PAGE 10

Elementi drave

Ljudi na odreenom prostoru stupaju u razliite meusobne odnose koji rezultiraju kulturnim, ekonomskim, politikim i pravnim ivotom te zajednice. Ti odnosi optereeni su mnogim proturjenostima, a aktuelna politika treba uloiti mnogo umijea, vremna i sredstava da bi oni vodili napretku.

Da bi se neka organizacija smatrala dravom, treba ispunjavati odreene elemente. Ispunjenje predvienih elemenata je uslov da se ona smatra dravom, kao to ispunjenje odreenih uslova pretpostavlja priznanje odreenog lica fizikim licem. Ispunjenjem traenih elemenata nastaje drava, kao organizacija koja na nekom podruju djeluje kao najvia organizacija pravnog poretka, nezavisna od bilo koje druge drave.

Pitanje elemenata drave je pitanje koje je interesiralo brojne pravnike.

Tako, npr. Jelinek (Georg Jellinek) je, nakon briljive analize drava, uoio postojanje zajednikih elemenata, te zaskljuio da drava, da bi bila drava, treba imati osnovna tri elementa: prostor, stanovnitvo i vlast. Elementi koji ine dravu predstavljaju realne okolnosti u kojima e nalazi drava. Oni su izgraeni praksom, dok u novije vrijeme, njihove naznake se nalaze u meunarodnopravnim elementima. Nakon prouavanja sastava predmodernih i modernih drava Jelinek je razvio teoriju o tri elementa drave.

Po njemu, drava mora imati tri elementa, da bi bila drava, a to su: dravni teritorij, dravno stanovnitvo i dravna vlast. Ovakvo postavljanje sastava drave, imalo je i protivnika i pristalica, ali je imalo dobar odziv u meunarodnom pravu, te je kasnije doraena i dopunjena. Iako nema vrste prakse, koji lementi ine dravu, u meunarodnom pravu, prihvataju se odredbe Konvencije iz Montevidea, gdje se u lanu 1. istie sljedee: "Drava, kao osoba prema meunarodnom pravu, mora imati sljedee osobine: (a) stalno stanovnitvo; (b) definirani teritorij; (c) vlast; i (d) sposobnost da stvara odnose s drugim dravama." Montevideo konvencija o pravima i obavezama drva, predstavlja regionalnu konvenciju donesenu (potpisanu) 26. decembra 1933. godine u Montevideu (Urugvaj). Ovom konvencijom ureeni su standardi za nastanak i postojanje drave, kao organizacije ljudi na odreenom prostoru. Priklanjajui se ovoj konvenciji, osnovni elementi drave su:

dravni teritorij,

stanovnitvo,

faktiki ustanovljena vlast,

sposobnost drave da stvara odnose s drugim dravama (meunarodno priznanje drave). Montevideo konvencija o pravima i obavezama drava, kao i neki teoretiari, u elemente koji odreuju dravu, ubrajaju i priznanje drave od drugih drava. Bez obzira na znaaj ove konvencije u svijetu, danas preovladava miljenje da priznanje drava ima deklaratorni karakter, a dravnost drava zasniva se na prethodna tri elementa, kao to je govorio Jelinek

Pitanje elemenata drave razliito je tumaeno u shvatanjima ranijih pravnih teoretiara i danas. Ranija shvatanja su ukazivala na injenicu da su teritorij i ljudi bili osnov provoenja vlasti. Vladar je vlast provodio prema stanovnitvu, stvarajui vlasnitvo na zemlji (teritoriji). Gubitak stanovnitva ili tewritorije, automatrski je gasio vladarevu vlast, jer on objektivno nije mogao vriti vlast bez bilo kojeg od ovih elemenata.

Kasnije, afirmacijom ljudskih prava i sloboda kao meunarodnom kategorijom, u prvi plan elemenata drave postavlja se prostor kao element, odnosno vaenje odreenog prava na odreenom prostoru, jer unutarnje pravo vai samo na odreenom prostoru. Meunarodne norme imaju internacionalni karakter i nisu vezani prostorom

Dravni prostor predstavlja materijalni element drave. Vanost prostora, kao elementa drave lei u injenici da pravni poredak vrijedi na odreenom prostoru.

Unutranje pozitivno pravo primjenjuje se samo na odreenom prostoru. To naelo zadrano je do danas.

Dravni organi strogo paze na okolnost da provode norme svog unutarnjeg pozitivnog prava, a ne norme drugih drava, izuzimajui norme meunarodnog prava koji se primjenjuje prema svim dravama.

Dravni teritorij predstavlja ukupnost prostora (jedinstvenog ili sastavljenog od vie dijelova) koji potpadaju pod suverenitet jedne drave.

Njega ini geografski ili pravno-politiki odreen prostor na kome se prostire vlast jedne drave ili predstavlja drutveno-ekonomsku cjelinu ili historijsku kategoriju.

Dravni prostor ini:

zemljite (i vodena povrina),

zrani prostor,

zemljina unutranjost (prostor pod zemljom ili pod vodenom povrinom).

Figurativno ga moemo prikazati kao kupu, iji vrh dodiruje centar zemlje, a zatim se iri dodirujui granice drava i lepezasto prostire u svemir.

Nekada su bila miljenja o neogranienosti dosezanja vlasti drave u svemiru. Danas postoje ogranienja, koja upuuju na analognu primjenu kao kod ureenja mora.

Dravni teritorij

Dravni teritorij je pravno-politiki a ne geografski pojam. To znai da teritorij jedne drave ne mora biti u komadu iskazan. To nalazimo u pozicijama Istonog i Zapadnog Pakistana iz kojeg se kasnije izdvojio Banglade. Isto tako, Republika Francuska se moe promatrati u uem i irem smislu (sama ili s bivim kolonijalnim teritorijima).

Takav primjer je i Velika Britanija koja osim matine teritorije ima i Falklandska ostrva, a u svijetu postoji jo mnogo i drugih primjera. Dravni teritorij nije samo onaj koji je pravilno okruen granicom. Kao pravna kategorija, on moe imati razne modifikacije.

Tako, na primjer, enklave su dijelovi teritorija neke drave, potpuno okrueni teritorijom druge drave. Suprotnost enklavama predstavljaju eksklave, koje predstavljaju dio dravnog teritorija, odvojen od glavnog dijela teritorija podrujem drugih drava

Teritorijalnu cjelovitost treba razlikovati od teritorijalnog integriteta.

Teritorijalni integritet je nedjeljivost dravnog teritorija u smislu vrenja vlasti na nekom podruju, odnosno zabrane njegovog otuenja u jurisdikciju druge drave.

On predstavlja neotuivost dravnog prostora, bez obzira da li je dravni teritorij fiziki cjelovit ili je u vie dijelova.

Ali, na jednom podruju, koje se moe smatrati teritorijem posebnog (zasebnog) meunarodnog statusa, mogue je uspostaviti vlast i dvije ili vie drava.

Tada kaemo da postoji kondominij.

Kondominij (lat. condominij, suvlasnitvo, zajedniko vlasnitvo) predstavlja zajedniku vladavinu dviju ili vie drava nad odreenim prostorom. Kondominij jo zovu i koimperij.

Kondominij je poznat kao model vlasti nad odreenom prostoru. Historijski se javljao nekoliko puta.

Praksa je pokazala da je za vrijeme kolonijalizma bio prisutan, ali je dosta teko provodiv.

Danas, nije u primjeni jer poiva na pravilima suprotnim meunarodnom pravu. U kondominiju, suverenit je zajedniki za sve zemlje koje upravljaju zajednikim prostotom, ali svaja vlast ima odvojenu nadlenost nad vlastitim subjektima.

U toku trajanja historije poznato je nekoliko sluajeva kondominija (koimperija).

Tako, npr. Otoje u junom Pacifiku Novi Hebridi, bili su kondominij Francuske i Velike Britanije sve do 1980. godine. Jedan od najpoznatijih koimperija svakako je koimperij ustanovljen za Njemaku, nakon 1945. godine, kada su Njemakom zajedno vladale etiri drave, etiri pobjednike velesile.

Dravne granice predstavljaju zamiljenu plohu koja predstavlja kraj prostiranja dravnog podruja i razdvaja ga od podruja susjednih drava ili otvorenog mora. Na kopnu, granica je, najee, oznaena graninim oznakama u obliku stubova, ali isto tako i zidova, rijenih korita, raznih ograda i sl.

Dravne granice dijelimo na prirodne i vjetake granice. Prirodne granice su one koje slijede konfiguraciju zemljita (rijeku, planinski lanac i sl.), dok su vjetake granice one granice nastale dogovorom, ne vodei rauna o konfiguraciji terena. Bez obzira da li su prirodne ili vjetake, granice uvijek imaju pravni karakter.

Svaka drava ljubomorno uva svoju granicu i vrlo je osjetljiva na njeno eventualno pomjeranje. Osjetljivost drave na status svoje granice je tolika, da u rjeavaju ovih sporova, esto uptrebljava sredstva sile ili vodi oruani sukob. Meutim, postojanje jasno utvrene granice neke drave nije zahtijev za njeno postojhanje i priznanje. U historiji je bilo sluajeva da neke drave nisu imale jasno odreene niti priznate granice u trenutku sticanja svoje nezavisnosti.

Tako, npr. U sluaju Belgije u periodu od 1830. do 1839. godine ili Izraela nakon njegovog nastanka 1948. godine do danas. Dravnu granicu treba razlikovati od crta unutar drave, kojim se razgraniava odreen etniki, historijski, ekonomski, politiki (npr. policija) i neki drugi prostor.

Pri utvrivanju granice potuje se neki od kriterija koji ga i oslikava, a koji moe biti:

prirodnost,

historijski elemenat,

voljnost stanovnitva (etnika pripadnosti) i sl.

Usko vezano za pitanje granica i njihovog prelaska je pitanje izdavanja i koritenja viza. Viza, (lat. visum - vieno, odobreno) predstavlja posebni ig otisnut u paso, a kojim neka drava, nosilacu pasoa odobrava: ulazak na njen teritorij, tranzit (prolaz) preko njenog teritorija, boarvak izvjesno virjeme na njenom teritoriju i siguran izlazak s njena teritorija. Nekoliko dravnih organa je ovlateno za izdavanje vize.

Koji e dravni organ izdati vizu, zavisi od same potrebe vlasnika pasoa, odnosno lica koji je trai.

Vizu izdaje DKP misija drave, prije otpoinjanja putovanja, najee u zemlji ili susjedstvu gdje boravi korisnik vize.

Vizu izdaje i dravni organ na ulasku u njegovu teritoriju (aerodormi, luke, granini prijelazi i sl.). Za izdavanje vize, najee se naplauje konzularna taksa. Drave mogu meusobom dogovoriti neizdavanje viza (po naelu reciprociteta), odnosno da selektivno, ne izdaju vize za nosice diplomatskog ili slubenog pasoa, ili da izdavanje viza bude besplatno. Posebna pravila za granice na moru.

More dijelimo na:

otvoreno more,

obalno more.

Reciprocitet (lat. uzajamnost, jednak tretman) predastavlja odnos izmeu dvije ili vie drava, gdje one, meusobom, osiguravaju jednake uvjete za graane, robe, avione i sl. u meuasobnim aktivnostima.

reciprocitet potpomae naelo suvereniteta, osiguravajui svkoj dravi da, kroz njega, bude uvaavana Otvoreno more (mare libertatis) ne pripada nikome, ve svima i to je res communis omnium a ne res nullius. Na njemu vlada naelo slobode mora, a to znai nesmetanu plovidbu i nesmetano ribarenje i koritenje svih resusrsa.

Gusarenje je svaki akt nasilja koji provodi posada nekog broda prema drugima. Ono je zabranjeno, a svaka drava moe samostalno progoniti gusare.

Obalno more je onaj dio mora, ukljuujui i motrsko dno, koji je pod vlau obalne drave. Dijeli se na:

unutranje vode (luke i zaljevi i sl.),

teritorijalno more od 3 do 18 nautikih milja (kroz njega se moe vriti nekodljiv prolaz trgovakih brodova).

Znaajan je i epikontinentalni pojas, koji se nadovezuje na teritorijalnog mora, prema Konvenciji o pravu mora iz 1982. godine, kao prirodni produetak moe i do 200 milja od crte teritorijalnog mora.

Moderni razvoj svijeta, promjenio je meunarodna pravila o irini ovih morskih dijelova, tako da je

teritorijalno more poveano s tri na dvanaest nautikih milja, a takoer,

ustanovljene su nove ekonomske zone: susjedna (koja se protee od 12 do 25 nautikih milja),

te ekskluzivna ekonomska zona koja je do 200 nautikih milja.

Zrane granice su takoer, definirane.

Kako je ovjek otiao u svemir, naputeno je ranije miljenje da se vlast drave prostire neprekidno i beskonano u svemir. Na osnovu normi meunarodnog prava (konvencije iz 1963., 1967. i 1979. godine) svemir mogu koristiti sve drave svijeta, a ni jedna drava ne moe polagati pravo svojine na njemu. Svemir se ne smije koristiti ni za vojne potrebe, ali praksa pokazuje da postoje eksperimenti koji naruavaju ovo naelo.

Povrina teritorije drave nije statina. Promjene mogu nastupiti dogovorom izmeu drava, a mogu nasilno. Jedan od nsilnih oblika projmene drava naziva se aneksija.

Aneksija (lat.anexia pripajanje) predstavlja nain stjecanja tueg dravnog teritorija nasilnim putem (silom ili prijetnjom da e upotrijebiti silu) ili meunarodnim ugovorom.

Aneksiju ine njene dvije osobenosti:

namjera trajnog koritenja anektiranog teritorija i

zauzimanje ili dranje teritorije u posjedu.

Meu poznatim primjerima aneksije je Anlus (Anschluss njem. pripojenje) Austrije Njemakoj 1938. godine. Austrija je 1955. godine ponovo konstituisana kao nezavisna drava. Veliina drave ne utie na njen status. Prema normama meunarodnog prava, nema ogranienja za postojanje drave. Zbog tog, i male drave tipa Granade, Vatikana i sl priznate su drave u meunarodnom pravu.

Tako, npr. Od malih drava, koje imaju manje od 1000 km2 treba spomenuti sljedee: Monako 1,8 km2 Lihtentajn 160 km2 Bahrein 620 km2 Andora450 km2 Kiribati 717 km2 Maldivi 280 km2 Maralska ostrva 181 km2c)Stanovnitvo (narod Svi ljudi koji ive na odreenom prostoru predstavljaju stanovnitvo tog prostora. Najee ga tako vidimo i tako nazivamo narodom. To je personalni element drave.

Pod narodom, u dravnopravnom, a ne etnikom smislu, podrazumijevamo sve pojedince koji ive na odreenom prostoru, koji uivaju prava dravljana i graanska prava. Graanin je osoba koja mjestom roenja, nacionalnou jednog ili oba roditelja ili prolazei kroz proces naturalizacije pripada odreenoj dravi (zaklela se na odanost naciji).

Ono predstavlja bitan elemenat drave. Drava je i personalna zajednica.

Ljude na teritoriju drave promatramo kao izolirane pojedince pa su to dravljani, graani i drugi ljude, a to je, cjelokupno gledano, narod. Pojam naroda u dravnopravnom smislu je razliit od pojma u etnikom smislu.

Politiki narod (nacija), to su svi odrasli stanovnici neke drave bez obzira na spol, rasu, vjeru i sl. ali koji:

- koriste dravljanska prava,

- koriste i druga graanska prava.

Stanovnitvo drave su osobe, pojedinci i grupe, koje se trajno ili privremeno nalaze unutar prostora drave, a na koje se odnosi vlast te drave.

Graanska prava ljudi ostvaruju koristei svoj graanski poloaj. Oni koriste sva subjektivna prava javne prirode kojim mogu utjecati na vlast i mogu uestvovati u njoj.

Podjele, izmeu domaeg stanovnitva i stranaca, pravljene su u najstarije doba ljudske civilizacije.

Historijski osvrt

Ukupno stanovnitvo drave dijelimo na:

dravljane drave,

strance.

Dravljani su nosioci graanskih prava i prava po osnovu dravljanstva, a ostali pojedinci, bez obzira to su i stalno nastanjeni na nekom podruju, dravnom teritoriju, pripadaju grupi stranaca.

Dravljani su svi oni pojedinci koji, bez obzira na rasne, spolne, vjerske, imovinske i druge razlike imaju dravljanska i graanska prava. Ova prava su sastavni dio ukupnih ljudskih prava i njihovog graanskog statusa

U kategoriju dravljana ubrajaju se:

- lica koja su ostvarila dravljatsvo neke drave,

- Pravna lica koja su registrirana u toj dravi,

- druga lica, dravljani drave koja ima posebne odnose (protektorat, mandat, fiducijarnu tutelu i sl.), ali pod uvjetom, da trea drava, priznaje taj odnos.

U irem smislu, dravljanstvo se moe dati posadi broda koja se nalazi u stranoj luci, bez obzira na pojedinana dravljanstva osoblja koje opsluuje brod.

Danas, pod dravljanstvom podrazumijevamo postojanje veza izmeu ovjeka i odreenog dravnog ili pravnog poretka, odnosno drave.

Na ovaj nain, veza izmeu ovjeka i drave, ostaje i u sluaju kada ovjek ode s teritorija svoje drave.

Zato dravljanstvo moemo definirati kao trajnu vezu jednog fizikog lica s odreenim pravnim idravnim poretkom.

Dravljanstvo je javnopravni izraz koji oznaava pripadnost pojednica odreenoj dravi. Ta pripadnost oznaava pravi poloaj pojedinca u odnosu na na unutarnji pravni poredak, kao i meunarodno javno i privatno pravo.

Dravljanstvo se moe stei:

originarno (ius soli i ius sangvinis),

na zahtijev (udomljenjem, naturalizacijom).

Kod originarnog stjecanja dravljanstva, vane su sljedee okolnosti:

mjesto roenja,

prebivalite roditelja,

krvna veza.

Imajui ovo u vidu, jasno je da ovjek moe stei dravljanstvo na dva standardtakoa:

-stjecanje dravljanstva tako ius soli (pravo tla) predstavlja stjecanje dravljanstva po teritoriju roenja. Najee je to bilo u iseljenikim dravama, tako da ga i danas primjenjuju, izmeu ostalih, drave June Amerike, kao imigracione drave.

Europske drave podravaju nain stjecanja dravljanstva metodom ius sangvinis (pravo krvi), gdje je nastanak dravljanstva zasnovan na porijeklu roditelja. To je i povezivanje dravljanstva sa etnikom osobenosu, jer dijete, stjecajui dravljanstvo metodom ius sangvinis prihvata i roditeljski pripadak etikoj zajednici.

Stjecanje dravljanstva na zahtijev, predstavlja oblik stjecanja dravljanstva, pokrenut od pojedinca, prema nadlenom organu, kada ovaj organ donese rjeenje. To se zove i naturalizacija ili priroenje. Na zahtijev odreenog subjekta, uz ispunjenje od drave predvienih uslova (najee utvrenih u zakonu), drava donosi akt, kojim dozvoljava naturalizaciju i odreuje nekom licu, da je dravljanin te drave.

Iznimno, dravljanstvo se moe stei i prisilno. To e biti u sluaju da se provede aneksija nekog teritorija ili drave, te da njeno stanovnitvo prisilno dobije dravljanstvo drave koja je izvrila aneksiju. U takvom sluaju, drave mogu dozvoliti stanovnitvu (optantima) da se opredjeli o ranijem ili novom dravljanstvu (optiranje). Pod optiranjem podrazumijeva se pravo i mogunost ovjeka da izvri izbor izmeu nekoliko mogunosti, a svoje opredjeljenje, on zasniva na osnovu garantirane slobode subjekta, u okviru pravila ureenih u zajednici. Optiranje za dravljanstvo podrazumijeva mogunost stanovnika anketiranog podruja da se optira, uz potovanje ranije utvrenih i objavljenih pravila.

Primjer optiranja postoji u sluaju ureenja teritorijalnih odnosa izmeu Jugoslacvije i Italije 1947. godine, kada je Jugoslavija potpisala Ugovor o miru 10. februara 1947. godine, a kojim je Pula, dio Istre i odreeni gradovi, kao i neki otoci u Jadranskom moru pripali Jugoslaviji. Tada je Sporazumom o opciji (Slubeni list FNRJ, broj 109/47), optantima omogueno da ostanu dravljani Italije, preseljenjem u Italiju pod odreenim uvjetima, ili da budu dravljani Jugoslavije.

Tako, npr. u sluaju optiranja Italijana, pomenutim Sporazumom o opciji, bili su predvieni uslovi koje optanti trebaju ispunjavati u postupku ostvarenja optiranja i to:

prebivalite na pripojenom podruju na dan 10. jun 1940,

italijansko dravljanstvo na dan 15. septembar 1947.

poznavanje italijanskog govornog jezika.

Strancima se smatraju:

- apatridi,

- izbjeglice,

- nedravljani na podruju druge drave.

Apatridi su osobe bez dravljanstva. Nazivaju ih i apoliti, to predstavlja arhaini, stari, naziv za lica bez dravljanstva.

Za razliku od apatrida, lica koja nemaju dravljanstvo, postoje lica koja imaju dva ili vie dravljanstava.

Dvostruko (viestruko) dravljanstvo istovremeno posjeduju lica koja su pored jednog, uzela i drugo ili nekoliko drugih dravljanstava.

Mogunost da jedno lice uzme dva ili vie dravljanstava proizilazi zbog nejednakosti normi o dravljanstvima pojedinih drava.

Ono esto nastaje u sluajevima zakljuenja braka sa stranim dravljaninom (gr. epigamija), ili zbog rada u inostranstvum, kao i dugogodinjeg boravka u drugoj dravi zbog bilo kojih razloga.

U konkretnoj primjeni, razliiti su stavovi drava prema licima s dva ili vie dravljanstava.

U jednim dravama, drava osigurava ostvarenja prava samo iz svog domena dravjanstva, dok kod rugih drava, dozvoljava se ostvarenje prava iz svih dravljanstava.

Nedravljani su stranci. Po pravilu nemaju politika prava i nemanju pristup javnim slubama. Domae stanovnitvo ih, uglavnom, nije prihvatalo, stvarajui prema njima odreenu odbojnost koja nekada prerasta i u mrnju. Mrnja domaeg stanovnitva prema strancima naziva se ksenofobija.

Ksenofobija je mrnja domaeg stanovnitva prema svemu onom to dolazi iz inostranstva, kao to su: kulura, knjige, jezici, razni proizvodi i insdustrijska roba i sl. Zatvoreniji narodi su dosta ksenofobiniji prema strancima, od naroda koji su otvoreni. Domae stanovnitvo nerijetko smatra da mu sva zla koja ga zadese, dolaze od stranaca, pa se deava da bude fizikih napada domaeg stanovnitva, pojedinaca ili grupa, prema strancima.

Imajui u vidu specifinosti i poloaj stranaca u odnosu na domae stanovnitvo, moe se konstatirati da nema izjednaenosti izmeu ovih kategorija, kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode. Strancima se ne priznaju odreena prava, koja se inae, priznaju domaem stanovnitvu. To su, izmeu ostalog:

- politika prava (npr. pravo glasa, aktivno i pasovno izborno pravo),

- pristup odreenim slubama (javnim slubama, vojsci),

- stjecanje prava vlasnitva na nekretninama (koja sve vie i vie postaju dostupna i strancima) i druga prava

U prolosti, stanje je bilo znatno tee. Danas je u svijetu primjetan trend poboljanja poloaja stranaca, tako da su prava stranaca i domicilnog stanovnitva izjednaena ili su u trendu izjednaenja u pitanjima:

prava utvrenih ustavom a tiu se ljudskih prava i sloboda, ukljuujui krivina, graanska, obligaciona, upravna i sl.,

prava iz radnog odnosa i sl.

Neki stranci uivaju zatitu. To su diplomatski predstavnici:

ambasadori,

otpravnici poslova,

njihove porodice,

konzularni predstavnici i sl.

Za njih se vezuje diplomatski imunitet.

Od diplomatsog imuniteta treba razlikovati diplomatske privilegije.

Diplomatski imunitet je skup izuzea od vlasti teritorijalne drave, priznatih meunarodnim pravom I diplomatskim misijama I diplomatskom osoblji, te lanovima njihovih uih porodica.

Nepovredivost prostora uivaju prostorije diplomatskog predstavnitva, imovina diplomatskog osoblja, slubena vozila predstavnitva, arhiv, dokumenta ostvarena u korespodenciji s vlastitim dravnim organima i drugim diplomatskokonzularnim predstavnitvima.

Sutina diplomatskog imunitetta lei u izuzeu od hapenja, krivinog sudskog prcesiranja, djeliminog graanskog procesiranja, svjedoenja, plijenidbe I sl. Lica s diplomatskim imunitetom imaju izuzee od svih poreza I pristojbi, davanja, carina I sl.

Dravljanstvo prestaje na razne naine:

- otpustom,

- odricanjem,

- oduzimanjem dravljanstva,

- denaturalizacijom i sl.

d)Dravna vlastPojam vlast oznaava mo. Takvu osnovu imaju izrazi i u drugim suvremenim drzavama. Tako se za ovaj izraz kae na engleskom jeziku power, domination, authorities, na francuskom pouvoir i puissance, a na njemakom jeziku Gevalt, Herrshaft i Macht. Razumijevanje izraza mo, doprinosi razumijevanju izraza vlast, kao i pojmu drave.

Mo moe se definirati kao svojstvo, sposobnost ovjeka pojedinca ili grupe ljudi da utie na ponaanje drugog ovjeka tako da taj subjekat, poduzima ili ne poduzima neke aktivnosti, koje inae ne bi odabrao. Sposobnosti ovjeka ili grupe mogu se manifestirati kroz razne oblike dominacije, od kojih su najvanije:

ekonomska mo,

fizika mo,

politika mo

duhovna mo.

Interesantno je razmiljanje Maksa Webera, koji smatra da za postojanje drave, vitalni uvjet je pokoravanje ljudi autoritetu. Opirnije: Maks Veber, Privreda i drutvo, Tom drugi, Prosveta, Beograd, 1976.

Dravna vlast ima i fiziku prisilu.

Kroz obavljanje ove funckije, drava je ovlatena da utvruje, izrie i sprovodi snrtnu kaznu, ogranienja slobode i druge mjere kojim uskrauje osnovna ljudska prava i slobode ovjeka.

Npr. redari u diskoteci imaju fiziku prisilu u odnosu na goste, ili zatvorsko osoblje ima fiziku snagu u odnosu na zatvorenika.

Pitanje fizike prisile otvara i pitanje oruane moi. Ona tu funkciju provodi kroz angaman posebnih organa koje posjeduju oruje i orua, kao i kadar koji e upotrebljavati tu silu a to su:

- vojska,

- policija.

Pitanje provoenja fizike prisile kroz ostvarenje oruane moi, iskljuivo je svojstvo drave, koja ga provodi jer ona jedina ima monopol na oruanu mo, kao i legalnost upotrebe fizike prisile. Ova mo drave bit e upitna u sluajevima raznih ponuna, pueva, ratova i revolucija.

Iako ima monopl oruane moi, to svoje svosjtvo drava rijetko koristi. Meutim, samo posjedovanje oruane moi predstavlja bitno saznanje koje ostvaruje nogo ei i efikasniji preventivni uinak.

Dravna vlast posjeduje i politiku mo.

Obavljajui ovu funkciju, vladajua grupa titi svoju klasu koja je dovela do vlasti. Ona ujedno, moe utjecati na nastanak ili nestanak odreenih ponaanja, pa i obiasja.

Dravna vlast posjeduje i duhovnu mo. Duhovna mo je sadrana u svim odnosima u kojima pojedinac ili organizacija djeluje na druge subjekte svojim duhovnim sposobnostima.

Duhovna mo poiva na snazi duhovnih resusrsa, s kojim raspolau pojedinci ili grupe. Intelektualne sposobnosti pojedinaca, steene iz svih oblasti obrazovanja, predstavljaju kapital duhovne moi. Na osnovu tih moi, pojedinci i grupe mogu djelovati na oblikovanje svijsti ljudi, te djelovati i na njihova ponaanja. Vaan segment tome je religija, koja moe efikasno ideoloki djelovati na pojeidnce ili grupe.

Za razliku od moi, prisila predstavlja drugi oblik moi, onaj oblik kojim se prisiljava drugi subjekat (pojedinac ili grupa) da urade neto to oni ne bi uinili prema redovnom toku stvari. Kod prisile, akcent je stavljen ne na uticaj na druge, ve na prisiljavanje drugih da postupe onako, kako oni ne bi postupili. Prisila se iskazuje u svim oblicima u kojim se iskazuje i mo. Ona moe biti ekonosmka, politika, fizika, duhovna i sl.

Najee, vlast je institucionalna mo. To se, posebno, odnosi na dravnu vlast.Ta vlast se ostvaruje kroz institucije vlasti, uz pretpostavku da iza sebe imaju legitimitet kroz izbore ili kroz neki drugi autoritet.Vlast drave ine ljudi, dominantne grupe koje se nalaze na elu drave na razne naine (izbori, nasilje, meunarodnim instrumentima), a koji mogu zahtijevati, traiti, propisivati i iskazivati svoju volju i interese na razne naine, a stanovnitvo je u obavezi to provoditi.

Dravna vlast mora institucionalno biti priznata od naroda (legitimitet). To e ostvariti afirmacijom:

- uticaja,

- prestia,

- autoriteta.

Dravna vlast kao elemenat drave predstavlja specifian oblik moi koji se ogleda u drutveno priznatom posjedovanju i raspolaganju drutvenim dobrima. Znai, vlast je legitimna, na normama zasnovana mo, koja utie na ponaanje ljudi tako da oni imaju obavezu pokoravanja subjektu vlasti.

Dravnu vlast vre:

- dravni organi (drava),

- politike organizacije,

- druge organizacije.

Usko za ovu oblast je i postojanje lojalnosti naroda.

Ideologija je ranije propagirala da je vlast od Boga data i da se u njegovo ime vri, a danas uvjerava narod da je vlast nepristrasna i objektivna.

Nije dovoljno narod samo uvjeravati, ve treba rezultatima dokazati objektivnost vlasti.

Na prostoru neke drave egzistira istovremeno mnotvo razliitih vlasti. Postojanje medijske vlasti, kao i sindikalne ili politike vlasti, te brojnih drugih, znak je da na ljude dejluju razliite vlasti. Meu njima, posebna vlast je dravna vlast.Od svih ovih vlasti, dravna vlast je posebna prije svega po injenici da je to najvia vlast. Njene glavne osobine su:

nezavisnost,(nepotinjenost bilo kojoj drugoj vlasti),

neprekitnost, (vlast traje bez obzira to se njeni nosilaci mijenjaju),

nedjeljivost, (iako je vre brojni organi, vlast je jedna).

Organi vlasti svoje funkcije trebaju obavljati suvreneo i u punom njihovom kapacitetu. Ukoliko drava samostalno ne donosi svoje odluke, ili ako njena vlada slijedi neije instrukcije, a ne smije samostalno donositi odluke tada kaemo da je to marionetska drava ili marionetska vlada. Poslunost vlade ili dravnih tijela niajee nastupa u sluajevima kada nastanu uz pomo nekih institucija koje su ih na vlast i dovele. Sam in prizanja pretpostavlja oitovanje, ili neki pravni posao, kojim subjekat izraava svoje prihvatanje novonastalog stanja ili odnosa. Ono moe biti dato:

u odnosu tako ispoljavanja:

deklaratorno,

preutno (konkludentni in).

u odnosu napravnu snagu:

de iure,

de facto (privreneni karakter).

u odnosu na uvjetovanost:

neuvjetovano

uvjetovano.

Priznanjem se moe prihvatitit postojanje novonastale drave, a moe i vlade neke drave.

Priznanjem drave, druga drava prihvata postojanje novonastale drave i njezin meunarodnopravni kontinuitet. Neka drava, kao priznati subjektivitet, moe drugu dravu priznati izriito (dostavom note, ili potpisivanjem posebnog ugovora o priznanju, iskazanom izjavom o priznanju i sl. Osim izriite izjave, drava drugu dravu moe priznati faktikim aktivnostima, tako da uspostavi diplomatske odnose, da izvri razmjenu dravnih delegacija. Priznanje drave moe biti i kolektivno (prijem drave u neku meunarodnu organizaciju, u Ujedinjene nacije i sl.

Neke drave mogu prihvatiti priznanje vlade drave koja je na vlast dola neredovnim putem. U odreenim historijskim odnosima, vlade mogu doi na vlast neredovnim putem. esto u takvim situacijama imamo dvovlae ili paralelno egtistiranje dvije vlade. Druge drave su, u takvim situacijama u nedoumici kojoj se vladi prikloniti. U tom sluaju, neke drave ine priznanje vlade tako da novu vladu prihvate kao zakonitu vladu i s njom uspostavljaju nove normalne odnose Neke drave mogu prihvatiti priznanje vlade drave koja je na vlast dola neredovnim putem. U odreenim historijskim odnosima, vlade mogu doi na vlast neredovnim putem. esto u takvim situacijama imamo dvovlae ili paralelno egtistiranje dvije vlade. Druge drave su, u takvim situacijama u nedoumici kojoj se vladi prikloniti. U tom sluaju, neke drave ine priznanje vlade tako da novu vladu prihvate kao zakonitu vladu i s njom uspostavljaju nove normalne odnose Iako u historiji, postoje sluajevi da drave uvjetuju priznanje nekoj dravi, to si izuzeci, jer je uvjetovanje neprihvatljiv meunarodnopravni in.

Ali vremenski organieno priznanje je potpuno neprihvaljivo, kao i povlaenje priznanja.

Priznanje drava je ranije smatrano kao jedan od bitnih elemenata drave, koje ima konstutivni karakter. Za puni kapacitet priznanja drave smatralo se da je nuno da se drava i prizna.

(nezvanino, ali iskazano) priznanje ili se uzdre od priznanja.

Danas preovladava miljenje da je priznanje drave vie deklaratoran karakter, a dravni konstitutivni elementi su: teritorij, stalno stanovnitvo i faktiki uspostavljena vlast. Ali, nesumljivo je da je akt priznanja drave od strane drugih drava, iako deklaratorne prirode, od velikog meunarodnog znaaja za svaku dravu. Posebno je vano de iure priznanje (konano priznanje uz garancije da je ono dugotrajno). Ukoliko postoje sumnje u priznanje, od drava se trai da daju de facto

Pitanje konstitutivnog ili deklarativnog akta priznanja drava je postalo posebno komplicirano, nakon usvajanja Deklaracije o principima priznanja novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom savezu iz 1991. godine od strane Vijea ministara Europske zajednice.

Uvaavajui injenicu da drava mora imati vrhovnu vlast, dravu moemo definirati i kao teritorijalnu zajednicu ljudi s vrhovnom vlau.

www.pfk.edu.ba