ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - mzoip.evolare.host25.com · elaborat zaŠtite okoliŠa nositelj zahvata: komunalac d.o.o. rekonstrukcija postojeĆeg ureĐaja za proČiŠĆavanje otpadnih

d.o.o.ZA PROJEKTIRANJE I SAVJETOVANJE U ZAŠTITI OKOLIŠA

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

NOSITELJ ZAHVATA:KOMUNALAC D.O.O.

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA DELNICA

U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENU ZAHVATA:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

d.o.o.

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENU

ZAHVATA: REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA DELNICA Str. 1 od 72

Naručitelj: KOMUNALAC – Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Delnice

PREDMET:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI

PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA IZMJENU ZAHVATA:

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG UREĐAJA ZA

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA DELNICA

Oznaka dokumenta: RN/2015/0012

Izrađivač: VITA PROJEKT d.o.o. Zagreb

Voditelj izrade: Domagoj Vranješ mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing.

Suradnici:

Ena Bićanić Marković, mag.ing.prosp.arch.

Monika Škegro, mag.biol.exp.

Martina Rezo, mag.oecol. et prot. nat.

Petar Krešimir Žderić, dipl.ing.građ.

Mr.sc. Lovro Hrust, mag.phys. et geophys.

Datum izrade:

Broj revizije:

Srpanj, 2015.

0

M.P.

d.o.o.





0. UVOD ........................................................................................ 4

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................... 6

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata ................................................................. 6

1.2. Tehničko-tehnološki proračun uređaja .................................................. 17

1.3. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata 26

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................. 27

2.1. Lokacija ................................................................................................. 27

2.2. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima .................................. 28

2.2.1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije .............................................28

2.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Delnica .....................................................29

2.3. Opis lokacije zahvata............................................................................. 31

2.3.1. Geografski položaj ................................................................................31

2.3.2. Meteorološke i klimatske značajke lokacije ...............................................32

2.3.3. Geološke i seizmičke značajke lokacije ....................................................34

2.3.4. Hidrogeološke značajke .........................................................................37

2.3.5. Hidrološke značajke ..............................................................................38

2.3.6. Stanje vodnih tijela ...............................................................................39

2.3.7. Bioekološke značajke područja zahvata ...................................................48

2.3.8. Zaštićena područja prirode .....................................................................49

2.3.9. Klasifikacija staništa ..............................................................................51

2.3.10. Ekološka mreža ....................................................................................53

2.3.11. Krajobraz .............................................................................................55

2.3.12. Kulturna baština ...................................................................................56

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...

............................................................................................. 57

3.1. Pregled mogućih utjecaja na okoliš tijekom gradnje ............................. 57

3.2. Pregled mogućih utjecaja tijekom korištenja zahvata ........................... 60

3.3. Pregled mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja .......................... 64

3.4. Pregled mogućih utjecaja u slučaju akcidentnih situacija (ekološke

nesreće) ........................................................................................................... 64

3.5. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................... 64

3.6. Obilježja utjecaja .................................................................................. 64

d.o.o.





4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA

OKOLIŠA ...................................................................................... 65

5. ZAKLJUČAK ........................................................................... 65

6. IZVORI PODATAKA ............................................................... 66

6.1. Projekti, studije i radovi ........................................................................ 66

6.2. Prostorno-planska dokumentacija ......................................................... 66

6.3. Propisi ................................................................................................... 67

7. PRILOZI ................................................................................ 68

d.o.o.





0. UVOD

Predmet Elaborata zaštite okoliša u postupku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš je izmjena zahvata rekonstrukcije postojećeg uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Grada Delnica.

Zahvat se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, Grad Delnice na k.č. br.: 12070, k.o.

Delnice. Podaci o nositelju zahvata su slijedeći:

NOSITELJ ZAHVATA: KOMUNALAC – VODOOPSKRBA I ODVODNJA D.O.O.

SJEDIŠTE: FRANA SUPILA 173

51 300 DELNICE

TEL: 051/829 340

E- MAIL: [email protected]

MB: 040317841

OIB: 13670112490

IME ODGOVORNE OSOBE: BORO TOMIĆ, DIREKTOR

Za rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnice izrađena je slijedeća

dokumentacija:

Idejni projekt (Ecoina d.o.o. Zagreb, br.pr. 1133-IP-02, studeni 2010.)

Glavni projekt (Ecoina d.o.o. Zagreb, Z.O.P. 1345-GP, svibanj 2011.)

Izmjena i dopuna idejnog projekta - uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

(Prongrad biro d.o.o., oz. pr. 22-2014., ožujak 2015.)

te je ishođena:

Lokacijska dozvola (Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, ispostava

Delnice, Klasa: UP/I-350-05/10-03/70, Urbroj: 2170/1-07-03/2-10-13 od 24.

prosinca 2010.g.)

Potvrda glavnog projekta (Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ,

ispostava Delnice, Klasa 361-03/11-01/14, Urbroj: 2170/1-03-03/4-11-5 od 09.

lipnja 2011.g.).

Kako je zbog planirane izmjena zahvata u dijelu drugačijeg rasporeda i promjene gabarita

pojedinih građevina uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ocijenjeno da je došlo do

promjene lokacijskih uvjeta, potrebno je provesti postupak izmjene i dopune lokacijske

dozvole za rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnice.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) (Prilog II., Popis zahvata

za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je

nadležno Ministarstvo), izmjena zahvata rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda, spada u kategoriju:

10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje

13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj

na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata

d.o.o.





procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene

utjecaja na okoliš.

Na temelju navedenog, a za potrebe daljnjeg postupka ishođenja dozvola za gradnju,

nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je ovaj

Elaborat zaštite okoliša sastavni dio.

Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka VITA PROJEKT d.o.o., Ilica 191, Zagreb, koja je

sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Klasa: UP/I 351-02/15-08/20,

Urbroj: 517-06-2-1-2-15-2, 13. ožujka, 2015. godine) ovlaštena za obavljanje stručnih

poslova zaštite okoliša, pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš,

uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš.

Navedeno Rješenje Ministarstva nalazi se u Prilogu 1.

Prilog 1) Ovlaštenje tvrtke VITA PROJEKT d.o.o. za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

d.o.o.





1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata

Planiranim zahvatom predviđena je rekonstrukcija postojećeg uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda (UPOV) Delnice za II. stupanj pročišćavanja na lokaciji i unutar granica

obuhvata postojećeg uređaja. Postojeći uređaj UPOV izgrađen je 1987. godine na lokaciji

Kalvarija, na sjeveroistočnom rubu naselja Delnice, površina namijenjena za izgradnju

uređaja je definirana zaštitnom ogradom u veličini 3.190 m2. Značajnija rekonstrukcija

uređaja, u tehnološkom pogledu neprimjerena, izvršena je 1995. godine i nakon nje je

uređaj doveden u današnje stanje. Opterećenje UPOV-a Delnice iznosi 6.600 ES te je

zastupljen mješoviti sustav odvodnje.

Otpadne vode gravitacijski dotječu na uređaj i preko ulaznog razdjelnog okna se

usmjeravaju na grubu automatsku rešetku koja je dimenzionirana na vrijednost

maksimalnog dotoka Qmax= 80,0 L/s. Veličine svijetlih otvora između štapova rešetke su

s= 20 mm, što znači da se na rešetki zadržavaju svi krupniji otpadni materijali veći od 15-

20 mm. Izdvojeni otpadni materijal se odlaže u prihvatni kontejner i povremeno odvozi na

komunalno odlagalište. Gruba automatska rešetka je od padalina i insolacije zaštićena

nadstrešnicom. Automatski rad rešetke je preko pneumatskih nivosondi usklađen s

razinama vode u kanalu ispred i iza rešetke. Gruba automatska rešetka predviđenog tipa

(RAKEMAX 3300 x 452 x 20) za tehnološke potrebe (rad, održavanje) ne troši vodu, te

nema bojazni od smrzavanja tijekom zimskih mjeseci s izraženim niskim temperaturama.

Sam kanal automatske rešetke je natkriven/zaštićen poliesterskim rešetkastim pločama s

gumenim pokrovom.

Na obilazni cjevovod oko uređaja su priključene i preljevne otpadne vode iz ulazne crpne

stanice i crpne stanice ispred SBR - reaktora, te pročišćene otpadne vode i kanalizirane

oborinske vode nakon prethodne obrade na separatoru ulja. Ulazno razdjelno okno je

opremljeno ručnim zapornicama. Nakon prolaza kroz automatsku rešetku, otpadne vode

gravitacijski dotječu u crpni zdenac s uronjivim kanalizacijskim crpkama u mokroj izvedbi

za podizanje voda na kompaktni uređaj za mehanički stupanj pročišćavanja. Crpke su u

režimu rada (1+1), a kapacitetom su usklađene s nazivnim kapacitetom kompaktnog

uređaja (Qmax= 60 L/s). Mogući višak voda u kišnim razdobljima s izraženijim vrijednostima

intenziteta oborina se iz crpnog zdenca rasterećuje u obilazni cjevovod u sklopu uređaja.

Preljev iz crpnog zdenca je zaštićen uronjenom pregradom radi sprečavanja otjecanja i

plivajućih tvari. Razvodi tlačnih cjevovoda crpki s priključkom na kompaktni uređaj,

uključivo i sve prateće cijevne armature, su predviđeni unutar objekta kompaktnog uređaja

radi lakše dostupnosti i olakšanih uvjeta održavanja. Kompaktni uređaj za mehaničku

predobradu otpadnih voda ugrađuje se kao nadzemna konstrukcija unutar zatvorenog

objekta. Kompaktni uređaj se sastoji od finog sita s prešom veličine svijetlih otvora ulaznog

bubnja s= 3 mm, podužnog aeriranog pjeskolova, podužnog mastolova s podužnim

zgrtačem i kosog spiralnog transportera za iznos pijeska iz uređaja. Zbog dimenzija

kompaktnog uređaja isti se ugrađuje u objekt uz pomoć dizalice preko stropa, a prije

završetka krovne konstrukcije. Na finom situ s prešom s veličinama svijetlih otvora ulaznog

bubnja s= 3 mm se iz otpadnih voda izdvajaju svi organski i anorganski otpadni materijali

veći od 2-3 mm, dio pijeska te dio masnoća. U preši finog sita se izdvojeni otpadni

materijali dalje obrađuju – prešaju i djelomično dehidriraju. Prešanjem se volumen

otpadnog materijala smanjuje za oko 35 % u odnosu na početni volumen, a „obrađeni“

materijal ima koncentraciju suhih tvari 35-40 % ST. „Obrađeni“ materijal se odlaže u

kontinuiranu zatvorenu plastičnu vreću oslonjenu u prihvatni kontejner. Kontinuirana vreća

je izrađena od biorazgradive plastike. Izdvojeni pijesak, u značajnoj mjeri oslobođen

d.o.o.





organskih primjesa, se kosim pužnim transporterom iznosi iz kompaktnog uređaja i preko

kosog žljeba usmjerava u prihvatni kontejner.

Predviđeno je da se sakupljeni flotat iz spremnika u sklopu kompaktnog uređaja prazni,

preko ručnog ventila, u prijenosni plastični spremnik koji preuzima specijalizirana tvrtka

za odvoz i daljnju obradu. Iskustva s komunalnih uređaja u radu ukazuju da je nakon

propuštanja otpadnih voda kroz fina sita s veličinama svijetlih otvora s=3 mm, količina

izdvojenog flotata minimalna. Iskustveni podatak je da se iz otpadnih voda, prethodno

obrađenih na finim sitima (ili rešetkama- sitima) s veličinama svijetlih otvora s=3 mm, na

površini mastolova izdvaja minimalna količina flotata i pjene u vrlo tankom sloju. Tijekom

višemjesečnog rada uređaja će se registrirati stvarne količine i kakvoća izdvojenog flotata,

te će eventualno doći do korekcije gore opisanog rješenja na način da se ručna

manipulacija zamijeni automatskim postupkom (vijčana crpka s pripadajućim tlačnim

cjevovodom ili sl.). Izlazni cjevovod iz kompaktnog uređaja je priključen na crpnu stanicu

ispred SBR reaktora. Za zatvoreni objekt s kompaktnim uređajem je predviđeno grijanje u

zimskim mjesecima. Unutar ovog objekta se ugrađuje i filtarski uređaj za pročišćavanje

otpadnog zraka iz:

objekta kompaktnog uređaja,

ulazne kanalizacijske crpne stanice,

crpnog zdenca za prihvat tekuće frakcije sadržaja septičkih jama.

Na betonskoj ploči pod nadstrešnicom, paralelno uz grubu automatsku rešetku, se

ugrađuje i stanica za prihvat i primarnu obradu sadržaja septičkih i crnih jama. U

spremniku stanice je automatska fina rešetka s veličinama svijetlih otvora s= 6 mm.

Praktično iskustvo vezano uz ne samo Hrvatsku, već i sve zemlje Južne i Istočne Europe,

pokazuje da dominiraju nepravilno izgrađene septičke jame s neredovitim održavanjem i

odsustvom stručne kontrole, što znači da se komunalnim vozilima prazne na uređajima i

sadržaji s 5-6 % ST. Iz tog razloga se uspješno mogu primijeniti samo stanice s

automatskim rešetkama s prešama i veličinama svijetlih otvora s= 6 mm. Trajanje

pražnjenja sadržaja komunalnih vozila mora biti vremenski ograničeno na t≤ 15 min.

Na ulaznoj cijevi stanice nalaze se Perrot spojnica i elektromotorni zasun povezan s

pneumatskom nivosondom za registraciju razine medija u spremniku ispred bubnja fine

automatske rešetke. Na bubnju fine rešetke se zadržavaju svi sadržaji veći od 5-6 mm,

kosim pužnim transporterom se podižu u prešu na daljnju obradu (prešanje i djelomična

dehidracija). Prešanjem se volumen izdvojenog otpada smanjuje za oko 35 % u odnosu na

početni volumen, a finalni materijal ima koncentraciju suhih tvari od 35-40 % ST.

„Obrađeni“ otpadni materijal se odlaže u zamjenjivu plastičnu vreću. Kako se stanica

ugrađuje na otvorenom prostoru – pod nadstrešnicom, svi bitni dijelovi su zaštićeni

termoizolacijom s ugrađenim električnim grijaćim kabelima za zaštitu do -25 °C.

Tekuća frakcija iz stanice se gravitacijski usmjerava u ukopani betonski spremnik korisnog

volumena V= 16,0 m3 (sadržaj dvije pune komunalne cisterne). U ovom zdencu je

predviđena i jedna uronjiva kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi za doziranje dijela

sadržaja u ulaznu crpnu stanicu. Betonski spremnik / crpna stanica za tekuću frakciju iz

obrade sadržaja septičkih i crnih jama je opremljen i uronjenim propelernim mješačem za

osiguranje gibanja (sprečavanje segregacije) sadržaja spremnika. Oblikovano dno

spremnika s kosim kinetama, omogućava kružno strujanje sadržaja i čišćenje bočnih

stranica spremnika. Tekuća frakcija sadržaja septičkih i crnih jama je prethodno prošla

kroz rešetku otvora s = 6 mm. Zbog osiguranja pune funkcionalnosti biološkog

pročišćavanja u SBR- reaktorima, preporučljivo je (čak i nužno) reducirati veličinu

preostalih otpadnih materijala veličina 5-6 mm na 2-3 mm „provlačenjem“ i tekuće frakcije

d.o.o.





kroz kompaktni uređaj za mehanički stupanj pročišćavanja (fino sito sa s = 3 mm). Sadržaj

spremnika se prazni/dozira uronjivom kanalizacijskom crpkom kapaciteta Q = 2,0 L/s sa

tlačnim cjevovodom do ulazne crpne stanice DN65 (v = 0,60 m/s). Crpka je opremljena

sjekačem na usisnom dijelu, dakle s "usitnjavanjem" otpadnih sadržaja na veličinu do Ø

3mm. Opterećenje stanice u hidrauličkom smislu je zanemarivo u odnosu na ukupno

hidrauličko opterećenje uređaja. No, kako vrijednosti organskih opterećenja sadržaja

septičkih jama mogu varirati u vrlo širokom rasponu, za sada je proračunom biološkog

stupnja pročišćavanja predviđena ograničena količina, odnosno Q= 0,20 m3/ ciklusu SBR-

a. Tijekom probnog rada uređaja i temeljem dobivenih rezultata mjerenja radnih

parametara bit će moguće eventualno korigirati naprijed navedene veličine opterećenja. U

ovom momentu je procjena da će biti moguće prihvatiti i do Q1= 0,50 m3/ ciklusu SBR-a.

Biološka obrada pročišćavanja

Crpna stanica ispred SBR- reaktora – kako se radni ciklus naizmjeničnog punjenja SBR-

reaktora odvija kontinuirano nije potrebno u shemi uređaja predvidjeti retencijski bazen

ispred SBR- reaktora. U crpni zdenac gravitacijski dotječu sljedeće kategorije otpadnih

voda:

otpadne vode nakon prethodne mehaničke predobrade,

filtrat iz spiralne preše za strojnu dehidraciju mulja i voda iz modula mokrog

scrubbera za obradu otpadnih plinova,

preljevne vode iz silosa za mulj (isključivo u incidentnim situacijama).

Povremeni višak otpadnih voda kod dotoka većih od Qmax= 45 L/s se rasterećuje u obilazni

cjevovod u sklopu uređaja. Preljevna cijev DN250 je zaštićena uronjenom pregradom radi

sprečavanja ispuštanja u kolektor (recipijent) plivajućih tvari. U crpni zdenac se ugrađuju

dvije uronjive kanalizacijske crpke u režimu rada (1+1). Zajedničkim tlačnim cjevovodom

DN200 se otpadne vode dovode do sredine SBR- reaktora gdje se, preko elektromotornih

zasuna, usmjeravaju u jedan ili drugi bazen u ciklusima njihovih punjenja.

SBR reaktori

Za pojave oborina kroz duže vremensko razdoblje u ciklusu punjenja bazena i aeracije

ukupna visina vode u SBR reaktorima će iznositi 6,0 m. Kruna bazena je izdignuta 0,6 m

iznad moguće maksimalne razine vode. Biološki stupanj pročišćavanja obuhvaća i postupak

istovremene aerobne stabilizacije mulja, te intermitirajuće denitrifikacije koja smanjuje

moguće emisije neugodnih mirisa (stambeni i proizvodni pogoni su u okruženju uređaja)

te se (relativno) ravnomjerno oslobađa određena količina kisika čime se utječe na sniženje

pogonskih troškova uređaja. Za razdiobu unesenog komprimiranog zraka u fine mjehuriće

zraka, odnosno za samo miješanje sadržaja bazena u ciklusu denitrifikacije otpadnih voda

predviđen je po jedan uronjeni aerator-mješač za svaki bazen. Komprimirani zrak se

cjevovodima doprema do spoja na fleksibilno crijevo aeratora-mješača i dalje na razdjelni

prsten za razdiobu zraka. Razdjelni prsten zraka je zasebna konstrukcija smještena ispod

rotora aeratora-mješača. U intermitirajućim ciklusima denitrifikacije aeratori-mješači

funkcioniraju samo kao mješači, jer se prekida doprema zraka/kisika preko programatora

u sklopu automatike. Puhala za opskrbu SBR reaktora potrebnim zrakom/kisikom se

ugrađuju unutar postojećeg upravno-pogonskog objekta. Za svaki SBR reaktor predviđeno

je po jedno puhalo te treće istog tipa i tehničkih karakteristika kao pričuvno za obje linije

aeracije. Puhala se isporučuju u zvučno izolirajućim kabinama i upravljana su putem

frekventnih pretvarača. Prostorija puhala je opremljena ventilatorom za izmjenu zraka i

izuzimanje topline (rad puhala). Na ulaznim vratima su predviđene žaluzine potrebne

površine za unos vanjskog svježeg zraka. Dimenzije, snaga motora i broj okretaja

d.o.o.





uronjenih aeratora-mješača usklađeni su sa zahtjevom jednolikog miješanja sadržaja SBR

bazena. Za svaki SBR reaktor je predviđen po jedan dekanter za izuzimanje pročišćenih i

izbistrenih otpadnih voda. Dekanteri plivaju na površini vode i, ovisno o razini vode u

bazenima, „klize“ po vodilicama ugrađenim u bazene. Graničnicima na vodilicama definiran

je donji položaj dekantera (završen ciklus izuzimanja pročišćenih otpadnih voda iz SBR

reaktora). Preko kontaktnih prekidača, a vezano uz cikluse rada SBR- reaktora, otvaraju

se i zatvaraju preljevni zazori dekantera. Ponuđeni tipovi dekantera imaju i po jednu

dodatnu mogućnost regulacije. Ukoliko se, u pravilu moguće kod najnižeg položaja

dekantera, registrira povećana zamućenost (suspendirane tvari) u pročišćenoj vodi,

automatski se zatvaraju preljevni zazori dekantera. Postupak izuzimanja pročišćenih

otpadnih voda se ponovno uspostavlja u sljedećem radnom ciklusu. Ponuđeni tip dekantera

je tako konstruiran da onemogućava (potopljeni preljev na dekanteru) uvlačenje

površinske vode u debljini sloja d = 20 cm kako bi se spriječilo ispuštanje eventualnih

plivajućih tvari izdvojenih na površini SBR reaktora. Dekanteri za izdvajanje pročišćenih

otpadnih voda se sastoje, obzirom na deklarirani kapacitet, od Q = 187 L/s, od:

plivajućeg dijela na vodilicama,

fleksibilnih cijevi za izuzimanje navedene količine vode - 4 kom po DN150,

sabirnog horizontalnog cjevovoda DN300 iz SBR – bazena.

Sastavni dio dekantera, u tehnološkom smislu, čine elektromotorni zasuni DN300 ugrađeni

na ispušnim cijevima u zasebnim oknima. Višak organskog mulja iz SBR reaktora se izdvaja

uronjenim kanalizacijskim crpkama u mokroj izvedbi – po jedna crpka je u svakom

reaktoru. Za postupak pročišćavanja SBR tehnologijom predviđeni / ponuđeni su sljedeći

radni ciklusi:

punjenje/ aeracija/ denitrifikacija u trajanju 4,0 sati; u ovoj fazi dolazi do

razgradnje ugljikovih spojeva, te nitrifikacije amonijaka (aerobna podfaza), ali i

denitrifikacije u anoksičnim uvjetima (podfaza miješanja sadržaja bazena bez unosa

zraka/ kisika). Predviđene su dvije anoksične podfaze u trajanju po 30 min (ukupno

1 sat).

aeracija/ denitrifikacija s trajanjem ciklusa daljnja 2 sata; u ovoj fazi se dovršava

proces razgradnje ugljikovih spojeva do II. stupnja pročišćavanja uvjetovanog za

kakvoću efluenta. U sklopu ove faze je predviđena i jedna anoksična podfaza

(miješanje sadržaja bazena bez unosa zraka).

postupak taloženja u trajanju 1 sat – u ovoj fazi je uređaj u mirovanju. Formirane

flokule aktivnog mulja se talože prema dnu bazena, dok se u gornjem dijelu formira

sloj izbistrene vode.

dekantiranje i izuzimanje viška mulja u trajanju 1 sat – izbistrena (pročišćena) voda

se preko dekantera prazni iz bazena. U prethodnom opisu dekantera dat je način

njihovog rada. Praženjenje pročišćenih otpadnih voda završava kada plivajući

dekanter dosegne kontaktni prekidač (visinski prilagođen projektiranoj donjoj visini

vode u bazenu). Prije završetka ove faze radnog ciklusa uronjivom kanalizacijskom

crpkom se iz SBR-bazena izdvaja i višak istaloženog organskog mulja.

Trajanje jednog radnog ciklusa traje, dakle, 8 sati, odnosno uređaj je projektiran za rad sa

6 ciklusa/ dan. SBR reaktori imaju pomak u fazama rada s međusobno usklađenim

ciklusima iz čega slijedi da u tehnološkoj shemi uređaja nije potrebno izgraditi retencijski

bazen ispred SBR reaktora. Prikaz rada oba SBR reaktora s pomakom u radnim ciklusima

(i fazama pojedinih ciklusa) je prikazan u Tablici 1.1.-1.

d.o.o.





Tablica 1.1.-1. Prikaz rada oba SBR reaktora s pomakom u radnim ciklusima (i fazama pojedinih ciklusa)

Sat 1 2 3 4 5 6 7 8

SBR 1 Punjenje/ aeracija/ denitrifikacija Aeracija/ denitrifikacija

Taloženje Dekantiranje

SBR 2 Dekantiranje Taloženje Aeracija/ denitrifikacija

Punjenje/ aeracija/ denitrifikacija

Registracija količina i kakvoće pročišćenih otpadnih voda

Preko dekantera se pročišćene otpadne vode ispuštaju u kanal položen paralelno sa SBR

bazenima. U kolektoru je predviđen betonski otvoreni profilirani kanal u koji se ugrađuje

mjerni kanal tipa Khafagi-Venturi s povišenim bočnim stranicama. Kanal je izrađen od

polipropilena. U otvorenom dijelu kanala je montiran ultrazvučni mjerač razine, a Q/H

pretvarač s digitalnim očitavanjem trenutnih i sumarnih protoka je uvršten u lokalni

elektroormar za SBR reaktore i crpnu stanicu. Mjerni kanal Khafagi-Venturi je

dimenzioniran na maksimalnu količinu ispuštenih pročišćenih otpadnih voda. Zbog

tehnoloških karakteristika postupka pročišćavanja sa SBR reaktora, ispuštanje pročišćenih

voda je šaržno sa značajnim količinama ispuštenih tijekom jednog sata. Mjerač protoke

tipa Khafagi-Venturi na završnom dijelu kanala pročišćenih otpadnih voda je u funkciji

registracije trenutnih i sumarnih protoka, odnosno definiranja ispuštenih količina u

recipijent. Automatski uzorkivač za izuzimanje uzoraka pročišćenih otpadnih voda radi

njihove daljnje analize montiran je uz Khafagi-Venturi kanal. Programator automatskog

uzorkivača pročišćenih otpadnih voda je prilagođen specifičnostima rada SBR reaktora -

periodičko šaržno ispuštanje voda. Magnetno - induktivni mjerač protoka je predviđen u

sklopu zajedničkog tlačnog cjevovoda DN200 kojim se otpadne vode usmjeravaju u SBR

reaktore. Ovaj mjerač protoke je u funkciji izbora optimalnih režima rada SBR reaktora u

uvjetima promjenjivih vrijednosti opterećenja tijekom probnog rada a i kasnije u

eksploataciji.

Tehnološka linija strojne dehidracije viška organskog mulja

Za strojnu dehidraciju izdvojenog viška mulja iz SBR reaktora predviđena je spiralna preša

tip RoS3Q440 iz proizvodnog programa tvrtke HUBER SE. Zbog dobrih tehničkih

karakteristika i ekstremno niskih eksploatacijskih troškova spiralne preše su naišle na vrlo

široku primjenu kod uređaja manjih i srednjih kapaciteta u Europi i SAD-u. Proveden je i

niz testiranja rada spiralnih preša na tehnološki različitim uređajima, te je nedvojbeno

potvrđeno da preše rade uspješno i kod izuzimanja viška mulja s direktnim usmjeravanjem

u spiralne preše, dakle bez interpolacije gravitacijskog zgušnjača mulja. Spremnik mulja –

tehničko rješenje biološkog pročišćavanja sa SBR reaktorima rezultira diskontinuiranim

izdvajanjem viška mulja po radnim ciklusima tijekom cijela 24 sata. Ta specifičnost

rezultira nužnošću izvedbe jednog spremnika (silosa) mulja dimenzioniranog na prihvat

dvodnevne količine viška mulja (neradna nedjelja!). U spremniku se ne ugušćuje mulj, već

se homogenizira i izuzima za postupak strojne dehidracije. Iz predostrožnosti da bi i

prethodno aerobno stabilizirani mulj dvodnevnim retencioniranjem mogao biti izborom

neugodnih mirisa (manjeg intenziteta), u spremnik se ugrađuje uronjeni aerator- mješač.

Aerator-mješač, preko usisne vertikalne cijevi, unosi atmosferski zrak u sadržaj spremnika

i distribuira ga u krupnim mjehurićima zraka. Rad uronjenog aeratora- mješača je

povremen, tijekom dana. Točan režim njegovog rada će biti definiran tijekom probnog rada

uređaja. Na spremniku mulja je predviđen i sigurnosni (incidentni) preljev s povratom

gravitacijskim cjevovodom DN200 u crpnu stanicu ispod SBR reaktora. Na ovaj cjevovod

d.o.o.





je priključen i filtrat iz procesa strojne dehidracije mulja i voda od ispiranja otpadnog zraka

(mokri filter). Prethodno je navedeno da je „srce“ tehnološke linije strojne dehidracije

spiralna preša (P= 1,50 kW). Mulj se dobavlja s dna spremnika vijčanom crpkom

upravljanom putem frekventnog pretvarača. Na tlačnom cjevovodu do spiralne preše je

ugrađen statički mješač u kojem dolazi do potpunog miješanja mulja i otopine

polielektrolita. Priprema otopine polielektrolita se odvija u automatskoj stanici iz

koncentrata polielektrolita. U spiralnoj preši je filtracijski konus koji se sastoji iz tri sekcije/

zone:

zona separacije s veličinama okanaca 0,4 mm,

zona uguščivanja s veličinama okanaca 0,2 mm,

zona prešanja s veličinama okanaca 0,1 mm.

Sama spiralna preša ima dvije promjenjive veličine/ mogućnosti uspostavljanja visokog

postotka suhih tvari u muljnom kolaču u ovisnosti o koncentraciji suhih tvari u izdvojenom

mulju i njegovim karakteristikama, i to:

regulacijom broja okretaja pužnice u filtracijskom konusu

položajem/ udaljenošću konusnog prstena na mjestu iznošenja mulja iz spiralne

preše; predviđena je regulacija položaja konusa pneumatskim putem (kompresor)

Muljni kolač se kosim pužnim transporterom koritastog tipa iznosi iz objekta na daljnji

stupanj obrade vapnom. Tehnološka linija strojne dehidracije mulja smještena je unutar

zatvorenog objekta s pročišćavanjem otpadnih plinova; objekt je grijan elektrogrijalicama.

Filtrat iz spiralne preše se gravitacijski usmjerava u zdenac crpne stanice ispred SBR

reaktora, miješa sa sirovim otpadnim vodama i prolazi sve cikluse biološkog pročišćavanja.

Unutar zatvorenog objekta strojne dehidracije mulja ugrađuje se i filter za pročišćavanje

otpadnog zraka te posuda s pripadajućim sadržajima za predobradu plinova (amonijak)

nastalih kod reakcije dehidriranog mulja s mikroniziranim živim vapnom (CaO).

Daljnja obrada dehidriranog mulja vapnom

Strojno dehidrirani mulj se pužnim transporterom doprema u reakcijsku posudu u koju se

unosi putem pužnog dozatora i mikronizirano živo vapno. Miješanjem ovih medija

vertikalnim pužnim mješačem dolazi do potpune homogenizacije ovih medija, uz

istovremeno razvijanje topline od oko +70 °C i više, pojave otpadnih plinova (amonijak) i

prijelaza homogenizirane i stabilizirane mješavine mulj-vapno u izrazito lužnato područje

(potrebna vrijednost pH faktora je minimalno 12,0 kroz 3 dana). Odabrana je šaržna

dnevna obrada mulja vapnom za uređaje manjih kapaciteta u koju kategoriju spada i

uređaj Delnice. Nakon završene reakcije homogenizirana smjesa se hladi unutar reakcijske

posude, uz još 1-2 miješanja prije iznošenja pužnim transporterom na plato za

odležavanje. Tijekom rada uređaja ove radne cikluse će biti moguće definirati i programirati

cjelokupni postupak. Pri navedenim uvjetima obrade uništavaju se svi patogeni organizmi

(bakterije, virusi, paraziti). U mikrobiološkom smislu stabilizirani mulj je u potpunosti

neaktivan. Atraktansi u mulju su svedeni na tehnološki mogući minimum, pa mulj ne

privlači kukce, glodavce i ptice. Finalno obrađeni organski mulj ne emitira neugodne mirise,

sadržaj suhih tvari iznosi ≥35 % ST, a sadržaj organskih tvari do 30% (računato na suhu

tvar).

Obrađeni mulj se može koristiti:

kao gnojivo u poljodjelstvu (Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 038/2008))

za gnojidbu šumskih rasadnika,

d.o.o.





kao pokrivka na odlagalištima komunalnog otpada i sl.

Mokri scrubber za predčišćenje otpadnih plinova iz reaktorske posude mulj-vapno

(amonijak) - samostojeći spremnik volumena V= 300 L s integriranim sustavom za pranje

u kontrastruji otpadnih plinova vodom (razvod vode, sapnice) smješten je, radi zaštite od

smrzavanja u zaštićeni i grijani objekt strojne dehidracije mulja. „Isprani“ otpadni zrak se

dalje obrađuje, zajedno s otpadnim zrakom iz objekta, na zajedničkom kemijskom filteru

(suhi scrubber).

Pročišćavanje otpadnog zraka

Predviđena su dva odvojena filtarska uređaja i to za:

objekt predtretmana, ulazne crpne stanice i crpne stanice za tekući dio septika

(filter br.1); filter se montira unutar objekta predtretmana,

objekt strojne dehidracije mulja s prihvatom predobrađenog otpadnog zraka

nastalog u kontaktnom reaktoru mulj-vapno (filter br.2); filter se montira unutar

objekta dehidracije mulja.

U oba slučaja predviđeni su/ ponuđeni kemijski filteri (suhi scrubberi) s ispunom na čijoj

se površini adsorbiraju neugodni mirisi i potom razgrađuju otpadni spojevi iz plinova.

Prednost kemijskih filtera bi se mogla sažeti u sljedeće točke:

dimenzijama (malim) su filteri prikladni za ugradnju unutar objekata koji su, usput,

u zimskim mjesecima grijani,

za tehnološke potrebe rada filtera nije potreban priključak vode,

ispunu filtera je moguće kombinirati tako da se uklanjaju sumporovodici,

merkaptani, amonijak i organski amini (ili samo dio ovih spojeva ovisno o

konkretnim podacima dobivenih analizama).

Kod povećanih koncentracija karakterističnih spojeva otpadnog zraka ispuna filtera

razgrađuje i ovakve jače koncentracije (za razliku od biofiltera), ali se zato brže troši.

Procjena je da će ispunu filtera biti potrebno mijenjati jedanput godišnje. Predobrada

otpadnog zraka u kontaktnom reaktoru ugušćeni mulj - vapno se odvija na mokrom filteru

za koji je potrebno osigurati priključak vode. Mokri filter je, također, ugrađen unutar

objekta dehidracije mulja.

Grijanje objekata UPOV-a

Klimatske prilike u Delnicama uvjetuju osiguranje grijanja u prostorijama u kojima će

(povremeno) boraviti/raditi osoblje uređaja. U sustav grijanja iz kotlovnice su uključeni:

svi prostori na I. katu pogonsko - upravnog objekta,

prostor same kotlovnice (bez sezonskog spremišta peleta),

prostor s puhalima,

zatvoreni objekt mehaničke predobrade otpadnih voda.

Zatvoreni objekt strojne dehidracije mulja je također nužno grijati, no zbog udaljenosti od

kotlovnice ovaj objekt je izuzet iz sustava grijanja iz kotlovnice; grijanje objekta je

predviđeno elektrogrijalicama. Za sustav grijanja odabrano je rješenje s korištenjem

peleta; rješenje je karakterizirano nizom pozitivnih efekata, kao:

za kotlovnicu se koristi domaća jeftina i lako dostupna sirovina,

opterećenje emisijom CO2 u atmosferu je svedeno na nulu,

u usporedbi s kotlovnicom na lož ulje, koristi se jeftinija sirovina od one koju je, u

osnovi, nužno dobavljati iz uvoza,

d.o.o.





u usporedbi s elektrogrijačima raspoređenim po navedenim objektima, postiže se

dugoročno jeftinije rješenje.

Kotlovnica s pratećim sadržajima se ugrađuje unutar postojeće prostorije pogonsko -

upravnog objekta. Dio prostora za smještaj sezonskog spremnika peleta obujma 4 m3 je

protupožarnim zidom odvojen od kotlovnice (zaštita od požara, prašine i sl.) i ima kolni

prilaz za dovoz sirovine. Kotao na pelete do 35 kW s dnevnim spremnikom obujma 370 L

smješteni su u preostalom dijelu prostorije.

Mjerno - regulacijska oprema

U SBR reaktore se ugrađuje sljedeća mjerno - regulacijska oprema putem koje se

omogućava uspostavljanje optimalnih uvjeta rada uređaja s prilagodbom promjenjivim

uvjetima opterećenja.

Oprema za mjerenje suspendiranih tvari (tip SOLITAX sc, HACH LANGE)

Procesni senzor za mjerenje otopljenog kisika (tip LDO Senzor, HACH LANGE)

Digitalna REDOX - sonda (tip REDOX 1200-S; HACH LANGE)

Ultrazvučni mjerač razine vode u kompaktnoj izvedbi (tip SITRANS Probe LU;

HACH LANGE)

Ultrazvučni mjerač razine je projektiran za ugradnju i u spremnik mulja. U crpnim

stanicama u sklopu uređaja definiranje režima crpki (prema razinama vode u crpnim

zdencima) riješeno je pomoću nivosklopki.

Stupanj pročišćavanja otpadnih voda, mulja, otpadnog zraka te emisija buke

Naselje Delnice nalazi se u vodnom području rijeke Dunav, koje je u cijelosti sliv osjetljivog

područja. Recipijent pročišćenih otpadnih voda Delnički potok nije namijenjen za rekreaciju

i kupanje. Prema čl. 7. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN

80/13) komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje prije ispuštanja u vode u

osjetljivom području pročišćavaju se drugim stupnjem pročišćavanja za ispuštanja iz

aglomeracija s opterećenjem od 2 000 do 10 000 ES, u tu grupu spada i uređaj Delnice.

Prema istom Pravilniku granične vrijednosti emisija komunalnih otpadnih voda na uređaju

drugog stupnja (II) pročišćavanja prikazane su u Tablici 1.1.-2.

Tablica 1.1.-2. Granične vrijednosti emisija komunalnih otpadnih voda pročišćenih na uređaju drugog stupnja

(II) pročišćavanja

Pokazatelji Granična vrijednost Najmanji postotak

smanjenja opterećenja

1 2 3

Suspendirane tvari 35 mg/L 90

BPK5 (20 °C) 25 mg O2/L 70

KPKCr 125 mg O2/L 75

Projektom strojne dehidracije i daljnjim postupkom potpune stabilizacije vapnom u

obrađenom organskom mulju iz procesa pročišćavanja otpadnih voda biti će uništeni svi

patogeni organizmi. Cjelovita obrada otpadnog zraka iz objekata/prostora gdje nastaje vrši

se primjenom kemijskih filtera, odnosno mokrog scrubbera.

Puhala, kao najizraženiji izvor buke na uređaju su predviđena sa zaštitnim izolirajućim

kabinama. Ostala hidromehanička oprema koja nije uronjena u otpadne vode je

karakterizirana niskim snagama elektromotornih pogona s, također, niskim brojem

okretaja što znači i minimalnu do umjerenu emisiju buke u neposrednoj blizini.

Hidromehanička oprema uronjena u otpadne vode (kanalizacijske crpke, aeratori-mješači)

d.o.o.





nije izvorom pojačane buke. Prema Pravilniku o najvišim dostupnim razinama buke u

sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) najveća dopuštena razina buke na granici

parcele (ogradi uređaja) danju ne smije prelaziti vrijednosti 55 dB, a noću 40 dB.

Opterećenje recipijenta za vrijeme izvođenja radova na uređaju Delnice

Kako je riječ o postojećem uređaju koji se planiranim zahvatom rekonstruira i tehnološki

osuvremenjuje otpadne vode će i tijekom predmetnih radova dotjecati na uređaj (u

reduciranim količinama jer je planirano paralelno s radovima na uređaju odvijanje radova

na kompletnoj rekonstrukciji Supilove ulice). Stoga se u svrhu zaštite Delničkog potoka

predviđaju sljedeće mjere:

U sklopu pripremnih radova na uređaju izgraditi što žurnije obilazni cjevovod;

kroz to vremensko razdoblje otpadne vode dotječu na uređaj gravitacijski i

protječu kroz postojeće objekte uređaja

Odmah po privremenom usmjeravanju otpadnih voda u obilazni cjevovod

potrebno pristupiti rušenju postojećih objekata za mehaničku predobradu

otpadnih voda, te žurnoj izgradnji novih objekata; sva glavna hidromehanička

oprema za opremanje i osposobljavanje ovog dijela uređaja za rad je već

naručena/dobavljena, te je moguće rokove realizacije skratiti na realni

tehnički minimum.

Kroz vrijeme izgradnje i opremanja objekata biološkog pročišćavanja i linije

za obradu mulja otpadne vode, prethodno pročišćenje u postupku mehaničke

predobrade, će se ispuštati u obilazni cjevovod, odnosno u Delnički potok.

Opis građevinskih objekata

Dispozicija objekta dana je u Prilogu 2. Građevinski objekti UPOV-a Delnice su:

A Objekti predtretmana,

A1 Automatska rešetka i stanica za prihvat sadržaja septičkih jama,

A2 Objekt kompaktnog predtretmana sa uređajem za mehaničko pročišćavanje,

A3 Ulazna crpna stanica,

A4 Bazen sa crpkom za prihvat septika,

B SBR reaktori,

B1 Crpna stanica ispred SBR reaktora,

OM3 Zasunsko okno uz SBR 1,

OM4 Zasunsko okno uz SBR 2,

Mjerni kanal sa uzorkivačem i oknom za uzorkovanje,

C Linija obrade mulja,

C2 Silos za mulj,

C3 Strojna dehidracija mulja,

C4 Obrada muljan vapnom,

C5 Plato za obrađeni mulj,

D Postojeća upravno pogonska zgrada,

PrO1 novo ulazno okno,

Kolektor sa oknima OM1 i OM2 za odvod pročišćenih voda u crpnu stanicu B1,

Kolektor sa oknima OM6 i OM5 za odvod voda iz objekata obrade mulja,

PrO2 (novo okno) za prihvat preljevnih voda,

PrO3 (sanirano postojeće okno) za prihvat preljevnih i pročišćenih voda iz kojeg se

postojećim cjevovodom sve vode odvode u Delnički potok,

Asfaltna prometnica s objektima oborinske odvodnje u krugu UPOV-a.

d.o.o.





Prilog 2) Dispozicija objekta UPOV Delnice

Za prihvat otpadnih voda na UPOV-u Delnice potrebno je na mjestu postojećeg dovodnog

ulaznog okna izgraditi novo ulazno okno sa dva zatvarača kojim se usmjerava tečenje vode

na automatsku rešetku ili na obilazni cjevovod. Na njega se priključuje dovodni cjevovod

do AB kanala automatske rešetke i novi obilazni odvodni cjevovod do postojećeg okna

PrO3. Iz ovog okna se sve vode pročišćene i eventualno preljevne odvode postojećim

cjevovodom u Delnički potok. Ulazno okno i obilazni cjevovod potrebno je prvo izgraditi

kako bi se omogućilo nesmetano izvođenje radova na rekonstrukciji i dogradnji postojećeg

UPOV-a Delnice. Nakon izgradnje obilaznog voda predviđa se izgradnja objekata

predtretmana.

Objekti predtretmana su:

automatska rešetka koja se ugrađuje na AB kanal (od betona C 30/37) svijetlih

dimenzija 3,90 m x 0,70 m i svijetle visine 1,20 m s donjom pločom i zidovima

debljine po 30 cm,

objekt kompaktnog predtretmana je zidana konstrukcija svijetlih dimenzija 8,90

m x 4,50 m sa zidovima debljine po 30 cm, donjom pločom debljine 20 cm, a

temeljenje se vrši na trakastim temeljima širine 60 cm i visine 50 cm sa

nadtemeljnim zidom širine 30 cm i visine 50 cm. Za objekt je predviđena

izgradnja drvene krovne konstrukcije sa vučenim crijepom. U objektu se izvodi

spušteni strop – knauf ploče sa termičkom izolacijom od mineralne ili kamene

vune. Ukupna visina objekta od kote terena je do sljemena 7,78 m.

Pročišćene vode iz automatske rešetke dotječu gravitacijskim cjevovodom DN 400 u A3

ulaznu crpnu stanicu, a iz koje se otpadne vode crpe u kompaktni uređaj. Svijetle tlocrtne

dimenzije su 3,00x2,50 m i svijetle visine 2,80 m. Objekt je AB konstrukcija o betona

C30/37 sa donjom pločom i zidovima debljine 30 cm i gornjom pločom debljine 20 cm. U

CS je predviđen preljev kojim se u slučaju kvara ili zbog drugih razloga odvode preljevne

vode cjevovodom DN 300 u okno PrO2. Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama montira

se na AB ploču. Iz nje se pročišćene vode septika odvode u crpnu stanicu A4, a iz koje se

crpe u crpnu stanicu A3. Svijetle dimenzije crpne stanice A4 su potpuno iste kao crpne

stanice A3 i odvojeni su zajedničkim zidom debljine 30 cm. U ovom zidu je predviđen otvor

koji ima funkciju preljeva iz A4 u A3. Iznad automatske rešetke i stanice za prihvat sadržaja

septičkih jama predviđena je drvena nadstrešnica sa vučenim crijepom. Nakon izgradnje

objekata predtretmana, omogućiti će se mehaničko pročišćavanje otpadnih voda i moći će

započeti radovi na rušenju postojećih SBR bazena i izgradnja novih te izgradnja objekata

linije obrade mulja. SBR bazeni su predviđeni kao poluukopani AB objekti od betona C

30/37. Predviđena su dva bazena pojedinačnih svijetlih dimenzija 14,00 x 20,55 m, svijetle

visine 6,60m, korisne visine 6,00m. Donja ploča je debljine 45 cm, a zidovi 40 cm. Za

pristup na vrh predviđeno je AB stepenište širine 1,00 m i visine 2,80 m. Na kruni srednjeg

zida bazena predviđena je pješačka staza širine 1,5 mm te pješačka staza na južnom zidu

7,50 m x 1,20 m. Na stepeništu i pješačkim stazama predviđena je sigurnosno zaštitna

ograda Iz SBR bazena pročišćene otpadne vode se odvode u odvodni kanal koji se

priključuje na postojeće okno PrO3, a iz kojega otječu u Delnički potok. Na izlaznim

cjevovodima predviđena su zasunska okna sa elektromotornim zatvaračima. Na odvodnom

kanalu predviđen je mjerni kanal i okno za uzorkovanje – kontrolno okno. Plato oko bazena

je na koti 677,50 mnm, a kruna zidova bazena je na koti 680,30 mnm. B1 CS na ulazu u

SBR je AB konstrukcija od betona C30/37, a sastoji se od crpnog bazena i zasunskog okna.

U crpni bazen gravitacijski dotječu pročišćene otpadne vode sa kompaktnog uređaja.

Svijetle dimenzije crpnog bazena su 2,50 m x 2,50 m, svijetle visine 3,60 m, sa zidovima

d.o.o.





debljine 30 cm i gornjom pločom debljine 20 cm. Zasunsko okno je svijetlih dimenzija

2,50m x2,30m i svijetle visine 1,80m, sa stijenkama istih dimenzija kao crpnih bazen.

Objekti za obradu mulja su:

silos za mulj, svijetlog promjera 4,80 m i svijetle visine 4,10 m sa zidovima

debljine 40 cm i donjom pločom debljine 45 cm. Kota krune zida bazena je

680,30 mnm.

objekt strojne dehidracije mulja je zidana konstrukcija svijetlih dimenzija 6,40

m x 4,50 m sa zidovima debljine po 30 cm, donjom pločom debljine 20 cm, a

temeljenje se vrši na trakastim temeljima širine 60 cm i visine 50 cm sa

nadtemeljnim zidom širine 30 cm i visine 50 cm. Za objekt je predviđena

izgradnja drvene krovne konstrukcije sa vučenim crijepom. U objektu se izvodi

spušteni strop – knauf ploče sa termičkom izolacijom od mineralne ili kamene

vune. Ukupna visina objekta od kote terena je do sljemena 6,00 m.

objekt obrade mulja vapnom je zidana konstrukcija, poput prethodno opisanog

objekta, osim što je svijetlih dimenzija 3,70m x 4,50m.

plato za obrađeni mulj je zidana konstrukcija, zatvorena sa tri strane, otvorena

samo na jugoistočnoj strani za prihvat kontejnera.

Za pristup objektima na jugoistočnom dijelu UPOV-a predviđena je asfaltna prometnica

širine 3,00 m i duljine 54,30 m sa proširenjem na kraju na 8,50 m u duljini od 13,50 m sa

objektima za prihvat oborinskih voda. Oborinske vode se odvode na separator ulja i masti

i u okno PrO3. Za pristup objektima obrade mulja predviđena je prometnica širine 3,00 m

i duljine 24,20 m sa nogostupima širine 0,75 m i 1,50 m.

Postojeću upravno-pogonsku zgradu potrebno je rekonstruirati za ugradnju nove

strojarske i elektro opreme, izvršiti zamjenu krova, pročelja i ostaloga na način da se

dovede u funkciju sukladno zahtjevima novih objekata i opreme. U prizemlju objekta

predviđena je prostorija puhala, prostorija kotlovnice i skladišta peleta. Na katu objekta

predviđena je prostorija za smještaj elektroopreme, prostorija za boravak osoblja,

prostorija laboratorija i prostorija sanitarnih uređaja. Uz upravno-pogonsku zgradu

predviđena je montaža dizel agregata. Za protupožarnu zaštitu UPOV-a Delnice predviđena

je hidrantska mreža duljine 55 m od PEHD cijevi DN 110 s dva nadzemna hidranta.

Cjevovod hidrantske mreže i vodoopskrbni cjevovod za potrebe UPOCV-a priključuje se na

postojeći cjevovod u novom vodovodnom oknu uz ogradu UPOV-a.

d.o.o.





1.2. Tehničko-tehnološki proračun uređaja

Sustav odvodnje

Sustav odvodnje grada Delnica je mješoviti sustav odvodnje sa sljedećim kriterijima za

dimenzioniranje objekata uređaja:

mehanički stupanj Qmax= 60,0 L/s

biološki stupanj Qmax= 45,0 L/s (2x Qfek. max)

Ulazne vrijednosti opterećenja uređaja

UPOV DELNICE se izvodi (rekonstrukcija, dogradnja) za veličinu N= 6.600 ES. Hidrauličko

opterećenje uređaja prikazano je u Tablici 1.2.-1.

Tablica 1.2.-1. Hidrauličko opterećenje uređaja

Dotok m3/d m3/h l/s

Prosječni dotok, Qpr 640,94 26,71 7,42

Vršni satni, Qh / 80,12 22,26

Tuđe vode, 10%, Qtv 64,09 2,67 0,74

Sušni dotok, Qsuš 705,04 82,79 23,00

Kišni dotok, SBR , Qkiš-SBR / 162,91 45,25

Kišni dotok, Predt. , Qkiš-MPT / 216,00 60,00

Za pojedine karakteristične dijelove uređaja i faze pročišćavanja, usvojene su sljedeće

vršne vrijednosti hidrauličkih opterećenja:

a) Ulazna automatska gruba rešetka sa s= 20 mm

Qmax= 80 L/s (288 m3/h); svjesno je usvojena veća vrijednost hidrauličkog

opterećenja kako bi kod prvog intenzivnijeg kišnog dotoka nakon sušnog perioda i

moguća veća količina vršnog dotoka prošla kroz rešetku; rasterećenje moguće

povećane količine (Q= 20 L/s) je predviđeno u ulaznoj crpnoj stanici ispred

kompaktnog uređaja za mehanički stupanj pročišćavanja s izravnim priključkom na

glavni obodni kolektor u sklopu uređaja

b) Mehanički stupanj pročišćavanja (kompaktni uređaj)

Qmax= 60,0 L/s (216 m3/h); izlazni cjevovod iz kompaktnog uređaja je spojen na

crpnu stanicu ispred SBR-reaktora

c) Biološki stupanj pročišćavanja (SBR-ovi)

Qmax= 45 L/s; rasterećenje viška voda je u obodni kolektor u sklopu uređaja

Mjerodavne vrijednosti ostalih opterećenja

Prema provedenim ispitivanjima mjerodavne vrijednosti opterećenja sanitarno-potrošne

otpadne vode prikazane su u Tablici 1.2.-2.

Tablica 1.2.-2. Vrijednosti opterećenja sanitarno-potrošne otpadne vode

Parametar Konc. (mg/L) Dnevni teret (kg/d)

KPK 952,82 671,74

BPK5 566,81 399,60

Susp. tvari 441,44 311,57

Nuk (TKN) 69,44 48,96

Puk 11,36 8,01

N-NO3 1,10 0,78

d.o.o.





U inženjerskoj praksi razvijenih zemalja ne primjenjuje se pražnjenje sadržaja septičkih i

crnih jama na uređajima veličine N < 10.000 ES. Kako Hrvatska s obzirom na veličinu i

gustoću gradova nema niti će imati premreženu komunalnu infrastrukturu neizbježna su

kompromisna rješenja, odnosno prihvat sadržaja septičkih jama i na manjim uređajima,

ali u strogo kontroliranim uvjetima. Pokazatelji opterećenja sadržaja septičkih jama za

potrebe ovog projekta su procijenjeni prema DWA-A280 i prikazani u Tablici 1.2.-3.

Tablica 1.2.-3. Pokazatelji opterećenja sadržaja septičkih jama

Pokazatelj Prosjek Raspon Usvojeno za SBR*

KPK (homog.), mg/l 15.000 2.000 – 60.000 10.000

BPK5 (homog.), mg/l 5.000 1.000 – 20.000 3.500

Tal. tvari, ml/l 250 100 – 1.000 200

Susp. tvari, mg/l** 12.500 -- 8.000

TKN (homog.), mg/l 500 200 – 1.200 500

P (homog.), mg/l 150 50 - 400 150

Svakako je nužno navesti da koncentracije opterećenja sadržaja septičkih jama variraju u

vrlo širokom rasponu. Za dimenzioniranje objekata biološkog stupnja pročišćavanja

usvojeno je da količina tekuće frakcije sadržaja ne prelazi: 0,20 m3/ ciklusu. Tehnološkim

rješenjem predviđeno je šest ciklusa dnevno u SBR reaktorima, što znači da se dodaje

količina od 1,20 m3/dan (Tablica 1.2.-4.).

Tablica 1.2.-4. Dnevno opterećenje uređaja

Pokazatelj Opterećenje (kg/d)

KPK 12,0

BPK5 4,2

Susp. tvari 9,6

TKN 0,6

P 0,18

Tijekom rada uređaja, a temeljem planiranih ispitivanja, nije isključena mogućnost

povećanja količina sadržaja septičkih jama.

Prosječno dnevno opterećenje filtrata iz postupka strojne dehidracije, kod dosizanja

nazivnog opterećenja uređaja prikazano je u Tablici 1.2.-5.

Tablica 1.2.-5. Prosječno dnevno opterećenje filtrata iz postupka strojne dehidracije


KPK 64,60

BPK5 32,30

TKN 16,15

P 1,62

Filtrat se gravitacijski vraća u crpnu stanicu ispred SBR reaktora. Sumarni pregled dnevnog

opterećenja uređaja je prikazan u Tablici 1.2.-6.

Tablica 1.2.-6. Sumarni pregled dnevnog opterećenja uređaja


KPK 748,34

BPK5 436,10

Susp. tvari 321,17

TKN 65,71

P 9,81

d.o.o.





Proračun uređaja je baziran na sljedećim normama i preporukama:

Arbeitsblatt DWA-A 280 – Behandlung von Schlamm aus Kleinkläranlagen in

kommunalen Kläranlagen (2006.),

Standard ATV-DVWK-A 131 – Dimensioning of Single-Stage Activated Sludge Plants

(2000.)

Merkblatt DWA-M 210 – Belebunganlagen mit Aufstaubetrieb (SBR) (2009.)

Proračun i ponuđeno tehnološko rješenje uređaja temelji se na sljedećim glavnim zadanim

uvjetima:

Mehanički stupanj pročišćavanja dimenzionirati na Qmax= 60 L/s

Biološki stupanj pročišćavanja s tehnologijom SBR reaktora dimenzionirati na

hidraulički kapacitet Qmax= 45 L/s; biološki postupak je s istovremenom aerobnom

stabilizacijom mulja (bez redukcije dušika i fosfora); kakvoća efluenta treba biti u

skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13,

43/14, 27/15) i to za pročišćavanje II. stupnja za uređaje veličina N= 2.000 –

10.000 ES

Kakvoća dehidriranog i stabiliziranog mulja treba odgovarati uvjetima Pravilnika o

gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj

koristi u poljodjelstvu (NN 38/08)

Proračun pojedinih faza i stupnjeva pročišćavanja

Mehanički stupanj pročišćavanja

1. Automatska gruba rešetka

Za polazne podatke:

max. protoka 80 L/s

širina kanala 70 cm

dubina kanala 125 cm

veličina svijetlih otvora rešetke 20 mm

izračunati podaci i karakteristični pokazatelji su:

efektivna širina rešetke 452 mm

debljina štapova rešetke 8 mm

faktor geometrije štapova 2,42

kut ugradnje rešetke 75°

brzina tečenja u kanalu 0,57 m/s

visinska razlika h0-hu 200 mm

razina vode ispred rešetke 228-417 mm

brzina strujanja kroz rešetku 1,05-0,96 m/s

Odabrana je gruba automatska rešetka navedenih karakteristika sa snagom motora

P= 0,75 kW.

2. Ulazna crpna stanica

Predviđene su dvije uronjive crpke u mokroj izvedbi u režimu rada (1+1). Crpke su

upravljane putem frekventnih pretvarača. Radna crpka tlači otpadnu vodu na

kompaktnu stanicu za mehanički stupanj pročišćavanja. Za max. kapacitet 60,0 L/s

i man. visina tlačenja 6,0 m odabrane su crpke sljedećih glavnih karakteristika:

snaga motora 7,50 kW

jakost motora 15,80 A

d.o.o.





upravljanje frekventni pretvarač

slobodni prolaz kroz rotor Ø100 mm

tlačni nastavak crpke DN100, PN10

Tlačni cjevovod do kompaktnog uređaja je DN200 sa sljedećim uvjetima tečenja:

DN200, Q= 60 l/s, v= 1,91 m/s

DN200, Q= 40 l/s, v= 1,27 m/s

DN200, Q= 23 l/s, v= 0,73 m/s

Crpni zdenac je korisnog volumena V= 6,80 m3 s ovim dimenzijama:

LxBxHKOR= 2,50 x 1,60 x 1,70 m

3. Kompaktni uređaj za mehanički stupanj pročišćavanja

Mjerodavno hidrauličko opterećenje Qmax= 60 L/s

Prema podacima proizvođača opreme kompaktni uređaj nazivnog kapaciteta Q= 60

L/s ima sljedeće dimenzije spremnika pjeskolova- mastolova.

dužina 5.000 mm

širina 1.795 mm

visina 2.320 mm

s vremenom zadržavanja otpadnih voda u aeriranom pjeskolovu t= 140 s čime se

jamči efikasnost izdvajanja pijeska ≥ 90% i izdvajanja čestica ≥ 0,20 mm.

Anorganske čestice <0,20 mm se ne mogu niti izdvojiti na klasičnim pjeskolovima-

mastolovima, te se praktički izdvajaju tek u postupku strojne dehidracije mulja.

Fino sito s prešom tip Ro9, 500/3 je, također, dimenzionirano na Qmax= 60 L/s.

4. Stanica za prihvat sadržaja septičkih i crnih jama

Za primjenu u našim prilikama dolaze u obzir stanice s automatskim finim

rešetkama s prešom veličina svijetlih otvora s= 6 mm. Prema podacima proizvođača

zajamčeni kapaciteti ovakvih stanica su:

mediji s 2-3% ST Q= 100 m3/h

mediji s 5-6% ST Q= 40 m3/h

Kod pražnjenja cisterne spremnika V= 8,0 m3 s gušćim medijem (5-6% ST)

efektivni proces pražnjenja traje t= 12 min. Općeprihvaćeni kriterij je da

pražnjenje cisterne na stanici u ekstremnim uvjetima mora biti provedeno unutar

t< 15 min.

5. Crpna stanica za „doziranje“ tekuće frakcije sadržaja septičkih jama – korisni

volumen zdenca je predviđen za prihvat sadržaja dvije komunalne cisterne

(pretpostavljeni volumen spremnika 8,0 m3) i iznosi V= 16,0 m3. Dimenzije crpnog

zdenca su LxBxHKOR= 3,20 x 2,00 x 2,50 m. U produbljeni dio crpnog zdenca se

ugrađuje uronjiva kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi za „doziranje“ tekuće

frakcije sadržaja septičkih jama, kapaciteta Q= 2,0 L/s što znači da se „predviđena“

količina tekuće frakcije od 0,20 m3/ ciklusu prebacuje u ulaznu crpnu stanicu u

vremenu t= 1,66 min, odnosno moguća očekivana količina od 0,50 m3/ ciklusu u

vremenu t= 4,20 min. Odabrana je crpka sa sjekačem na usisu snage motora P=

0,90 kW.

d.o.o.





Biološki stupanj pročišćavanja

1. Crpna stanica ispred SBR reaktora - predviđene su dvije uronjive crpke u mokroj

izvedbi u režimu rada (1+1). Crpke su upravljane putem frekventnih pretvarača.

Radna crpka puni oba SBR reaktora, a pravac punjenja je koordiniran preko

elektromotornih zasuna na zajedničkom tlačnom cjevovodu. Za polazne podatke

max. kapacitet 45,0 L/s i man. visina tlačenja 6,5 m odabrane su crpke sljedećih

glavnih karakteristika:






Tlačni cjevovod za dopremu otpadnih voda u SBR reaktoru je DN200 sa sljedećim

uvjetima tečenja:

DN200, Q= 45 L/s, v= 1,43 m/s

DN200, Q= 23 L/s, v= 0,73 m/s

Na zajedničkom tlačnom cjevovodu ND200 je ugrađen magnetno-induktivni mjerač

protoke. Korisni volumen crpnog zdenca iznosi V= 8,0 m3 s dimenzijama LxBxHKOR=

2,50 x 1,60 x 2,00 m. U skladu s DWA-M210 za mješovite sustave odvodnje,

zaseban rasteretni bazen nije potrebno predvidjeti, jer je prostor za prihvat i obradu

i kišnih dotoka predviđen unutar SBR reaktora. Rasterećenje viška voda iz crpnog

zdenca je predviđeno u obodni kolektor unutar uređaja.

2. SBR- reaktor - glavni uvjeti procesa su biološki postupak pročišćavanja s aktivnim

muljem i SBR tehnologija pročišćavanja s istovremenom aerobnom stabilizacijom

mulja. U ponuđenom rješenju predviđen je i postupak denitrifikacije, jer se:

neosporno poboljšava kakvoća efluenta

povremenim anoksičnim uvjetima u SBR- reaktorima ograničava mogućnost

razvoja filamentoznih bakterija – problemi s napuhanim/ plivajućim muljem

postupak denitrifikacije izravno utječe na smanjenje troškova energije

(puhala)

Proračun UPOV-a temelji se na njemačkim normama i standardima:

ATV-DVWK-A 131 – Dimensioning of Single-Stage Activated Sludge Plants

(May, 2000.) i

DWA-M 210 – Belebunganlagen mit Aufstaubetrieb (SBR) (Juli, 2009.).

Definiran je ciklus od 8 sati, neovisno o kišnom ili sušnom razdoblju. Naime, DWA-

M 210 omogućuje skraćivanje ciklusa tijekom kišnog razdoblja, ali se skraćivanje

ciklusa u praksi pokazalo komplicirano. Osim toga oborine se rijetko poklapaju s

početkom ciklusa, a što za posljedicu ima skraćivanje ciklusa u tijeku i pogoršanu

kvalitetu efluenta. Obrada komunalnih otpadnih voda omogućuje i kraće cikluse,

npr. 6 sati, a što omogućuje određenu investicijsku uštedu (manji SBR bazeni).

Razlozi usvajanja ciklusa u trajanju od 8 sati su:

karakteristike otpadne vode (ulazni podaci) koji su neuobičajeno visoki za

komunalne otpadne vode (BPK5 = 566,81 mg/l),

d.o.o.





zahtjevana obrada sadržaja septičkih jama. Ovaj je otpad proveo dugo

vremena u anaerobnim uvjetima te stoga njegova razgradnja teče sporije

od razgradnje tvari iz svježe komunalne otpadne vode.

Temeljem gore navedenog ciklus je definiran kao:

faza reakcije 6 sati

faza taloženja 1 sat

faza dekantiranja 1 sat

Faza reakcije sastoji se od slijedećih podfaza:

punjenje, aeracija, denitrifikacija 4 sata

aeracija, denitrifikacija 2 sata

Ukupno proračunato vrijeme aeracije je 4 h 30 min., a denitrifikacije 1 h 30 min.

Predviđena su 3 ciklusa denitrifikacije u trajanju od 30 min. Faza taloženja nema

podfaza. Faza dekantiranja sastoji se od slijedećih podfaza:

dekantiranje 1 sat

izdvajanje viška mulja 5 – 15 min.

Izdvajanje viška mulja vrši se tijekom zadnje faze dekantiranja i ne zbraja se u

ukupno trajanje ciklusa. Napomena: Ciklus je definiran temeljem dva SBR reaktora

u paralelnom radu, naizmjenično punjenje. Dimenzioniranje SBR reaktora je

provedeno prema ATV-VBWK-A 131 za postupak aktivnog mulja s istovremenom

aerobnom stabilizacijom mulja, te intermitentnom denitrifikacijom kako slijedi:

Osnovni parametri:

Temperatura 12 oC

Sig. faktor 1,80

Potr. st. aerobnog mulja 8,2 d

Omjer denitr. nitrata i BPK5 0,09 kg/kg

Omjer deitrif. 0,29

Volumno opterećenje 0,22 kg BPK5/m3 d

Konc. mulja 4,00 kg ST/m3

Rezultati proračuna:

Spec. kol. viška mulja 0,73 kg ST/kg BPK5

Opterećenje mulja 0,06 kg BPK5/kg d

Potreban volumen 1.980 m3

Dimenzioniranje SBR-a (DWA-M 210)

Sažetak dimenzioniranja prema ATV-DVWK-A 131:

Osnova dimenzioniranja BPK5

Potrebna starost mulja 25 d

Konc. mulja 4,00 kg ST/m3

Spec. kol. viška mulja 0,73 kg ST/kg BPK5

Opterećenje mulja 0,06 kg BPK5/kg d

Volumen uk. (A131) 1980 m3

Volumen po bazenu (A131) 990 m3

d.o.o.





Osnovni parametri (DWA-M 210):

Konc. mulja u min. vol. 5,00 kg ST/m3

Vol. indeks mulja 100,00 mL/g

Maks. razina vode 5,00 m

Rezultati proračuna:

Potr. vol. – maks. dotok 3447 m3

Omjer izmjene vol., maks. 0,39

Razina vode, maks. 6,00 m

Razina vode, min. 3,68 m

Odabrane dimenzije reaktora:

Širina 14,00 m

Duljina 20,55 m

Razina vode, maks. 6,00 m

Volumen (bazen) 1726 m3

Volumen (ukupno) 3452 m3

Pokazatelji taloženja ovisno o dotoku Prikazani su u Tablici 1.2.-7.

Tablici 1.2.-7. Pokazatelji taloženja ovisno o dotoku

Pokazatelj Srednji sušni

dotok Sušni dotok Kišni dotok

Visina dek. ispod razine vode,m 0,2 0,2 0,2

Početak taloženja

Razina vode, m 4,08 4,89 6,00

Razina mulja, m 2,88 3,32 3,90

Razina bistre vode, m 1,20 1,55 2,09

Razlika, m 1,00 1,35 1,89

Min. razlika, m 0,61 0,73 0,90

Završetak taloženja

Razina vode, m 3,67 3,67 3,67

Razina mulja, m 2,25 2,47 2,72

Razina bistre vode, m 1,43 1,21 0,95

Razlika, m 1,22 1,01 0,75

Min. razlika, m 0,55 0,73 0,55

U postupku biološkog pročišćavanja stvara se višak organskog mulja koji je

potrebno izdvojiti iz SBR reaktora i usmjeriti na daljnju obradu. Mjerodavne

vrijednosti viška mulja su:

dnevni višak mulja 317,00 kg ST

konc. ST u izdvojenom mulju 10,0 kg ST/m3

višak mulja po ciklusu 52,83 kg ST

volumen mulja po ciklusu 5,28 m3

volumen mulja dnevno 31,68 m3

Sumarni prikaz karakteristika postupka aeracije za SBR- reaktore je sljedeći:

Proračun elemenata aeracije je temeljen na ovim polaznim podacima:

potreba količina kisika (po bazenu) AOR= 35,0 kg O2/h

koncentracija kisika 2,0 mg O2/L

max. dubina aeracije 6,0 m

min. dubina aeracije 3,67 m

d.o.o.





potrebna količina zraka (po bazenu) 450 Nm3/h

max. tlak puhala 680 mbar

U skladu s ovim podacima odabrana su tri puhala u režimu rada (1+1+1) sljedećih

glavnih tehničkih karakteristika:

kapacitet 450 Nm3/h

tlak 680 mbar


snaga sklopke 7,34 – 12,93 kW


Za jednoliku razdiobu komprimiranog zraka u SBR reaktorima predviđen je uronjeni

mješač-aerator (tehnički podaci preuzeti od proizvođača opreme). Zbog relativno

nepovoljnog odnosa tlocrtnih dimenzija SBR reaktora, odabran je aerator-mješač

snage P= 5,50 kW. U najnepovoljnijoj varijanti (dubina vode 6,0 m) specifična

energija miješanja sadržaja SBR reaktora će iznositi 5500 W/1.726,20 m3 = 3,19

W/m3. Aeratori-mješači snage motora P= 5,50 kW su u mogućnosti raspodijeliti u

SBR bazenu maksimalnu količinu zraka od Q= 850 Nm3/h te slijedi da je za izbor

tipa i veličine aeratora-mješača bila mjerodavna potrebna energija miješanja. U oba

SBR reaktora ugrađuje se po jedna uronjiva kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi

za izdvajanje viška mulja u prihvatni silos. Višak mulja se prazni na kraju svakog

radnog ciklusa u SBR- reaktorima. Za izdvajanje viška mulja od: Qm= 5,28 m3/

ciklus odabrana je crpka kapaciteta: Qc= 6,0 L/s te se izdvajanje mulja odvija u

vremenu: t= 14,7 min/ciklus. Koncentracija suhih tvari u izdvojenom mulju će se

kretati u rasponu 0,70 – 1,00% ST. Za polazne podatke QC= 6,0 L/s i Hman=4,5 m

odabrane su crpke sljedećih glavnih karakterisitka:



upravljanje direktni start



Tlačni cjevovodi (dva zasebna cjevovoda do spremnika mulja, bez ugrađenih

cijevnih armatura) su promjera DN100 s brzinom tečenja v= 1,19 m/s.

Obrada mulja

1. Spremnik mulja

Dnevna količina izdvojenog viška mulja iz SBR- reaktora iznosi Qm= 31,68 m3/dan

→ 32,0 m3/dan sa 0,70 – 1,00% ST. Kako se višak mulja izdvaja i nedjeljom,

spremnik mulja je dimenzioniran na prihvat dvodnevne količine, odnosno:

promjer 4,80 m

visina korisna, max. 3,60 m (V= 65,10 m3)

visina spremnika, ukupna 4,10 m

Za liniju strojne dehidracije mulja (spiralna presa) je predviđeno da se obrađuje

„sirovi“ mulj bez prethodnog gravitacijskog uguščivanja. Mulj je u postupku

biološkog pročišćavanja stabiliziran, no to nije jamstvo da neće doći do emisije

neugodnih mirisa tijekom dvodnevnog retencioniranja u spremniku mulja. Za

homogenizaciju mulja s održavanjem iste (približne) koncentracije suhih tvari u

mulju prije postupka strojne dehidracije (postupak miješanja), te unosa zraka/

d.o.o.





kisika za „osvježavanje“ mulja, predviđen je uronjeni aerator-mješač s unosom

grubih mjehurića zraka. Aerator-mješač djeluje na principu ejektora s uvlačenjem

atmosferskog zraka. Odabran je tip aeratora-mješača koji odgovara navedenim

podacima, a date tehničke karakteristike su preuzete iz kataloga proizvođača:

max. razina mulja u spremniku 3,6 m

max. promjer spremnika 6,0 m

unos zraka (kod h= 3,6 m) 39,0 Nm3/h

unos kisika (kod h= 3,6 m) 2,4 kg O2/h

Uronjeni aerator-mješač je diskontinuirano u radu. Pretpostavljeni broj radnih sati

je 10 h/dan, uz mogućnost izmjene radnih ciklusa tijekom rada uređaja.

2. Linija strojne dehidracije mulja

Za postupak strojne dehidracije usvojeno je rješenje sa spiralnom presom

kompletiranom kompletnom pratećom opremom za osiguranje pune funkcionalnosti

(priprema otopine polielektrolita, vijčane crpke, statički mješač mulj – otopina

polielektrolita, cijevni reaktor i dr.). Tjedna količina viška organskog mulja koja se

izdvaja iz biološkog postupka pročišćavanja iznosi (kod dosizanja nazivnog

opterećenja uređaja) Qm= 224,0 m3/ tjedno. Koncentracija suhih tvari u ovom

mulju iznosi 0,7- 1,0 % ST – za daljnju analizu usvojeno 0,85% ST. Kapacitet

spiralne preše za obradu mulja navedenih karakteristika je Qpr= 7,50 m3/h odnosno

tijekom 6 dana u tjednu (bez nedjelje) efektivno vrijeme rada linije strojne

dehidracije će iznositi t= 224,0 / (6x7,50) = 4,98 ~ 5,0 h/dan. Postupkom obrade

mulja na spiralnoj preši, u navedenim uvjetima, koncentracija suhih tvari u

muljnom kolaču će prosječno iznositi oko 22% ST, te će dnevna količina

dehidriranog mulja biti Qm= (224,0 x 0,85) / (6 x 22,0) = 1,44 m3/dan. Dehidrirani

mulj se spiralnim transporterom iznosi iz objekta strojne dehidracije na daljnju

obradu. Postupak strojne dehidracije mulja je organiziran jedanput dnevno tijekom

prijepodnevne radne smjene.

3. Obrada mulja vapnom

Konačna obrada viška mulja, prethodno strojno dehidriranog, vrši se potpunim

miješanjem s mikroniziranim živim vapnom (CaO) i to šaržno, jedanput dnevno.

Parametri potpune stabilizacije mulja su:

potrošnja vapna 120-190 kg vapna/ t deh. mulja

radna temperatura min. 70°C u trajanju min. 30 min

pH vrijednost mješavine min. 12,0 u trajanju 3 dana

Karakteristike stabiliziranog mulja su:

koncentracija suhih tvari ≥ 35% ST

sadržaj organskih tvari ≤ 35%

patogeni mikroorganizmi negativni

Dnevna količina stabiliziranog mulja mulja će, prema navedenim pokazateljima,

iznositi QmS= (1,44 x 22,0) / 35,0 = 0,91 m3/dan. Miješanje dehidriranog mulja s

mikroniziranim živim vapnom (CaO) se odvija u reakcijskoj posudi V= 2,20 m3,

toplinski izoliranoj i opremljenoj vertikalnim sporohodnim mješačem. Stabilizirani

mulj se nakon završenog ciklusa obrade kosim pužnim transporterom iznosi na plato

za odležavanje.

d.o.o.





4. Plato za odležavanje mulja

Zbog niza faktora stabilizirani mulj tehnički nije moguće dnevno odvoziti s uređaja.

S druge, pak, strane površina unutar uređaja je ograničena. Prema ponuđenom

tehnološkom rješenju, raspoloživa površina (pod nadstrešnicom) za odlaganje

stabiliziranog mulja iznosi LxB= 6,20 x 4,50 m = 27,9 m2. Plato za odležavanje

realno može prihvatiti 30-dnevnu količinu stabiliziranog mulja s maksimalnom

korisnom visinom h= 1,0 m.

5. Filteri za pročišćavanje otpadnog zraka

U shemi uređaja su predviđena dva kemijska filtera i to:

5.1. Filter za obradu otpadnog zraka iz:

objekta mehaničkog predtretmana, V= 226,80 m3

crpnog zdenca ulazne kanalizacijske crpne stanice, V= 4,60 m3

crpnog zdenca za prihvat tekuće frakcije sadržaja septičkih i crnih jama,

V= 16,0 m3

Za prva dva navedena objekta broj izmjena zraka je planiran s tri izmjene/h, a treći

za objekt šest izmjena/h pa je kapacitet filtera:

(226,80 + 4,60 ) x 3 izmjene zraka/h = 694,2 m3/h

16,00 x 6 izmjena zraka/h = 96,00 m3/h

790,20 m3/h

Odabran je kemijski filter s dvokomponentnom ispunom ovih glavnih karakteristika:

nominalni kapacitet 850 m3/h

max. kapacitet 1.033 m3/h

promjer 914 mm

visina 1.219 mm

snaga motora ventilatora 1,10 kW

5.2. Filter za obradu otpadnog zraka iz:

objekta strojne dehidracije mulja, V= 100,80 m3

iz postupka vodenog pranja plinova nastalih kod obrade mulja vapnom

Q= 20,0 m3/h

Kapacitet kemijskog filtera je određen prema:

100,80 m3 x 4 izmjene zraka /h = 403,20 m3/h

iz scrubber-a = 20,00 m3/h

423,20 m3/h

Odabran je kemijski filter s dvokomponentnom ispunom ovih glavnih karakteristika:

nominalni kapacitet 510 m3/h

max. kapacitet 612 m3/h

promjer 787 mm

visina 1.232 mm

snaga motora ventilatora 0,75 kW

1.3. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju

zahvata

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje

su već prethodno opisane.

d.o.o.





2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Lokacija

Lokacija zahvata nalazi se na građevinskom području grada Delnica, na katastarskoj čestici

br. 12070, k.o. Delnice (Slika 2.1.-1. i 2.1.-2.).

Slika 2.1-1. Lokacija zahvata na ortofoto snimci (označena bijelim kvadratom) (www.arkod.hr)

Slika 2.1.-2. Prikaz lokacije zahvata, crveno označena k.č.br. 12070, k.o. Delnice (Državna geodetska uprava,

2015)

d.o.o.





2.2. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

JEDINICA REGIONALNE SAMOUPRAVE: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE: GRAD DELNICE

NAZIV KATASTARSKE OPĆINE: K.O. DELNICE

BROJ KATASTARSKE ČESTICE: k.č. br. 12070

Prema upravno–teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, lokacija zahvata nalazi se na

području Primorsko-goranske županije, u Gradu Delnice.

Za područje zahvata na snazi su:

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službeno glasilo PGŽ 32/13),

Prostorni plan uređenja Grada Delnica (Službeno glasilo Grada Delnica 24/02 i

11/13)

2.2.1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

(Službeno glasilo PGŽ 32/13)

Predmetni zahvat projektiran je u skladu sa odredbama Prostornog plana Primorsko-

goranske županije (Službeno glasilo PGŽ 32/13). U Prostornom planu Primorsko-goranske

županije UPOV se spominje u Odredbama za provođenje, članak 3., 5., 20. i 193.

Članak 3.

6. … Postizati i zadržavati status Županije, regionalnog lidera u zaštiti okoliša prioritetima

na izgradnji centralne zone za gospodarenje otpadom, sustava odvodnje otpadnih voda,

korištenju plina kao energenta, te poticanje obnovljivih izvora energije.

Članak 5.

Radi održivog korištenja prostora, putem Prostornog plana uređenja općine ili grada nužno

je provesti sljedeće:

…

Usporedno graditi sustave za odvodnju i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s

izgradnjom vodovoda, te rješavati oborinsku odvodnju.

…

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU

Članak 20.

Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za županiju:

2. Građevine sustava odvodnje otpadnih voda (građevine kapaciteta od 10.000 do 50.000

ES te manjeg kapaciteta od 10.000 sa većom osjetljivošću područja na kojem se nalaze):

Sustav Delnice,…

Članak 193.

Individualno zbrinjavanje otpadnih voda planira se na područjima koja nemaju sustav

javne kanalizacije i za koja nije planiran ovaj sustav jer iziskuju velika ulaganja u

komunalnu infrastrukturu koja nisu ekonomski opravdana. Za područje Gorski kotar

planiraju se 4 centralna uređaja za pročišćavanje otpadnih voda: Čabar, Delnice, Vrbovsko

i Fužine. …

d.o.o.





6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U

PROSTORU

…

Površine za infrastrukturu razgraničuju se na:

…

2.površine za građevine vodnogospodarskog sustava, vodozahvat i prijenos vode,

akumulacija, vodocrpilišta (podzemna i nadzemna), akumulacija za hidroelektranu,

akumulacija za industriju, te odvodnju oborinskih i otpadnih voda, uređaj za pročišćavanje

i ispust sustava za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje;

…

Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom Primorsko-goranske županije

Zahvat je u skladu sa tekstualnim i grafičkim dijelom PPPGŽ. U tekstualnom dijelu Plana

navodi se kako je UPOV Delnice građevina od važnosti za županiju te kako je nužno

građenje sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

Izvod iz kartografskog prikaza Prostornog plana Primorsko-goranske županije

(Službeno glasilo PGŽ 32/13)

2.2.1.-1. 1. Korištenje i namjena površina

2.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Delnica

(Službeno glasilo GD 24/02 i 11/13)

Predmetni zahvat projektiran je u skladu sa odredbama Prostornog plana uređenja Grada

Delnica (Službeno glasilo GD 24/02 i 11/13). U Prostornom planu uređenja Grada Delnica

UPOV se spominje u Odredbama za provođenje, članak 13., 62., 92., 163., 164., 177.,

180. i 181.

Članak 13.

Građevine od važnosti za Grad Delnice su:

…

d.o.o.





Građevine za obradu i odvodnju otpadnih voda

- Uređaj Delnice

Članak 62.

3. Otpadne vode obavezno odvozi nadležno komunalno poduzeće na prihvatno mjesto uz

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

8.2. ZAŠTITA VODA

Članak 180.

…

10. Na području četvrte zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

- odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda rješavati izgradnjom

sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja, a gdje nema tehničke ni

ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje otpadne vode pročišćavati na

vlastitom uređaju drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem u

podzemlje putem upojnog bunara ili drenaže ili ako je moguće ponovno koristiti za

tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja, …

Članak 181.

1. U naseljima Delnice, Lučice i Crni Lug potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih

voda iz domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka

pročišćavanja, upuštati u vodotok ili teren.

…

Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Delnica

Zahvat je u skladu sa tekstualnim i grafičkim dijelom PPUGD. U tekstualnom dijelu Plana

navodi se kako je UPOV Delnice građevina od važnosti za Grad Delnice te kako je nužno

opremanje i redovito održavanje UPOV-a.

Izvod iz kartografskih prikaza Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada

Delnica (Službeno glasilo GD 11/13)

2.2.2.-1 1. Korištenje i namjena površina

d.o.o.





2.3. Opis lokacije zahvata

2.3.1. Geografski položaj

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske te zauzima 3.582 km2 kopnene

površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka,

Kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini

hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536

naselja u sastavu gradova i općina. Prema popisu iz 2011. godine, ukupan broj stanovnika

županije je 296.195. Broj gradova u Županiji iznosi 14, Općina je 22, a broj naselja 510.

Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnice, nalazi se na sjeveroistočnom

rubu grada (Slika 2.3.1.-1.).

Grad Delnice na zapadu graniči sa Gradom Čabrom, na jugozapadu sa Općinom Čavle i

Gradom Bakrom, na jugu sa Općinama Lokve i Mrkopalj, na istoku sa Općinama Ravna

Gora i Skrad, na sjeveroistoku sa Općinom Brod Moravice te na sjeveru sa Republikom

Slovenijom. Grad zauzima površinu od 230 km2. Okosnicu naseljenog prostora, uz same

Delnice, čine Brod na Kupi, smješten u kanjonu rijeke Kupe i Crni Lug koji se nalazi na

obroncima drgomaljskog sklopa i risnjačkog masiva. Prema posljednjem popisu

stanovništva iz 2011. godine na cijelom području grada obitava 5.921 stanovnika.

Slika 2.3.1-1. Lokacija zahvata – Grad Delnice (Primorsko-goranska županija) (Google Maps, 2015.)

d.o.o.





2.3.2. Meteorološke i klimatske značajke lokacije

Temperatura zraka je jedan od najvažnijih i najkorištenijih pokazatelja klime nekog

područja. Na nju utječu različiti faktori (zemljopisna širina, godišnje doba, propusnost

atmosfere, sastav tla, oblik zemljine površine, nadmorska visina i zračne struje) od kojih

su neki konstantni, neki se mijenjaju u pravilnim periodima, a neki se mijenjaju vrlo

nepravilno pa se njihov utjecaj, izražen pomoću srednjih vrijednosti kroz neko razdoblje,

gubi. U Tablici 2.3.2.-1. je prikazan godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka za

postaje Delnice i Zalesina te je vidljivo da se najveći porast temperature javlja u periodu

između travnja i svibnja, dok se najveći pad temperature javlja između listopada i

studenog.

Tablica 2.3.2.-1. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka za postaje Delnice i Zalesina u °C

Na području Grada Delnice prosječan godišnji srednji broj hladnih dana je cca 125, ledenih

cca 23, studenih 31, toplih cca 23 dok se vrući dani mogu očekivati cca 2 puta godišnje.

Relativna vlažnost zraka je meteorološki element koji pokazuje do kojeg je postotka zrak

zasićen vlagom pri određenoj temperaturi zraka. Kako su podaci o oborini pokazali velik

broj oborinskih dana podaci o srednjoj mjesečnoj i godišnjoj relativnoj vlazi potvrđuju

zaključak da je to područje vlažne klime (Tablica 2.3.2.-2.).

Tablica 2.3.2.-2. Godišnji hod oborina za postaje Delnice i Zalesina u mm

Za delničko područje je prosječna srednja godišnja relativna vlaga 84,5%. Najmanje magle

ima u ljetnim mjesecima dok se u hladnijem dijelu godine magla javlja gotovo svaki treći,

četvrti dan. Jaki vjetrovi su u delničkom području rijetki, a olujnih gotovo i nema.

Pojava grmljavine češća je u ljetnim mjesecima što je i za očekivati jer ljeti ima najviše

naoblake koja nastaje naglim dizanjem toplog zraka, a u planinskim područjima takva

naoblaka lakše i češće nastaje. Od ukupno 32 takva dana (postaja Delnice) u godini više

od polovice se odnosi na ljetne mjesece.

Klima područja Delnica je mješovita, pretežito kontinentalna, ali s planinskim utjecajem,

kao i primorskim zbog relativne blizine mora, iako odvojenog brdskim masivom. Prema

Köppenovoj klasifikaciji klime, područje zahvata se simbolički može označiti kao Cfsbx˝,

što označava umjereno toplu kišnu klimu (C) bez izrazito sušnog razdoblja, ali sa sušnijim

ljetom (fs). Temperatura najtoplijeg mjeseca je niža od 22°C (oznaka b), a kišni maksimum

zimi je razdvojen u jesensko-zimski i proljetni maksimum (x”).

Analiza količina oborine za svibanj 2015. godine koje su izražene u postotcima (%)

višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazuje da su količine oborine na većini analiziranih

postaja bile iznad višegodišnjeg prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje

da količine oborina za svibanj 2015. godine pripadaju u kategoriju normalno za područje

zahvata (Slika 2.3.2.-1.).

d.o.o.





Slika 2.3.2.-1. Količina oborina u svibnju 2015. godine izražena u postocima višegodišnjeg prosjeka (1961.-

1990.) (DHMZ).

Pozitivne temperaturne anomalije za svibanj 2015. godine pokazuju da je na svim

analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka bila iznad višegodišnjeg

prosjeka (1961.-1990.). Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka bilo je u

kategoriji vrlo toplo za područje zahvata (Slika 2.3.2.-2.).

Slika 2.3.2.-2. Srednja mjesečna temperatura u svibnju 2015. godine izražena u postocima višegodišnjeg

prosjeka (1961.-1990.) (DHMZ).

d.o.o.





2.3.3. Geološke i seizmičke značajke lokacije

Reljef

Područje Delnica nalazi se na visoravni prosječne visine od 700 do 900 m iznad mora, koju

okružuju brda visine i do 1500 mnm. Najniža područja mjere visinu od 210 (Kupska dolina),

a najviša 1528 mnm (Nacionalni park Risnjak). Reljef je izrazito kontinentalnog karaktera,

a klima planinska. Delnice su smještene u Delničkom polju i okružene vrhovima Drgomalj,

Petehovac i Japlenški vrh, a s nadmorskom visinom od 730 m „najviši“ su grad u Hrvatskoj.

Geološka građa

Na području Delnica utvrđeno je prisustvo sedimentnih naslaga iz geoloških razdoblja:

karbon, perm, trijas, jura i kvartar. Gornjokarbonske naslage (C3) su najstarije

ustanovljene stijene u području Gorskog kotara. Sastoje se od glinovitih šejlova,

pješčenjaka i polimiktnih konglomerata. Naslage karbona vidljive su u dolini potoka Križ.

Naslage donjeg do srednjeg perma (P1,2) sastoje se od flišolike serije klastita. U toj seriji,

u graduiranim sekvencama, smjenjuju se konglomerati, pješčenjaci različite veličine zrna,

zatim siltiti i šejlovi. Završetak klastične serije mjestimično je označen limonitnom korom,

na kojoj se taložio barit, mješavina barita i dolomita te dolomit. Permske naslage vidljive

su u obliku više izoliranih zona. Na zapadnom rubu teritorija utvrđene su takve naslage

između Zelina Crnoluškog i Crnog Luga te između Razloga i Okruga. Isprekidani pojas

permskih klastita pruža se na sjeveru uz dolinu rijeke Kupe. Nekoliko širih zona tih

klastičnih stijena proteže istočnim dijelom teritorija Grada.

Trijas je zastupljen stratigrafskim članovima donjeg i gornjeg trijasa, koji se mjestimice

teško razlikuju. Donjotrijaske naslage (T1) su višetruka izmjena karbonatnih i klastičnih

naslaga. Nakon bazalne serije dolomita, slijedi škriljavi tinjčasti pješčenjaci ljubičaste boje,

zatim škriljavi tinjčasti pješčenjaci i siltiti. Gornji dio donjotrijaskih naslaga tvore dolomiti.

Karničke naslage (T31) leže izravno na permskim klastitima. Bazalni dio tih naslaga sastoji

se od izmjene pelitnih-glinovito-dolomitnih, pelitnih-siltitsko-arkoznih, i dolomitno-

arkoznih naslaga s tinjcima na slojnim plohama. Boja im varira od sivozelenih preko

smeđežutih do crvenih i crvenoljubičastih nijansi. Idući prema mlađim naslagama, učešće

dolomita u sedimentnoj seriji raste, tako da naslage postaju dominantno dolomitične.

Lokalno se u sedimentnoj seriji, u bazama sedimementacijskih sekvenci, nalaze i lećasta

tijela brečokonglomerata. Gornjotrijske naslage norika do reta (T32+3) leže kontinuirano

na naslagama klastita karnika. To su po sastavu dolomiti, od kojih su stariji tipovi sitno do

srednje, a mlađi krupnokristalasti. U najmlađem dijelu serije već se pojavljuju dolomitični

vapnenci. Trijaske naslage vidljive su na površini oko paleozojskih masiva. Veće površine

oblikovane u trijaskim naslagama nalaze se između Crnog Luga i Razloga, kao i na padručju

od Delnica prema jugoistoku. Površinski manje pojave trijaskih naslaga nalaze se južno od

doline Kupe.

Naslage jurske epohe razvijene su, na području Gorskog kotara, u cijelom rasponu. To su

isključivo karbonatne stijene. Na području Delnica ustanovljene su naslage donje jure i

srednje jure, izražene slojevitosti i sive do gotovo čisto crne boje. Dogerske naslage (J2)

po sastavu su mikritski vapnenci. Stijene su izražene slojevitosti, mjestimično pločaste te

svjetlosive do sive boje. U jurskim naslagama oblikovani su hipsometrijski viši dijelovi

teritorija Grada Delnica. To su zapadni obronci masiva Risnjaka na zapadu, područje

između kanjona i doline Kupe na sjeverozapadu, središnji dio teritorija između Crnog Luga

i Delnica te predio oko Kupjačkog vrha na istoku. U području teritorija Grada Delnica

naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. Najznačajniji

litogenetski tipovi su crvenica (ts), padinske tvorevine (d) i naplavine (pr, al). Crvenica

d.o.o.





(ts) se često susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima.

Lokacija zahvata nalazi se na podlozi vapnenaca i dolomita (Slika 2.3.3.-1.).

Slika 2.3.3-1. Detalj geološke karte Primorsko-goranske županije – crnim kvadratom označena lokacija zahvata

(izvor: Geološka karta Republike Hrvatske M 1:300 000, Zagreb, Hrvatski geološki institut)

Seizmologija

Šire područje Grada Delnica i općenito Gorskog kotara je seizmički aktivno. Uzrok

seizmičke aktivnosti je utvrđeno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride. Prema

dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150,

dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Prema sjeveroistoku počinje

naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 300. Najveća

seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko

Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće

tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na

njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij

Grada Delnica nalazi se sjeveroistočno od opisane seizmotektonski aktivne zone. Međutim,

bliže se nalaze dvije manje izražene seizmotektonski aktivne zone. Prva je na području

Fužina, jugoistočno od teritorija Grada Delnica, dok druga prolazi sjevernim dijelom

teritorija, približno dolinom Kupe. Osnovna značajka seizmičnosti u području Kvarnera i

Gorskog kotara je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim

razdobljima. Žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km. Zato su potresi

lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci,

istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. U toj aktivnoj zoni

osnovni stupanj seizmičnosti je 70 MCS ljestvice. Sjeveroistočno, prema Gorskom kotaru

osnovni stupanj se smanjuje na 60 do 50 MCS ljestvice. U području Fužina, pruža se

površinski manja seizmotektonski aktivna zona. Takva šira zona pruža se po

sjeveroistočnom dijelu obrađenog teritorija, usporedno s dolinom Kupe. Dosad najjači

potres magnitude M = 5.8 i intenziteta u epicentru Io = 7-80 MCS, na području Županije,

d.o.o.





dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Prema novim saznanjima najjači potresi na

području Primorsko-goranske županije mogu doseći jačinu od M = 6.5.

S obzirom na pogođenost potresima, napravljena je karta potresnih područja Hrvatske

prema podacima o potresima u posljednjih 475 godina (Slika 2.3.3.-2.). Na karti su

prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja tla tipa A s

vjerojatnosti premašaja 10 % u 50 godina izražena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja

(g). Područje zahvata nalazi se na području od 0,18 g.

Slika 2.3.3.-2. Karta potresnih područja Hrvatske (Herak, 2013).

Prema seizmološkim kartama Geofizičkog zavoda, PMF za povratni period od 100 godina

na području zahvata može se očekivati potres maksimalnog intenziteta 7 stupnja MCS

skale (Slika 2.3.3.-3.).

Slika 2.3.3.-3. Seizmološka karta područja zahvata (označeno crvenim krugom) (Geofizički zavod, PMF,

Zagreb)

d.o.o.





2.3.4. Hidrogeološke značajke

Na području visokog goranskog krša postoji više vodotoka koji završavaju u ponorskim

zonama. Njihova vodna bilanca se, zbog relativno visoke nadmorske visine i prostornog

položaja tih vodotoka, najvećim dijelom koristi u energetske svrhe, a planirana im je i

vodoopskrbna namjena. Područjem visokog goranskog krša prolazi i razvodnica

Jadranskog i Crnomorskog sliva. Crnomorski sliv se na ovom području najviše približio

Jadranskom moru, na udaljenost od oko 12 km. Njemu pripadaju slivovi Crnoluške

depresije. To je jedno od najvodnijih područja Hrvatske, sudeći po godišnjoj količini oborina

od 3.500 mm. Na području Crnoluške depresije nalazi se više manjih vodotoka koji

završavaju u ponorskim zonama.

Zone sanitarne zaštite su utvrđene u skladu s Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona

sanitarne zaštite izvorišta (NN 066/11). Sukladno odluci o zaštiti izvorišta na području

Gorskog kotara (Službeno glasilo Primorsko-goranske županije br. 8/2014), lokacija

zahvata se ne nalazi na području zona sanitarne zaštite (Slika 2.3.4.-1.).

Slika 2.3.4.-1. Lokacija zahvata (označena crvenim krugom) u odnosu na zone sanitarne zaštite

d.o.o.





2.3.5. Hidrološke značajke

Mjerna postaja najbliža lokaciji zahvata je Izvor Kupice. Vodostaje izvora Kupice bilježi

mjerna postaja Izvor Kupice prikazana na Slici 2.3.5.-1., a na Slici 2.3.5.-2. prikazani su

izmjereni vodostaji za 2014. godinu.

Slika 2.3.5.-1. Mjerna postaja Izvor Kupice (DHMZ, 2015.)

Slika 3.3.5.-2. Izmjereni vodostaji izvora Kupice za 2014. godinu (DHMZ, 2015.)

d.o.o.





2.3.6. Stanje vodnih tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjem za razdoblje 2013. – 2015., predmetni zahvat

može utjecati na vodna tijela Delnički potok, Kupica i Kupa. Za potrebe Planova upravljanja

vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela

površinskih voda na:

• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

• stajaćicama površine veće od 0,5 km2,

• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu,

a koja su prikazana na kartografskim prikazima. Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji

zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o

vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako

slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom

upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti

uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima

i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije

(tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa na

tom vodnom području (Tekućice: Vodno područje rijeke Dunav ekotip 1A).

Prema Planu upravljanja vodnim područjima koji je donesen na sjednici Vlade Republike

Hrvatske, 20. lipnja 2013. godine (NN 82/13), za razdoblje 2013. – 2015. u nastavku su

dane karakteristike vodnih tijela na koje bi zahvat mogao imati utjecaj.

Tablica 2.3.6.-1. Stanje grupiranog vodnog tijela DSGIKCPV_13 KUPA-KRŠ

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

d.o.o.





Tablica 2.3.6.-2. Karakteristike vodnog tijela DSRN025061

KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA DSRN025061

Šifra vodnog tijela Water body code

DSRN025061

Vodno područje River basin district

Vodno područje rijeke Dunav

Podsliv Sub-basin

područje podsliva rijeke Save

Ekotip Type

T11A

Nacionalno / međunarodno vodno tijelo National / international water body

HR

Obaveza izvješćivanja Reporting obligations

nacionalno

Neposredna slivna površina (računska za potrebe PUVP) Immediate catchment area (estimate for RBMP purposes)

11.7 km2

Ukupna slivna površina (računska za potrebe PUVP) Total catchment area (estimate for RBMP purposes)

86.0 km2

Dužina vodnog tijela (vodotoka s površinom sliva većom od 10 km2) Length of water body (watercourses with area over 10 km2)

4.18 km

Dužina pridruženih vodotoka s površinom sliva manjom od 10 km2

Length of adjoined watercourses with area less than 10 km2

14.0 km

Ime najznačajnijeg vodotoka vodnog tijela Name of the main watercourse of the water body

Delnički potok

Tablica 2.3.6.-3. Stanje vodnog tijela DSRN025061 (tip T11A )

Stanje Pokazatelji Procjena stanja

Granične vrijednosti koncentracija pokazatelja

za*

procjenjeno stanje

dobro stanje

Ekološko stanje

Kemijski i fizikalno kemijski elementi kakvoće koji podupiru biološke elemente kakvoće

BPK5 (mg O2/l) vrlo dobro < 1,5 < 2,1

KPK-Mn (mg O2/l)

vrlo dobro < 3,0 < 4,1

Ukupni dušik (mgN/l)

dobro 0,8 - 1,1 < 1,1

Ukupni fosfor (mgP/l)

vrlo dobro < 0,08 < 0,11

Hidromorfološko stanje dobro 0,5% - 20% <20%

Ukupno stanje po kemijskim i fizikalno kemijskim i hidromorfološkim elementima

dobro

Kemijsko stanje dobro stanje

*prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 89/2010)

d.o.o.





Slika 2.3.6.-1. Vodno tijelo DSRN025061

d.o.o.





Tablica 2.3.6.-4. Karakteristike vodnog tijela DSRI020004

KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA DSRI020004


DSRI020004



Podsliv Sub-basin


Ekotip Type

T14A


HRSI


nacionalno, Savska komisija, ICPDR


604 km2


1580 km2


106 km



128 km


Kupa

Tablica 2.3.6.-5. Stanje vodnog tijela DSRI020004 (tip T14A )



za*

procjenjeno stanje

dobro stanje

Ekološko stanje



KPK-Mn (mg O2/l)





vrlo dobro < 0,1 < 0,26

Hidromorfološko stanje dobro 0,5% - 20% <20%


dobro



d.o.o.





Slika 2.3.6.-2. Vodno tijelo DSRI020004

d.o.o.








DSRN025057



Podsliv Sub-basin


Ekotip Type

T12A


HR


nacionalno


10.5 km2


96.5 km2


5.57 km



4.95 km


Delnički potok

Tablica 2.3.6.-7. Stanje vodnog tijela DSRN025057 (tip T12A )



za*

procjenjeno stanje

dobro stanje

Ekološko stanje



KPK-Mn (mg O2/l)





vrlo dobro < 0,08 < 0,11

Hidromorfološko stanje umjereno 20% - 40% <20%


umjereno



d.o.o.






d.o.o.








DSRN025055



Podsliv Sub-basin


Ekotip Type

T14C


HR


nacionalno


3.17 km2


249 km2


3.26 km



2.00 km


Kupica

Tablica 2.3.6.-9. Stanje vodnog tijela DSRN025055 (tip T14C )



za*

procjenjeno stanje

dobro stanje

Ekološko stanje



KPK-Mn (mg O2/l)



dobro 1,5 - 2,1 < 2,1


vrlo dobro < 0,1 < 0,26

Hidromorfološko stanje umjereno 20% - 40% <20%


umjereno



d.o.o.






d.o.o.





2.3.7. Bioekološke značajke područja zahvata

U Gorskom kotaru možemo razlikovati tri izrazite vegetacijske zone. To su zona umjereno

vlažnih bukovih šuma, zona umjereno vlažnih šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, te

zona klekovine planinskog bora. Naglašeno visinsko slojanje vegetacije posljedica je

promjena klimatskih uvjeta s porastom nadmorske visine na planinskim masivima. Zona

umjereno vlažnih bukovih šuma je najvažnija vegetacijska zona kontinentalnog područja

na prostoru Županije. Različiti tipovi bukovih šuma glavna su značajka vegetacije Gorskog

kotara. Bukove šume zauzimaju razmjerno velik visinski raspon između 400 – 1400 m.

Zbog značajnog visinskog gradijenta klimatskih prilika u zoni bukovih šuma može se i ovdje

izdvojiti nekoliko visinskih pojaseva. Granični pojas prema primorskom dijelu predstavljen

je primorskom šumom bukve (Seslerio autumnalis - Fagetum sylvaticae), a prema

kontinentalnom zaleđu smješten je pojas brdske šume bukve (Lamio orvalae - Fagetum

sylvaticae). Iznad ova dva pojasa nalazi se snažan visinski pojas šume bukve i jele (Abieti

- Fagetum dinaricae) i to između 650 i 1200 mnm, koji zauzima najveće površine Gorskog

kotara. Iako u vegetacijskoj slici Gorskog kotara šume imaju najveće značenje, za očuvanje

biološke raznolikosti važni su i drugi tipovi zajednica i staništa na kojima se dijelom očituju

i znatni antropogeni utjecaji.

U krajolicima Gorskog kotara u kojima prevladava prirodna šumska vegetacija najviše se

kontrastima ističu bjelogorične i crnogorične šume. Miješane šume bukve i jele koje imaju

najveće prostorno i gospodarsko značenje, a crnogorične šume zauzimaju nešto manje

površine i pretežito su vezane na kiselu podlogu. Krčevine s travnjacima zastupljene su u

krškim proširenjima, uz naselja i duž prometnica te kao čistine unutar šuma. Na plićoj

vapnenačkoj i dolomitnoj podlozi znatne površine pokriva livada uspravnog ovsika i trpuca.

Gospodarski važne livade košanice zastupljene su s nekoliko zajednica. Odlikuju se

šarolikošću brojnih vrsta trava te daju znatne količine kvalitetnog sijena. Na kiseloj podlozi

razvijaju se livade trave tvrdače i vrištine. Često se na vrištine naselila bujad, breze i

trepetljike pa postupno dobivaju izgled šuma. I na ostalim travnjačkim površinama često

je zbog smanjenja paše ili prestanka košnje započela sukcesija vegetacije u smjeru

naseljavanja i razvitka šume. Kontinentalno zaleđe Primorsko-goranske županije

najbogatije je vrstama sisavaca, a od njegovih posebnih dijelova svakako masiv Risnjaka,

tj. prostor sjeverno i zapadno od ceste Rijeka - Karlovac. Tu je zabilježeno čak 40 vrsta

sisavaca (sa šišmišima 46). Značajne su vrste: u Europi ugroženi vidra (Lutra lutra), vuk

(Canis lupus), ris (Lynx lynx) i medvjed (Ursus arctos). Tu žive i rijetke vrste: planinski

voluhar (Chionomys nivalis) i vodena rovka (Neomys fodiens). Medvjed je najznačajniji

kao lovna divljač, uz jelena (Cervus elaphus), a djelomično i divokozu (Rupicapra

rupicapra). Ovo područje bogato je pticama. Za čitav Gorski kotar zabilježeno je 111 vrsta

ptica od kojih su 84 gnjezdarice, uz još dvije potencijalne gnjezdarice. Zastupljen je čitav

niz atraktivnih vrsta ptica poput tetrijeba gluhana (Tetrao urogallus), ušare (Bubo bubo),

planinske sove (Strix uralensis), troprstog djetlića (Picoides tridactylus), vodenkosa

(Cinclus cinclus), planinskog kosa (Turdus torquatus), kukmaste sjenice (Parus cristatus),

krstokljuna (Loxia curvirostra) i niza drugih. U ovom dijelu Primorsko-goranske županije

zabilježen je i najveći broj vodozemaca - 14 vrsta. Nešto je slabije zastupljena fauna

gmazova. U fauni gmazova prevladavaju tipične kontinentalne vrste od kojih neke kao

živorodna gušterica (Lacerta vivipara) i riđovka (Vipera berus) biraju posebna staništa i ne

nalazimo ih u drugim dijelovima Županije. Na Risnjaku i Velikoj Kapeli obitava zanimljiva

reliktna velebitska gušterica (Lacerta horvathi). Od slatkovodnih staništa najzanimljivija je

rijeka Kupa. Od Gustog Laza do Severina na Kupi tipično je područje mladice (Hucho

hucho).

d.o.o.





2.3.8. Zaštićena područja prirode

Prema izvodu iz karte zaštićenih područja RH (DZZP, srpanj 2015) područje zahvata ne

nalazi se na zaštićenim područjima RH (Slika 2.3.8.-1). U neposrednoj blizini lokacije

zahvata nalazi se park šuma Japleški vrh (842 mnm) površine 170 ha. Bogatstvo staza,

šetnica i puteljaka je vrijednost najviše prepoznata kroz sport, rekreaciju, visinske

pripreme sportaša ili posjet gateru jelenske divljači. Na sjeveroistočnoj padini Japleškog

vrha postoji stara skijaška 70-metarska skakaonica s doskočištem na gradskom stadionu,

koja očekuje rekonstrukciju. Planinarski put Japleški vrh – Golubinjak dug 9 km pravo je

otkriće za ljubitelje prirode i planinare. Spaja dva zaštićena područja, tj. park-šumu

Japleški vrh kraj Delnica s park-šumom Golubinjak kraj Lokava.

d.o.o.





Slika 2.3.8.-1. Izvod iz karte zaštićenih područja (lokacija zahvata označena crvenim krugom) (Bioportal, 2015.)

d.o.o.





2.3.9. Klasifikacija staništa

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske (DZZP,

srpanj 2015) lokacija zahvata nalazi se na području stanišnog tipa (Slika 2.3.9.-1., Tablica

2.3.9.-1.):

I.8.1. Javne neproizvodne površine

U bližoj okolici zahvata nalazi se stanišni tip E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume, E.7.2.

Acidofilne jelove šume i J.1.1. Aktivna seoska područja. Opis staništa prema III.

dopunjenoj klasifikacija staništa RH:

E52 Dinarska bukovo jelova šuma

Dinarske bukovo-jelove šume (As. Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinček et al.

1993) – tim imenom (Marinček et al. 1993) označene su zbog nomenklaturnih razloga

mješovite bukovo-jelove šume, dugo vremena označavane kao "Abieti-Fagetum

dinaricum" ili "Fagetum croaticum abietetosum''. Da li je upotrjebljeno ime dobro izabrano

i za onaj dio bukovo-jelovih šuma koje se razvijaju u središnjem dijelu Dinarida, trebat će

naknadno proučiti. U sloju drveća podjednako su, u optimalnoj fazi, zastupljene bukva i

jela, iako njihov odnos zavisi od faze konverzije, dok su Acer pseudoplatanus i Acer

platanoides rjeđi, a pridolaze još Ulmus glabra i Fraxinus excelsior. U sloju grmlja ističu se

na prvom mjestu Rhamnus fallax, Lonicera alpigena i Lonicera coerulea, a u sloju zeljastih

biljaka, uz opće rasprostranjene fagetalne vrste značajni elementi su Geranium

robertianum, Galium rotundifolium, Vaccinium myrtillus, Lycopodium clavatum. Ovdje je

potrebno spomenuti i zajednicu Fago-Abietetum (Ht. 1938, Tregubov 1941) koju je

Tregubov (1941) podigao na status asocijacije koristici kao "syntypus" onu bukovo-jelovu

zajednicu koju je Horvat (1938) prvobitno označio imenom "Fagetum silvaticae subs.

abietetosum". Kasnije je Tregubov (1957) istu zajednicu označio imenom "Abieti-Fagetum

dinaricum", a nedavno su Marinček et al. (1993) ime "Omphalodo-Fagetum" upotrijebili za

čitav kompleks dinarskih bukovih šuma. Buduća istraživanja trebaju odgovoriti na pitanje

da li se radi o istoj zajednici pri čemu onda ime Fago-Abietetum ima pravo prvenstva, ili je

kod nas moguće lučiti još i posebnu, uže shvaćenu zajednicu Omphalodo-Fagetum. Osim

toga, zbog velike površine koje zauzimaju, bukovo-jelove šume potrebno je dodatno

istražiti sa stajališta unutartipske varijabilnosti.

E.7.2. Acidofilne jelove šume

Acidofilne jelove šume (Sveza Abieti-Piceion (Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939) Soó 1964) –

Navedeni skup zajednica pripada redu PICEETALIA EXCELSAE Pawlowski in Pawlowski et

al. 1928. i razredu VACCINIOPICEETEA Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939.

I.8.1. Javne neproizvodne površine

Uređene zelene površine, često s mozaičnom izmjenom drveća, grmlja, travnjaka i

cvjetnjaka, različitog načina održavanja i prvenstveno estetske, edukativne i/ili rekreativne

namjene, uključujući i namjenske zelene površine za sport i rekreaciju.

J.1.1. Aktivna seoska područja

Seoska područja na kojima se održao seoski način života. Definicija tipa na ovoj razini

podrazumijeva prostorni kompleks.

d.o.o.





Tablica 2.3.9.-1. Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih

na području RH prema Prilogu II Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima (NN 88/14) na području zahvata.

Ugrožena i rijetka staništa

Kriteriji uvrštavanja na popis

NATURA BERN – Res. 4 HRVATSKA

E. Šume E.5. Bukovo-

jelove šume

E.5.2.

Dinarske

bukovo-

jelove šume

91K0 E.5.2.1.=G1.6C222

E.5.2.2.=G1.6C222 -

E.7.

Kontinentalne

crnogorične

šume

E.7.2.

Acidofilne

jelove šume 9410 - -

* prioritetni stanišni tip, NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama,

BERN - Res. 4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je

potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije, HRVATSKA – stanišni

tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili

ugrožene na razini Hrvatske

Slika 2.3.9.-1. Izvod iz karte staništa RH – crvenim krugom označena lokacija zahvata (Bioportal, 2015.)

d.o.o.





2.3.10. Ekološka mreža

Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) definira se ekološka mreža kao: sustav međusobno

povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom

biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i

biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a

uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000.

Lokacija zahvata nalazi se na izgrađenom dijelu građevinskog područja grada Delnica.

Prema izvodu iz ekološke mreže (DZZP, srpanj 2015.) predmetni zahvat ne nalazi se na

području ekološke mreže (Slika 2.3.10.-1.). U neposrednoj blizini zahvata nalaze se

područja očuvanja značajna za ptice (POP) HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika i

područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove HR5000019 Gorski kotar i sjeverna

Lika.

d.o.o.





Slika 2.3.10.-1. Izvod iz karte ekološke mreže (crvenim krugom obilježeno područje zahvata) (Bioportal, 2015.)

d.o.o.





2.3.11. Krajobraz

Krajobraz i potrebu njegove zaštite kroz procjenu utjecaja na okoliš opredjeljuju kako

međunarodni (Europska konvencija o krajobrazu) tako i nacionalni dokumenti prostornog

uređenja (Strategija i Program prostornog uređenja RH) te legislativa zaštite okoliša.

Krajobraz se ne može razmatrati na osnovi pojedinačnih sastavnica već samo kao

prostorno-ekološka, gospodarska i kulturna cjelina.

Krajobraznom regionalizacijom u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, s

obzirom na prirodna obilježja izdvojeno je šesnaest osnovnih krajobraznih jedinica.

Lokacija zahvata pripada krajobraznoj jedinici Gorski kotar (Slika 2.3.11.-1.).

Slika 2.3.11.-1. Detalj kartografskog prikaza 45-09 (Bralić, Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na

prirodna obilježja, 1995).

Osnovna fizionomija krajobrazne jedinice Gorski kotar su izrazita planinska, šumovita

područja. Morfologija je u osnovi krška, s manjim krškim poljima. Ovakva obilježja se

protežu i na dio geografskog pojma Like (otprilike do ceste Kapela – Senj). Visoke,

mješovite šume (crnogorica-bjelogorica) pokrivaju preko 60 % Gorskog Kotara i čine

njegov makroidentitet. Upravo zato se otvorene površine, osobito šumski proplanci,

javljaju kao pejzažne vrijednosti i elementi mikro identiteta. Ugroženost i degradaciju

d.o.o.





predstavlja prestanak košnje mnogih slikovitih proplanaka i njihovo zarastanje u šumu;

krupni građevinski zahvati u izgradnji prometnica; planovi potapanja dijela gornjo-kupske

doline; kisele kiše posebice ugrožavaju strukturu goranskih šuma (posebice jelu).

Prema izvatku iz Corine land cover lokacija zahvata nalazi se u zoni nepovezanih gradskih

područja (Slika 2.3.11.-2.).

Slika 2.3.11.-2. Corine land cover (wms servis Agencije za zaštitu okoliša)

2.3.12. Kulturna baština

Prema registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na području zahvata ne nalaze se

kulturna dobra.

d.o.o.





3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

3.1. Pregled mogućih utjecaja na okoliš tijekom gradnje

Planiranim zahvatom predviđena je rekonstrukcija postojećeg uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda (UPOV) Delnice za II. stupanj pročišćavanja, na lokaciji i unutar granica

obuhvata postojećeg uređaja.

Utjecaj na vode

Tijekom gradnje postoji mogućnost onečišćenje voda strojnim tekućinama uslijed

akcidentnih situacija. Tijekom izvođenja radova rekonstrukcije moguće je kratkotrajno

pojačano zagađenje voda uslijed radova na UPOV-u. Sva potencijalna onečišćenja spriječit

će se pažljivim planiranjem radova, provedbom zaštitnih predradnji i pridržavanjem

projektnih mjera zaštite okoliša, stoga utjecaj na vode nije značajan.

Utjecaj na stanje vodnog tijela

Kemijsko i količinsko stanje grupiranih vodnih tijela na koje bi planirani zahvat mogao imati

utjecaj, ocjenjeno je kao dobro. U području UPOV-a i uzvodno, kemijsko stanje vodnog

tijela Delnički potok ocjenjeno je kao dobro, kao i ukupno ekološko stanje. Kemijsko stanje

Delničkog potoka nizvodno od UPOV-a ocjenjeno je kao dobro, a ukupno ekološko stanje

kao umjereno. S obzirom da će tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji UPOV-a otpadne

vode dotjecati na UPOV u smanjenim količinama zbog istovremene rekonstrukcije Supilove

ulice te da su Idejnim projektom predviđene potrebne mjere kako bi radovi bili završeni u

što kraćem roku i kako bi negativan utjecaj na okoliš bio što manji, planirani zahvat tijekom

izgradnje neće značajno negativno utjecati na stanje povezanih vodnih tijela.

Utjecaj na zrak

Utjecaji na onečišćenje zraka nastat će uslijed rada građevinskih strojeva i transporta

materijala za građenje (ispušni plinovi motora). Razina prašine varirat će ovisno o

meteorološkim prilikama i intenzitetu građevinskih radova. Utjecaj prašine bit će prostorno

ograničen, usko lokaliziran na područje rada strojeva i privremenog karaktera, a nestat će

nakon prestanka svih aktivnosti na gradilištu te se kao takav ne procjenjuje značajnim.

Tijekom izgradnje planiranog zahvata nastat će emisije stakleničkih plinova uslijed rada

građevinskih strojeva i transporta materijala za građenje, za što se procjenjuje da nema

značajan doprinos klimatskim promjenama.

Utjecaj na tlo

Tijekom izvođenja građevinskih radova može doći do lokalnog onečišćenja tla uslijed

istjecanja motornog ulja. Tijekom rekonstrukcije dijela UPOV-a, neće doći do trajnog

zauzimanja tla izvan granice postojećeg uređaja.

Tijekom pripreme i izvođenja radova koristit će se postojeća cestovna infrastruktura.

Uslijed kretanja građevinske mehanizacije van radnog pojasa može doći do zbijanja

okolnog tla. Navedeni utjecaj ne smatra se značajnim, a može se dodatno ublažiti pažljivom

pripremom i izvođenjem radova na način da se u što manjoj mjeri oštećuju površine van

radnog pojasa. Uz poštivanje zakonskih propisa i primjene dobre građevinske prakse

prilikom izvođenja zahvata, ne očekuje se značajan utjecaj na tlo.

d.o.o.





Utjecaj na krajobraz

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata doći će do privremenog negativnog utjecaja na

vizualne i boravišne vrijednosti krajobraza uslijed prisutnosti građevinskih strojeva,

mehanizacije, materijala i pomoćne opreme. Međutim, ovaj je utjecaj izrazito lokalnog

karaktera te će nestati po završetku izgradnje, stoga se ne smatra značajnim.

Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Prema registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na lokaciji zahvata ne nalaze se

kulturna dobra.

Utjecaj na bioekološke značajke

Lokacija zahvata nalazi se na izgrađenom području grada Delnica te na kojem već postoji

UPOV na kojoj nema značajnih biljnih ili životinjskih vrsta. Mogući utjecaj na životinjske

vrste može se očitovati u privremenoj promjeni kvalitete stanišnih uvjeta (prisutnost ljudi

i strojeva, buka, vibracije, emisija prašine i ispušnih plinova), no ovaj utjecaj je ograničen

na uže područje zahvata i privremenog je karaktera te se ne smatra značajnim.

Utjecaj na ekološku mrežu

Lokacija zahvata nalazi se na izgrađenom dijelu građevinskog područja grada Delnica,

izvan područja ekološke mreže te se ne očekuje utjecaj planiranog zahvata na ciljeve

očuvanja ekoloških mreža u okolici zahvata.

Utjecaj na razinu buke u okolišu

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata mogu se očekivati pojave povećanja razine buke

koje će biti uzrokovane radom građevinskih strojeva i vozila za prijevoz građevnog

materijala i iskopa (utovarivači, bageri, kamioni, i sl.). Buka motora građevinskih strojeva

i vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila, njegovoj brzini kao

i karakteristikama podloge kojom se vozilo kreće.

Planirani zahvat nalazi se u blizini stambenih objekata. Izgradnja predmetnog zahvata se

planira uz pridržavanje discipline u pogledu vremena i načina izvođenja radova, stoga se

procjenjuje da se neće prekoračiti dozvoljene razine buke propisanih Pravilnikom o

najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Povećana razina buke bit će lokalnog i privremenog karaktera, ograničena na područje

gradilišta i to isključivo tijekom radnog vremena u periodu izgradnje zahvata.

Utjecaj uslijed nastanka otpada

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata nastajati će razne vrste i količine otpada, kojima

može doći do negativnih utjecaja na okoliš ukoliko se ne zbrinjavaju na odgovarajući način.

Očekuje se nastanak različitih vrsta opasnog i neopasnog otpada, koje se prema Uredbi o

kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada (NN 50/05, 39/09) mogu

svrstati unutar sljedećih grupa otpada prikazanih u Tablici 3.1.-1.

d.o.o.





Tablica 3.1.-1. Kategorije otpada koje nastaju tijekom izgradnje zahvata

Popis djelatnosti koje

generiraju otpad

Ključni broj unutar

djelatnosti koja

generira otpad

Naziv otpada

13 00 00 - Otpadna ulja i otpad

od tekućih goriva (osim

jestivog ulja i otpada iz grupa

05, 12 i 19)

13 01 10* neklorirana hidraulična ulja na bazi mineralnih ulja

13 01 13* ostala hidraulična ulja

13 02 05* neklorirana maziva ulja za motore i zupčanike na

bazi mineralnih ulja

13 02 08* ostala maziva ulja za motore i zupčanike

13 07 01* loživo ulje i diesel gorivo

13 07 03* ostala goriva (uključujući mješavine

15 00 00 - Otpadna ambalaža;

apsorbensi, materijali za

brisanje i upijanje, filtarski

materijali i zaštitna odjeća koja

nije specificirana na drugi način

15 01 01 ambalaža od papira i kartona

15 01 02 ambalaža od plastike

15 01 06 miješana ambalaža

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je

onečišćena opasnim tvarima

17 00 00 - Građevinski otpad i

otpad od rušenja objekata

(uključujući i otpad od

iskapanja onečišćenog tla)

17 01 01 Beton

17 01 02 Opeka

17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i

keramike koje nisu navedene pod 17 01 06

17 02 01 Drvo

17 04 07 miješani metali

17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03

17 05 06 iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05

17 05 08 šljunak koji nije naveden pod 17 05 07

17 09 04

miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji

nije naveden pod 17 0 01, 17 09 02 i 17 09 03

20 00 00 - Komunalni otpad

(otpad iz domaćinstava,

trgovine, zanatstva i slični

otpad iz proizvodnih pogona i

institucija), uključujući

odvojeno prikupljene frakcije

20 01 01 papir i karton

20 02 01 biorazgradivi otpad

20 02 02 zemlja i kamenje

20 02 03 ostali otpad koji nije biorazgradiv

20 03 01 miješani komunalni otpad

Uz pridržavanje projektom definirane organizacije gradilišta i pozitivnih propisa u dijelu

gospodarenja otpadom, nepovoljni utjecaji koji su prvenstveno vezani za odgovarajuće

zbrinjavanje neopasnog, opasnog, građevnog i ostalog otpada, svest će se na najmanju

moguću mjeru.

d.o.o.





3.2. Pregled mogućih utjecaja tijekom korištenja zahvata

Utjecaj na vode

Idejnim projektom predviđen je II. stupanj pročišćavanja otpadnih voda. Tijekom

korištenja UPOV-a u normalnim uvjetima doći će do pozitivnog utjecaja na kakvoću vode.

Mogući negativni utjecaji tijekom korištenja uređaja mogu se pojaviti uslijed potpunog

prestanka rada ili smanjene efikasnosti pročišćavanja na UPOV-u te građevinskih propusta

(pukotine i sl.) ili neodgovarajućeg rada na objektima, što je potrebno spriječiti pravilnim

održavanjem i kontrolom svih dijelova predmetnog sustava.

Nositelj zahvata je u postupku ishođenja posebnih uvjeta za potrebe izmjene i dopune

lokacijske dozvole za rekonstrukciju UPOV-a Delnice na temelju Idejnog projekta, koji je i

podloga za izradu ovog Elaborata, ishodio Rješenje Hrvatskih voda prema kojem izmjena

zahvata ne utječe na izdane vodopravne uvjete iz prosinca 2010. godine te izdavanje novih

vodopravnih uvjeta za izradu tehničke dokumentacije za planirani zahvat nije potrebno.

U prilogu dajemo vodopravne uvjete iz 2010. i navedeno Rješenje iz 2015. godine.

Prilog 3) Vodopravni uvjeti, Hrvatske vode, Klasa UP/I-325-06/10-01/7131, prosinac 2010.

Prilog 4) Rješenje, Hrvatske vode, Klasa UP/I-325-01/15-07/1910, svibanj 2015.

Utjecaj na stanje vodnog tijela

Planirani zahvat projektiran je na način da izlazni efluent zadovoljava zahtjeve iz Pravilnika

o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15). Tijekom

korištenja zahvata može se očekivati poboljšanje stanja vodnih tijela s obzirom da se

rekonstrukcijom UPOV-a unaprjeđuje proces pročišćavanja otpadnih voda te se pozitivno

utječe na stanje vodnih tijela.

Utjecaj na tlo

Prilikom rada UPOV-a Delnice u normalnim uvjetima dolazi do pozitivnog utjecaja na tlo

budući da se otpadne vode adekvatno zbrinjavaju. U slučaju nepravilnog održavanja

opreme i dijelova uređaja moguća je pojava istjecanja otpadnih voda na spojevima kanala,

spremnika i druge opreme na okolno tlo, stoga je nužna redovita kontrola i održavanje svih

dijelova uređaja kako bi se pravovremeno reagiralo na uočene nepravilnosti.

Utjecaj na zrak

U komunalnim otpadnim vodama prisutne su razne organske i anorganske tvari, koje se

razgrađuju te posljedično mogu izazvati neugodne mirise (dušični spojevi (amonijak,

amini), sumporni spojevi (sumporovodik, merkaptani), ugljikovodici (otapala) i organske

kiseline). Pri mehaničkoj obradi otpadnih voda i viška mulja, moguće su emisije navedenih

tvari. Intenzitet i doseg rasprostiranja neugodnih mirisa od izvora ovise o meteorološkim

uvjetima, prvenstveno temperaturi zraka i o smjeru i jačini strujanja zraka. Onečišćeni

zrak pročišćavat će se primjenom kemijskih filtera, odnosno mokrog scrubbera. Također

je potrebno redovito održavanje uređaja, čišćenje svih dijelova objekata i pravovremeno

zbrinjavanje nastalog otpada. Obzirom na mali kapacitet UPOV-a (6.600 ES), činjenicu da

će se dio procesa pri kojima nastaju otpadni plinovi odvijati u zatvorenoj građevini, a zrak

iz zatvorenih prostora će se obrađivati prije ispuštanja u atmosferu, procjenjuje se kako

zahvat tijekom korištenja neće imati negativnih utjecaja na kvalitetu zraka. Drugim

riječima, neće doći do pogoršanja kategorije zraka, za koju se može pretpostaviti da prema

d.o.o.





koncentracijama tvari neugodnog mirisa u zraku (sumporovodik, merkaptani, amonijak,

metanal – formaldehid) spada u prvu kategoriju. Kategorizacija se provodi prema Uredbi

o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) Kvaliteta zraka neće biti narušena pri

najbližim stambenim objektima, niti u širem okolišu.

Utjecaj na klimatske promjene

Kako bi se procijenio utjecaj zahvata na klimatske promjene potrebno je procijeniti ugljični

otisak (Carbon Footprint) uređaja za pročišćavanja otpadnih voda (UPOV) kao i ostalih

elemenata sustava odvodnje otpadnih voda, uzimajući u obzir emisije stakleničkih plinova,

korištenje električne energije, stvaranje električne energije te transportne potrebe. Na

UPOV-u nastaju staklenički plinovi CO2, metan i dušikov oksid. Potencijal globalnog

zatopljenja stakleničkih plinova je odnos topline koja se zadržava jediničnom masom plina

u usporedbi s jediničnom masom CO2 tijekom određenog vremenskog razdoblja

(uobičajeno 100 godina) (Tablica 3.2.-1.).

Tablica 3.2.-1. Potencijal globalnog zatopljenja stakleničkih plinova (USA Electronic code of federal regulations,

TITLE 40—Protection of Environment, PART 98—MANDATORY GREENHOUSE GAS REPORTING, 2015).

Staklenički plin Kemijska formula Potencijal globalnog zatopljenja

Ugljikov dioksid CO2 1 Metan CH4 23

Dušikov oksid N2O 310

Prema izvoru nastanka plinova na UPOV-u mogu se definirati direktni, indirektni te drugi

indirektni izvori stakleničkih plinova (European Investment Bank Induced GHG Footprint -

The carbon footprint of projects financed by the Bank: Methodologies for the Assessment

of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1). Na osnovu navedenog

definiraju se granice utjecaja pojedinog projekta u okviru kojih će se vršiti izračun

apsolutne, nulte i relativne emisije stakleničkih plinova. U nastavku je dan popis definiranih

direktnih izvora stakleničkih plinova na UPOV-u:

1. Direktne emisije stakleničkih plinova - fizički nastaju na izvorima koji su direktno

vezani uz aktivnosti na uređaju te se nalaze unutar obuhvata uređaja. Izvori ovih

emisija uključuju biološki postupak pročišćavanja otpadne vode (CO2) i uklanjanje

dušika iz otpadne vode (N2O).

2. Indirektne emisije stakleničkih plinova - odnose se na izvore koji nisu direktno

vezani uz aktivnosti na uređaju, a nastaju kao posljedica generiranja električne

energije i transportnih potreba uređaja. Izvori ovih emisija uključuju transport

mulja (direktni staklenički plinovi podrazumijevaju emisiju CO2e od izgaranja

goriva, a indirektni staklenički plinovi podrazumijevaju emisije CO2e od ekstrakcije

i transporta primarnih fosilnih goriva, rafiniranja, distribucije, skladištenja i prodaje

gotovih goriva) i potrošnja električne energije na komponentama sustava

pročišćavanja otpadnih voda (UPOV, postrojenje za solarno sušenje mulja i crpne

stanice).

3. Ostale indirektne emisije: posljedica su aktivnosti na uređaju, ali nastaju na

izvorima koji nisu pod ingerencijom uprave uređaja. Pri izračunu ugljičnog otiska

uglavnom se uzimaju u obzir samo direktne i indirektne emisije.

Za izračun nastalih količina stakleničkih plinova na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda

korišten je dokument Greenhouse Gas Emissions Estimation Methodologies for Biogenic

Emissions from Selected Source Categories: Solid Waste Disposal, Wastewater Treatment

i Ethanol Fermentation (RTI International, 2010 za US EPA). Izračun za sve stavke se svodi

d.o.o.





na dobivanje ekvivalente količine CO2 korištenjem potencijala globalnog zatopljenja za

ostale stakleničke plinove.

Direktni izvori

Postoje dva glavna tipa procesa za biološki tretman – aerobni i anaerobni. Određene

komponente tehnološkog procesa mogu biti vrlo kompleksni sustavi koji uključuju oba tipa

biološkog tretmana. Biokemijske reakcije su vrlo slične u oba slučaja, pri čemu organski

ugljični spojevi procesom oksidacije prelaze u CO2 i/ili CH4, i vodu. Danas su u primjeni

najvećim dijelom aerobni sustavi pročišćavanja otpadnih voda. Moguće emisije CO2 iz

aerobnog postupka biološkog pročišćavanja otpadne vode sustava, pri čemu se uzima u

obzir i udio ugljika u obliku CH4 generiranog u bioplinu, dane su u Tablici 3.2.-2.

Tablica 3.2.-2. Moguće emisije CO2 iz aerobnog postupka biološkog pročišćavanja otpadne vode sustava (pri

čemu se uzima u obzir i udio ugljika u obliku CH4 generiranog u bioplinu)

Element Opis Iznos Jedinica

CO2 Emisija CO2 (satna) 0,0051 t/h Qww Prosječni dotok otpadne vode 26,71 m3/h OD Koncentracija BPK5 u otpadnoj vodi 566,81 mg/L

EffOD Potreban stupanj uklanjanja BPK5 0,70 CFCO2 Konverzijski faktor za produkciju CO2 po jedinici BPK5 1,375 g CO2/g BPK5

MCFWW Korekcijski faktor za metan - udio ulaznog BPK5 koji se anaerobno razgrađuje

0,00

BGCH4 Udio ugljika u obliku metana u generiranom bioplinu 0,65 λ Udio biomase (odnos C vezanog u mulj i C potrošenog u

postupku pročišćavanja) 0,65

CO2 Emisija CO2 (godišnja) 44,7 t/god

Proces razgradnje otpadnih voda događa se i u individualnim prikladnim sustavima (IAS) i

bez postojanja centraliziranih postupaka pročišćavanja otpadnih voda, dakle ovaj udio

emisija stakleničkih plinova prisutan je i u postojećem stanju, odnosno ne predstavlja

povećanje emisije stakleničkih plinova u odnosu na postojeće stanje.

Na potencijal nastanka emisija N2O direktno utječe ukupna količina dušika prisutna u

dotoku otpadne vode, te je izračun dan u Tablici 3.2.-3.

Tablici 3.2.-3. Emisije N2O iz biološkog pročišćavanja otpadne vode

Element Opis Iznos Jedinica

N2O Emisija N2O (satna) 0,0000145 t/h Qi Prosječni dotok otpadne vode 26,71 m3/h

TKNi Koncentracija TKN u otpadnoj vodi 69,44 mg/L EffN2O Emisijski faktor N2O (emisija N u obliku N2O u odnosu

na TKN u influentu) 0,005 g

44/28 Konverzija molekularne mase (g N2O po g N u obliku N2O)

1,57 /

N2O Emisija N2O iz pročišćavanja otpadnih voda (godišnja) 0,13 t/god FN2O Koeficijent potencijala globalnog zatopljenja za N2O 310 /

CO2e Emisija N2O izražena kao CO2 ekvivalent 40,3 t/god

Ukupne emisije svih stakleničkih plinova sa UPOV-a izražene preko CO2 ekvivalenta dane

su u Tablici 3.2.-4.

Tablici 3.2.-4. Ukupne emisije svih stakleničkih plinova sa UPOV-a izražene preko CO2 ekvivalenta

Oznaka Opis Iznos (t/god)

CO2 Izravna emisija CO2 UPOV-a 44,7 CO2e Emisija N2O izražena kao CO2 ekvivalent 40,3

Ukupno Ukupna emisija CO2e UPOV-a 85

d.o.o.





Uvažavajući pretpostavku da emisije stakleničkih plinova koje nastaju u biološkom

postupku pročišćavanja otpadne vode predstavljaju biogene emisije te se izuzimaju iz

ukupnih nacionalnih emisija (IPPC Guidelines), ukupne emisije stakleničkih plinova pri radu

UPOV-a Delnice iznose 40,3 t/god.

Indirektni izvori

Prilikom izračuna ugljičnog otiska uzimaju se u obzir i indirektni izvori nastanka stakleničkih

plinova koji su vezani uz rad uređaja poput transporta mulja te potrošnje električne

energije. S obzirom da u ovom trenutku nije moguće odabrati konačni način zbrinjavanja

mulja, nije moguće napraviti ni konkretnu procjenu ugljičnog otiska koji se odnosi na ovaj

dio. Predviđena potrošnja električne energije pri radu UPOV-a iznosi 726,25 kWh/danu,

odnosno 265.081,25 kWh/god iz čega je izračunata količina emisija CO2 koja iznosi 84,03

t/god.

Utjecaj na bioekološke značajke

S obzirom da se na području zahvata već nalazi UPOV te da se njegova površina i namjena

rekonstrukcijom neće mijenjati, neće doći do promjena na biljnim i životinjskim

zajednicama oko lokacije zahvata. Očekuje se pozitivan utjecaj na vodene ekosustave

uslijed pročišćavanja otpadnih voda.

Utjecaj na ekološku mrežu

Lokacija planiranog zahvata ne nalazi se na području ekološke mreže, a uslijed rada i

pročišćavanja otpadnih voda može se očekivati pozitivan utjecaj na ciljeve očuvanja

ekološke mreže u daljoj okolici zahvata.

Utjecaj na krajobraz

Izgradnjom predmetnog zahvata neće doći do značajnih promjena u izgledu krajobraza, s

obzirom da na lokaciji već postoji UPOV, stoga utjecaj nije značajan.

Utjecaj uslijed nastanka otpada

Tijekom korištenja predmetnog zahvata sav otpad nastao redovnim radom UPOV-a

zbrinjavat će se na zakonom propisan način, stoga utjecaj nije značajan.

Strojno dehidrirani organski mulj u tehnološkom postupku daljnje obrade s mikroniziranim

živim vapnom kao finalni produkt daje potpuno neutralizirani mulj s maksimalnom

dnevnom količinom od 1,55 m3/dan (kod dosizanja nazivnih vrijednosti opterećenja

uređaja). U konačnom rješenju dispozicije mulja kao izgledno i prihvatljivo rješenje se

nameće mogućnost odvoženja mulja na uređaj za solarno sušenje mulja u Jurdanima, te

potom spaljivanje u cementari Koromačno. Grad Opatija, uz proširenje postojećeg uređaja

s biološkim stupnjem pročišćavanja planira i izgradnju dodatnog uređaja sa solarnim

sušenjem mulja. Realizaciju ovog projekta je moguće realno očekivati u sljedeće 3-4

godine. Kako će uređaj Delnice biti pušten u probni rad početkom sljedeće godine nužno

je iznaći jedno prijelazno, kompromisno rješenje odlaganja potpuno stabiliziranog mulja

na prihvatljivoj udaljenosti od uređaja i izvan vodozaštitnog područja, od kuda bi se mulj

koristio za gnojidbu šumskih rasadnika i poljodjelnih površina (sezonsko korištenje mulja).

U slučaju da mulj zadovolji kriterije kakvoće za korištenje u poljoprivredi, bit će ga moguće

zbrinuti i na takav način. U svakom slučaju, stabilizirani i dehidrirani mulj s UPOV-a Delnice

konačno će se zbrinuti u skladu s važećom zakonskom regulativom i propisima, uz odabir

optimalne varijante u zadanim uvjetima.

d.o.o.





3.3. Pregled mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja

Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u

prostoru obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na

okoliš u posebnom elaboratu o uklanjanju zahvata.

3.4. Pregled mogućih utjecaja u slučaju akcidentnih situacija (ekološke

nesreće)

Sagledavajući sve elemente tehnologije rada, do akcidentnih situacija tijekom izvedbe i

korištenja zahvata može doći uslijed:

- prosipanja ili izlijevanja tekućih otpadnih tvari u tlo i vode (npr. goriva i maziva od

radnih strojeva, otapala, razrjeđivači, boje i ostale kemikalije, loše izvedeni

građevinski radovi)

- požara na otvorenim površinama

- nesreća uzrokovanih višom silom, kao što su ekstremno nepovoljni vremenski

uvjeti, nesreće uzrokovane tehničkim kvarom ili ljudskom greškom

Planirani zahvat je konstruktivno i tehnološki prilagođen uvjetima lokacije (nosivost tla,

hidrološki uvjeti, hidraulički kapacitet i dr.). Procjenjuje se da je tijekom korištenja objekta,

uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika,

vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svedena na najmanju

moguću mjeru.

3.5. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Uzevši u obzir smještaj predmetnog zahvata u prostoru te vremenski i prostorno ograničen

karakter utjecaja zahvata, mogućnost značajnih prekograničnih utjecaja je isključena.

3.6. Obilježja utjecaja

Izgradnja planiranog zahvata je lokalnog karaktera te je utjecaj na okoliš prisutan na samoj

lokaciji gradilišta i njegovoj neposrednoj blizini. Tijekom korištenja predmetnog zahvata

očekuju se pozitivni utjecaji na vode, tlo i stanje vodnih tijela uslijed povećane efikasnosti

pročišćavanja otpadnih voda.

d.o.o.





4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Realizacija zahvata imat će pozitivan utjecaj na okoliš uslijed povećanja stupnja

pročišćavanja otpadnih voda grada Delnice. Uz pridržavanje projektnih mjera i posebnih

uvjeta nadležnih institucija te važeće zakonske regulative, nije potrebno provoditi dodatne

mjere zaštite okoliša.

5. ZAKLJUČAK

Predmet Elaborata zaštite okoliša u postupku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš je je izmjena zahvata rekonstrukcije postojećeg uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Grada Delnica. Zahvat se nalazi u Primorsko-

goranskoj županiji, Grad Delnice na k.č. br.: 12070 k.o. Delnice. Nositelj zahvata je

Komunalac d.o.o., Delnice. Planiranim zahvatom predviđena je rekonstrukcija postojećeg

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Delnice za II. stupanj pročišćavanja na

lokaciji i unutar granica obuhvata postojećeg uređaja. Postojeći uređaj UPOV izgrađen je

1987. godine na lokaciji Kalvarija, na sjeveroistočnom rubu naselja Delnice, površina

namijenjena za izgradnju uređaja je definirana zaštitnom ogradom u veličini 3.190 m2.

Značajnija rekonstrukcija uređaja, u tehnološkom pogledu neprimjerena, izvršena je 1995

godine i nakon nje je uređaj doveden u današnje stanje. Opterećenje UPOV-a Delnice iznosi

6.600 ES te je zastupljen mješoviti sustav odvodnje. Lokacija zahvata ne nalazi se na

zaštićenom području niti na području ekološke mreže. Realizacija zahvata imati će

pozitivan utjecaj vode, stanje vodnih tijela i tlo uslijed povećanja stupnja pročišćavanja

otpadnih voda. Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja,

pokazala je da je, uz pridržavanje projektnih mjera i posebnih uvjeta nadležnih institucija

te važeće zakonske regulative, zahvat prihvatljiv za okoliš te da nije potrebno

provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.

d.o.o.





6. IZVORI PODATAKA

6.1. Projekti, studije i radovi

1. Državni hidrometeorološki zavod, Sektor za hidrologiju http://hidro.dhz.hr/

2. Državni zavod za statistiku. http://www.dzs.hr/

3. Državni zavod za zaštitu prirode, Karta ekološke mreže Republike Hrvatske

4. Državni zavod za zaštitu prirode, Karta staništa Republike Hrvatske

5. Državni zavod za zaštitu prirode, Karta zaštićenih područja prirode Republike

Hrvatske

6. Bioportal - web portal informacijskog sustava zaštite prirode

7. Agencija za zaštitu okoliša, Corine Land Cover

8. European Commission DG Environment. 2013. Interpretation manual of EU habitats

– EUR 28.

9. Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarstvo

prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja i Agronomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, 1999.

10. Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara

11. Google maps https://www.google.hr/maps (srpanj 2015)

12. Izmjena i dopuna idejnog projekta - uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

(Prongrad biro d.o.o., oz. pr. 22-2014., ožujak 2015.)

13. Državna geodetska uprava, Katastar, http://www.katastar.hr/dgu/

14. Arkod preglednik, http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

15. Herak, M., 2013: Republika Hrvatska: Karta potresnih područja, Geofizički odsjek

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Državna geodetska

uprava, Zagreb

16. Seizmološka karta za povratni period od 100 godina, Geofizički zavod PMF, Zagreb.

17. USA Electronic code of federal regulations, TITLE 40—Protection of Environment,

PART 98—MANDATORY GREENHOUSE GAS REPORTING, 2015

18. European Investment Bank Induced GHG Footprint - The carbon footprint of

projects financed by the Bank: Methodologies for the Assessment of Project GHG

Emissions and Emission Variations, Version 10.1

19. Greenhouse Gas Emissions Estimation Methodologies for Biogenic Emissions from

Selected Source Categories: Solid Waste Disposal, Wastewater Treatment i Ethanol

Fermentation (RTI International, 2010 za US EPA)

20. 2006 IPPC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories, Volume 5: Waste

21. Elaborat zaštite okoliša za zahvat sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda s područja aglomeracije Rovinj, Hidroing d.o.o., Osijek, svibanj

2015.

6.2. Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službeno glasilo PGŽ 32/13)

2. Prostorni plan uređenja Grada Delnica (Službeno glasilo Grada Delnica 24/02 i

11/13)

http://hidro.dhz.hr/

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

d.o.o.





6.3. Propisi

Bioraznolikost

1. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14)

3. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

4. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

5. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Buka

1. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13)

2. Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od

buke (NN 91/07)

3. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN 145/04)

4. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

Kulturno-povijesna baština

1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09,

88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13)

Okoliš općenito

1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)

2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

3. Zakon o gradnji (NN 153/13)

4. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

5. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obvezatnim prostornim

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98)

Otpad

1. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14)

2. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)

3. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

4. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

5. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01, 23/07)

6. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN br. 117/07, 11/2011, 17/13, 62/13)

7. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09,

91/11, 45/12, 86/13)

8. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada

se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

Vode

1. Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13)

2. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15)

3. Pravilnik o očevidniku zahvaćenih i korištenih količina voda (NN 81/10)

4. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13,151/14)

d.o.o.





5. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

6. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

7. Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 079/2010)

8. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 066/11)

Zrak

1. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN117/12)

2. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)

Akcidenti

1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)

2. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

7. PRILOZI

Prilog 1) Ovlaštenje tvrtke VITA PROJEKT d.o.o. za izradu elaborata i stručnih podloga

u zaštiti okoliša


Prilog 3) Vodopravni uvjeti, Hrvatske vode, Klasa UP/I-325-06/10-01/7131, prosinac

2010.


d.o.o.





Prilog 1) Ovlaštenje tvrtke VITA PROJEKT d.o.o. za izradu elaborata i stručnih podloga u

zaštiti okoliša

d.o.o.






d.o.o.





Prilog 3) Vodopravni uvjeti, Hrvatske vode, Klasa UP/I-325-06/10-01/7131, prosinac

2010.

d.o.o.






Documents

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA - mzoip.evolare.host25.com · elaborat zaŠtite okoliŠa nositelj zahvata: komunalac d.o.o. rekonstrukcija postojeĆeg ureĐaja za proČiŠĆavanje otpadnih