POSLOVANJE S GOSPODARSTVOMFinanciranje

Edukacijski seminar Obiteljski i mali hoteli

Pregled tema i dogaanja

UvodU organizaciji Erste banke, uz Nacionalnu udrugu obiteljskih i malih hotela kao suorganizatora te Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka kao pokrovitelja projekta, u studenom 2006. godine odran je seminar Obiteljski i mali hoteli namijenjen edukaciji postojeih i potencijalnih vlasnika obiteljskih i malih hotela te jaanju partnerstva izmeu dravne i lokalne uprave, financijskih institucija te lokalnih poduzetnika.

Uzimajui u obzir injenicu da je Erste banka odobrila najvei broj i iznos kredita u sklopu programa kreditiranja Poticaj za uspjeh, ukupno 41.787.140,00 eura kroz 93 kredita, ime s udjelom od 29 posto u ukupno odobrenim kreditima dri vodeu poziciju meu 17 banaka koje s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka surauju na realizaciji programa, ovim projektom Banka kroz edukativne sadraje namijenjene razvoju kvalitete i konkurentnosti domaih poduzetnika ide korak dalje kao aktivan sudionik razvoja malog i obiteljskog turizma u Republici Hrvatskoj.

Suradnja s Ministarstvom, mora, turizma, prometa i razvitka te Nacionalnom udrugom obiteljskih i malih hotela, koja okuplja 150 hotelskih poduzetnika s ukupno 8000 kreveta te svojim djelovanjem potie afirmiranje malih hotela kao novog turistikog proizvoda temeljena na kvaliteti i lokalnom poduzetnitvu, nametnula se kao logian slijed.

Polazita projekta- Hrvatskoj nedostaje sto tisua kreveta visoke kategorije- plan je veinu nedostatnih kapaciteta realizirati putem obiteljskih i malih hotela- obiteljski i mali hoteli ine samo 7% ukupnih smjetajnih kapaciteta- kroz restrukturiranje postojeih kapaciteta i izgradnju novih, u sljedeih pet do sedam godina izgraditi tisuu novih

malih i obiteljskih hotela

Cilj seminaraNa jednom mjestu, u jednom danu, kroz niz interaktivnih modula, postojeim i potencijalnim poduzetnicima pruiti znanja i informacije neophodne pri planiranju, realizaciji i upravljanju obiteljskim i malim hotelima u skladu sa stratekim smjernicama razvoja hrvatskog turizma:

- proizvod zasnovan na kvaliteti i ekskluzivnosti,- izgradnja malih boutique hotela i onih visoke kategorije,- zamjena apartmanskog smjetaja, koji gostu nudi ogranienu uslugu, aparthotelima, pansionima i hotelima,- poveanje kvalitete privatnog smjetaja.

Edukacijski seminar Obiteljski i mali hoteli

Raspored odravanja seminara

Uzimajui u obzir da podruje cijele Hrvatske ima visok potencijal za razvoj ovog tipa turizma, raspored odravanja seminara zamiljen je na nain da kroz est jednodnevnih seminara, organiziranih u hotelima - reprezentativnim primjerima hrvatske turistike ponude, omogui sudjelovanje poduzetnicima iz svih upanija.

Sudionici seminara

- vie od 600 poduzetnika - predstavnici lokalnih turistikih zajednica, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtnike komore- predstavnici tijela lokalne uprave i samouprave- partneri Info call centra Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela- predavai

Teme seminara i predavai

Najea pitanja i problemi poduzetnika u segmentu obiteljskih i malih hotelaPredava: Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

Proces osnivanja drutvaPredava: Odvjetniko drutvo uri i partneri

Prostorno planiranje i ureenjePredava: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Analiza lokacije, hotelskog trita, definiranje optimalnog hotelskog proizvoda i izrada marketing planaPredava: Hotel Partner d.o.o.

Investicija i financijePredava: Hotel Partner d.o.o.

Smjernice za pripremu kreditnih zahtjevaPredava: Erste & Steiermrkische Bank d.d.

Program kreditiranja Poticaj za uspjehPredava: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

Info call centar Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela Predava: Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

Prezentacija uspjenog malog hotela

Vrijeme odravanja Naziv stanice Mjesto odravanja

16. studenoga 2006. Istra Hotel Villa Letan, Peroj

20. studenoga 2006. Kvarner Hotel Marina, Selce

22. studenoga 2006. Slavonija Hotel i vinarija Zdjelarevi, Brodski Stupnik

27. studenoga 2006. Srednja i juna Dalmacija Hotel Park, Split

28. studenoga 2006. Sjeverna Dalmacija Hotel Vicko, Starigrad Paklenica

30. studenoga 2006. Sredinja Hrvatska Hotel Korana Srakovi, Karlovac

Predava: Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

ime Klari, dipl. oecc Predsjednik Nacionalne udruge OMH

Najea pitanja i problemi poduzetnika u segmentu obiteljskih i malih hotelaPosljednjih nekoliko godina, zbog svoje prirodne i kulturne batine te sve bolje prometne povezanosti s europskim emitivnim tritem, Hrvatska je postala hit turistika destinacija.

Od turizma kao gospodarske grane s razlogom se oekuje da bude generator novog, znaajnijeg gospodarskog rasta, zapoljavanja i podizanja standarda lokalnog stanovnitva. S druge strane, nepovoljna struktura smjetajnih kapaciteta ograniavajui je faktor daljnjem rastu fizikog prometa, poveanja potronje po gostu i konkurentnosti turistikih subjekata i destinacija.

Struktura smjetajnih kapaciteta najslinija je onoj iz 70-tih godina, kada je i graena kao podrka masovnom turizmu. Privatni smjetaj, s otprilike 370.000 registriranih kreveta, nema dodatnih sadraja, usmjeren je prema nisko platenom gostu te je prisutan stalni pad cijena i popunjenosti (38 dana popunjenosti u 2005 g.), kao i tendencija daljnje apartmanizacije i betonizacije odnosno ugroavanja resursa. Veliki hotelski kompleksi pak sudjeluju s priblino 146.000 kreveta, od kojih se jedan dio zbog objektivnih razloga jo uvijek nije prilagodio tritu. Mali obiteljski hoteli najtraeniji su turistiki proizvod u Hrvatskoj sa stalnim rastom prometa i potronje po gostu, uz prisutan trend produenja sezone.U Hrvatskoj ih je prisutno svega dvjestotinjak s oko 10.000 kreveta, to u odnosu na broj kreveta u velikim hotelskim kuama ini tek 7 posto.U zemljama poput Italije i Austrije, mali, obiteljski hoteli sudjeluju u ukupnoj hotelskoj strukturi sa oko 70 posto (Italija 23.000 malih hotela, Austrija 10.000). U iduih 7 do 10 godina, Hrvatska je pred razvojnim i investicijskim ciklusom. Da bi na svjetskom tritu bila konkurentna, potrebno je novih 100.000 visokokvalitetnih hotelskih kreveta, to su potvrdili i domai i inozemni strunjaci. Prema najnovijim svjetskim istraivanjima, kod rekonstrukcije postojeih smjetajnih kapaciteta i gradnje novih, potrebno je uvaavati ekonomiju malih razmjera.Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela smatra da je 70 posto potrebnih kapaciteta mogue izgraditi rekonstrukcijom postojeih kua za iznajmljivanje u male hotele ili pak gradnjom tisuu novih obiteljskih hotela u sljedeih 7 do 10 godina. Na taj bi se nain udio obiteljskih hotela poveao sa sadanjih 7 na 50 posto u ukupnoj ponudi kreveta, to predstavlja garanciju odrivog razvoja hrvatskog turizma te poveanja zaposlenosti i standarda lokalnog stanovnitva.

Sukladno strategiji hrvatskog turizma, prema kojoj razvoj malog i obiteljskog hotelijerstva predstavlja jedan od temeljnih pravaca razvoja, formiran je i povoljni kreditni program Poticaj za uspjeh koji hrvatskim poduzetnicima omoguuje znaajnije investicije u male hotele. Udruga je u svom trogodinjem radu sa 150 lanova hotelskih poduzetnika skupila iskustva i znanja koja poduzetnici zainteresirani za investicije u obiteljske i male hotele trebaju respektirati, bilo da se radi o vlasniku hotela iji je cilj

investicije proirenje kapaciteta, podizanje kvalitete, unoenje novih sadraja, refinanciranje nepovoljnih kredita, ili pak vlasniku agro domainstva, vlasniku kue za iznajmljivanje kojemu je cilj gradnja hotela, proirenje i adaptacija postojeeg objekta ili gradnja novog hotela.

Poduzetnik kao nositelj investicije i rizika mora biti svjestan industrije u kojoj se nalazi, njene niske akumulativnosti te visokih iznosa dugoronih kredita. Obiteljsko hotelijerstvo nije biznis za brzu i laku zaradu, ve predstavlja stil ivota pri emu je potreban velik angaman i trud cijele obitelji. Za novih tisuu visokokvalitetnih malih hotela mjesta na tritu ima.

Na pitanje Kakav hotel?, neovisno o broju soba, sa srednjom ili viom kategorijom, bilo da posluje sezonski ili cijelu godinu, da bi isti bio konkurentan na svjetskom tritu, potrebno je uvaavati kriterije kvalitete, inovativnosti i autentinosti, bilo da se radi o arhitekturi, interijeru ili sadrajima hotela. Struno izraena studija mora odgovoriti na pitanje koje su mogunosti visine kategorije i sadraja hotela u zadanoj destinaciji te usklaenost istih s vizijom poduzetnika.

Kako bi odgovorila na pitanje poduzetnika Kako do kredita?, Udruga je formirala Klub partnera koji ine 70 konzultanata, arhitekata i drugih savjetnika s iskustvom te educirano osoblje ureda Udruge, a koje poduzetnici mogu koristiti kroz projekt Info call centra Udruge.

Hrvatska je pored strukture smjetajnih kapaciteta naslijedila i kanale distribucije kroz znaajan udio alotmana u istima te je neophodno da mali hoteli trae svoj put. Na pitanja Kako izai na globalno trite, kojim se trinim segmentima obratiti, kojim kanalima distribucije, kako se promovirati?, Udruga je odgovorila zajednikim nastupom kroz katalog Udruge, formiranjem baze 250 agencija preporuenih od lanova, izradom Portala i On line rezervacijskog sustava kao i brendiranja lanova kroz klub proizvoda.

Iskustvo Udruge pokazalo je da hoteli visoke kategorije postiu visoke cijene i bolju popunjenost, to odgovara na pitanje Kakve cijene mogu postii?. Najcjenjeniji su obiteljski hoteli s hrvatskim lokalnim identitetom u arhitekturi, gastronomiji, tradicionalnom obiteljskom gostoljubivou koja podrazumijeva tradicijski nain ivota i obiaje.

Obzirom da je klju uspjeha u turizmu ovjek, esto se namee pitanje Kako pronai profesionalno osoblje?. Ono to Hrvatskoj nedostaje je visoko profesionalan kadar u hotelijerstvu, kao i ustanove za edukaciju postojeih kadrova u specijalistikim znanjima i vjetinama. Upravo iz tog razloga, potrebno je sistemski pristupiti odabiru kadrova te edukacijom i treninzima osposobiti lanove obitelji u zaposlenike, a na samoj edukaciji raditi kontinuirano. Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela kontinuirano provodi programe edukacije za svoje lanove.

Osnivanje drutva s ogranienom odgovornou

Pojam drutva s ogranienom odgovornou

Prema lanku 385. Zakona o trgovakim drutvima (NN 118/03, dalje: ZTD) drutvo s ogranienom odgovornou (dalje: Drutvo) je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljene uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, a lanovi ne odgovaraju za obaveze Drutva. Temeljna obiljeja Drutva su sljedea:

- osnivanje i ustroj Drutva propisani su ZTD-om pa je ono trgovako drutvo; - drutvo je drutvo kapitala;- najnii temeljni kapital Drutva iznosi 20.000,00 kn koji se sastoji od temeljnih uloga lanova, koji ne smiju biti nii

od 200,00 kn;- sva trgovaka drutva su pravne osobe, pa tako i Drutvo stjee svojstvo pravne osobe od upisa osnivanja u sudski

registar nadlenog suda;- lanovi Drutva ne odgovaraju za obaveze Drutva, osim u izvanrednim sluajevima zlouporaba naelne

neodgovornosti lanova iz l. 10. ZTD-a (tzv. proboj pravne osobnosti).

Osnivai Drutva - osniva Drutva moe biti jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba; - svojstvo osnivaa imaju samo osobe koje su sklopile drutveni ugovor ili pred javnim biljenikom dale izjavu o

osnivanju;- kada jedna osoba osniva Drutvo, taj osniva to ini dajui izjavu o osnivanju pred javnim biljenikom, a kada vie

osoba osniva Drutvo sklapa se drutveni ugovor; - obavezan sadraj i forma izjave o osnivanju i drutvenog ugovora propisani su ZTD-om;- upisom Drutva u sudski registar osnivai postaju lanovi Drutva, a njihovi temeljni ulozi u temeljni kapital Drutva

izraavaju se kroz skup njihovih lanskih prava u Drutvu koja se nazivaju jedinstvenim pojmom poslovni udjel.

Stadiji osnivanja Drutva

- sklapanje drutvenog ugovora ili davanje izjave o osnivanju;- imenovanje uprave Drutva;- od valjanog sklapanja drutvenog ugovora, odnosno davanja izjave o osnivanju do upisa Drutva u sudski registar

postoji privremena zajednica osnivaa Drutva koja se naziva preddrutvo;- uplate temeljnih uloga u novcu ili stvarima sukladno drutvenom ugovoru, odnosno izjavi o osnivanju;- podnoenje prijave upis Drutva u sudski registar trgovakom sudu nadlenom prema mjestu sjedita Drutva.

Predava: Odvjetniko drutvo uri i partneri

Ivan Juri, dipl.iur, odvjetnik

Isprave koje se podnose sudu

Uz prijavu koja se podnosi registarskom sudu potrebno je priloiti isprave koje dokazuju da su osnivai pred javnim biljenikom i dravnim organima poduzeli sve propisane radnje prije osnivanja Drutva. Prema lanku 394. ZTD-a to su sljedee isprave:

- drutveni ugovor ili izjava o osnivanju sa prilozima, ukljuujui punomoi izdane punomonicima osnivaa u svrhu osnivanja Drutva;

- popis osnivaa Drutva;- potvrda financijske institucije o uplaenim temeljnim ulozima osnivaa;- dokaz o primjerenom osiguranju ako jedan osniva ne uplauje temeljni ulog u cijelosti prije upisa Drutva u

sudski registar;- izvjee o osnivanju i revizorsko izvjee ako se temeljni ulog uplauje u stvarima ili pravima;- popis lanova uprave Drutva, njihove ovlasti i izjave da prihvaaju imenovanje.

HITRO.HR

HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju graana i poslovnih subjekata s dravnom upravom, putem kojega se na jednom mjestu mogu dobiti savjeti i obaviti veina administrativnih radnji za osnivanje Drutva. HITRO.HR. smjeten je u poslovnicama FINA-e u 24 grada u Republici Hrvatskoj, a prednosti istog su sljedee:

- putem HITRO.HR moe se provjeriti da li ve postoji Drutvo s istim ili slinim imenom;- na alteru HITRO.HR mogu se preuzeti svi obrasci i uplatnice za trokove osnivanja;- na alteru HITRO.HR mogu se uplatiti svi trokovi osnivanja osim trokova javnog biljenika;- na alteru HITRO.HR moe se predati prijava za upis u sudski registar Drutva sa svim potrebnim prilozima;- putem HITRO.HR moe se preuzeti Obavijest o razvrstavanju Drutva po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

Dravnog zavoda za statistiku.

Dokumenti prostornog ureenja:Zakonodavni okvir prostornog planiranja turistikih zonaGovorei o prostornom planiranju, govorimo izmeu ostalog o gospodarenju, zatiti i upravljanju prostorom, ime se na naelu integralnog pristupa ostvaruju uvjeti za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia te racionalno koritenje prirodnih i povijesnih dobara.

Hrvatski dravni sabor je 1994. godine donio novi Zakon o prostornom ureenju (Narodne novine br. 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) koji je unio niz novina u sustavu prostornog ureenja. Uveden je novi sustav prostornih planova koji je pratio novu teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske, zatim Izvjee i Program mjera za unapreenje stanja u prostoru kao dokument praenja stanja u prostoru, te konano lokacijska dozvola kao upravni akt.

Velika je uloga, znaaj i obveza dana predstavnikim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da gospodarenjem, zatitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia, racionalno koritenje prirodnih i povijesnih dobara na naelima integralnog pristupa u planiranju prostora.

Dokumenti prostornog ureenja:- Strategija i Program prostornog ureenja Drave

prostorni planovi- Prostorni plan upanije i Grada Zagreba- Prostorni plan podruja posebnih obiljeja- Prostorni plan ureenja opine i grada- Generalni urbanistiki plan- Urbanistiki plan ureenja- Detaljni plan ureenja

Strategija i Program prostornog ureenja Drave ine jedinstveni dokument prostornog ureenja kojeg donosi Hrvatski dravni sabor. Strategijom prostornog ureenja Drave (donesena u Zastupnikom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) utvruju se dugoroni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju podruja i oblici pojavnosti vezani uz ta naela odnosno ciljeve.

U sustavu dokumenata prostornog ureenja prvi plan je Prostorni plan upanije (PP) koji uvaavanjem drutveno-gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrauje naela prostornog ureenja i utvruje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zatitu, koritenje i namjenu prostora.

Prostorni plan ureenja opine ili grada (PPUOiG) utvruje uvjete za ureenje opinskog i gradskog podruja, odreuje svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia, te zatitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u opini, odnosno gradu.

Predava: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Ana Mrak-Tarita, dipl.ing.arh.Naelnica u Upravi za prostorno ureenje MZOPUG

Generalni urbanistiki plan ureenja (GUP) donosi se za naselje u kojima je sjedite upanija, Grad Zagreb, te druga naselja koja imaju vie od 15.000 stanovnika. Generalnim urbanistikim planom utvruje se temeljna organizacija prostora, zatita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, koritenje i namjena prostora s prijedlogom prvenstva njihovog koritenja.

Urbanistiki plan ureenja (UPU) odreuje naine i oblike koritenja i ureenja javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi rauna da treba razgraniiti javno od privatnog. Potrebno je oznaiti podruja posebnih ogranienja u nainu koritenja kao to su na primjer ouvanje oblikovnih vrijednosti podruja naselja, zatiena podruja ili posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske sredine.

Detaljni plan ureenja (DPU) je plan kojim se utvruje detaljna namjena prostora, odnosno daju detaljne upute i uvjeti kojih se duan pridravati projektant projekta, temeljem kojeg e se ishoditi graevna dozvola i izvoditi graevina. Za svaku namjenu koja se predvidi planom treba detaljno propisati uvjete gradnje.

Za opine i gradove unutar zatienog obalnog pojasa, koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more te cjeloviti prostor otoka, vana promjena Zakona bila je 2004. godine (Narodne novine br.100/04) kada se utvrdilo navedeno zatieno obalno podruje, a glede njegovog svrhovitog, odrivog i gospodarski uinkovitog koritenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donesena Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (Narodne novine br.128/04).

U prostornom planu upanije mora se odrediti poloaj, veliina te vrsta i kapacitet izdvojenih graevinskih podruja (izvan naselja) ugostiteljsko-turistike namjene.

Podruja se odreuju u prostornom planu upanije kao:

- hoteli s prateim sadrajima, trgovake, uslune, ugostiteljske, portske, rekreativne i zabavne te sline namjene (T1),- turistiko naselje (T2),- kamp autokamp (T3),- pojedinane ugostiteljsko-turistike graevine (konaite i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjeline,- golf igralite,- luke nautikog turizma.

Za planiranje zona ugostiteljsko-turistike namjene odreene su detaljne i jasne smjernice za planiranje unutar ZOP-a, uz uvjet da je na sve dokumente prostornog ureenja koji se nalaze unutar ZOP-a potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.

Izrada studije isplativosti investicije za male i obiteljske hoteleSuvremeni trendovi povratka prirodi i izvornome esto se realiziraju kroz turizam, a potiu razvoj upravo malih, obiteljskih hotela, koji u pravilu nude personaliziranu uslugu i domainsku atmosferu u okruju autohtone arhitekture.

Za poetak uspjenog hotelskog projekta, bilo da se radi o rekonstrukciji i repozicioniranju postojeeg ili izgradnji novog hotela, jedan od vrlo bitnih preduvjeta je izrada studije isplativosti investicije koja odgovara na dva bitna pitanja: Kakav hotelski proizvod je primjeren tritu? i Kolika je profitabilnost investicije u konkretan hotelski projekt?. Studija je dokument koji detaljno prezentira poduzetniku ideju i izrauje se prije pokretanja projekta radi provjere i argumentiranja ostvarivosti i financijske isplativosti poduzetnike ideje, a sastoji se od nekoliko bitnih dijelova: analiza lokacije, analiza trita, opis hotelskog proizvoda, projekcija poslovnih prihoda i rashoda (najee za razdoblje od 10 godina) te razrada i obrazloenje planirane investicije i ocjena njene efikasnosti.

Analiza lokacije hotela (odnosno parcele) daje poetne parametre za definiranje hotelskog proizvoda: opis fizikih karakteristika, vaeih urbanistikih i ostalih propisa, pristupa i prometne povezanosti te ostalih sadraja u okruenju u kojem se hotel (parcela) nalazi. Rezultati analize lokacije mogu pokazati da li je neka nekretnina pogodna za izgradnju hotela ili ne.

Analiza hotelskog trita predstavlja drugu fazu studije isplativosti investicije, a obuhvaa pregled glavnih obiljeja i dosadanji turistiki razvoj destinacije odnosno trita, te pregled dosadanjeg kretanja odnosa ponude i potranje. Analizom iskoritenosti kapaciteta i procjenom postignute prosjene cijene dobiva se uvid u efikasnost poslovanja svakog pojedinog segmenta ponude, a istovremeno i podloga za definiranje oekivane iskoritenosti kapaciteta i trino realnih cijena za planirani hotel koji je predmet studije.

Marketinki definiran hotelski proizvod zamjenjuje masovni turizam i jednolinost u hotelskoj ponudi i to na nain da zadovoljava specifine potrebe unaprijed odreenih segmenata potranje. Jasno definiranje proizvoda je vano jer osigurava prepoznatljivost na tritu i prednost u odnosu na konkurenciju, omoguuje strukturirane i efikasne prodajne i promotivne aktivnosti to rezultira veim zadovoljstvom gostiju i njihovom lojalnou. Proizvod definira hotel prvo u marketinkom (stil, image, ciljna skupina, kanali distribucije, cjenovna strategija, brand i sl.), a potom i u fizikom smislu (veliina, kategorija, stil, sadraji i usluge i sl.), a esto slui i kao tehniki zadatak odnosno podloga za izradu arhitektonskih rjeenja.Mali hotel esto je orijentiran na alternativne kanale distribucije. Osim klasine prodaje putem posrednika (turistike agencije i tour-operatori), Internet je omoguio malim hotelima da budu vidljivi i dostupni potencijalnoj potranji koja sve vie koristi Internet kao izvor informacija i nain rezervacije smjetaja. Konzorciji koji pruaju usluge promocije i prikljuenja na elektronske rezervacijske sustave, omoguuju hotelima da zadre svoju nezavisnost i identitet te uz minimalna ulaganja poveaju efikasnost svoje prodaje i time iskoritenost kapaciteta.

Pri izradi studije isplativosti investicije posebnu panju treba posvetiti to realnijem procjenjivanju visine i dinamike ukupne investicije, kako zbog potrebe osiguranja financiranja, tako i zbog to tonije procjene isplativosti investicije. Osim materijalnih trokova ruenja, graenja te opremanja, postoje dodatne kategorije trokova koji u velikoj mjeri utjeu na uspjenu realizaciju projekta (pre-opening trokovi vezani za prodaju, marketing, selekcija i trening zaposlenih, sitni inventar i poetne zalihe, radni kapital i sl.).

Predava: Hotel Partner d.o.o.

Ivica ai, MMH Direktor

Predava: Hotel Partner d.o.o.

Silvija Ilikovi, dipl. oec Savjetnik za investicijske studije i procjene vrijednosti hotela

Projekcija prihoda i rashoda mora prije svega biti realna i argumentirana, a preporua se napraviti u formatu meunarodno priznatog, standardiziranog sustava financijskih izvjetaja za hotele (Uniform System of Accounts for Lodging Industry), koji se temelji na razvrstavanju prihoda i rashoda po segmentima, odnosno odjelima hotela. Isplativost ukupne hotelske investicije procjenjuje se s obzirom na visinu i dinamiku potrebnih ulaganja, trokova financiranja projekta te visinu i dinamiku oekivanih financijskih priljeva iz poslovanja.

Investicijska studija slui primarno poduzetniku za sistematiziranje i provjeru realnosti, provedivosti i profitabilnosti poslovne ideje te kao temelj za donoenje odluke o ulasku u projekt. Realizacija uspjene investicije u hotel mogua je iskljuivo uz kvalitetnu i detaljnu pripremu i realizaciju svih aspekata projekta: vlasnikog, pravnog, urbanistikog, marketinkog, arhitektonskog, investicijskog, financijskog, graevinskog te hotelsko operativnog. Nisu sve poduzetnike ideje profitabilne, stoga one koje nakon analize ne pokau zadovoljavajuu profitabilnost treba redefinirati dok to ne postanu.

Smjernice za pripremu kreditnih zahtjeva investicije u obiteljske i male hoteleKroz dugogodinje iskustvo u Erste banci doli smo do spoznaja o znanjima i informacijama koje poduzetnicima esto nedostaju za kvalitetno i cjelovito poslovno planiranje projekata u malom i obiteljskom hotelijerstvu, te smo kroz teme seminara pokuali obuhvatiti podruja neophodna poduzetnicima koji kvalitetu i ekskluzivnost ponude istovremeno ele uskladiti s profitabilnim financijskim poslovanjem.

Smjernice za pripremu kreditnih zahtjeva nastale su kao nalije problema, nepoznanica, greaka, s kojima se poduzetnici uobiajeno susreu u pripremi kako projekata tako i kreditnih zahtjeva za investicije u obiteljske i male hotele.

Priroda i struktura ulaganjaFinanciranje obiteljskih odnosno malih hotela, po prirodi ulaganja i aspektu rizinosti istog, svrstava se u skladu s odredbama BASEL-a II u skupinu specijaliziranog financiranja. Drugim rijeima, takvi projekti iskljuivo ovise o generiranju prihoda dotinog turistikog objekta i trinoj vrijednosti istog odnosno atraktivnosti lokacije na kojoj se nalazi.

Struktura ulaganja najjednostavnije se moe prikazati kao zbroj kredita i vlastitog uea poduzetnika, a isti mora biti jednak ukupnim trokovima investicije. Pravilno i cjelovito utvrivanje visine investicije preduvjet je zaobilaenja najeeg problema, a to su naknadna odstupanja u definiciji projekta i visini potrebnog kredita. Koliko su ista opasna, najbolje govori podatak da od prvih graevinskih radova do poetka poslovanja nerijetko proe i osamnaest mjeseci, a s druge strane, razdoblje poeka u otplati kredita uobiajeno je ogranieno na dvije godine. Toan iznos trokova ulaganja poiva na jasnoj definiciji vrste i kategorizacije turistikog objekta te detaljnom i objektivnom trokovniku utemeljenom na ponudama dobavljaa i potvrenom od strane kompetentnog nadzornog organa.

Kod procjene potrebnog vlastitog uea potrebno je, pored minimuma definiranog od strane banke, procijeniti i koji je iznos vlastitog uea odriv te da je uee po svojoj prirodi opipljiva imovina (npr. zemljite, djelomino izgraen objekt, novac i sl.).Utvrivanje odrivog vlastitog uea pretpostavlja da se temeljem realnih pretpostavki financijskih projekcija odnosno raspoloivog novanog tijeka za otplatu, izrauna maksimalni iznos kredita koji tako izraunat novani tijek moe podnijeti. Zbog niske akumulacije (aktivno poslovanje u prosjeku traje 3 do 6 mjeseci godinje), zamjena nedostatnog vlastitog uea viim iznosom kredita gotovo neminovno zavrava nemogunou otplate kredita. U takvim je sluajevima bolje sprijeiti nego lijeiti, odnosno redefinirati sam projekt i ulaganje.

Izvedivost investicijskog projektaIzvedivost investicijskog projekta pretpostavlja uredno zemljino-knjino stanje, usklaenost projekta s ciljanom kategorizacijom objekta te ishoenje potrebnih dozvola, kako onih vezanih uz gradnju, tako i onih koje su zakonodavnim okvirom utvrene za nesmetano odvijanje turistike djelatnosti. Terminski plan investicije (ogranienja za bune radove u sezoni), namjensko koritenje sredstava kredita i izbor kvalitetnih izvoaa radova s iskustvom u slinim projektima druga su strana medalje ovog aspekta kvalitetne pripreme projekta.

Predava: Erste & Steiermrkische bank d.d.

Ivana Tomii, dipl. oeccVoditelj Slube upravljanja ciljnim grupama, Sektor gospodarstva

Poslovna strategijaPri definiciji poslovne strategije, pri emu ulazimo u podruje pripreme studije isplativosti ulaganja, u zaprimljenim kreditnim zahtjevima zamijeeno je uestalo zanemarivanje definicije lokacije, analize snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji projekta (SWOT analiza) te detaljna definicija marketing mix-a (proizvod, cijena, prodajni kanali, promocija). Lokacija u ovom kontekstu podrazumijeva iri aspekt koji ukljuuje: ciljno trite hotela, konkurenciju, utemeljenost planirane popunjenosti kapaciteta, infrastrukturna obiljeja, usklaenost ponude s klimatskim uvjetima, preferencijama potroaa i aktualnim trendovima. Usluga malog hotela pretpostavlja kunu atmosferu (customer intimacy koncept), a definicija proizvoda komparativne prednosti, kako bi se privukla panja gosta i cijena usluge odvojila od ogranienja koje postavljaju kategorizacija objekta s jedne strane i konkurencija s druge.

Kljuni pokazatelji poslovanjaKvalitetna priprema projekta iz ovog aspekta odnosi se prije svega na realnu i utemeljenu projekciju iznosa i strukture prihoda te rashoda poslovanja. Realan iznos ovdje podrazumijeva izraun utemeljen na, vezano za gore navedene parametre lokacije poslovanja, ostvarivoj cijeni i koliini.Realna struktura prihoda prije svega se odnosi na odriv odnos pansionskih i vanpansionskih prihoda te sezonski karakter poslovanja. Naime, esto se zanemaruje injenica da su za realizaciju vanpansionskih prihoda neophodna velika ulaganja, kako u opremu, tako i u kadrove koji iste trebaju realizirati, te da nepravilna dinamika novanih tokova iziskuje paljivo planiranje likvidnosti. Za rashode ovo znai da isti moraju biti definirani na nain da pokriju sve elemente poslovanja, a oni najee izostavljeni su: trokovi investicijskog i tekueg odravanja te trokovi marketinga odnosno promocije hotela prema ciljnom tritu.

Kvaliteta nekretnine, ljudski resursi i snaga poduzetnikaKako je navedeno u uvodu, jedan od parametara odreivanja kvalitete projekta kod specijaliziranog financiranja je kvaliteta nekretnine, budui da je ista jedna od garancija kako kvalitete hotelskog proizvoda, tako i kolaterala neophodnog za osiguranje kredita. Pri utvrivanju iste bitni su fiziki parametri (mikro i makro lokacija, infrastruktura, mogunost alternativne upotrebe objekta te irenja kapaciteta odnosno ponude hotela) te oni dohodovni koliko prihoda definirani hotelski proizvod, moe donijeti vlasniku na danoj lokaciji.

Sve prethodno navedeno uvjetovano je i poiva na ljudskom faktoru - prije svega iskustvu, znanju, reputaciji i financijskoj snazi vlasnika-managera, ali i obrazovanju, strunosti, motiviranosti i adekvatnom broju i strukturi zaposlenika.

Na kraju je potrebno rei da poslovni plan svaki ozbiljan i strateki orijentiran poduzetnik mora napraviti prvenstveno za sebe, a tek onda za banku, koja e snagu i dugoronu odrivost projekta procijeniti prvenstveno putem kvalitetnog i sveobuhvatnog pristupa istom te iskustvu poduzetnika.

Program kreditiranja Poticaj za uspjehS ciljevima poticanja poduzetnitva, zapoljavanja, dobivanja vee kvalitete smjetaja i novih sadraja u turistikoj ponudi, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka provodi Program kreditiranja malog i obiteljskog poduzetnitva u turizmu Poticaj za uspjeh. Radi se o poticajnoj mjeri Vlade Republike Hrvatske namijenjenoj poduzetnicima u turizmu da povoljnim kreditima izgrade i opreme manje smjetajne kapacitete visoke kvalitete.

Ministarstvo je propisalo namjene kredita te s poslovnim bankama dogovorilo uvjete. Sredstva se odobravaju za ulaganja u male i obiteljske hotele, aparthotele, pansione i kampove. Dozvoljeni kapacitet objekta je od 10-40 soba, odnosno od 7-20 apartmana ukoliko se radi o aparthotelu, dok je za kamp odreen kapacitet od 20 do 100 kamp jedinica. Kvaliteta objekta je najmanje 3 zvjezdice, a potie se i izgradnja dodatnih sadraja koji proiruju ponudu objekta (npr. bazen, teniski teren, djeje igralite, wellnes centar i sl.).

Glavnicu kredita osigurava banka, a Ministarstvo proraunskim sredstvima subvencionira kamatu te je kamatna stopa za korisnika izuzetno povoljna i kree se od 1% do 4%, s rokovima otplate do 20 godina i ukljuenim poekom do 2 godine. Ukoliko je objekt u manjem mjestu u unutranjosti, na otoku prve skupine ili podruju od posebne skrbi kamata se umanjuje za dodatnih 1%, a kod ureenja dodatnog sadraja u/uz objekt smanjena je za dodatnih 0,5%.

Linije programa

I. kupnja, izgradnja, adaptacija i opremanje objekataII. refinanciranje postojeih nepovoljnih kredita koritenih iskljuivo za ulaganja u hotele ili pansione.

- ukoliko je kredit koriten za drugu vrstu smjetaja (npr. u apartman ili sobe za iznajmljivanje), korisnik ga moe refinancirati, ali pod uvjetom dodatnih ulaganja u objekt, nakon kojih objekt postaje hotel, pansion ili aparthotel.

- prije predaje zahtjeva banci za kredit potrebno je dobiti prethodnu (pismenu) suglasnost od Ministarstva. III. Pod stoljetnim krovovima je linija usmjerena na zatitu starih (postojeih) kua sagraenih u skladu s izvornom,

tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom (npr. kamene primorske kue, drvene kue u unutranjosti i sl.) koje e se nakon obnove koristiti u komercijalne svrhe za smjetaj turista. - kao prilog dokumentaciji za kredit potrebno je prethodno odobrenje Konzervatorskog ureda o tome da

je objekt pod kulturnom zatitom te se i obnova provodi pod nadzorom i uz suradnju sa strunjacima konzervatorima.

Postupak realizacije kredita

Za dobivanje kredita Poticaj za uspjeh poduzetnik se sa zahtjevom i potrebnim dokumentima obraa poslovnoj banci, koja ispituje opravdanost visine zahtjeva s obzirom na kreditnu sposobnost. Nakon donoenja pozitivne ocjene banke, predmet obrauje Ministarstvo s obzirom na namjenu ulaganja i uvjete programa.

Predava: Ministarstvo mora, turizma prometa i razvitka

Jasminka Ana Modri, dipl. iurVoditeljica Odsjeka za programe razvitka

Bez obzira koju kreditnu liniju koristi, poduzetnik prethodno mora poduzeti odreene radnje:

- Izraditi realan i kvalitetan investicijski program koji samom poduzetniku ukazuje na isplativost, ali i rizinost investicije.

- Potrebno je voditi rauna o Programom utvrenim ogranienjima u iznosu kredita, a koja ovise o broju smjetajnih jedinica u pojedinoj vrsti i kategoriji objekta.

- Pravomona graevna dozvola mora biti izdana za poslovni prostor ugostiteljske namjene. Ukoliko dozvola jo nije dobivena, potreban je drugi dokument od ovlatene institucije kojim se dokazuje da je tono na toj estici prostornim i drugim planovima dozvoljena izgradnja objekta za utvrene turistike djelatnosti.

- Potreban je detaljan graevinski projekt za objekt u koji se namjeravaju ulagati sredstva. Projekt mora biti ovjeren od ovlatenog arhitekta koji potvruje da je projektirao u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smjetajnih objekata iz skupine hoteli (NN 48/02, 108/02 (ispr), 132/03 i 73/04).

Poticaj za uspjeh realizirani projekti

Program kreditiranja malog hotelijerstva i obiteljskog poduzetnitva postigao je znaajne rezultate u hrvatskoj turistikoj ponudi. Uz sudjelovanje 17 banaka odobreno je ukupno 322 kredita vrijednih 1.28 mlrd kn. Usprkos injenici da se vie od 95% turistikog prometa odvija na obali, 30% kredita iz Programa realizirano je na kontinentu.Izgraeno je, adaptirano i opremljeno oko 230 objekata hotelskog tipa, dok je pod nadzorom konzervatora obnovljeno 50-ak stoljetnih kua. Program je otvorio mogunosti za oko 2500 novih radnih mjesta te potaknuo velik interes vlasnika raznih ugostiteljskih objekata za proirenjem i ureenjem njihovih objekata u male hotele ili pansione.

Zavretkom prve faze provedbe Programa (rujan 2002. - rujan 2005.), sumirani su postignuti rezultati te je odlueno nastaviti dalje s Programom. Izvrene su odreene manje izmjene i dopune radi pojednostavljenja procedure odobravanja kredita i radi prilagodbe europskim propisima (prvenstveno Zakonu o dravnim potporama).Vlada Republike Hrvatske 2. oujka 2006. godine donijela je odluku o daljnjem trogodinjem subvencioniranju kamata u kreditima iz Programa Poticaj za uspjeh.

Info call centar nacionalne udruge obiteljskih i malih hotelaInfo Call centar Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (dalje: Udruga OMH), slubeno otvoren 15. rujna 2006. godine, kao nov i jedinstven sustav podrke, namijenjen je postojeim lanovima Udruge OMH koji ele proiriti dodatne sadraje ili refinancirati postojee kredite, kao i buduim lanovima poduzetnicima, korisnicima novog programa Poticaj za uspjeh Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Pozivom na servisni broj Info Call centra 062 000 007, svi zainteresirani u mogunosti su dobiti kvalitetne informacije putem telefona, telefaxa, maila, intraneta ili potom.

Kako bi osigurali pruanje kvalitetnih informacija korisnicima, zaposlenici Info Call centra proli su trening program u trajanju od minimalno pet dana u sljedeim institucijama: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatska turistika zajednica, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i jedna od poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj. Zaposlenici Info Call centra Udruge OMH nakon treninga su kompetentne osobe za prve upite, imaju dobre kontakte u navedenim institucijama te stalno unapreuju svoje znanje kroz kolovanje i suradnju sa svim partnerima.

Da bi Info Call centar pruio to relevantnije informacije svojim korisnicima, temeljem javnog poziva na suradnju Nacionalne udruge OMH izgraena je kvalitetna baza podataka ponuaa irokog spektra savjetodavnih usluga iz cijele Hrvatske - konzultantskih kua i konzultanata, arhitekata, dizajnera interijera, pravnih savjetnika, poreznih/financijskih savjetnika, savjetodavnih kua za operacije u hotelijerstvu te institucija za trening kadrova u hotelskom menadmentu.

Ulaskom na web stranicu Udruge OMH (www.omh.hr), dobivanjem korisnikog imena i lozinke, korisnici Info Call centra mogu dobiti razne podatke kao to su: prirunik za budue hotelijere, sve informacije o programu kreditiranja Poticaj za uspjeh, bankama koje odobravaju kredite iz tog programa, pravilnik o kategorizaciji smjetajnih objekata, listu konzultanata, arhitekata, projektanata, dizajnera interijera i ostalih savjetodavnih kua u hotelijerstvu po njihovim sjeditima i sa svim kontakt podacima. Na intranetu Udruge OMH korisnici mogu pronai sve informacije o udruzi, koristima za njene lanove kao i popis redovnih i pridruenih lanova sa svim kontakt podacima kako bi s istima mogli izmijeniti osobna iskustva.

U povjerenstvu za rad i nadzor Info Call centra sudjeluju sljedei predstavnici: - Marko Novak - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka- Stipe Male - Hrvatska turistika zajednica- Neda Kouta - Institut za turizam- Zoran Kati - Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela- ime Klari - Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

Sponzorstvo Info Call centra zamiljeno je kroz sponzorske pakete u kojima sponzori imaju ekskluzivnu mogunost za prezentiranje. Zaposlenici Info Call centra stvorili su bazu podataka svih zainteresiranih buduih poduzetnika. Cilj Info Call centra je pratiti ideje potencijalnih poduzetnika od samog poetka do njihove krajnje realizacije, pruiti im to relevantnije informacije te ih uputiti na mjerodavne institucije.

Predava: Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

Karla Vuinovi, dipl.oeccIzvrni direktor

ZakljuakU anketnom upitniku provedenom za vrijeme trajanja edukacijskog seminara, sudionici su isti openito ocijenili kao odlino organiziran uz korisne i zanimljive teme te kompetentne predavae. Neki od sudionika upisali su i svoje komentare te dio njih navodimo u nastavku:

Hvala lijepa za vrhunski, profesionalni program seminara.

Odlina inicijativa i kvalitetno strukturiran seminar, samo tako naprijed, sve pohvale.

Pozdravljam projekt edukacije te smatram da bi se pohaanjem seminara ovog i slinog tipa postigla vea efikasnost poduzetnitva. Zamolio bih za info o buduim projektima.

Vie ovakvih seminara definitivno.

Seminar je odlian i daje puno informacija u kratkom vremenu.

Iskreno se zahvaljujem na pozivu i svim korisnim savjetima i informacijama koje ste mi pruili.

Prezahvaljujem se!

Zahvaljujem Vam se na pozivu za sudjelovanje na edukacijskom seminaru Obiteljski i mali hoteli u Starigrad-Paklenici. Cijeli projekt je proveden na izuzetno profesionalan nain i uz izvrsno oblikovan program s vrlo zanimljivim temama i strunim predavaima. Htio bih pohvaliti sve koji su sudjelovali u organizaciji ovog dogaaja na susretljivosti i odlinom voenju seminara. Molim Vas prenesite moje pohvale i svim predavaima koji su odvojili svoje vrijeme i prenijeli nam izuzetno korisne informacije vezane uz ovaj oblik turistike djelatnosti.

Ne mogu a da se ne osvrnem na jueranji seminar. Moram priznati da je organizacija, sadraj seminara i izbor predavaa bio vrhunski. Ugodno sam iznenaen svime te ovim putem estitam!

Zahvaljujem na mogunosti za sudjelovanjem na ovom sjajnom seminaru i preporuam se za slijedei.

Izvrstan seminar, izvrsna organizacija, izvrsni predavai, odlina i korisna ideja.

Pohvala za trud i inicijativu.

Pokazujui da profesionalnost i osjeaji idu zajedno, zbog iskazanog velikog interesa poduzetnika iz cijele zemlje koji nisu bili u mogunosti prisustvovati seminarima odranim u studenom 2006., Erste banka zajedno sa svojim partnerima, organizira seminar jo jednom, u Zagrebu na Zagrebakom Velesajmu, 20. veljae 2007., dan uoi poetka Drugog meunarodnog sajma gastronomije, hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa Hotel & Gastroteh.

Ovim putem jo jednom zahvaljujemo svima koji su doprinijeli da ovaj projekt bude znaajan korak na putu razvoja i izgradnje kvalitete, ekskluzivnosti i prepoznatljivosti hrvatskog turistikog proizvoda!

Erste Bank je dio zatiene tvrtke Erste & Steiermrkische Bank d.d.

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

Organizator: Erste & Steiermrkische Bank d.d.Suorganizator: Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotelaPokrovitelj: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

Zato sudjelovati?Na jednom mjestu, u jednom danu pruamo Vam znanja i informacije neophodne pri planiranju, realizaciji i upravljanju obiteljskim i malim hotelima u skladu sa stratekim smjernicama razvoja hrvatskog turizma:

- proizvod zasnovan na kvaliteti i ekskluzivnosti,- izgradnja malih boutique hotela i onih visoke kategorije,- zamjena apartmanskog smjetaja, aparthotelima, pansionima i hotelima,- poveanje kvalitete privatnog smjetaja.

Teme seminara- najea pitanja i problemi poduzetnika u segmentu malih i obiteljskih hotela,- osnivanje poduzea,- prostorno planiranje i ureenje,- analiza lokacije, hotelskog trita, definiranje optimalnog hotelskog proizvoda i izrada marketing plana za

male hotele, - definiranje investicije i financijska analiza poslovanja malog hotela,- procedura odobravanja kredita u banci,- program kreditiranja Poticaj za uspjeh,- prezentacija uspjenog malog hotela- Info call centar Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela.

Edukacijski seminar Obiteljski i mali hoteli

Besplatni seminar

namijenjen postojeim

i potencijalnim

poduzetnicima u

segmentu

obiteljskih i malih

hotela

Vrijeme odravanja Naziv stanice Mjesto odravanja

16. studenoga 2006. Istra Hotel Villa Letan, Peroj

20. studenoga 2006. Kvarner Hotel Marina, Selce

22. studenoga 2006. Slavonija Hotel i vinarija Zdjelarevi, Brodski Stupnik

27. studenoga 2006. Srednja i juna Dalmacija Hotel Park, Split

28. studenoga 2006. Sjeverna Dalmacija Hotel Vicko, Starigrad Paklenica

30. studenoga 2006. Sredinja Hrvatska Hotel Korana Srakovi, Karlovac

20. veljae 2007. - Zagrebaki velesajam, dvorana Brijuni

Za vie informacija posjetite www.erstebank.hr.

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890