VISOKA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJE Baltazar Adam Kreli Zaprei, V. Novaka 23 Specijalstiki diplomski struni studij: PROJEKTNI MENADMENT Naziv predmeta: EKONOMIKA PROJEKTA Izvoditelj: mr.sc. Zdravko Lei SADRAJ KOLEGIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Projekt kao ekonomska i financijska kategorija Analiza investicijskog projekta Analiza trita Tehniko tehnoloka analiza Ekonomsko financijska analiza Vrednovanje projekta Zakljuna analiza projekta-ocijena investicijskog projekta

VJEBE: 1. 2. 3. 4. 5. Priprema investicijskog projekta Analiza razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora Praktian rad na izradi investicijskog projekta Metode analize investicijskog projekta Praenje efekata realizacije projekta-poslovanje investicijskog projekta

Nain izvedbe: predavanja, vjebe, konzultacije Literatura: Obvezna: 1. Milan Vukievi: Financije poduzea, Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb 2006. Dopunska: 1. S. Orsag: Budetiranje kapitala Procjena investicijskih projekata, Masmedija, Zagreb, 2002. 2. M. Cingula: Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRIF, Zagreb 2001. 3. Bendekovi J. I sur.: Planiranje investicijskih projekata I-IV, EIZ, Zagreb, 1993. 4. James C. Van Horne, John M. Wachovicz, Jr.: Osnove financijskog menadmenta, drugo izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2002. 5. Materijali s nastave

Cilj predmeta: upoznavanje studenata s ekonomskim aspektom osmiljavanja, artikulacije, implementacije i realizacije projekata kao temeljne odrednice poduzetnikog ponaanja. Kompetencije: Znanja: izrada investicijskog projekta, osnove, temeljni modeli i tehnike rjeavanja ekonomskih problema u pripremi, implementaciji i realizaciji projekata, te njegovom vrednovanju. Vjetine: osmiljavanje, artikulacija, implementacija i realizacija projekta, te sposobnost rjeavanja problema na podlozi usvojenog znanja. Izvoenje nastave: 1. blok nastave: upoznavanje s programom i obvezama - uvodno o projektima 2. blok nastave: Analiza trita. Tehniko tehnoloka analiza. Praktian rad na izradi investicijskog projekta. Vjebe

3. blok nastave: Analiza investicijskog projekta. Metode analize investicijskog projekta. Praktian rad na izradi investicijskog projekta. Vjebe 4. blok nastave: Vrednovanje projekta. Financijska analiza projekta. Trina analiza. Drutvena analiza. Analiza rizika i neizvjesnosti. Vjebe. 5. blok nastave: Zakljuna analiza projekta. Vjebe. Priprema za ispit.

1.

PROJEKT KAO EKONOMSKA I FINANCIJSKA KATEGORIJA

Projekt = jedinstven pothvat s poetkom i krajem, koji vode ljudi, prema postavljenim ciljevima, ukljuujui parametre troka, rasporeda i kvalitete. Projekt = skup ljudi i drugih resursa usmjerenih prema odreenom objektu, najee s ukljuenom fiksnom bilancom i vremenskim ogranienjima. Projekt = neponovljiva akcija koja je usmjerena prethodno definiranom cilju, ima posebne resurse, mjerljiv rezultat i provedbom neto mijenja u organizaciji. Projekt = privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod i usluga. Privremen znai kako je svaki projekt definiran svojim poetkom i zavretkom, a jedinstven znai kako je proizvod ili usluga na neki nain razliit od slinih proizvoda ili usluga izvedenih do sada. Projekti = poslovi koji se ne ponavljaju te su definirani svojom poetnom i zavrnom tokom, s jasno definiranim ciljem, ogranienjima i budetom.

Projekti = nastojanja u kojima se ljudski, materijalni i financijski resursi organiziraju na nov nain kako bi se ispunio jedinstven zadatak, uz zadane karakteristike i odreena ogranienja (vrijeme, novac i izvedba). Projekti = jedinstven pothvat s poetkom i zavretkom, koji su poduzeli ljudi kako bi se ispunio zacrtani cilj unutar definiranih ogranienja: vremena, resursa i kvalitete. Projekti = trebaju transformirati nezadovoljavajue (postojee i budue) stanje u zadovoljavajue unutar odreenoga vremenskog limita s danim i ogranienim resursima. Temeljem svih ovih definicija dolazi se do 10 ope prihvaenih karakteristika: 1. privremeni pothvat koji ima poetak i kraj 2. rezultat je jedinstven proizvod ili usluga 3. jednokratan je, svaki sa svojim ciljem i namjenom koji su definirani 4. usmjeren je k odreenom, prethodno definiranom cilju 5. ima vlastiti budet 6. sadri utvreni raspored obavljanja aktivnosti odnosno faze razvoja koje ine ivotni ciklus projekta

prezentira sposobnosti sponzora i projektnog menadera 8. utemeljuje teite na kvaliteti 9. ima svoju strukturu 10. transformira postojee stanje u budue, eljeno.7.

Projekti se obavljaju na svim organizacijskim razinama. Mogu ukljuivati od jedne do nekoliko tisua osoba. Rok trajanja im je od nekoliko tjedana do nekoliko godina. Projekti su sredstvo primjene strategije jer se putem njih pokuava svladati jaz izmeu postojeeg i eljenog stanja. Primjena projekata: - razvoj novog proizvoda ili usluge - promjene u organizacijskoj strukturi ili pri rasporedu zaposlenika - usvajanje i razvoj novog ili modificiranog informacijskog sustava - konstruiranje novog pogona ili tvornice - uvoenje nove organizacijske kulture - implementiranje nove poslovne procedure ili procesa

Vrste projekata: - prema industrijskoj grani - prema ciljevima - mjestu izvoenja - veliini - nainu financiranja - prema ekonomskoj efikasnosti - stupnju tehnologije - stupnju konkretizacije - uestalosti ponavljanja (jednokratni i procesni) - trajanju itd. Planiranje, praenje i kontroliranje nuno je za transformaciju ideja u opipljive rezultate, koji na kraju projekta moraju zadovoljiti zahtjeve poduzetnika odnosno investitora. Za mnoga poduzea projekti su sredstvo putem kojeg se odgovara na izazove trita, a na koje se ne moe adekvatno odgovoriti normalnim organizacijskim operacijskim promjenama.

Osnovne karakteristike projekta Projekt kao privremeni pothvat 2. Projekt kao jedinstveni proizvod ili usluga 3. Vanost i utjecaj kvalitete na projekt 4. Projekt kao transformacijski proces 5. Projekt kao multikulturna poveznica1.

1. Projekt kao privremeni pothvat Privremeno znai da svaki projekt ima prethodno definiran poetak i definirani zavretak. Privremno ne znai nuno da e projekt biti kratkog trajanja, jer mnogi projekti traju i po nekoliko godina. Za svaki projekt odreuje se ekonomski vijek trajanja projekta. 2. Projekt kao jedinstveni proizvod ili usluga Moe se rei da projekt podrazumjeva izradu neega to do tog trenutka nikad nije bilo nainjeno i zato je jedinstven. Ne ponavljanje projekta najvaniji je izvor konkurentske prednosti.

3. Vanost i utjecaj kvalitete na projekt Potpuno upravljanje kvalitetom jest koncept koji se razvio u proteklih 40 godina. Kako projekt ini dio organizacijskog sustava, njegova kvaliteta je kljuan imbenik organizacijskog uspjeha. Kvaliteta projekta moe biti: - kvaliteta sa stajalita proizvoda - kvaliteta sa stajalita usluge - kvaliteta sa stajalita potroaa - kvaliteta sa stajalita proizvodnje - kvaliteta sa stajalita vrijednosti - kvaliteta iznad ekonomske opravdanosti 4. Projekt kao transformacijski proces Projekt treba gledati kao konverziju ili transformaciju nekog oblika inputa u neki oblik outputa s krajnjim ciljem stvaranja dodatne vrijednosti rezultatu projekta. U projektu susreemo: - input - output - ogranienja - mehanizme

Input predstavlja: - elje - potrebe - ideje Output predstavlja: - zadovoljenje elja - zadovoljenje potreba - zadovoljenje ideja Ogranienja: - financijska - pravna - moralno-etika - ekoloka - socioloka - politika - kulturna - logika - vremenska - kvalitativna Mehanizmi: - ljudi - znanje i strunost - kapital - alati i tehnike - tehnologija i organizacija

5. Projekt kao multikulturalna poveznica Globalizacija je dovela do povezivanja razliitih kultura kroz poslovne pothvate u obliku internacionalnih projekata. Internacionalni projekti imaju multikulturno obiljeje i izvode se u dvije ili vie zemalja. Susreu se sa razliitim kulturama i zbog toga se nazivaju multikulturalni. Ograniavajui faktori ovih projekata su: - same kulturoloke razlike lanova projektnih timova - razlike u sustavu vrijednosti - jezine razlike - edukacijske razlike - socioloke razlike - pravne razlike - politike razlike - vjerske razlike - financijske razlike - infrastrukturne razlike.

Projekte realiziraju poduzetnici i menaderi. Na uspjeh realizacije projekta bitno utjee tko izvodi projekt poduzetnik ili menader. Karakteristike menadera: - uzima dobivene resurse-ljude i novac - strojeve i materijal - orkestrira ih u proizvodnji - njegova zadaa je dovesti do promjene u svrsi - menader je uglavnom strunjak, visokoobrazovani i djelatni profesionalac za neko podruje poslovne aktivnosti proizvodnog, trgovakog ili uslunog poduzea. Karakteristike poduzetnika: - osoba koja je pripravna realizirati svoje originalne poduzetnike ideje i inovacije te pri tom se izloiti reklativno visokim rizicima i neizvjesnosti u pogledu konane dobiti i gubitka. - uvijek imaju inicijativu - strpljivost i ustrajnost - predanost poslu - posjeduju izvanredne organizacijske sposobnosti - zna motivirati ljude - zna voditi i kontrolirati posao

- odluan je u nastojanju da sve funkcionira prema njegovom vienju stvari - nisu timski igrai - najbolje uspjevaju u poduzetnikim drutvima s visokim stupnjem poduzetnike demokracije i kulture te potpune slobode i potpore individualnim inicijativama.

Najea pitanja poduzetnika: 1. Jesam li ja uope sposoban za samostalan posao 2. Kako doi do dobrih poduzetnikih ideja 3. Kako uoiti profitabilnu poslovnu prigodu, ansu 4. Koliko treba novca za realizaciju dobre ideje 5. Kako registrirati tvrtku 6. Kako priskrbiti dostatnu koliinu novca 7. to znam o odabranom proizvodu, robi ili usluzi 8. Gdje u locirati pogon, prodavaonicu, servis 9. Hou li znati organizirati poslovanje 10. to znam o tritu proizvoda i usluga 11. Gdje u nabaviti opremu, alate, sirovine 12. Tko e biti kupac mojih prizvoda ili usluga 13. Kako odrediti cijenu svome proizvodu 14. Kako e kupci saznati za moj proizvod 15. Kako e reagirati konkurenti 16. Kako odabrati poslovne partnere 17. Koliko treba ljudi za realizaciju projekta 18. Kako odabrati kvalitetne zaposlenike 19. Hou li znati animirati zaposlenike 20. Kako organizirati nabavu, prodaju, promidbu ..... 21. Tko e mi voditi knjigovodstvo i brigu o novcu 22. to ako izvedba projekta traje dulje od

planiranog 23. Kako osigurati priuve 24. to uiniti ako partneri odustanu 25. to uiniti ako se strojevi pokvare 26. to uiniti aku kupci otkau narudbe 27. to uiniti ako dobavlja prekine isporuke 28. Koliko novca treba za redovno poslovanje 29. Hoe li moje poduzee moi poslovati profitabilno 30. Kako izii na kraj s porezima i inspekcijama 31. Koliko e biti moja godinja zarada? itd. i sl.

Projekt kao financijska kategorija bitan je za stvaranje novih vrijednosti, za poveanje profita za poduzee, a za dravu stvaranje poveanja DBP, DP i nacionalnog dohotka. DBP je vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga u dravi u jednoj kalendarskoj godini. DP je novostvorena vrijednost dakle kada se od DBP odbiju materijalni trokovi utroeni za stvaranje DBP. Nacionalni dohodak je iznos kada se od DP odbije amortizacija. Svaki projekt koji se odvija u nekom obraunskom razdoblju, mora se promatrati i kao mogunost povrata uloenih sredstava u projekt. Uspjenost ulaganja u projekt vezana je uz vrijednost uinaka koji nastaju kao rezultat tih ulaganja. Za ocjenu uspjenosti projekta u praksi se koristi veliki broj pokazatelja koji svaki pojedinano prikazuju samo neka motrita o uspjehu projekta.

Sa financijskog stajalita za projekt su bitni slijedei pokazatelji: - pokazatelj likvidnosti - pokazatelj ekonominosti - pokazatelj rentabilnosti (profitabilnosti) - pokazatelj zaduenosti

REALIZACIJA PROJEKTA

1. Priprema investicijskog projekta 2. Analiza razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora 3. Analiza trita 4. Tehnoloko tehnika analiza 5. Analiza lokacije 6. Ekonomsko financijska analiza 7. Zakljuak

1.

Priprema investicijskog projekta - ideja - identificiranje moguih i prihvatljivih rjeenja - procjenjivanje koristi i trokova svakog od identificiranih rjeenja

2. Analiza razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora: - ope informacije o investitoru - poloaj investitora na tritu - tehnoloko-tehniki aspekti poslovanja - ocjena opremljenosti i efikasnosti - obraun raspoloivih vlastitih sredstava za financiranje investicija - ocjena razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora 3. Analiza trita - analiza i procjena potranje - analiza i procjena ponude - analiza i procjena plasmana - analiza i procjena nabavki - saetak rezultata analize trita 4. Tehnoloko-tehnika analiza - tehnoloki aspekti - tehnoloka analiza - tehnika dokumentacija - analiza izvodljivosti - dinamika radova - tehno-ekonomski parametri

5. Analiza lokacije - cilj izbora lokacije i lokacijske meuzavisnosti - makrolokacijski aspekti - mikrolokacijski aspekti - lokacijski faktori - analiza potreba na odreenoj lokaciji 6. Ekonomsko financijska analiza - investicije u osnovna i obrtna sredstva - izvori financiranja investicija - obveze prema izvorima financiranja - materijalni trokovi, amortizacija, plae - formiranje ukupnog prihoda - raspodjela ukupnog prihoda RDG - planirani financijski tokovi - bilanca 7. Zakljuak

OCJENA INVESTICIJSKOG PROJEKTA 1. Trino financijska ocjena projekta - statiki pristup ocjeni projekta - dinamiki pristup ocjeni projekta - ocjena rentabilnosti - ocjena likvidnosti - razdoblje povrata uloenih sredstava - neto sadanja vrijednost - interna stopa rentabilnost 2. Zbirna ocjena projekta

PRIMJER IZRADE INVESTICIJSKOG ELABORATA I. Osnovni podaci II. Sadraj 1. Saetak projekta 2. Svrha i sadraj investicije 3. Podaci o investitoru 3.1. Osnovni podaci - registracija poduzea - razvrstavanje poduzea po djelatnosti - ustroj poduzea 3.2. Poslovna uspjenost - bilance - RDG - GFI - statistiki izvjetaji - BON 1 i BON 2 4. Ocjena trinih mogunosti 4.1. prodajno trite 4.2. nabavno trite

5. Tehniko-tehnoloki elementi investicije 5.1. lokacija 5.2. opis planiranih ulaganja 5.3. ekoloki aspekti 5.4. organizacija i kadrovi 6. Financijski elementi investicije 6.1. obraun trajnih obrtnih sredstava 6.2. iznos i struktura ulaganja 6.3. izvori financiranja 6.4. obveze prema izvorima sredstava 6.5. procjena prihoda 6.6. procjena trokova 6.7. procjena dobiti i gubitka 7. Financijsko-trina ocjena projekta 7.1. Statika ocjena projekta 7.2. Dinamika ocjena projekta 7.2.1. Rentabilnost projekta 7.2.2. Ocjena likvidnosti projekta 7.2.3. Metoda razdoblja povrata uloenih sredstava 7.2.4. Metoda sadanje vrijednosti projekta 7.2.5. Metoda interne stope rentabilnosti

8. Ocjena osjetljivosti projekta 8.1. Minimalan opseg usluge i realizacije (prag rentabilnosti) 8.2. Minimalan odnos cijena usluge 9. Zakljuak

1. PRIPREMA INVESTICIJSKOG PROJEKTA = skup radnji iji je cilj da pripremi informacijsko dokumentacijsku osnovu, koja e posluiti za ocjenu projekta, te kao polazite za njegovu izvedbu i poslovanje. Pripremu definiramo kao onu fazu planiranja investicijskog projekta u kojoj su slijedee radnje: - pojava ideje o potrebi investiranja - identificiranje moguih i prihvatljivih rjeenja - procjenjivanje koristi i trokova svakog od identificiranih rjeenja U procesu pripreme pojavljuju se slijedei aspekti analize: - trini - tehnoloko - ekonomski - ekonomsko - financijski Trini aspekti pripreme podrazumjevaju analizu projekta na tritu, to znai mogunost plasmana njegovog outputa i mogunost nabavke njihovih inputa.

Tehnoloko - tehniki aspekti pripreme se u biti odnose na sposobnost projekta da proizvede robe i usluge u cilju zadovoljavanja dijela potranje na tritu. Ekonomsko - financijski aspekti pripreme su izvedeni iz trinih i tehnoloko - tehnikih aspekata, a njihova je svrha da fizike veliine prevedu u financijske, te na taj nain omogue vrednovanje koristi i trokova projekta, bez obzira u kakvom se fizikom obliku oni prvobitno javljaju. Navedeni aspekti pripreme se u praksi obrauju redosljedom koji odraava logiku postupka u radu. Stoga se najprije obrauje trite prodaje radi procjene mogueg plasmana outputa projekta. Zatim se u okviru tehnoloko-tehnike analize donose rjeenja koja se odnose na proizvodni proces projekta. Nakon toga se analizira trite nabave, i to za one inpute koji su identificirani u okviru tehnolokotehnike analize. Ekonomsko-financijska analiza dolazi tek na kraju pripreme i sve uinke projekta izraava u vrijednosnom obliku, radi njihove meusobne usporedbe.

Struktura pripreme: - Analiza razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora - Analiza trita - Tehnoloko tehnika analiza - Analiza lokacije - Ekonomsko financijska analiza Navedena struktura oznaava osnovne dijelove pripreme, a njihovo daljnje ralanjivanje zavisi o potrebi za detaljnijom analizom i mogunostima prikupljanja potrebnih informacija.

2. ANALIZA RAZVOJNIH MOGUNOSTI I SPOSOBNOSTI INVESTITORA Svrha je ove analize da se izlue svi kritini objektivni i subjektivni faktori u poslovanju investitora, koji bi mogli pozitivno i negativno djelovati na provedivost i uspjean zavretak planiranog projekta. Analiza se sastoji: ope informacije o investitoru trini aspekt poslovanja tehnoloko-tehniki aspekt poslovanja ocjene opremljenosti i efikasnosti proraun vlastitih sredstava konana ocjena razvojnih mogunosti i sposobnosti

Analiza investitorovih mogunosti i sposobnosti provodi se u maksimalno moguoj mjeri na temelju kvantitativne argumentacije. Ona se izvodi na temelju: - poslovnih izvjetaja - zavrnih rauna - posebnih podataka - ostale dostupne dokumentacije

Takva analiza mora biti dinamika kako bi se dobila informacija o poslovanju investitora u proteklom razdoblju i ocjenilo stanje, te komparativna analiza u odnosu na podatke grupacije kojoj investitor pripada. Uobiajeno vremensko razdoblje analize je izmeu 3 5 godina. Za komparativnu analizu uzima se prosjek grupacije. Kvantitativni podaci ureeni su u tablicama, a iza tablica daje se obrazloenje i konana ocjena o mogunostima i sposobnostima investirora. Opa informacija o investitoru = odnose se na temeljne formalno-pravne i organizacijske karakteristike investitora. To su slijedei podaci: - naziv i adresa investitora - rjeenje o registraciji - ifra djelatnosti - godina osnivanja - formalno-pravni status investitora - pregled i analiza poslovnih veza investitora - ugled investitora - pregled zavrenih investicijskih projekata

Poloaj investitora na tritu Analiza trinog poslovanja investitora obuhvaa prodajno i nabavno trite u najmanje zadnjih 5 godina poslovanja, pri emu se uzima slijedee: - koliine prodaje po proizvodima ili asortimanskim grupama proizvoda - geografska distribucija prodanih koliina - jedinine prodajne cijene - pregled kupaca - nain prodaje i kanali distribucije - zalihe gotovih proizvoda - koliine nabavljenih sirovina, materijala, energije i ostalih inputa te njihovo porjeklo - jedinine cijene sirovina, materijala, energije i ostalih inputa - pregled dobavljaa - nain dobave inputa Informacije o tritu trebaju biti tablino ureene. Analizu treba voditi tako da se usporeuju planirane i ostvarene veliine u analiziranom razdoblju za samog investitora i u njegovom odnosu prema prosjeku grupacije.

Tehnoloko-tehniki aspekti poslovanja U ovom djelu analize potrebno je kvantitativno i kvalitativno ocjeniti tehnoloko-tehnike uvjete i rezultate poslovanja. Ovdje se jo uvijek radi o fizikim veliinama i pokazateljima, koji s tehnoloko-tehnikog aspekta trebaju ukazati na razinu opremljenosti i efikasnosti. Za potrebe analize koriste se: - koliina proizvodnje po proizvodima ili asortimanskim grupama - instalirani tehniki kapacitet proizvodnje - ope karakteristike i posebno stupanj automatiziranosti tehnolokog procesa - tehnika struktura osnovnih sredstava - pregled koliina sirovina, materijala, energije i ostalih inputa koritenih u proizvodnji - broj i kvalifikacijska struktura radnika - vrijeme trajanja procesa proizvodnje Na temelju ovih podataka koji se prikazuju i analitiki i sintetiki, izvode se ocjene o: - iskoritenosti kapaciteta - stupnju automatizacije - moguem vijeku postojee tehnologije i opreme

- ekonominosti upotrebe inputa - broju ranika i kvalifikacijskoj strukturi I ovdje treba voditi rauna o komparaciji izmeu planskih i ostvarenih veliina. Odstupanja treba objasniti, razloge argumentirati i ukazati na poduzete mjere s tim u svezi. Ocjena opremljenosti i efikasnosti Ova ocjena se radi za period od 5 godina uz komparativnu analizu investitora sa podacima grupacije kojoj investitor pripada. Postoji velik broj informacija i pokazatelja za opremljenost i efikasnost, ali za potrebe ove analize trebaju samo reprezentativne informacije. Pri tome izbor informacija i pokazatelja treba biti takav da se ocjeni: - struktura i dinamika bilance - struktura i dinamika RDG-a - stanje i iskoritenost sredstava - ekonominost, rentabilnost i likvidnost U tom smislu koriste se podaci iz zavrnih rauna i izvedeni slijedei pokazatelji: Ostvarena koliina proizvodnje -------------------------------------------------Tehnika mogua koliina proizvodnje

-

Ukupna koliina prodanih proizvoda -- --------------------------------------------Ostvarena koliina proizvodnje Ukupna koliina koritenog mater.inputa ----------------------------------------------------Ukupna koliina nabavljenog mater.inputa Ostvarena koliina proizvodnje ----------------------------------------------Broj radnika Sadanja vrijednost osnovnih sredstava ---------------------------------------------------Broj radnika Sadanja vrijednost osnovnih sredstava ---------------------------------------------------Nabavna vrijednost osnovnih sredstava Ukupni prihod ---------------------------------Trajna obrtna sredstva Dobit -------------------------------------------------Prosjeno koritena poslovna sredstva

-

-

-

-

-

-

-

Obrtna sredstva -------------------------------------------------Kratkoroni izvori poslovnih sredstava Dugoroni izvori poslovnih sredstava -------------------------------------------------Vezana poslov.sred. preko godine dana i t d.

-

Pri ovoj analizi vano je razlikovanje fizikih od financijskih veliina i pokazatelja. Financijske veliine i pokazatelji sadre u sebi utjecaj promjena ne samo fizikih veliina, ve i jedininih cijena. Budui da su financijske veliine i pokazatelji izraeni u tekuim cijenama, potrebno je raspolagati i s dinamikim pregledom kretanja indeksa cijena i koeficijenata revalorizacije, kako bi se korigirale financijske veliine i pokazatelji.

Obraun raspoloivih vlastitih sredstava za financiranje investicija = informacija o vlastitim sredstvima s kojima raspolae investitor za potrebe financiranja investicija. Proraun vlastitih sredstava investitora potrebno je izvesti najmanje za razdoblje izvedbe planiranog investicijskog projekta. Za ovaj proraun se koristi bilanca za proteklo analizirano razdoblje i projicirana bilanca uspjeha (RDG) za budue razdoblje u okviru kojeg se planira izvedba investicijskog projekta. U tablinom prikazu treba navesti, po godinama oekivanog razdoblja izvedbe projekta, strukturu priliva i odliva vlastitih sredstava. Njihova razlika pokazat e iznose vlastitih sredstava koja se mogu koristiti kao izvor financiranja projekta. Kao stavke te strukture uzimaju se odgovarajui podaci bilance i RDG-a.

Konana ocjena razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora Sloen i osjetljiv analitiki postupak ocjene razvojne mogunosti i sposobnosti investitora zahtjeva da se na kraju analize izvede i zavrna ocjena razvojnih mogunosti i sposobnosti investitora da preuzme zadatak uspjenog izvoenja investicijskog projekta i njegovo stavljanje u planiranu funkciju proizvodnje. Konana ocjena sintetizira sve kvantitativne i kvalitativne nalaze o investitoru i na kraju daje sintetiki zakljuak o objektivnoj spremnosti za razvoj. Takva sintetika zavrna ocjena smanjuje rizike koje investiranje nosi po prirodi stvari, te omoguuje bre, jednostavnije i kvalitetnije dogovaranje oko investicijskog projekta s potencijalnim ulagaima i kreditorima. Time se ujedno poveava stvarna pregovaraka sposobnost investicijske ideje i samog investitora, koji je prije svega zainteresiran za njenu realizaciju.

3. ANALIZA TRITA Analiza trita je proces istraivanja odnosa potranje i ponude, tj. koliina proizvoda koje su potroai voljni kupiti i prodavai prodati, na trinim mjestima, u odreenom vremenu i uz neku cijenu. Osnovni cilj analize je utvrivanje: - mogunosti plasmana outputa - nabavke inputa projekta Dva su osnovna dijela analize trita: - analiza trita prodaje - analiza trita nabave Definiranje pojedinih kategorija analize: P o t r a n j a = koliina proizvoda koju su kupci valjni kupiti uz jednu cijenu, na odreenom tritu i u odreenom vremenu. P o n u d a = koliina proizvoda koju su prodavai voljni prodati uz jednu cijenu, na odreenom tritu i u odreenom vremenu.

P l a s m a n = koliina proizvoda koju investicijski projekt moe prodati uz jednu cijenu, na odreenom tritu i u odreenom vremenu. N a b a v k a = koliina proizvoda koju investicijski projekt moe kupiti uz jednu cijenu, na odreenom tritu i u odreenom vremenu. Potranja i ponuda se analiziraju i na prodajnom i na nabavnom tritu. Plasman je rezultat odnosa potranje i ponude na prodajnom tritu, a nabavka je rezultat tog odnosa na nabavnom tritu. Metodoloki postupak analize trita sastoji se od slijedeih aktivnosti: definiranje vremenskog horizonta istraivanja - izbor i prikupljanje informacija - izbor i prikupljanje metoda - prezentacija i interpretacija rezultata istraivanja-

Dobiveni rezultati moraju se obraditi tako da ih se moe koristiti u drugim fazama procesa planiranja investicijskog projekta.

3.1. Analiza i procjena potranje Analiza trita zapoinje analizom i procjenom potranje za proizvodima iz investicijskog projekta. Analizom traimo odgovore u vezi s karakteristikama, obimom, intenzitetom, pravcem i neizvjesnostima razvoja potranje u proteklom, sadanjem i buduem vremenu. Proces analize i procjene potranje provodi se slijedeim zadacima i redosljedom: - potranja na domaem tritu - potranja po trinim segmentima na domaem tritu - cijene u potranji na domaem tritu - potranja na stranim tritima - potranja na stranim tritima po segmentima - cijene u potranji na stranim tritima - sveukupna potranja na domaem i stranim tritima

Kategorije potranje: - postojea potranja - nova potranja - zamjenska potranja - nezadovoljena potranja Potranja je zbir svih individualnih potranji (u uem smislu), odnosno svih kategorija potranje (u irem smislu), te se jo naziva i agregiranom potranjom. Prema tome, u sveobuhvatnosti analize potranje na nekom tritu mora se izvriti procjena agregirane potranje. Sveukupna potranja Preporua se prezentirati procjenu potranje za sve godine vijeka projekta, za domae i strano trite, te sveukupnu potranju. ivotni vijek proizvoda se definira kao vrijeme od momenta kada je proizvod iznesen na trite do momenta kada uslijed starosti odumire sa trita. Zbrajanjem potranje na domaem i stranom tritu dobije se sveukupna potranja planiranog proizvoda.

3.2. Analiza i procjena ponude Analizom ponude proizvoda ocjenjuju se mogunosti, naini, opseg, kvalitet i drugi elementi zadovoljenja potranje na odreenom tritu, u odreenom vremenu, uz jednu cijenu, u prolom, sadanjem i buduem vremenu. Proces analize ponude provodi se na isti nain kao i proces potranje, a odnosi se na domae i strano trite. Ponuda na domaem tritu i u izvozu: - ponuda proizvoda iz domae proizvodnje - ponuda proizvoda iz uvoza - ponuda proizvoda na domaem tritu - ponuda proizvoda domae proizvodnje u izvozu Nakon analize ponude u proteklom razdoblju potrebno je, na osnovi tih vremenskih nizova (najmanje 5 godina), izvriti proraun dinamike ponude, prosjene veliine i pravce promjena. Na prodajnom tritu su mogue slijedee osnovne situacije: - ravnotea potranje i ponude: planirani proizvod ima trinu ansu ako donosi novosti

s aspekta cijene, kvalitete, funkcionalnosti, ekologije i sl. - potranja je vea od ponude: postoji prostor za ponudu proizvoda iz projekta i plasman je mogu - potranja je manja od ponude: anse za plasman samo su na osnovi nadprosjenih karakteristika (cijene, kvalitete, funkcionalnosti, ekologije i dr.) 3.3. Analiza i procjena plasmana U ovom dijelu analize se na osnovu usporedne analize rezultata i procjene obima potranje i analize ponude, utvruje odnos obima potranje i ponude, s ciljem da se procjeni mogunost i obim plasmana planiranog proizvoda. U procesu analize plasmana predvia se: - plasman proizvoda iz projekta - trine prodajne cijene planiranog proizvoda - inioci koji utjeu na plasman i cijena planiranog proizvoda - osnovni organizacijski, komercijalni i tehniki uvjeti - osnovni koncept politike nastupa na tritu

3.4. Analiza i procjena nabavki U razdoblju proizvodnje troi se niz materijalnih inputa u vidu: - energije - sirovine - materijala - dijelova - usluga, fizikih i intelektualnih - ostalih potrebnih inputa Zbog toga moramo procesom analize obuhvatiti i podruje potrebnih inputa sa stajalita trinih mogunosti i uvjeta nabave. Analizom nabavki moramo osobito utvrditi: - izvore nabave - nabavne cijene - mogue rokove i kontinuitet isporuka - mogunost kooperacije s dobavljaima - mogunost suradnje s konkurentima radi zajednike nabave inputa i dr. - raspoloive i potrebne skladine i transportne objekte i kapacitet - neizvjesnost i rizike u podruju nabavki inputa - ostale elemente relevantne za efikasno funkcioniranje i izvrenje zadataka nabave inputa

3.5. Saetak rezultata analize trita Cilj ovog saetka je zbirno iznoenje rezultata analize, koji e posluiti za dalji rad. Ovaj saetak sadri: - razvoj potranje - razvoj ponude - plasman outputa - nabavke inputa - ukupna trina podobnost investicijskog projekta Saetak analize trita bitan je za operativnu vezu izmeu analize trita i ostalih analiza investicijskog projekta.

4. TEHNOLOKO-TEHNIKA ANALIZA Tehnoloko-tehnika analiza u pripremi investicijskog projekta specifian je dio procesa planiranja projekta. Pristup rjeavanju tehnoloko-tehnikih aspekata polazi od namjene, odnosno ciljeva projekta, kako bi se na temelju definiranih ciljeva odabrala odgovarajua tehnologija. Pod pojmom tehnologija podrazumjeva se: slijed proizvodnih aktivnosti upotreba potrebnih materijala oprema ureaji energija i dr.

Slijedei koraci se sastoje u izradi tehnoloke dokumentacije, nakon ega slijedi izrada tehnike dokumentacije. Tehnika dokumentacija je ona, koja na temelju tehnoloke dokumentacije razrauje izbor tehnikih rjeenja, kako bi projekt dobio svoju uporabnu vrijednost u tehnikom smislu.

Ovisno o tome da li se radi u fazi izrade Predinvesticijske studije ili Investicijske studije, ta je dokumentacija na razliitom nivou izrade. Za sagledavanje ukupnih trokova projekta potrebno je prikupiti i ocjeniti ostale mogue trokove na projektu, kao to su ureenje zemljita, cijena inenjerskih usluga, trokovi prethodne analize i istraivanja i ostalih trokova za specifine investicijske projekte. I konano, realnost tehnoloko-tehnikih rjeenja treba promatrati preko analize izvodljivosti i dinamike radova, kako bi se procjenile mogunosti izvedbe u okviru planiranih sredstava, planiranog vremena i predvienog opsega radova. 4.1. Tehnoloki aspekti Najpovoljnije tehnoloko rjeenje treba odabrati komparativnom analizom, s alternativnim tehnolokim rjeenjima. Uz angaman odgovarajuih strunih institucija i pojedinih strunjaka za odreena podruja, investitor e prikupiti to je mogue vei broj informacija, koje e omoguiti definiranje

alternativnih tehnoloko-tehnikih rjeenja projekta. Pri tome treba imati u vidu slijedee: 1. Tehnoloko-tehniki napredak 2. Ciljeve i uvjete izbora tehnologije 3. Postupak izbora tehnologije - Prihvatljivost moguih tehnikih rjeenja - Proizvodni program - Normativi vremena izrade - Normativi repromaterijala i energije - Proraun potrebnih sredstava rada - Specifikacija potrebne proizvodne opreme - Specifikacija sredstava za transport i paletizacija - Plan potrebnih radnika - Organizacija proizvodnje - Raspored opreme 4.2. Tehnoloka dokumentacija Projektiranje tehnologije provodi se postepeno od osnovnih tehnolokih rjeenja, pa do glavnog tehnolokog projekta, koji je sastavni dio dokumentacije za dobivanje graevinske dozvole.

Za izradu tehnoloke dokumentacije potrebno je slijedee: - Idejni tehnoloki projekt - Glavni tehnoloki projekt 4.3. Tehnika dokumentacija Rjeavanje tehnike problematike koja se operativno razrauje u tehnikoj dokumentaciji je zapravo zavrna faza kompletnog osmiljavanja projekta na bazi podataka tehnoloke dokumentacije. Za izradu tehnike dokumentacije potrebno je slijedee:-

-

-

Prethodne analize i istraivanja Uvjeti ureenja prostora Pribavljanje i ureenje zemljita Idejno rjeenje Idejni projekt Ininjerske usluge

4.4. Analiza izvodljivosti Analiza izvodljivosti je sagledavanje mogunosti izvedbe projekta, u nekim osnovnim elementima vezanim na sudionike u izvedbi, i njihove realne sposobnosti da investcijski projekt izvedu u planiranom vremenu i s planiranim financijskim sredstvima. Analizu izvodljivosti treba shvatiti kao kontinuitet dokumentacijske osnove kojom su sagledani oni aspekti izvedbe projekta, koji nisu obuhvaeni uobiajenom dokumentacijom u fazi pripreme ili izvedbe projekta. 4.5. Dinamika radova Dinamika radova treba biti procjenjena i izraena od strunjaka koji poznaju tehnologiju izgradnje, a isto tako i upotrebu odreenih tehnika planiranja. Dinamika radova prikazuje u grafikom obliku sintetizirane podatke iz analize i ocjene izvodljivosti iz Investicijske studije.

Mrenim planovima se sagledavaju veze i meuovisnosti meu aktivnostima, pa su takvi planovi pouzdaniji i toniji. Temeljem svega ovoga utvruju se terminski planovi kojima se prezentira izgradnja i realizacija projekta. 4.6. Tehno-ekonomski parametri Svi tehno-ekonomski parametri identificirani u tehnoloko-tehnikim aspektima prikazuju se u vidu konanih specifikacija trokova, po grupama aktivnosti iz kojih ovi proizlaze. Svi tehno-ekonomski parametri prikazuju se u tabelarnoj formi u naturalnim i vrijednosnim iskazima, i slue kao ulazni parametri potrebni za financijsku i ekonomsku analizu projekta.

5. ANALIZA LOKACIJE Pod pojmom lokacije podrazumjeva se prostor na kojem e se planirana aktivnost odvijati. Pri analizi i izboru lokacije relevantni su podaci analize trita i analize tehnologije. Prihvatljiva lokacija treba zadovoljiti slijedea ogranienja: - tehnoloka - ekonomska - drutvena (ekologija, demegrafija i dr.) Cilj izbora lokacije je da se maksimizira oekivani dohodak uz minimiziranje lokacijsko zavisnih trokova. U tom smislu lokacije dijelimo na: - lokacijsko nezavisne - lokacijsko zavisne

Za izbor lokacije potrebno je sagledati: 1. Makrolokacijske aspekte 2. Mikrolokacijske aspekte 3. Lokacijske faktore - Prirodni faktori - Povijesni faktori - Tehniko-ekonomski faktori - Drutveno-ekonomski faktori Pored ovoga za izbor lokacije potrebno je izraditi i analizu potreba na odreenoj lokaciji. S tim u svezi analizira se: - Potreban prostor i fizike karakteristike lokacije - Osiguranje potrebne elektroenergije - Osiguranje ostalih vidova energije - Potrebni transport - Potrebna voda, odvodnja, proiavanje - Deponije otpadaka - Ekoloki uvjeti-utjecaj na okoli i ivot radnika i dr.

6. EKONOMSKO FINANCIJSKA ANALIZA U okviru ekonomsko-financijske analize projekta sve se fizike veliine iz analize trita, tehnologije i lokacije, uz primjenu odgovarajuih cijena, svode na financijske veliine. Od izuzetne je vanosti da su spomenuti parametri pravilno procjenjeni. Svi prorauni financijskih veliina u pripremi investicijskog projekta vre se u pravilu na temelju stalnih cijena. U proraunu financijskih veliina primjenjuju se odreene pretpostavke koje pojednostavljuju analizu, a to su: - tehno-ekonomski vijek projekta je ogranien - reprodukcijski ciklus je potpuno zatvoren - primjenjuje se puna cijena kotanja Tehno-ekonomski vijek projekta je ono razdoblje, u okviru kojeg investicijski projekt daje ekonomski prihvatljive uinke.

U tehno-ekonomskom vijeku projekta razlikuju se razdoblja: izvedbe probne proizvodnje redovne proizvodnje

Za razdoblje redovnog poslovanja projekta uzimaju se puna cijena kotanja koja obuhvaa: materijalne trokove proizvodnje nematerijane trokove proizvodnje amortizaciju osobne dohotke ostale trokove porez na dobit ugovorne obveze

Temeljna struktura ekonomsko-financijske analize projekta podrazumjeva izradu informacijske osnove, koju ine: investicije u osnovna i obrtna sredstva izvori financiranja i obveze prema njima materijalni trokovi nematerijalni trokovi amortizacija osobni dohoci formiranje ukupnog prihoda raun dobiti i gubitka ekonomski tijek financijski tijek bilanca

Zadatak je ekonomsko-financijske analize projekta da na temelju prethodno navedene strukture, osigura preglednu kvantitativnoargumentiranu i pouzdanu informacijsku osnovu za ocjenu efikasnosti projekta. U tome posebnu panju treba posvetiti: - raunu dobiti i gubitka - ekonomskom i financijskom tijeku - bilanci

6.1. Investicije u osnovna sredstva: Osnovnim sredstvima se smatraju oni dijelovi poslovnih sredstava, koji se u poslovnoj aktivnosti koriste trajno. Ova sredstva predstavljaju temeljni investicijski troaka, a s druge strane njihova amortizacija predstavlja fiksni troak. U osnovna sredstva spadaju: graevinsko zemljite i njegovo ureenje graevinski objekti oprema

Investicije u obrtna sredstva: Trajna obrtna sredstva su drugi dio ukupne investicije, koja su nuna za nesmetano funkcioniranje investicijskog projekta u razdoblju njegove redovne proizvodnje. Pri planiranju investicija u TOS treba krenuti od analize reprodukcijskog ciklusa, koji karakterizira novu proizvodnju.

Za pravilnu procjenu trajnih obrtnih sredstava vano je uzeti u obzir slijedee faktore: - obim, asortiman i vrijednost proizvodnje - tehnoloko-tehnike karakteristike proizvodnje - komercijalne i organizacijsko-tehnike karakteristike prodajnog trita - komercijalne i organizacijsko-tehnike karakteristike nabavnog trita - posebne uvjete plaanja obveza prema dobavljaima - posebne uvjete naplate potraivanja 6.2. Izvori financiranja projekta Odabir izvora financiranja investicijskog projekta drugi je korak u financijskoj analizi. Sam postupak izbora izvora financiranja projekta bitan je iz slijedeih razloga: - zatvaranje financijske konstrukcije - osiguranje nesmetane izvedbe projekta - obrauna financijskih obveza

U izboru izvora financiranja, kojima se zatvara financijska konstrukcija, treba polaziti od principa da to slijedi, a ne prethodi utvrivanju visine ulaganja. Temeljno pravilo u zatvaranju financijske konstrukcije je izjednaenost veliine ulaganja s veliinom izvora financiranja, potujui namjensku strukturu i dinamiku. Pri planiranju investicijskog projekta mora se voditi rauna o: - terminskom planu izgradnje - dinamici ulaganja - dinamici plaanja, odnosno koritenja izvora financiranja Financijska konstrukcija je odrediva ako su poznati: cijena izvora raspoloivost izvora (rok) namjena koritenja izvora oekivana rentabilnost ulaganja

Od nabrojanih faktora najmanje je poznata budua rentabilnost projekta, to znai da utvrivanje konane financijske konstrukcije treba obaviti u najmanje dva koraka i to: - preliminarni izbor izvora financiranja u toku pripreme investcijskog projekta - konani, korektivni izbor izvora financiranja nakon ocjene rentabilnosti investicijskog projekta Optimiranje financijske konstrukcije operativno definiramo kao traenje minimalne srednje cijene izvora financiranja. Optimalizacija konstrukcije financiranja zahtjeva kombiniranje: - vlastitih (unutarnjih) - tuih (vanjskih), izvora financiranja. Vlastite izvore karakterizira: najjeftiniji izvori financiranja - najsigurniji i najstabilniji izvori - omoguuju veu elastinost i samostalnost u voenju financijske i razvojne politike-

Tue izvore financiranja karakterizira: - vea briga oko likvidnosti - stalnost obveza bez obzira na RDG - tei uvjeti osiguranja sredstava - smanjena elastinost i samostalnost u voenju financijske i razvojne politike 6.3. Obveze prema izvorima financiranja Na temelju definirane strukture izvora financiranja i poznatih uvjeta njihova koritenja izraunavaju se korespondirajue financijske obveze. Obraun kreditnih obveza Za obraun kreditnih obveza potrebno je poznavati: iznos kredita rok otplate redovnu kamatnu stopu interkalarnu kamatnu stopu ostale trokove kredita (naknada) dinamiku i nain otplate

Vraanje kreditnih obveza vri se u pravilu anuitetima koji sadre otplatni dio i kamate. Budui da se priprema i ocjena investicijskog projekta temelji na stalnim cijenama inputa i outputa, to se i obraun kreditnih obveza treba izvriti na temelju stalne i to realne kamatne stope. Za izraun anuiteta najprihvatljivije je postupak izrauna putem V (petih) financijskih tablica.

6.4. Materijalni i nematerijalni trokovi, amortizacija i osobni dohoci Zadatak je ovog dijela financijske analize obrada informacija u investicijskom projektu da se temeljem materijalnih i nematerijalnih trokova, amortizacije i osobnih dohodaka pripremi podloga za kasniju ocjenu efikasnosti investicijskog projekta. Pri tom treba uzeti u obzir sve relevantne informacije a to su: - pojedinani normativi inputa - ukupne koliine pojedinih inputa - jedinine cijene inputa - nabavna vrijednost osnovnih sredstava - stope amortizacije - broj i kvalifikacijska struktura radnika - visina bruto osobnih dohodaka Sam obraun ukupnih vrijednosti i ukupnih materijalnih trokova je matematiki postupak mnoenja koliinskih utroaka s korespondirajuim nabavnim cijenama.

Pored trokova koji se mogu koliinski izraziti postoje oni koji se ne mogu koliinski izraziti, to znai da se mora izvriti njihova financijska procjena (ostali trokovi). Amortizacija: Troaka amortizacije je glavni reprezentativni fiksni troak. Obraun amortizacije vri se temeljem: - investicija u osnovna sredstva - minimalnih, zakonskih stopa njihova otpisa Ostatak vrijednosti osnovnih sredstava: U planiranju investicijskog projekta javlja se jedan specifian koncept, a to je ostatak vrijednosti projekta, koji se sastoji od ostatka vrijednosti osnovnih sredstava. Ostatak vrijednosti obrtnih sredstava: Budui da je vrijednost ulaganja u TOS ve poznata veliina ona se pribraja ostatku vrijednosti osnovnih sredstava i tako ine stavku ostatak vrijednosti projekta.

Obraun osobnih dohodaka: Obraun osobnih dohodaka je u principu jednostavan i temelji se na poznavanju kvalifikacijske strukture i broja radnika prema zahtjevanoj kvalifikacijskoj strukturi i korespondirajuim veliinama mjesenih bruto osobnih dohodaka.

6.5. Formiranje ukupnog prihoda Procjena ukupnih financijskih efekata planirane proizvodnje investicijskog projekta sintetizira se u formiranju ukupnog prihoda. Ukupni prihod investicijskog projekta je zbir vrijednosti prodanih proizvoda i usluga na domaem i inozemnom tritu. Analiza prodajnog trita osigurala nam je podatke o strukturi i dinamici koliina proizvoda i usluga koje se planiraju prodati, te informacije o oekivanim cijenama.

Jednostavnim mnoenjem: - prodanih koliina proizvoda i usluga s - prodajnim cijenama, dobiva se ukupni prihod po pojedinom proizvodu i usluzi, a njihov zbir ini ukupan prihod. Za ukupni prihod kao i za sve ostale financijske informacije potrebno je osigurati njihov tablini prikaz koji uzima u obzir ne samo strukturu formiranja, ve i dinamiku, jer je to preduvjet adekvatne ocjene efikasnosti investicijskog projekta.

6.6. Raspodjela ukupnog prihoda (RDG) Veliki broj stavaka u strukturi raspodjele ukupnog prihoda je ve poznat iz prethodnih analitikih postupaka i sada nam preostaje kvantificiranje samo onih veliina koje direktno ovise o veliini bruto dobiti a to je porez na dobit.

U raspodjeli ukupnog prihoda investicijskog projekta pretpostavka je da nema nedovrene proizvodnje, a budui da se proraun radi u stalnim cijenama, sve su veliine zapravo procjena realnih vrijednosti, te se u obzir ne uzima niti revalorizacija. Knjigovodstvenim rijenikom definirana struktura raspodjele ukupnog prihoda, prikazana dinamiki po razdobljima vijeka projekta, prvi je korak u kvantificiranju veliina, koje su osnovica za kasniju ocjenu efikasnosti investicijskog projekta.

6.7. Planirani financijski i ekonomski tijek Prije same ocjene efkasnosti investicijskog projekta potrebno je urediti dijelove informacijske osnove iz pripreme investicijskog projekta, na takav nain da se analitiar i investitor direktno usmjere na sagledavanje efikasnosti investicijskog projekta u cjelini. U ovom koraku planiranja projekta koji predstavlja prijelaz sa pripreme na ocjenu projekta, treba sainiti financijski i ekonomski tijek projekta. Ove tijekove projekta potrebno je uraditi u tablinoj formi iji e redovi oznaavati strukturu, a kolone dinamiku ekonomskih i financijskih tokova po razdobljima vijeka projekta. I financijski i ekonomski tijek projekta sastoji se od tri temeljna dijela: primici izdaci neto primici

Neto primici su razlika izmeu primitaka i izdataka. Financijski tijek projekta: I. Primici 1. Ukupni prihod 2. Izvori sredstava 3. Ostatak vrijednosti projekta II. Izdaci 1. Investicije u osnovna i obrtna sredstva 2. Mater. trokovi 3. Nemater. trokovi 4. Bruto plae 5. Naknade 6. Ostali trokovi 7. Anuiteti 8. Porez na dobit III. Neto primici Neto primici iz financijskog tijeka pokazuju likvidnost projekta.

Ekonomski tijek projekta: I. Primici 1. Ukupan prihod 2. Ostatak vrijednosti projekta II. Izdaci 1. Investicijska ulaganja 2. Materijali trokovi 3. Nematerijalni trokovi 4. Bruto plae 5. Naknade 6. Ostali trokovi 7. Anuiteti 8. Porez na dobit III- Neto primici Ekonomski tijek projekta u primicima nema izvore sredstava za razliku od financijskog tijeka. U izdacima se vode trokovi investicije, bez trokova amortizacije. U ekonomskom tijeku se primjenjuje neto princip iskazivanja primitaka i izdataka i zato je uvijek nulta godina investicijskog ulaganja u ekonomsko tijeku negativna. Meutim zbir svih neto primitaka u vijeku projekta mora biti pozitivan jer budui primici moraju biti vei od negativnog primitka u nultoj godini vijeka projekta.

Ekonomski tijek projekta je osnova za izraun dinamikih pokazatelja ocjene efikasnosti projekta.

6.8. Bilanca Nakon to je izraena bilanca uspjeha (RDG) investicijskog projekta, te nakon to su evidentirani financijski i ekonomski tijek projekta izrauje se Bilanca projekta, kao konana informacija iz pripreme investicijskog projekta (nulta bilanca i ostale iz ekonomskom vijeka projekta). Za potrebe sagledavanja i dinamike ocjene projekta potrebno je i Bilancu izraditi za sve godine vijeka projekta. U dinamikom sagledavanju Bilance vidljive su promjene smanjenje zaduenosti i poveanje vlastitih izvora sredstava, a takoer vidljive su i promjene u strukturi imovine (smanjenje imovine i jaanje novane imovine ili nekog drugog oblika imovine u svezi sa obraunom amortizacije itd.).

Za izradu Bilance koriste se podaci iz RDG-a, financijskog tijeka, konstrukcije financiranja i plana amortizacije snovnih sredstava.

7.

OCJENA INVESTICIJSKOG PROJEKTA ( EKONOMIKA PROJEKTA)

Pod pojmom ocjene projekta podrazumjevamo skup radnji, iji je cilj sagledati opravdanost i prihvatljivost projekta. U operativnom smislu ocjenu moemo definirati kao onu fazu planiranja investicijskog projekta u kojoj se odvijaju slijedee radnje: - definiranje ciljeva razvoja investitora - definiranje kriterija ocjene (da li projekt ima pozitivne ili negativne uinke na razvoj) - izbor kvantitativno analitikih metoda - izrada dokumentacijsko-informacijske osnove - primjena metoda u cilju ocjene efikasnosti projekta u odnosu na minimalno prihvatljive kriterije efikasnosti u odnosu na prema ostalim konkurentnim projektima - predlaganje redosljeda projekata za izvedbu - donoenje investicijske odluke, pozitivne ili negativne

Efikasnost projekta moe se promatrati na razini projekta, te sa stanovita drutva u cjelini, to podrazumjeva i uinke projekta koji se ne pojavljuju na tritu. Za ocjenu projekta koristimo slijedee metode: - Statika metoda - Dinamika metoda - Ocjena neizvjesnosti (osjetljivosti) projekta - Usporedna ocjena projekta

7.1. Statika ocjena projekta Podaci koji se koriste u statikoj ocjeni, najveim dijelom nalaze se u okviru RDG-a, a prema potrebi koriste se podaci iz ostalih analitikih prikaza i Bilance. Za procjene statike ocjene projekta koristi se reprezentativna godina vijeka projekta. To je godina pune proizvodnje po izboru analitiara.

Statikih ocjena projekta je bezbroj a najee koritene su slijedee: stopa akumulativnosti: SA = ND/UU x 100 koeficijent ekonominosti: KE= UP/UR ukupni prihod/ukupna ulaganja ukupni prihod/broj zaposlenih ukupni prihod/TOS bruto dobit/UP neto dobit/UP bruto dobit/broj zaposlenih bruto dobit/UU neto dobit/vlastita sredstva vlastita sredstva/UU neto dobit+amortizacija/UU i t d.

7.2. Dinamika ocjena projekta Za razliku od statikog pristupa ocijeni efikasnosti projekta, dinamiki pristup ocjeni koristi podatke iz cijelog vijeka projekta. U dinamikoj ocjeni utvruju se rentabilnost i likvidnost projekta, a polazne informacije za tu ocjenu sadrane su u financijskom i ekonomskom tijeku projekta.

Za dinamiku ocjenu projekta koristimo: - neto sadanju vrijednost (NSV) - internu stopu rentabilnosti - razdoblje povrata uloenih sredstava Metoda neto sadanje vrijednosti projekta obuhvaa ukupne uinke kroz itav ekonomski vijek projekta. Tehnikom diskontiranja budui efekti ulaganja svode se na sadanju vrijednost. Za tehniku diskontiranja koristimo diskontnu stopu kojom diskontiramo sve neto primitke u ekonomskom vijeku projekta. Neto sadanja vrijednost projekta svedena na sadanju vrijednost sa prihvatljivom diskontnom stopom mora biti vea od poetnog ulaganja u nultoj godini vijeka projekta. Izraun NSV: NP NSV = --------------p n ( 1 + ------- ) 100 NP= neto primitak p = individ. kam. stopa n = godina u vijeku projekta

Interna stopa rentabilnosti Interna stopa rentabilnosti je ona diskontna stopa kod koje je neto sadanja vrijednost projekta jednaka nuli. Izraunana interna stopa pretstavlja efikasnost projekta, odnosno akumulativnost projekta. Interna stopa rentabilnosti izraunava se po formuli: Kum. NSV (p,1) x (p,2 p,1) ISR = p1 + ------------------------------------------ x 100 Kum.NSV(p,1) Kum.NSV (p,2) Interna stopa rentabilnosti je prosjena stopa prinosa projekta. Kriterij za ocjenu u primjeni ove metode je minimalno prihvatljiva interna stopa rentabilnosti, s kojom je potrebno usporediti internu stopu rentabilnosti projekta kojeg se ocjenjuje. Ako je interna stopa rentabilnosti jednaka ili vea od minimalne interne stope projekt je prihvatljiv.

Metoda razdoblja povrata investicijskih ulaganja Ova metoda podrazumjeva vrijeme to je potrebno da bi projekt povratio uloena sredstva u projekt. Izraun povrata investiranih sredstava izraunava se kumulativom neto primitaka kroz vijek projekta. Ocjena osjetljivosti projekta Temeljem RDG-a, odnosno podacima iz reprezentativne godine, izvodi se analiza osjetljivosti projekta. Ovom metodom izraunava se prag rentabilnosti projekta. Fiksni trokovi Prag rentabilnosti= ------------------------------ x 100 UP varijabilni trokovi Pod pragom rentabilnosti projekta podrazumjeva se minimalno prihvatljiva cijena ili minimalni obim proizvodnje u budunosti, kojim je projekt jo uvijek u stanju podmiriti svoje obveze.

Osnovna karakteristika analize osjetljivosti je, da ona mjeri posljedice pretpostavljenih promjena vrijednosti kritinih parametara, ali ne ukazuje na to koja je vjerojatnost da e do tih promjena i doi. U skladu s tim, analiza osjetljivosti se primjenjuje u izradi Investicijske studije. Usporedna ocjena projekta U procesu razvoja poduzea moe se pojaviti nekoliko razvojnih prilika, pa se pojavljuje i nekoliko investicijskih projekata. U takvoj situaciji neminovna je usporedna analiza projekata, kako bi se prihvatio redosljed projekata po prihvatljivosti.

ZBIRNA OCIJENA PROJEKTA (ZAKLJUAK) Temeljem svih potrebnih analiza projekta izrauje se saetak (zakljuak) ocjene, koji e donosiocima investicijske odluke predoiti rezultate ocjene i omoguiti donoenje odluke. U interpretaciji zakljuka ocjene planer projekta i donosioci odluke trebaju imati u vidu slijedee kriterije: - eliminacijski kriterij - funkcionalni kriterij - deskriptivni kriterij Eliminacijski kriterij je jedan jedini, i to onaj koji se odabere kao osnovni kriterij ocjene.

Funkcionalni kriterij ukljuuje kriterij likvidnosti. Cilj funkcionalnih kriterija je da ukau na sposobnost projekta da funkcionira u uvjetima na tritu, tj. da li je likvidan i rentabilan.

Deskriptivni kriteriji obuhvaaju sve ostale kriterije. Njihov cilj je da prue dodatne informacije o projektu, povrh onih koje daju eliminacijski i funkcionalni kriteriji, te da time omogue uvid u njegovu prihvatljivost iz razliitih kuteva gledanja. Oni ne zamjenjuju eliminacijske i funkcionalne kriterije, ve ih samo dopunjuju. Eliminacijki i funkcionalni kriteriji su izvedeni iz dinamikog pristupa ocjeni, a deskriptivni iz statikog i dinamikog pristupa ocjeni projekta.