1

Političke ideologije ekonomska i socijalna pitanja

Ekonomija socijalne politike

Političke ideje i škole mišljenja

• Političke ideje su vodilje organizacije države.

• Dominantna politička ideologija u bitnome određuje utjecaj države na gospodarstvo a onda i na socijalnu politiku

lijeve i desne ideologije

• Prema kriteriju jednakosti (sličnosti) ideologije se razvrstavaju duž osi lijevo – desno u nizu: socijalizam, socijaldemokracija, liberalizam,kršćanska demokracija, konzervativizam, fašizam

• Bliskost fašizma i socijalizma – usmjerenost moćnoj državi

Ideologije 21. stoljeća

• Neoliberalizam • Neokonzervativizam • Islamski fundamentalizam• Nacionalizam • Uspon socijalizma – Latinska Amerika (Cuba,

Venezuela, Bolivija,)• Antiglobalizacijske ideologije

Političke ideologije i socijalna politika

-prethodno je navedeno koje ideologije (političke škole mišljenja) dominiraju današnjim svijetom

- U nastavku ćemo obraditi : liberalizam, konzervativizam, socijalizam, i socijaldemokraciju te kršćansku-demokraciju iz perspektive pogleda na ekonomiju, socijalna pitanja, ulogu države u gospodarstvu i soc. politici

liberalizam• Nastaje u okolnostima raspada feudalnog poretka u 17.

stoljeću... . Vezuje se i za velike revolucije 18. stoljeća (Američka i Francuska).

• Za doba demokratizacije izbornog prava i jačanje socijalističkog pokreta u 19. stoljeću te za tzv. prvu globalizaciju (1870. - 1914.)

• Za stanje nakon 2. svjetskog rata kad se liberalni poredci odnosno društva s liberalno demokratskim sustavima suprotstavljaju totalitarnim (komunističkim) poredcima.

• I na posljetku za globalni kapitalizam druge polovine 80-tih do danas...

Klasični…. • Klasični se liberalizam vezuje za A. Smitha, Bogatstvo

naroda (1776) u kojem tvrdi da razvoj čovječanstva kulminira u trgovačkoj civilizaciji (odnosno slobodnom poduzetništvu) teza o nevidljivoj ruci tržišta koja maksimizira koristi za društvo ako pojedinac slijedi svoj interes.

• Postoji veza između takvog društva i političkog poretka koji jamči građanske a dijelom i političke slobode.

• Pojedinac, individua (individualizam) i njegova sloboda su temeljne vrijednosti liberalizma

Obilježja (neo)liberalizma

• Slobodno je tržište jedan od najvažnijih uvjeta slobode pojedinca.

• Funkcije vlade moraju biti strogo ograničene.

• Demokracija je poželjna, uz uvjet da ne smeta tržišne slobode.

• Slobodno tržište je najefikasniji sustav proizvodnje koji ujedno najviše doprinosi miru tako što dokida tiranije i ratove.

Klasični liberali – ekonomska i socijalna pitanja

• Sljedbenici klasičnih liberala u ekonomskom smislu dopuštaju minimalnu intervenciju države u ‘tržišnu razdiobu’ i to u smislu zaštite egzistencijalnog minimuma nezaposlenim pojedincima ‘minimalistička socijalna država’

• Dok neoklasičari tj. neoklasični ekonomisti dopuštaju nešto veću razinu intervencija socijalnim programima u cilju maksimiziacije društvenog blagostanja

• Conservo- očuvanje

• Konzervativizam predstavlja sustav vrijednosti u vremenu koje se želi kulturološki očuvati spram naglih umnih ili političkih okreta

• nasuprot individualizmu liberala konzervativizam naglašava vrijednost tradicionalnih ljudskih zajednica

• Za konzervativce poredak ima prednost u odnosu na slobodu

(Neo)Konzervativizam

(Neo)Konzervativizam Neokonzervativizam

• Sačinjen je od homo oeconomimicusa + religije + nacionalizma (Liedman)• Neokonzervativizam zahtjeva jačanje društvenog autoriteta koji je destabiliziran

modernizacijskim procesima• U sferi socijalne države postavlja se zahtjev za njenim ‘sužavanjem’, • U sferi obiteljskih odnosa neokonzervativizam se zalaže za jačanje obitelji,

antihedonizmu, borbi protiv abortusa…

Temeljne vrijednosti Obitelj, lokalne zajednice, Crkva Tradicija Nesavršenost čovjeka Autoritet i hijerarhija Privatno vlasništvo

‘Napredni konzervativizam’• David Cameron, konzervativni premijer Britanije dobio je

izbore na platformi zvanoj ‘progresivni konzervativizam’. • U nekoj vrsti manifesta stoji ‘šaljemo najglasniji

signal da je ova zemlja opet otvorena za biznis i investicije. … povjerenje će se vratiti … jaka ekonomija će dati temelj za bolji život .. Ali misija ove stranke je izgradnja jačeg društva… Mi smo napredni konzervativci.. Naš cilj pravednija, sigurnija i više ekološka zemlja gdje svatko ima prigodu…

‘Napredni konzervativizam’ u V.B

• Na taj će se način stvoriti odgovornost i jake obitelji koje će pomoći popraviti naše raspadnuto društvo i ući u borbi s kriminalom i bijedom

.desetljeće glomazne države i besmislenog birokratskog nadzora dokinulo je odgovornost i pogoršalo društvene probleme…

• Osigurati ćemo nove prigode za organizacije koje djeluju u kvartovima i zajednicama te dobrotvorne udruge i socijalno poduzetništvo kako bi poduprli izgradnju našeg civilno društva…

• Socijalno poduzetništvo, socijalna inovacija. Socijalni poduzetnik je onaj koji daje “inovativni odgovor na društveni problem

Neokonzervativizam• Implikacije za ekonomsku socijalnu politiku

• Zalaže se za manje ’moćnu državu’, za manje uplitanja u ekonomsku sferu, za decentraliziranu socijalnu državu temeljenu na socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama

• Traži se više inicijative i odgovornosti od pojedinaca, obitelji i lokalne zajednice te se u tom smislu potiču privatno-javna partnerstva i socijalno poduzetništvo

• Težište je na osnaživanju odgovornosti obitelji i lokalnih zajednica

Socijalizam• socijalizam je društveno - ekonomska formacija koja

nastupa nakon revolucionarnog sloma kapitalizma

• I trebao je činiti prijelaz iz klasnog društva u besklasno

• sva proizvodnja sredstava u općedruštvenom vlasništvu, a višak proizvoda je također opće vlasništvo

• socijalizam je, za Marxa, društvo koje će konačno rješiti pitanje slobode ljudskog rada

• većina poznatih komunističkih zemalja su sebi pripisivale pridjev “socijalistička”

• četiri značenja pojma komunizam– Ideja besklasnog društva, potpune jednakosti– Ideologija utemeljena na ukidanju privatnog vlasništva i

uspostavi zajedničkog– Politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih

partija u svijetu– Politički sustav jednostranačke vlasti

• komunizam definiran u “Komunističkom manifestu”

• Na kraju se pokazalo da je ideja diktature proletarijata pretvorena u opravdanje osobnih diktatura

Socijalizam i komunizam

Socijalizam• U ekonomskom smislu država dominira

gospodarstvom

• Vrijednost ‘jednakosti’ dominira nad slobodom (osobne slobode često ugrožene, privatno vlasništvo također)

• Radnička klasa je ‘povlašteni stalež’

• Socijalna politika je dio ukupne politike socijalizma.

SOCIJALDEMOKRACIJA:Nastanak i razvoj

• Javlja se krajem 19./ početkom 20. stoljeća

• Začetnici: marksisti koji vjeruju da je prijelaz u socijalističko društvo moguće postići kroz demokratsku evoluciju, a ne revolucijom

• Tijekom I. svj. rata – stvorile su se dvije frakcije u radničkom pokretu

• Obilježja tradicionalne socijaldemokracije Reformizam Parlamentarizam Odbacivanje diktature i revolucije

reformistički socijalisti - socijaldemokrati (bliži E. Burkeu nego K. Marxu)

revolucionarni socijalisti – komunisti

Nastanak i razvoj• Do sredine 20. st. socijaldemokrati su promicali čvrste

zakone o radu, nacionalizaciju industrije i jaku socijalnu državu (welfare state)

• U drugoj polovini 20. st. većina se socijaldemokrata distancirala od marksizma i klasne borbe

• Među socijaldemokratima dolazi do novog raskola

1. oni koji su i dalje smatrali da je potrebno srušiti kapitalizam

(kroz reforme) – demokratski socijalisti

2. oni koji su smatrali da kapitalizam treba prilagoditi i poboljšati raznim mjerama kroz instrumente socijalne

države i tako ga učiniti humanijim – socijaldemokrati

Nastanak i razvoj• Druga frakcija postaje dominanta nakon II. svj. rata -

“zlatno doba socijaldemokracije” (posebno Švedska, Austrija, Njemačka)

• A. Crossland - socijaldemokratski model: Liberalna demokracija Mješovito gospodarstvo Izgrađena država blagostanja Keynezijanska gospodarska politika Vjera u društvenu jednakost

Moderna socijaldemokracija

• “zlatno doba” potopljeno 80-ih s valom neokonzervativizma i neoliberalizma (gospodarska, energetska i ekološka kriza)

• Od 1980-ih – većina socijaldemokratskih stranaka je prihvatila “treći put”

• Zalažu se za mješovitu ekonomiju – koja treba biti kapitalistička ali s jakom socijalnom državom i adekvatnim socijalnim servisima

• Socijaldemokracija danas: ne vidi sukob između kapitalističke tržišne ekonomije i socijalne države; nastoji reformirati kapitalizam u smjeru stvaranja i održavanja socijalne države

• Mnoge socijaldemokratske stranke se orijentiraju prema specifičnim područjima ljudskih prava i ekologije (Zeleni…)

• Socijaldemokratske stranke - među najvećim političkim strankama u većini zemalja Europe danas

Socijaldemokracija – implikacije u ekonomskim i socijalnim pitanjima:

Privatna poduzeća – sa strogom zaštitom interesa radnika, potrošača i malih poduzeća

Širok sustav socijalne sigurnosti (za ublažavanje posljedica siromaštva i rizika gubitka dohotka)

Osiguranje kvalitetnog obrazovanja, zdravstva, brige za sve građane kroz državne mehanizme

Viši porezi – posebno za skupine s većim prihodima Široki sustav socijalnih prava (minimalna plaća,

radni uvjeti..) Zakoni o zaštiti okoliša

Kršćanska demokracija: temelji SNC

• Socijalni nauk Crkve ima tri dimenzije:1. Teorijska

• iznesena kroz crkvene dokumente2. Povijesna

• ogleda se u primjeni načela na konkretno društvo tijekom povijesti

3. Praktična• odnosi se na operacionalizaciju i primjenu načela nauka u

svakodnevnom životu

• Metoda socijalnog nauka temelji se na viđenju, prosudbi i djelovanju

Kršćanska demokracija-načela SNC

• Crkveni socijalni nauk počiva na nekoliko načela:1. Konkretna ljudska osoba i njezino dostojanstvo

Dostojanstvo osobe temelji se na vjerovanju da je čovjek stvoren na sliku i priliku Boga

Ono se može zaštititi samo zajamčenim ljudskim pravima2. Solidarnost (uzajamništvo)

Tumači se kao kršćanska krepost naspram čisto liberalistički shvaćenog egoističnog individualizma

Kršćanska demokracija-načela SNC

3. Supsidijarnost Društvo višeg reda se ne smije miješati u nutarnji život nižega

reda lišavajući ga njegovih nadležnosti, te mu mora pomagati u slučaju nužde

4. Sudioništvo ili participacija Podrazumijeva pravo čovjeka kao osobe na sudjelovanje u

svekolikom društvenom razvoju5. Sveopća namjena dobara

Zemaljska dobra su namijenjena svim ljudima kako bi zadovoljili svoje pravo na život

6. Načelo zajedničkog dobra Podrazumijeva ukupnost onih društvenih uvjeta koji ljudskim

bićima dopuštaju i pospješuju cjelovit razvoj njihove osobnosti

Kršćanska demokracija-uloga države

• Državna i javna vlast moraju skrbiti za zajedničko dobro

• Država je pripomoćna služba, ustanova u čovjekovoj službi

• Državni upravljači trebaju djelovati tako da im cilj bude blagostanje zajednice i pojedinaca

• Dakle, svrha je države skrb za zajedničko i opće dobro te dobro pojedinaca

• Ona mora brinuti za sve društvene slojeve (osobito radničke), mora jamčiti svim društvenim slojevima slobodu djelovanja

Kršćanska demokracija-uloga države

• SNC i njegovo učenje kritizira:– socijalizam – jer se protivi naravnim pravima pojedinca i

iskrivljuje dužnost države

– liberalizam – jer osobnu slobodu stavlja iznad svega, ističe načelo vlastitog probitka i isključuje solidarnost

– nacionalizam – izolira narode, radeći protiv njihova istinskog dobra

– odbacuje totalitarizam, diktaturu, preferirajući demokraciju na kršćanskim načelima

Faze kršćanske demokracije

1. Oblikovanje kršćanske demokracije (1891-1932)

– Oblikovanjem crkveno socijalne doktrine sredinom 19. stoljeća javile su se kršćansko-demokratske i narodne stranke

– Prvi kongres kršćansko-demokratskih i narodnih stranaka održan je u Kölnu 1932. godine

Faze kršćanske demokracije2. Obnova kršćanske demokracije (1947- ) Robert Schuman, Alcide De Gasperi, and Konrad

Adenauer –osnivači Europske unije (1950)

– Poslije II. svjetskog rata u europskim su zemljama obnovljene kršćansko-demokratske i narodne stranke

– 1965. osnovana je Europska unija kršćanskih demokrata – Dva glavna cilja su:

1. Stvaranje Europske unije2. Udruživanje ljudi u stranke kršćansko-demokratskog usmjerenja

– Osnovne vrijednosti za koje se zalažu: čovjek kao osoba, društvo kao zajednica, pravednost, solidarnost, duhovni i kulturni pluralizam, odgovornost pred Bogom i ljudima, sloboda i jednakost

3. Faza Danas EPP- – European People’s Party. (CDU, CSU, Fidesz u Mađ,OVP-Narodna

stranka Austrije itd, HDZ i HSS iz Hrvatske)