Međunarodni Monetarni Fond

- zlatni standard zasnivao se na korištenju zlata u ulozi novca, napušten je 1973. godine ukidanjem konvertibilnosti dolara za zlato

- Keynesov plano Osnivanje međunarodne klirinške unije o Središnje banke bi međusobno odobravale krediteo Uvođenje svjetske novčane jedinice bancor koja bi zamjenjivala zlato

- Whiteov plano Polazi od stabilnih deviznih tečajeva i smanjivanja deviznih restrikcijao Osnivanje međunarodnog stabilizacijskog Fondao Najvažniju ulogu ima zlato i konvertibilne devizeo Intervalutarna vrijednost valuta članica Fonda određivala bi se prema zlatu ili dolaru

Na temelju keynesovog i whiteovog plana osnovan Međunarodni monetarni Fond 1944. – institucionaliziran međunarodno monetarni sustav

Ciljevi MMF-a- razvitak međunarodne monetarne suradnje- olakšavanje međunarodne trgovine- podržavanje stabilnosti valuta- stvaranje multilaterarnog sustava plaćanja- ukidanje devizne barijere- otklanjanje neravnoteže u platnim bilancama zemalja članica

Specijalna prava vučenja SPV- dobiva svaka članica MMF-a i to tako da od Fonda dobiva posebnu vrstu kredita- kasnije svaka članica uplaćuje sredstva i povećava SPV- kvota SPV-a daje pravo na određeni broj glasova i predstavlja osnovu za maksimalni iznos

korištenja sredstava Fonda - SPV omogućuju adekvatan rast svjetskih rezervi likvidnosti - Vrijednost SPV-a prvobitno je bila jednaka vrijednost SAD dolara, nakon devalvacije dolara

1971 SPV ima veću vrijednost i određuje se kao košarica valuta (USD, EUR, jen, funta)- Danas zemlje uplaćuju 25% kvote u jednoj od zdravih svjetskih valuta a ostatak u domaćem

novcu i najsigurnijim vrijednosnicama- Max iznos sredstava koje zemlja može izvući od MMF-a je 300% njezine vrijednosti

Najznačajniji poslovi MMF-a- prevencija krize, nadzor ekonomskog i financijskog sustava- pomoć zemljama koje imaju problema s bilancom plaćanja- upravljanje krizom, savjetovanje i financijsko potpora- unaprjeđenje tržišta kapitala- liberalizacija kretanja kapitala

EUROVALUTA – konvertibilne valute deponirane u bankama u obliku oročenih depozita koje su izvan kontrole monetarnih vlasti

Središnja banka

- središnja monetarna institucija- emisijska banka- neovisna u definiranju ciljeva te metoda i instrumenata kojima se ciljevi ostvaruju- ekonomski i politički neovisna

- Ekonomska neovisnost

o Mogućnost zaduživanja države kod SB – SB može tiskanjem novca pomoći državi u rješavanju problema no to je zabranjeno ili ograničeno

o Utjecaj vlade na izbor instrumenata monetarne politike – SB definira ciljeve monetarne politike i instrumente koje će pri tome koristiti

- Politička neovisnosto Sloboda izbora konačnog cilja monetarne politikeo Za svoje mjere monetarne vlasti ne moraju tražiti suglasnost vladajuće politikeo U procesu izbora čelnih ljudi ne sudjeluje vladao Neovisnost nikad nije apsolutna

Devizni tečaj- predstavlja cijenu jedne valute izraženu u cijeni neke druge strane valute tj cijena domaćeg

novca izražena u stranom novcu- kretanje deviznog tečaja ovisi o

o ponudi i potražnji za određenim novcemo trendu tržišta i očekivanjimao fiskalnim i monetarnim mjerama SB o špekulacijamao neusklađenosti plaćanja za uvoz i naplate izvozao promjenama uvjeta na novčanom tržištu

- vrste tečajevao nominalni devizni tečaj – cijena domaćeg novca izražena u stranom novcu bez stope

inflacije o realni devizni tečaj – nominalni tečaj korigiran za stopu inflacije /bolji pokazatelj/o efektivni devizni tečaj – vagani prosjek deviznih tečajeva između domaće valute i

valuta najvažnijih trgovinskih partnera

Zakon jedne cijene- neprimjenjiv u praksi- osnova za teoriju pariteta kupovne moći- govori da na međusobno usporedivim tržištima oslobođenim troškova transporta i prepreka

trgovini jednaka dobra moraju se prodavati po istoj cijeni

Paritet kupovne moći - kretanje tečaja ovisi od kretanja kupovne moći novčanih jedinica koje se uspoređuju- nedovoljno realna teorija jer statički pojednostavljuje odnose među valutama, zanemaruje

razlike u strukturi gospodarstva i potrošnji

Devizno tržište

KARAKTERISTIKE

- decentralizirano tržište- organizirano kao OTC- većina trgovine je kupnja ili prodaja bankovnih depozita- radi 25 sati, svaki dan

Vrste deviznih transakcija- spot transakcija – podrazumijeva kupnju ili prodaju u roku dva dana- terminska transakcija – razmjena na neki određeni dan u budućnosti

Faktori koji na dugi rok utječu na devizne tečajeve- relativna razina cijena rast razine cijena u zemlji u odnosu na razine cijena u inozemstvu

uzrokuju deprecijaciju nacionalne valute i obrnuto- carine i kvote rast trgovačkih ograničenja uzrokuje aprecijaciju nacionalne valute- preferencije dobara povećana potražnja za izvozom dobara jedne zemlje uzrokuje

aprecijaciju njezine valute, rast potražnje za uvozom uzrokuje deprecijaciju valute- produktivnost ako je zemlja relativno produktivnija u odnosu na druge njena valuta

aprecira

Faktori koji na dugi rok utječu na devizne tečajeve očekivani povrat jedne imovine u odnosu na drugu

formule

Uvjet kamatnog pariteta- domaća kamatna stopa jednaka je inozemnoj, umanjenoj za očekivanu aprecijaciju domaće

valute- ako je domaća kamatna stopa viša od inozemne očekuje se aprecijacija inozemne valute

Tečajni režimi

- pravilan odabir tečajnog režima nužan je preduvjet za ostvarenje dugoročnih ciljeva gospodarstva i njegov stabilan razvoj

- ne postoji tečajna politika koja bi bila dobar izbor za sve zemlje

Princip nemogućeg trojstva, tri cilja koje nacionalne vlasti nastoje ostvariti- stabilnost nacionalne valute- monetarni suverenitet- integracija s međunarodnim financijskim tržištima

FIKSNI vs FLUKTUIRAJUĆI TEČAJ

Fiksni devizni tečaj- stabilizirajuća uloga- vodi višim stopama rasta zahvaljujući stabiliziranju tečajnih kretanja i nižim kamatnim

stopama - kritike se odnose na činjenici da se monetarne vlasti odriču kamatne stope i deviznog tečaja,

gospodarstvo teže odgovara na šokove iz okruženja, opasnost od izbijanja tečajne krize

Fluktuirajući devizni tečaj- osigurava neovisnu monetarnu politiku- korištenje deviznog tečaja kao automatskog stabilizatora- kritike nedostatak discipline kod središnjih banaka, poremećaji na tržištu novca, utjecaj

špekulacije, negativan utjecaj na međunarodnu trgovinu i investicije, iluzija velike autonomije

Fiksni aranžmani valutne unije – novčana zajednica dviju ili više država s istom valutom ili s različitim valutama koje su čvrsto povezaneu korist valutne unije – brži ekonomski rast, manji transakcijski troškovi, intenzivnija trgovinaprotiv valutne unije – ograničavanje ekonomskog suvereniteta dolarizacija ( valutni odbor) – korištenje strane valute u okviru nacionalnog gospodarstva fiksni tečaj

Intermedijarni aranžmani prilagođavajući vezani tečaj – tečaj nacionalne valute vezan za stranu valutu po fiksno utvrđenom tečaju, tečaj se povremeno revidira prilagođavajući se situaciji u gospodarstvu puzajući vezani tečaj- karakterizira ga česte promjene središnjeg tečaja kojima se nastoji odrediti njegova optimalna razina, promjene su najavljene i u malim postocima, primjenom ovog tečajnog režima koriste se prednosti fluktuirajućeg tečaja i izbjegavaju opasnosti špekulativnih očekivanja tečaj vezan uz košaricu valuta – nacionalna valuta vezana na košaricu valuta, ovaj sustav uglavnom koriste zemlje koje imaju diversificiranu strukturu trgovine s inozemstvom plivajući tečaj u okviru utvrđenih raspona plivanja – monetarne vlasti određuju središnji paritetni tečaj i dopušta se fluktuiranje u okvirima određenih granica, tečaj se određuje na tržištu temeljen ponude i potražnje, ali njegovo fluktuiranje kontrolira središnja monetarna institucija, problem se može javiti kod određivanja raspona plivanja (uske granice – fiksni tečaj, široke granice – fluktuirajući tečajFluktuirajući aranžmani upravljano plivajući – intervencijama na međunarodnim deviznim tržištima monetarna vlast utječe na kretanje tečaja, smjer kretanja nije unaprijed definiran

slobodno plivajući devizni tečaj – devizni tečaj određuje se tržišno, na temelju ponude i potražnje bez utjecaja monetarnih vlasti, monetarna politika neovisna od politike deviznog tečaja, model se ne koristi u praksi

Faktori utjecaja na odabir tečajnog režma- stupanj integracije nacionalnog tržišta s međunarodnim financijskim tržištima- makroekonomska stabilnost gospodarstva- stupanj razvijenosti nacionalnog financijskog tržišta- neovisnost monetarno – tečajne politike o političkim utjecajima

fear of floating – javlja se kada postoji zakonska mogućnost upravljanja tečajem, ali se ona ne provodi

Dolarizacija / Euroizacija

- kada se u monetarnim granicama neke države u većoj ili manjoj mjeri koristi strana valuta- najčešće korištena valuta je USD- pojam dolarizacije često se izjednačava s pojmom valutne supstitucije

Vrste dolarizacije

neslužbena dolarizacija – u slučajevima kada stanovništvo značajan dio svojih sredstava drži u stranoj valuti, iako ta pojava nije službeno priznata, motiv za korištenje strane valute je pokušaj očuvanja realne vrijednosti imovine u razdobljima visoke i rastuće stope inflacije u domaćem gospodarstvu

Neslužbena dolarizacija uključuje - stranu valutu koja neslužbeno cirkulira u opticaju, domaće i inozemne depozite denominirane u stranoj valuti, strane obveznice koje se drže u inozemstvu

poluslužbena dolarizacija – strana valuta legalno cirkulira u prometu ali je značenje strane valute u odnosu na domaću sekundarno, situacija kada zemlja još uvijek ima SB i samostalnu monetarnu politiku

službena dolarizacija – strana valuta ima dominantnu ulogu domaćeg novca i vrši sve funkcije novca bez izuzetka

Službena dolarizacija uključuje – zemlja se odrekla nacionalne valute, SB i nacionalne monetarne politike, domaća valuta postoji ali ima sekundarnu ulogu

uzroci dolarizacije posljedica inflatornih poremećaja i neuspješne primjene stabilizacijskog programa očekivanja od deprecijacije domaće valute nerazvijeno domaće financijsko tržište uplitanje države u stanje na financijskom tržištu

makroekonomski učinci pojave dolarizacije SB otežano provodi svoju politiku postoji stalna potencijalna mogućnost bijega štednje u inozemstvo smanjuje se emisijska dobit

koristi i rizici zemlje emitenta valute koristi emisijska dobit (seigniorage) , eliminiranje valutnog rizika, eliminiranje troškova

konverzije rizici i troškovi otežano vođenje monetarne politike, u slučaju pada vrijednosti valute

dolarizirane zemlje počinju koristiti drugu stabilniju valutu

koristi i rizici službeno dolarizirane zemlje troškovi gubitak emisijske dobiti, puno malih jednokratnih troškova, nepostoji SB koristi zaustavljanje inflacije i smanjenje rizika u budućnost, nestaje rizik devalvacije,

nestaje rizik zemlje, veća transparentnost gospodarstva

mjerenje dolarizacije izravno (statičko praćenje priljeva i odljeva domaće gotovine) , neizravno (procjene količine strane valute u nacionalnom gospodarstvu)

Sustav valutnog odbora zasniva se na čvrstim pravilima

o pokriće emisije nacionalne valute je stabilna strana valutao nacionalna valuta je stalno konvertibilna u stabilnu stranu valutu za koju je vezanao određivanje stabilnosti valute prvi je i osnovni ciljo SB i nacionalna valuta postoje ali su njihove funkcije značajno ograničene o primarna emisija ograničena je visinom deviznih rezervio SB nema značajnijeg utjecaja na bankovni i financijski sustav u zemlji i zabranjeno

joj je poslovanje sa državom u bilo kojem obliku

- kao rješenje gospodarskih problema valutni odbor dobar je za - mala otvorena gospodarstva- zemlje koje nastoje postati dijelom široke trgovinske i monetarne unije - zemlje koje nastoje poboljšati međunarodni kredibilitet

Sidra monetarne politike

Nominalna sidra monetarne politike- moraju biti mjerljiva- moraju biti pod kontrolom kreatora ekonomske politike- moraju imati predvidljiv utjecaj na opći cilj - moraju biti administrativno i politički ostvariva

Sidra monetarne politike su devizni tečaj- SB kupuje i prodaje stranu valutu po službenom tečaju kako bi tečaj domaće valute ostao na unaprijed utvrđenoj razini monetarni agregati – za gospodarski rast kontrolira se rast novčane mase i održava ga se na konstantnoj razini, SB definira nominalnu stopu novčanog rasta inflacija – osiguranje niske i stabilne inflacije prioritet je puno zemalja, akcije koje poduzima SB su definiranje očekivane stope inflacije, određuje se stopa inflacije koja je cilj,instrumenti monetarne politike određuju se u svrhu ostvarenja postavljenog cilja

Europske monetarne integracije

- potrebno monetarno integriranje rezultat je stvaranje Europske monetarne unije- 1970-ih dolazi do tečajnih kriza, napušta se formalno konvertibilnost dolara za zlato- javlja se pojam „kretanje zmije u tunelu“ raspon oscilacija tečaja do 2,25% od središnjeg tečaja prema dolaru

- 1972. osniva se Europski fond za monetarnu suradnju EFMS kojem je cilj obrana nacionalnih valuta od devalvacija te zaštita od negativnih međunarodnih monetarnih kretanja

značajke međusobni tečajevi valuta bili su fiksni, zajednički fluktuiraju prema trećim zemljama, SB deponiraju 20% rezervi zlata i 20% rezervi dolara a u zamjenu dobivaju ECU (European Currency Unit), napušta se sustav zmije i uvodi sustav temeljen na ECU

- 1979. osnovan Europski Monetarni Sustav EMS s ciljem stabiliziranja kretanja deviznih tečajeva

ERM 1 – mehanizam deviznih tečajeva europskog monetarnog sustava zasnovan na ECUcilj obrana od štetnih politika deviznog tečaja

ERM 2 – mehanizam deviznih tečajeva zasnovan na EURU

Uvođenje eura 1 etapa- liberalizacija kretanja kapitala- kriterij iz Maastrichta- koordinacija ekonomskih politika - održavanje raspona kretanja tečaja unutar 2,25% u odnosu prema ECU

2 etapa- osnivanje Europskog monetarnog instituta - buduća zajednička valuta zvat će se Euro- SB još uvijek imaju autonomiju u vođenju monetarne politike

3 etapaprvi dio - fiksiranje deviznih tečajeva prema EURU- monetarnu politiku počinje voditi Europska centralna banka- Euro kao knjižni novacdrugi dio- 01.01.2002. uvodi se EURO- nacionalne valute definitivno nestaju

Problemi deviznih tečajeva zemalja u tranziciji- problem oblasti realnog i financijskog sektora- monetarna suverenost prevelika i preteška- kontroverzna uloga MMF-a - korištenje nominalne varijable kao sidra

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sadrži preduvjete koji se odnose na ispunjavanje osnovnih političkih, ekonomskih, administrativnih i pravosudnih institucija

Nominalna konvergencija- držanje inflacije pod kontrolom zemlja mora najmanje 1 godinu prije pridruživanja osigurati da prosječna stopa inflacije ne prelazi 1,5% prosjeka inflacije u 3 zemlje članice s najnižim rastom cijena- deficit proračuna opće države nesmije prelaziti 3% BDP-a, potrebna tendencija pada- razina bruto zaduženosti opće države nesmije prelaziti 60% BDP-a- stabilnost tečaja ne smije provoditi devalvaciju autonomno- kamatna stopa na dugoročne državne obveznice ne smije prelaziti više od 2% odgovarajuću kamatnu stopu u 3 zemlje s najnižom stopom inflacije

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predviđa suradnju i međusobne obveze u područjima- politički dijalog- regionalna suradnja- sloboda kretanja roba i kapitala- kretanje radnika - usklađivanje i provedba zakonodavstva- financijska suradnja

Kopenhaški kriterij 1993 okvir za postupnu integraciju zemalja srednje i istočne Europe u EUjamči - stabilnost institucija koje jamče demokraciju i zaštitu ljudskih prava

- funkcioniranje tržišnog gospodarstva - sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, provedba ciljeva monetarne unije - prilagođavanje administrativnih i pravosudnih struktura normama EU

Fiskalne osnove Europske monetarne unije

Kriterij iz Maastrichta - okvir politika EMU - prema njemu fiskalna politika treba ispuniti zahtjeve discipline i fleksibilnosti- nastavak kriterija iz Maastrichta Pakt o stabilnosti i rastu – osigurava fiskalnu disciplinu za zemlje članice koje su uvele Euro- zemlje koje nisu uvele Euro imaju obvezu pratiti samo pokazatelje konvergencije

Kritike Pakta o stabilnosti i rastu- relativno lako manipulirati kratkoročnim mjerama- optimalnu visinu numeričkih ograničenja potrebno odrediti za svaku zemlju

Optimalno valutno područje

- označava geografsko područje unutar kojeg je opće sredstvo plaćanja jedna ili više zajedničkih valuta, a tečajevi valuta su međusobno vezani neograničenom konvertibilnošću i zajedno fluktuiraju prema drugim zemljama- teoriju OVP-a definirao je Mundell

- da bi se moglo govoriti o OVP-u potrebno je istovremeno zadovoljiti nisku stopu inflacije punu zaposlenost vanjskotrgovinsku ravnotežu

karakteristike OVP-a - mobilnost radne snage i kapitala- usklađivanje stopa inflacije među članicama- diverzificiranost trgovine- usklađenost poslovnih ciklusa i razine gospodarskog razvoja

2 vrste OVP-a - Stvarno valutno područje bilanca plaćanja i zajednička politika određuju monetarnu politiku- Pseudo valutno područje monetarna politika je određena nacionalnim ciljevima

preduvjeti za uspješno pristupanje uniji- mobilnost gospodarskih faktora među članicama- strukturalne sličnosti gospodarstva- usklađivanje fiskalnih i monetarnih politka

preduvjeti uspješnog funkcioniranja monetarne unije - stvaranje jedinstvenog tržišta- slobodno kretanje radne snage, usluga i kapitala- integracija financijskih tržišta- harmonizacija zakonskih regulativa- ispunjavanje kriterija ( Maastricht, Kopenhagen )- centralizacija monetarne politike u neovisnoj instituciji

Razlozi ZA pristupanje OVP-u - približiti stopu inflacije stopi u OVP-u - smanjiti troškove transakcija u trgovini- eliminirati troškove emisije i upravljanja nacionalnom valutom- zaštititi devizni tečaj od špekulativnih udara- eliminirati diskreciju monetarne i fiskalne vlasti- uspostaviti snažan ekonomski sustav

Razlozi PROTIV pristupanja OVP-u - ako zemlja želi stopu inflacije različitu od stope OVP-a - ako zemlja želi koristiti devizni tečaj kao instrument politike tržišta rada- ako želi koristiti mogućnosti financiranja proračunskog deficita- ako ne želi žrtvovati emisijsku dobit- ako su potencijalni partneri politički nestabilni- ako je monetarna suverenost važan dio političke i nacionalne neovisnosti

Problem asimetričnih šokova- neočekivani događaj koji na jedno gospodarstvo ili dio gospodarstva utječe snažnije nego na ostalo- tada treba definirati makroekonomsku politiku- inače šokovi mogu dovesti do regionalne recesije, porasta nezaposlenosti i cijena- razlog nastanka su razlike u proizvodnim strukturama među regijama i razlike u ekonomskoj politici

Jedna svjetska valuta (INTOR)- ideja je spriječiti špekulacije koje izazivaju fluktuiranje tečaja i podijeliti svijet na valutne blokove paritet kupovne moći svake od 3 stožerne valute trebao bi biti jednak bilo gdje u svijetu

Koordinacija monetarne i fiskalne politike u EMU

Karakteristike fiskalnog sustava EU- Prilagoditi se zahtjevima monetarne unije- Članice zadržavaju visok stupanj političke samostalnosti - Fiskalna pravila zajednice ne smiju biti u sukobu s nacionalnim pravilima i ciljevima - Vrijedi načelo supsidijarnosti za raspodjelu ovlasti prema različitim razinama vlasti

Rimski ugovor- ugovor o osnivanju EU 1957- predviđa da svaka članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sustav i da članice imaju pravo uvoditi nove porezne oblike, ali uz obvezu usklađivanja

Fiskalna harmonizacija predstavlja proces usklađivanja poreznih sustava članica i uklanjanje fiskalnih prepreka

ciljevi ukloniti fiskalne prepreke slobodnom kretanju ljudi, roba i kapitala, približiti ekonomske politike zemalja članica i razvijati i koristiti zajedničke politike

tiha harmonizacija porezni sustavi usklađuju se prije samog ulaska u uniju

Proračun EU jedini zajednički instrument provođenja fiskalne politike na razini EU

PRIHODI PRORAČUNA EU :Uvozne carinePoljoprivredne pristojbePrihodi na osnovu PDV-a Prihod na osnovu bruto nacionalnog proizvoda

RASHODI PRORAČUNA EU :PoljoprivredaStrukturne operacijeUnutarnje politikeVanjske aktivnostiAdministrativni troškoviRezervePomoć budućim članicama

Karakteristike monetarne politike u EU- cilj je održati stabilnu razinu cijena- neovisna u pogledu definiranja cilja i odabira instrumenata

Fiskalna teorija razine naglašava kako u uvjetima kada solventnost države nije zagarantirana monetarna politika neće uopće biti u stanju održati zadanu razinu cijena

Financijske krize

Financijska kriza- oštro, kratko i ultra-cikličko pogoršanje kamatnih stopa, cijena dionica i nekretnina što vodi komercijalnoj insolventnosti i stečajevima financijskih institucija

Uzroci krize- loša gospodarska politika, problemi u bankarskom i financijskom sustavu, niska međunarodna konkurentnost i špekulativni napadi

Financijska zaraza- širenje tržišnih nestabilnosti među zemljama- Pojavljuje se u dva oblika:

– Prelijevanje nestabilnosti iz druge zemlje– Makroekonomski uzroci unutar zemlje

Vrste kriza

Valutne krize- vežu se uz devalvaciju ili promjenu režima deviznih tečajeva- mjere obrane obuhvaćaju intervencije obrane fiksnog tečaja, promjene domaće kamatne stope, ostaviti valutu da se sama stabilizira- mjere prevencije korištenje kapitalnih kontrola, pristupanje monetarnoj uniji, vođenje odgovorne i transparentne politike

Bankarske krize- karakteriziraju navala štediša na banke, propast banaka, loša realizacija bankovnih potraživanja- traju dulje od valutnih kriza, vrhunac krize kada se zatvori velik broj banaka i kada počne program sanacije banaka- vrlo opasne za gospodarstvo zbog visokih troškova sanacije i zbog gubitka povjerenja građana i štediša u financijski sustav

Twin krize- postoje kada gospodarstvo zahvati i bankovna i valutna kriza- bankarska kriza prethodi valutnoj- uzroci domaći i šokovi iz okruženja, pad gospodarske aktivnosti, rastu realne k.s.

Modeli kriza

Modeli prve generacije- egzogeni pristup, smatra se da su uzroci kriza makroekonomski- kriza se smatra neizbježnim ishodom strukturne neravnoteže- zbog održavanja postojeće tečajne politike dolazi do pogoršanja međunarodnih deviznih rezervi te špekulativnog udara na zemlju- indikatori kretanje realnog tečaja, bilanca plaćanja, razina realnih plaća, k.s.

Modeli druge generacije- endogeni pristup, krize se javljaju u uvjetima višestrukih, neusklađenih ciljeva unutar gospodarstva - do krize dolazi unatoč stabilnim makroekonomskim pokazateljima- indikatori k.s , javni dug, cijene vrijednosnih papira, političke varijable

Model samopodržavajućih kriza kriza može nastati i kada su makroekonomski pokazatelji dobri i to zbog promjene u očekivanjima sudionika tržišta

Modeli treće generacije - uzroci kriza su poremećaji u strukturi financijskog sustava i slabost sustava- postoje realni uzroci krize koji se zbog slabosti u bankarskom sustavu prelijevaju na financijski sustav

Predviđanja financijskih kriza na temelju- promjena u trendu realnog tečaja- pad cijene kapitala- pad realnog outputa- povećanje k.s.- pad izvoza- VaR modela - očekivana deflacija

Uzroci krize

tradicionalan pristup- analiza bilance plaćanja- korištenje ekonometrijskih modela i testova- definiranje uz pomoć indeksa pritiska na valutnom tržištuprednost metode jednostavnost pristupanedostatak metode nemogućnost rangiranja indikatora prema njihovom utjecaju

signalni pristup- poremećaji koji ukazuju na krizu ne zbivaju se slučajno, nego su rezultat postepenih pogoršanja gospodarskih okolnosti- analizira se ponašanje varijabli u pretkriznom razdoblju- sustav ocjene indikatora zasniva se na

procjeni uspješnosti svakog indikatora pri signaliziranju krize procjeni indikatora kao ranog pokazatelja utvrđivanje vjerodostojnosti signala

prednosti metode jasnoća i jednostavnostnedostaci metode kratko vrijeme primjene metode

Kamatni paritet

- osnovna pretpostavka Ako nema zapreka međunarodnom kretanju kapitala i restrikcijakoje se tiču aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, postoji veza između spot i forward deviznog tečaja i kamatnih stopa

2 osnovna motiva za međunarodno kretanje kapitala: Zarada na razlici u kamatnim stopama (prinosima) Zarada na kretanju deviznog tečaja

Paritet kamatnih stopa je odnos koji povezuje spot i forward tečaj sa razlikom kamatnih stopa

Kamatni paritet predstavlja jednakost između odnosa kamatnih stopa te spot i forward tečaja dviju promatranih zemalja

Zadnji rok!!B grupa1. na zaokruživanje, veća produktivnost zemlje A u odnosu na ostale utječe na : aprecijaciju nacionalne valute2. rizici emitenta valute kod dolarizacije3. odnos međunarodnih pričuva i otplate duga4. na zaokruživanje, plivajući tečaj s rasponima utvrđenih granica-tečaj se određuje prvenstveno na deviznom tržištu odnosom S&D5. mjere prevencije od valutne krize6. karakteristike prve etape uvođenja eura7.kritike pakta stabilnosti i rasta8.fiskalni kriteriji iz Maastrichta9. prednosti OVP10. kada se koristi tečaj vezan uz košaricu valuta

A grupa1. Objasni proces i naziv "zmija u tunelu".2. Objasni mehanizam ERM II.3. Objasni aktivnosti Međunarodne banke za obnovu i razvoj.4. Objasni aktivnosti Međunarodne razvojne agencije.5. Navedi izvore sredstava Svjetske banke (3).6. Objasni kriterije iz Maastrichta.

B grupa1. BDP svijeta iznosi ..................... milijardi $.2. SAD ima deficit od ..................... godine.3. Nacrtaj i objasni točku I2.4. Što je to kamatni paritet?5. Što govori monetaristička (inflacionistička teorija)?6. Što je to nominalni, realni i efektivni tečaj?7. Objasni razliku između aprecijacije i revalvacije, deprecijacije i devalvacije.8. Nabroji i objasni egzogene faktore.9. Nabroji pokazatelje tijeka inozemne zaduženosti i objasni odnos otplate duga prema izvozu roba i usluga.10. Kakav utjecaj ima devalvacija na bilancu plaćanja?11. Nabroji 4 razdoblja u razvoju financijskog trokuta.12. Objasni upravljano-flukturirajući devizni tečaj.

1.ERM12.Međunarodna financijska organizacija (IFC) aktvnosti3.Multilateralna investicijska garancijska agencija (MIGA) aktivnosti4.Međunarodni centar za investicijska izravnanja aktivnosti5.dva tipa zajmova Svjetske banke6. pojam nemogućeg trojstva, značenje

1. Puzeće priladodjavanje tecaja2. Nekakvi uvjeti iz Maastrihta3. Kako se financira svjtska banka4. Realni, efektivni i nominalni tecaj.5. Specijalna prava vucenja

6. Koliko je iznosio svejtski BDP izrazen prema necemu (zaboravih...?)...7. Obajsni razliku izmedju revalvacije, devalvacije, aprecijacije i deprecijacije8. Kako bilanca placanja utjece na devizni tecaj?9. Objasni tocku U3 na nekakvom grafikonu i nacrtaj

1. Objasni najvažnije kriterije iz Maastrichta.2. Objasni mehanizam ERM II.3. Nabroji izvore iz kojih Svjetska banka plasira financijska sredstva (barem 3).4. Nominalni, realni i efektivni tečaj.5. Teorija bilance plaćanja.6. Aprecijacija, deprecijacija, revalvacija i devalvacija.7. Objasni sustav puzajućih tečajeva.8. Nacrtaj i ukratko objasni točku U3.9. Objasni specijalna prava vučenja.10. Navedi i ukratko objasni egzogene uzroke zaduženosti.11. BDP svijeta (u ppp) iznosi ......... miljiardi $.

Kolokvij ove godnajznačajniji poslovi MMF-a-relativna razina cijena (faktor koji na dugi rok utječe na devizni tečaj)-pitalica-od čega ovisi kretanje deviznog tečaja (koji odgovor nije točan)-slobodno plivajući tečajni režim određuje se _______-pokazatelji inozemne zaduženosti-pokazatelji tijeka (odnos otplate glavnice inozemnog duga prema korištenju novih zajmova)A u drugoj grupi je bilo-objasni pokazatelje inozemne zaduženosti!pitanja moja grupa B..1. fiskalna harmonizacija i njeni ciljevi2. Objasniti kretanje zmije u tunelu3. cilj pakta o stabinosti irastu..nesto nadopuniti4. twin krize5. objasnit asimetricne poslovne cikluse i njihov cilj

1.Financijska zaraza2.Pakt o stabilnosti i rastu3.Fiskalna politika u zajednici zemalja4.Koristi od zajedničke valute5.EFMS

1. Koji dokument uređuje porezne sustave u Eu i njegove karakteristike2. Načini obrane uslijed platno bilančne krize3. Obilježja prve etape uvođenja eura4. Razlika između stvarnog i pseudo valutnog podrućja5. Karakteristike fiskalne politike u monetarnoj uniji