1

IX. EKONOMSKA I SOCIJALNA KOHEZIJA U EU

Prof.dr.sc. Vinko KandžijaEkonomski fakultet Rijeka

MakrosustavEuropske unije

2

Ekonomska i socijalna kohezija u EU

� Jačanje gospodarske i socijalne povezanosti osnovni je preduvjet solidarnosti među članicama EU

� Lisabon: … “i teritorijalna kohezija”� ...definira se kao postizanje ujednačenijeg razvoja, društvenog blagostanja i socijalnog sustava, te je kao takva već Rimskim ugovorom postavljena kao prioritetni cilj

� Različit nivo društvenog razvoja i općeg blagostanja proizlazi iz različitih naslijeđenih stanja, različitih fizičkih osobina prostora, načina provođenja određenih politika, primljenih pomoći i slično, a takve nejednakosti uzrokuju diferencirane učinke primjene zajedničkih politika, pa je stoga nužno djelovati u pravcu njihovog smanjenja, tj. konvergenciji

3

Konvergencija

� ...predstavlja sustavno smanjenje razlika među regijama i/ili državama u određenom vremenskom razdoblju te podrazumijeva vremensku dimenziju i uvjete koji determiniraju smjer i brzinu njenog odvijanja

� Regionalna i socijalna politikausmjerene su na smanjenje ekonomske i socijalne neravnoteže u EU, a većina mjera im je komplementarna pa ih je potrebno koordinirati

� Strukturni fondovi 4

Socijalna politika i zapošljavanje

� Globalizacija proizvodnje i trgovine, djelovanje novih tehnologija na rad, društvo i pojedince, nezaposlenost i starenje stanovništva izazivaju pritisak na ekonomsko i socijalno tkivo svih članica EU

� Konvergencija zemalja članica izazvala je i približavanje socijalnih potreba i problema s kojima se susreću, međutim, još uvijek postoje razlike po zemljama

� koordinacija nacionalnih socijalnih politika

5

Različitosti europskog socijalnog prostora

� Heterogenost europskog prostora posebno se očituje na polju:– nezaposlenosti– troškovima rada – socijalne zaštite

� Nezaposlenost u Uniji predstavlja značajan problem (oko 10%), veći nego u SAD-u Japanu ili Norveškoj � svjetska kriza

� Stopa zaposlenosti polako se povećavala prije pojave svjetske krize i recesije, ali Japan i SAD postižu i ovdje bolje rezultate

6

Ukupna stopa nezaposlenosti(podaci za 10/2009.g.)

7 8

Troškovi rada i socijalne zaštite

� Najviše nadnice i stupanj socijalne zaštite radnika Unije imaju zemlje koje čine tzv. «tvrdu jezgru» Unije– Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa i

Austrija, te skandinavske članice– veća produktivnost rada– učinci koncentracije aktivnosti

� Zemlje najnižih nadnica nalaze se na rubovima Unije– Grčka, Portugal i nove zemlje članice

(posebno Bugarska, Rumunjska i Latvija)

9

Troškovi rada i socijalne zaštite

� Rashodi za socijalnu zaštitu u Uniji prosječno iznose oko 27% BDP-a, pri čemu:– najveći udio u BDP-u imaju Švedska, Francuska i

Danska (30-32%)– a najmanji Estonija, Latvija i Litva (12-13%)

� Socijalni i fiskalni damping� Iskustvo Istočne Njemačke pokazuje da

ubrzana konvergencija nadnica i socijalnog sustava, bez uzimanja u obzir produktivnosti rada, dovodi do deindustrijalizacije i nezaposlenosti, unatoč značajnim proračunskim transferima

10

Socijalna politika

� može se definirati kao organizirana akcija države i društva usmjerena na podizanje općeg socijalnog blagostanja, a posebno na poboljšanju položaja i integracije onih pojedinaca i grupa u društvu koji su uslijed različitih okolnosti dospjeli u nepovoljan socijalni i ekonomski položaj– zapošljavanje, mobilnost radnika, uvjeti rada i plaće, osiguranje u slučaju nezaposlenosti, programi socijalne pomoći, mirovine, zdravstvo, nediskriminacija, obrazovanje, udruživanje radnika...

11

Temelji zajedničke socijalne politike

� (novi) članak 2 Ugovora o EU:– Unija se temelji na vrijednostima poštivanja

ljudskog digniteta, slobode, demokracije, jednakosti, zakona pravde i poštivanja ljudskih prava, uključujući pravo pripadnosti manjinama � te vrijednosti su zajedničke svim članicama u društvu pluralizma, nediskriminacije, snošljivosti, pravde, solidarnosti i jednakosti između žena i muškaraca 12

Temelji zajedničke socijalne politike

� članak 3 Ugovora o EU:– Unija promiče mir, svoje vrijednosti i dobrobit ljudi– Unija nudi svojim građanima područje slobode, sigurnosti i

pravde bez unutarnjih granica, uz slobodno kretanje ljudi…– Unija će stvarati Unutarnje tržište, brinuti o održivom

razvoju…stvarati konkurentnu socijalnu tržišnu ekonomiju, koja cilja punoj zaposlenoti i socijalnom napretku

– Unija će se boriti protiv socijalne isključenosti i diskriminacije, a poticati socijalnu pravdu i zaštitu, jednakost, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djece

– Poticat će ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost među članicama

– Unija će svoje vrijednosti promicati širom svijeta

13

Temelji zajedničke socijalne politike

� članak 2 Ugovora o funkcioniranju EU-a:– Zemlje članice će koordinirati svojim ekonomskim i politikama zapošljavanja u okviru predviđenih ovlasti…

� članak 4 Ugovora o funkcioniranju EU-a �podijeljenja nadležnost Unije i zemalja članica za područje:

� (b) socijalne politike, za aspekte definirane u Ugovoru

� (c) ekonomsku, socijalnu i teritorijalnukoheziju

14

Temelji zajedničke socijalne politike

� Socijalna povelja (Social Charter) usvojilo je 1989. 11 zemalja članica– Velika Britanija naknadno

� Bijela knjiga o rastu, konkurentnosti i zapošljavanju (1993.)

� Europska strategija zapošljavanja (1997.)� Načelo isključive nadležnosti država članica za

politiku zapošljavanja – Uz postojanje pravne stečevine u obliku direktiva i

uredbi (npr. radno zakonodavstvo), velik dio reguliran je korištenjem otvorene metode koordinacije putem preporuka i rezolucija (npr. zapošljavanje, socijalna zaštita)

15

Temelji zajedničke socijalne politike

� Protokol o ostvarenju osnovnih prava radnika (1991.)

� Europski socijalni fond – ESF (1961.)– promiče jednake mogućnosti za sve te pomaže u

pronalaženju ili pokretanju vlastitog posla u EU, a posebna pozornost posvećuje se financiranju područja EU-a s osobito visokim razinama nezaposlenosti ili s niskim prosječnim dohotkom

� inicijativa EQUAL– borba protiv diskriminacije i neravnopravnosti

zaposlenika i osoba koje tek traže posao16

Povelja o temeljnim pravima EU-a

� Povelja nadilazi onu iz 1989.g. jer jamči ne samo socijalna prava nego sva prava i slobode građana Unije

� 12. prosinca 2007. konačno je potpisana i proglašenaPovelja, koja jača zaštitu temeljnih građanskih, političkih, ekonomskih i socijalnih prava europskih građana i koja novim reformskim ugovorom EU-a, postaje pravno obvezujuća za zemlje članice i institucije EU-a prilikom primjene europskih zakona� Rezultat toga bit će jačanje prava europskih građana u ključnim područjima kao što su ljudsko dostojanstvo, temeljne slobode, jednakost, solidarnost, građanstvo i pravda

� Priloženi protokol utvrđuje iznimke za Poljsku, V.Britaniju i Češku

17

Zajedničko tržište rada

� Realizacija Unutarnjeg tržišta je veliki uspjeh

� Mobilnost radnika u EU je relativno mala� Prijelazna razdoblja za radnike iz novih

zemalja članica� Novi problemi: globalizacija, nepovoljne

demografske promjene, problemi ilegalnih useljenika iz siromašnih zemalja, rad na crno itd.

� Fleksigurnost 18

Europski socijalni model

� ...odražava zajedničke vrijednosti koje se zasnivaju na očuvanju mira, socijalne pravde, ravnopravnosti, solidarnosti, promicanja slobode i demokracije i poštivanja ljudskih prava

� Američki socijalni model daje prednost manjoj nezaposlenosti, slabijim zaradama i nižem pragu siromaštva radi povećanja stope zaposlenosti

� Europski model preferira više plaće i socijalnu zaštitu, ali rezultira većom nezaposlenosti

19

Politika zapošljavanja u EU

� Zajednički su ciljevi usklađenih politika zapošljavanja:– što veća zaposlenost uz istovremeno poboljšanje

uvjeta života i rada – jačanje tržišta rada i obrazovane radne snage, koja

se može prilagoditi ekonomskim promjenama i – poboljšanje kvalitete socijalne politike i socijalne

zaštite

� Europski fond za prilagodbe globalizaciji(2006.)

� EURES20

Lisabonska strategija i politike zapošljavanja

� Strategija olakšava postizanje pune zaposlenosti i jaču koheziju kroz:– Europsku strategiju za zapošljavanje– Europsku strategiju za reformu tržišta rada – Socijalnu agendu (2005.-2010.)

� Revidirana Lisabonska strategija � «Rast i zapošljavnje» � 2010: Plan oporavka i “Europa 2020”

� Komunitarni program PROGRESS financijski podupire implementaciju ciljeva EU-a u području zapošljavanja i socijalnih pitanja

� Europa 2020

21

Europska strategija zapošljavanja temelji se na četiri "stupa"

� Poduzetništvo– razvijanje aktivnijeg poslovnog okruženja i stvaranje novih i boljih

radnih mjesta

� Osiguranje mogućnosti zapošljavanja– borba protiv dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih,

olakšavanje prijelaza iz škole na posao, razvijanje suradnje između poduzeća i socijalnih partnera

� Omogućavanje prilagodbe– olakšavanje poduzećima i radnoj snazi prihvaćanja novih

tehnologija i novih tržišnih uvjeta, osuvremenjivanjem organizacije rada i promicanjem prilagodljivosti u poduzećima

� Osuvremenjivanje društava– otklanjanje diskriminacije među spolovima, pomirenje obiteljskog

i poslovnog života 22

Europski socijalni dijalog

� Dijalog sa socijalnim partnerima jedan je od stupova Europskoga socijalnog modela, iako su sloboda udruživanja i autonomija pregovora o plaćama još uvijek u nadležnosti država članica

� Lisabonom se uvodi novi članak ���� 152:

– “Unija priznaje i promiče ulogu socijalnih partnera na svojoj razini, uzimajući u obzir različitost nacionalnih sustava. Unija će omogućiti dijalog između socijalnih partnera, uvažavajući njihovu autonomiju.”

23

Regionalna politika EU

� Smanjenje regionalne nejednakosti bitan je uvjet za svaki ekonomski i politički napredak EU

� Na ekonomsku i socijalnu koheziju negativno utječu:– visoka koncentracija ekonomskih aktivnosti i

populacije u centralnim metropolskim regijama– značajne regionalne razlike u razini BDP-a i

zaposlenosti– ograničena dostupnost pojedinih usluga u regijama i

gradovima– socio-ekonomski problemi u zabačenim i izoliranim

područjima 24

Regionalna politika EU -pojmovi

� Regionalna politika � usmjerena prema smanjenju gospodarskih i društvenih razlika između regija EU s obzirom na ostvarivanje cilja jedinstvenog tržišta� od 1975. osnivanje ERDF

� Strukturna politika � šire značenje jer sadrži regionalne i neregionalne (sektorske) komponente

� Kohezijska politika � najšire značenje jer obuhvaća niz mjera za postizanje cilja društvene i gospodarske kohezije� Formalno u upotrebi od 1986. (Jedinstveni

europski akt)

25

Regionalna politika EU

� Cilj te politike je postizanje harmoničnog, ujednačenog i održivog razvoja te jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije

� Temeljno načelo politike je financijska solidarnost koja se očituje u usmjeravanju financijskih sredstava kroz zajedničke fondove:– 1958.: Europski socijalni fond i Europski

fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi– 1975.: Europski fond za regionalni razvoj – ERDF

– 1992.: Financijski instrument za pomoćribarstvu (FIFG)

– Kohezijski fond 26

PRIORITETI REGIONALNE POLITIKE

� FIZIČKA INFRASTRUKTURA � promet, sustavi opskrbe energentima (vodovodi, plinovodi, električna energija), poduzetničke zone

� RAZVOJ PODUZETNIČKIH AKTIVNOSTI �

malo i srednje poduzetništvo, razvoj i primjena inovativnih tehnologija, istraživački parkovi

� JAČANJE LJUDSKOG POTENCIJALA �

obrazovanje, stručno usavršavanje, prekvalifikacija radnika uslijed promjena na tržištu rada

� OPĆE UNAPRJEĐENJE RAZVOJA � mjere zaštite okoliša, strateškog planiranja razvoja, zaštita autohtonih značajki nekog područja

27

Europski fond za regionalni razvoj

� Fond sredstva namjenjuje:– ulaganjima u proizvodnju (posebice malih i srednjih

poduzeća)– ulaganjima u lokalnu i regionalnu razvojnu

infrastrukturu (poslovna, istraživačka, obrazovna, ekološka, prometna, zdravstvena, energetska) te

– ulaganjima u jačanje gospodarskih potencijala nekog prostora (jačanje turističke ponude, istraživačkog-inovacijskog potencijala, suradnja među tvrtkama, primjena informacijske i komunikacijske tehnologije)

28

Načela regionalne politike EU-a

� načelo koncentracije - raspoloživa sredstva se koncentriraju na regije čiji BNP po glavi stanovnika ne prelazi 75% prosjeka Unije

� načelo sufinanciranja - države članice sredstva moraju nadopuniti nacionalnim sredstvima te zajmovima EIB-a

� načelo programiranja - Komisija nastoji usmjeriti državne politike programskim uvjetovanjem prioriteta regionalnog razvoja

� načelo partnerstva - sve faze provedbe politike trebale bi se odvijati u suradnji nacionalnih vlasti s regionalnim i lokalnim vlastima te s relevantnim gospodarskim i društvenim partnerima

� načelo supsidijarnosti

29

Alokacija Strukturnih fondova

� Sukladno novoj kohezijskoj politici, EU razlikuje 3 kategorije regija, ovisno o razini nerazvijenosti i obliku potpore koja je nekom području potrebna :– Cilj 1 - “Konvergencija” - namijenjen je najmanje

razvijenim regijama (BDP p/c ispod 75% prosjeka EU) te zemljama čiji je BND po glavi stanovnika ispod 90% prosjeka EU

– Cilj 2 - “Regionalna konkurentnost i zapošljavanje” -mogu koristiti sve regije EU-a, a iznos na koji ostvaruju pravo ovisi o njihovoj stopi nezaposlenosti, zaposlenosti u manje perspektivnim gospodarskim sektorima, razini obrazovanosti, gustoći naseljenosti

– Cilj 3 - “Europska teritorijalna suradnja” –prekogranična, međuregionalna i transnacionalna suradnji 30

Alokacija Strukturnih fondova po tipovima regija za razdoblje 2007.-2013.

Crveno� Cilj 1. (oko 200 mlrd EUR) Plavo � Cilj 2 (oko 15 mlrd EUR)

Cilj 3 � 7,75 mlrd EUR

Kohezijski fond� 70 mlrd EUR

31

Regionalna politika i dodjeljivanje pomoći

� Na temelju svojeg teritorijalnog ustrojstva država mora utvrditi statističke regije, a zatim EU utvrđuje razinu i oblik potpora pojedinoj regiji

� Pokazatelji razvijenosti (npr. BDP pc) prate se na razini zemalja članica te na nižim razinama - statističkih regija NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)

� Nužno je učinkovito funkcioniranje institucija u državama članicama koje upravljaju financijskim sredstvima

� Regionalna politika zahtijeva visoku razinu usklađenosti s drugim zajedničkim politikama 32

Nova Kohezijska politika za razdoblje 2007.-2013.

Ciljevi Strukturni fondovi i instrumenti

Konvergencija ERDF ESF Kohezijski fond

Regionalna konkurentnosti zapošljavanje

ERDF ESF

Europska teritorijalna

suradnjaERDF

Infrastruktura, inovacije,

investicije itd.

Stručno osposobljavanje, pomoć

za zapošljavanje itd.

Okoliš i transportna infrastruktura,

obnovljiva energija

Sve zemlje članice i regijeZemlje članice sa BND-

om nižim od 90% EU prosjeka

33

Kohezijska politika također obuhvaća...

� Fond solidarnosti, koji ima za cilj da zemljama članicama ili njenim regijama omogući hitnu, učinkovitu i fleksibilnu potporu u rješavanju šteta uzrokovanih određenim prirodnim katastrofama, za što je potrebna javna pomoć

� Nove inicijative koje ciljaju boljem korištenju strukturnih fondova: – JASPERS (transport i okoliša)– JEREMIE (mala poduzeća koja žele rasti)– JESSICA (investicije, rast i otvaranje novih radnih

mjesta u europskim gradovima)34

Izazovi Kohezijske politike:

• Demografske promjene• Restruktu-riranje industrijskih obrazaca • Globalizacija • Energetske potrebe • Zaštita okoliša i klimatske promjene

Indeks osjetljivosti višestrukim izazovima

35

KOHEZIJSKA POLITIKA EU i RH

� Dobivanjem statusa zemlje kandidatkinje i objavljivanjem Pretpristupne strategije za Hrvatsku � otvaraju se 3 pretpristupna fonda –PHARE i ISPA od 2005., te SAPARD od 2006. godine

� Dosadašnji programi CARDS, Phare, ISPA i SAPARD su u novom programskom razdoblju od 2007.-2013. zamijenjeni Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA)– financijska sredstva namijenjena RH prema komponentama programa IPA za navedeno razdoblje iznose 749,83 mil. €

36

Sredstva namijenjena RH prema komponentama IPA programa za razdoblje od 2007. do 2012.g. u milijunima eura

Komponente IPA programa

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija

49.6 45.4 45.6 39.5 39.9 40.9

2. Prekogranična suradnja

9.7 14.7 15.9 16.2 16.5 16.9

3. Regionalni razvoj

45.0 47.6 49.7 56.8 58.2 59.3

4. Razvoj ljudskih potencijala

11.4 12.7 14.2 15.7 16.0 16.0

5. Ruralni razvoj

25.5 25.6 25.8 26.0 26.5 27.3

UKUPNO 141.2 146.0 151.2 154.2 157.1 160.4

37

NUTS 2 – regije u RH