednost sma-njena za 2,30 posto te ZB global s padom od 1,84 po-sto. Jedini dobitnik kod ob-vezničkih fondova je OTP euro obveznički kojem je vrijednost porasla za 0,53

posto. Najveći pad kod ob-vezničkih fondova zabilje-žio je HPB obveznički ko-jem je vrijednost smanjena za 1,14 posto, a slijedi ZB bond s padom od 1,08 po-sto. Novčani fondovi ima-li su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio ST Cash s porastom od 0,07 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Polovično dobri rezultati

Proteklog je tjedna redov-ni dionički promet na Za-grebačkoj burzi iznosio 97,237 milijuna kuna što je porast od 17,44 posto

u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,40 posto te je njego-va posljednja vrijednost bila 1.854,41 bod, dok je Crobex10 tjedan zavr-šio na 1.024,93 boda što je porast od 0,15 posto.

Najviše se trgovalo dio-nicom Hrvatskih teleko-munikacija (HT) kojom je ostvareno 15,537 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 248 kuna što je porast od 2,05 posto u odnosu na tjedan ranije.

Tjedni dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Dalekovoda koja je pora-sla za 4,99 posto te je tr-govanje završila na 168 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 3,841 mi-

lijuna kuna. Najveći pad zabilježila je dionica In-gre koja je pala za 10,17 posto te je trgovanje za-

vršila na 9,10 kuna. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od dva milijuna kuna.

BURZA

Najtrgovanija dionica HT-a

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 536,611 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 97.237.200,86 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjena

Crobex 1.854,41 +0,40%Crobex10 1.024,93 +0,15%Crobis 93,78 +0,64%

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

padom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.com

ZIF Quaestus nekretnine d.d. +30,00% 39,00 2.610,00

Dioki d.d. +25,08% 47,53 1.025.087,85

Hoteli Cavtat d.d. +20,00% 60,00 4.980,00

HG Spot d.d. +19,05% 9,00 1.005,30

Jadransko osiguranje d.d. +15,66% 3.390,00 115.489,18

Tanker d.d. +15,38% 150,00 150,00

Slatinska banka d.d. +12,99% 112,99 622.099,70

Hoteli Podgora d.d. +12,23% 17,90 2.112,20

Jadran tvornica čarapa d.d. +12,22% 101,00 4.040,00

Zvečevo d.d. +11,13% 100,24 5.495,06

Hrvatske telekomunikacije d.d. +2,05% 248,00 15.537.933,43

Končar - elektroindustrija d.d. -0,38% 520,00 9.858.880,58

Adris grupa d.d. (povlaštena) -0,01% 203,00 8.206.326,42

Ericsson Nikola Tesla d.d. 0,00% 1.049,98 5.401.401,94

Dalekovod d.d. +4,99% 168,00 3.841.146,82

Ingra d.d. -10,17% 9,10 3.808.860,95

Atlantska plovidba d.d. -3,11% 436,00 3.464.310,19

Zagrebačka banka d.d. -1,00% 44,70 3.366.414,29

Podravka d.d. -1,64% 258,00 3.273.267,68

Privredna banka Zagreb d.d. 0,00% 510,00 2.020.424,00

Varteks d.d. -39,96% 15,01 4.027,90

Hrvatski duhani d.d. -33,52% 93,00 3.224,60

Industrogradnja Grupa d.d. -15,25% 500,00 7.250,00

Valamar grupa d.d. -14,75% 51,16 2.251,04

Jadranski naftovod d.d. -11,11% 2.400,00 204.406,55

Centar banka d.d. -10,91% 211,00 4.009,00

Ingra d.d. -10,17% 9,10 3.808.860,95

OT-Optima telekom d.d. -9,73% 26,99 241.873,71

Koka d.d. -9,50% 181,00 21.177,00

Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) -8,57% 4.800,01 4.800,01

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 23. do 29. rujna 2011. godine

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 92,0993 0,16

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,6151 -0,21

ST Global Equity kn 36,8151 4,32

HI-growth € 7,3572 2,66

ZB trend € 119,6300 -0,08

KD Prvi izbor kn 10,3175 3,49

Raiffeisen World € 94,1000 5,09

ZB euroaktiv € 91,7100 5,22

FIMA Equity kn 69,6573 -1,73

Ilirika JIE € 130,0688 -0,99

Raiffeisen Central Europe € 49,1400 -0,73

PBZ Equity fond kn 72,0231 -1,75

HPB Dionički kn 85,1516 -1,16

Erste Adriatic Equity € 79,9800 -1,34

NFD Aureus Global Developed kn 83,8349 2,21

ZB aktiv kn 91,4600 -1,88

HPB Dynamic kn 49,6266 -0,29

Prospectus JIE kn 47,1005 -1,31

AC Rusija € 32,1323 -0,95

NFD Aureus BRIC € 20,7846 2,23

Capital Two kn 67,2226 -1,13

Ilirika Azijski tigar € 43,3230 -0,22

PBZ I-Stock kn 55,7360 -0,66

HPB Titan € 64,3557 -2,11

POBA ICO Equity kn 4625,7600 -7,07

HPB WAV DJE € 82,8099 3,28

Platinum Global Opportunity $ 10,7051 -2,52

Erste Total East € 29,6400 -1,36

VB High Equity kn 42,4086 3,79

KD Nova Europa kn 5,7202 1,67

Raiffeisen Emerging Markets € 46,9600 1,62

OTP indeksni kn 38,3172 -1,08

Platinum Blue Chip € 74,5787 2,43

C-Zenit kn 45,6114 0,61

MP-Mena HR kn 430,3998 -0,25

MP-Bric HR kn 262,6207 3,24

OTP MERIDIAN 20 € 74,3087 -0,38

A1 kn 76,3000 0,00

MP-Global HR kn 270,7113 3,42

Raiffeisen hrvatske dionice kn 62,6900 -1,57

NFD Aureus US Algorithm kn 106,7764 1,36

NFD Aureus New Europe kn 86,6678 -0,86

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,5276 -2,28

OTP Europa Plus € 92,5463 4,68

Ilirika BRIC € 82,1302 -0,41

VB CROBEX10 kn 92,2747 -1,20

KD Energija kn 8,5947 2,36

ZB BRIC+ € 85,1300 0,25

Ilirika Gold € 90,7315 -9,28

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 114,0200 -1,63

ZB global € 129,3200 -1,84

PBZ Global fond kn 96,7062 -1,33

HI-balanced € 9,3798 1,44

ICF Balanced kn 115,0989 -0,72

Raiffeisen Balanced € 131,5300 -0,83

ST Balanced kn 153,2764 1,19

HPB Global kn 98,6100 -0,59

OTP uravnoteženi kn 99,6490 -0,25

KD Balanced kn 7,4637 2,34

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 79,9297 0,64

C-Premium kn 5,2117 -0,05

Agram Trust kn 67,8057 0,00

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,5865 -2,30

Allianz Portfolio kn 111,1519 0,59

Raiffeisen Prestige € 99,5800 0,01

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 157,0500 -1,08

HI-conservative € 11,3598 -0,44

Raiffeisen Bonds € 173,2700 -0,53

PBZ Bond fond € 129,3172 -0,79

Erste Bond € 132,5500 -0,73

Capital One kn 165,5620 -0,60

HPB Obveznički € 125,5146 -1,14

OTP euro obveznički € 112,8935 0,53

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 134,5161 0,04

ZB plus kn 165,5444 0,04

ZB europlus € 141,8573 0,04

PBZ Euro Novčani € 128,1450 0,04

Raiffeisen Cash kn 147,7600 0,04

Erste Money kn 141,0100 0,05

HI-cash kn 141,6667 0,04

ST Cash kn 138,1620 0,07

PBZ Dollar fond $ 125,5643 0,01

HPB Novčani kn 134,5967 0,04

OTP novčani fond kn 124,7465 0,04

VB Cash kn 118,0927 0,06

Agram Cash kn 11,5888 0,06

Allianz Cash kn 110,6562 0,05

Agram Euro Cash € 10,9136 0,06

Platinum Cash kn 105,0571 0,06

Erste Euro-Money € 108,0900 0,03

Certus Cash kn 101,3505 0,01

Raiffeisen euroCash € 100,1700 0,06

Knjige možete naručiti putem:

t: 01/5600 000

f: 01/4846 656

e: [email protected]

privredni vjesnik

INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ

nakladnik: TIMpressformat: 165 x 234 mmopseg: 290 str.

cijena180,00 kn200,00 kn

SOCIJALNI DIJALOG IKOLEKTIVNO PREGOVARANJEU HRVATSKOJ



TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI

nakladnik: KIGENformat: 170 x 240 mmopseg: 292 str.


Izbor iz PV prodaje! POGLED U ZVJEZDANO NEBOKIGEN

KRIZA SE PRODUBLJUJEKIGEN

JEZIK TIJELAKIGEN

ETIČKA KLOPKAMitovi o društvenoj odgovornosti poduzećaTIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

HRVATSKE POSEBNOSTITeorija i praksa identitetskih sustavaPrivredni vjesnik

EUROPSKO LOBIRANJENovum

ODNOSI S JAVNOŠĆUTeorija i praksaSynopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJAMenadžerski pristupSynopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJASynopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJAKIGEN

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆUHUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLANHUOJ

KORPORATIVNI RAZGOVORIHUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJEHUOJ

EUROPSKI MENADŽMENTEuropsko poduzeće u globalnoj ekonomijiSynopsis

STVARNA MOĆ U EUReforma postupka odboraNovum

MOGU LI VAS CITIRATI?Priručnik za menadžere za odnose s medijimaHUOJ

EU FONDOVIVodič kroz europske fondove 2008.-2013.Novum

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆANovum

PLAĆEOdređivanje i isplata plaćaTIMpress

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT2. izdanjeNovum

ZAKON O ZAŠTITI NA RADUS komentarskim bilješkamaTIMpress

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABUTIMpress

306,00 kn

81,00 kn

149,00 kn

314,00 kn

306,00 kn

171,00 kn

216,00 kn

170,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

117,00 kn

144,00 kn

179,00 kn

117,00 kn

629,00 kn

314,00 kn

108,00 kn

179,00 kn

90,00 kn

81,00 kn

170,00 kn

134,00 kn

134,00 kn

SOCIJALNA PRAVA KAOKAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA



ZAKON O RADUs komentarima i tumačenjima



KULTURA U IZLOGU

nakladnik: Meandarmediaformat: 125 x 200 mmopseg: 128 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

nakladnik: Rifinformat: 117 x 220 mmopseg: 152 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA



PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 168 str.


VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU



HRVATSKI DIZAJN SADCroatian Design Now

nakladnik: UPI-2M PLUSformat: 215 x 255 mmopseg: 304 str.


OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

nakladnik: HUOJformat: 195 x 265 mmopseg: 722 str.


POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA



ČOVJEK I OKOLIŠ

nakladnik: Kigenformat: 170 x 240 mmopseg: 304 str.


KRIZA, A POSLIJE?

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 170 str.



NLPuvod u osobni rast i razvoj



RADNO VRIJEMEi preferencije radnika u razvijenim zemljama



KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

nakladnik: Meandar mediaformat: 134 x 214 mmopseg: 310 str.


ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIKdrugo izdanje

nakladnik: KIGENformat: 175 x 245 mmopseg:


DOBA PROMJENA U ENERGETICI



Mato KaračićTROJEZIČNI RJEČNIKBANKARSTVA I FINANCIJAHRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI

1138 str.593,00 kn659,00 kn

PRVI I JEDINI U REGIJITri rječnika u jednomVIŠE OD 65.000 RIJEČI

NIKOLA TESLAgenij elektrotehnikeformat: 165 x 235 mmopseg: 152 str.

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJUformat: 210 x 210 mmopseg: 28 str.

nakladnik: KIGEN

cijena paketa162,00 kn180,00 kn +

Documents

e-pv 3697