MAŠINSKI ELEMENTI

Mehanizacija u poljoprivredi

1

Mašinski elementi

UNIVERZITET

”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTETA

GR

OM

EDIT

ERANSKI FAKULTET-MO

STAR


2

Uloga i podjela mašinskih elemenata

Mašinskim elementima nazivamo one dijelove mašina i uređaja koji se ne mogu dalje rastavljati na prostije dijelove. Mašinske elemente možemo podijeliti u dvije osnovne grupe:

A. Opšta grupa (zakovice, vijci, klinovi, zupčanici, vratila... )B. Posebna grupa (klipovi, klipnjače, ventili...)

Opšta grupa mašinskih elemenata dijeli se na:1. Elemente za spajanje (zakovice, klinovi, vijci, opruge, čivije, osovinice...)2. Elemente za kružno kretanje (osovine, vratila, spojnice, ležajeve...)3. Elemente za prenos snage (frikcioni točkovi, zupčanci, remeni i lančani

prenosnici...)

4. Elementi za provođenje tečnosti i gasova (cijevi, cijevni zatvarači...)


3

1. Mašinski elementi za spajanje

1.1.Mašinski elementi za čvrste -

nerazdvojive veze koji se ostvaruju:1.1.1. Zakovicama1.1.2. Zavarivanjem1.1.3. Lemljenjem i lijepljenjem

1.2. Mašinski elementi za čvrste-

razdvojive veze:1.2.1. Klinovi (uzdužni i poprečni)1.2.2. Vijci

1.2.2.1. Zavrtnji i navrtke1.2.2.2. Podložne pločice1.2.2.3. Osigurači navojnih veza1.2.2.4. Ključevi

1.3. Mašinski elementi za elastične spojeve:1.3.1. Opruge

1.4. Mašinski elementi za pokretne spojeve:1.4.1. Osovinice


4

1.1.1. Zakovice i spojevi zakovicama

Zakovani spojevi su nekada bile osnovni vid spajanja. Danas se ostali osnovni vid čvrstog spajanja nekih lakih legura (duralminijum), kao i u avioindustriji. Dijelimo ih na sitne

(sa prečnikom do 10 mm) i krupne

(sa prečnikom od 10 do 37 mm)


5

Prema obliku glave, sitne zakovice mogu biti:a)

Sa poluokruglom glavom

b)

Sa upuštenom glavomc)

Sa sočivastom glavom

d)

Sa pljosnatom glavome)

Sa trapeznom glavom


6

Vrste zakovanih spojeva•

Prema položaju limova: sučeoni (sa podmetačima) i preklopni

•

Prema broju redova zakovica: jednoredni i višeredni•

Prema rasporedu zakovica: sa paralelnim i cik-cak rasporedom

•

Prema broju ravnina smicanja zakovica: jednosječni i višesječni


7

1.1.2. Zavareni spojeviPrednosti:•

Lakši od livenih i zakovanih konstrukcija•

Dijelovi se mogu sklapati sučeono i ugaono•

Zaverene konstrukcije su jeftinije•

Nema buke pri raduNedostaci:•

Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode•

Pojava zaostalih napona i deformacija•

Slabljenje mehaničkih osobina materijala


8

1.1.3. Lemljeni i lijepljeni spojevi

Spajanje se vrši primjenom metalnih veziva-lemila i topitelja (boraks, borat, bromid). Spojevi treba da su opterećni na smicanje.

Lijepljenim spojevima postiže se smanjenje površine. Imaju ograničenu čvrstoću na povišenu temperaturu.


9

1.2. Mašinski elementi za čvrste-razdvojive veze 1.2.1. Klinovi

Materijal za klinove je tvrdi čelik zatezne čvrstoće 600 N/mm2.

1.

Klin

2.

Vratilo

3.

Glavčina


10

Oznake i nazivi za klin

l-dužina, b-širina, h-visina klina, 1-prednja strana, 2-zadnja strana, 3- unutrašnja strana, 4-spoljašnja strana, 5-bočne strane


11

Veza uzdužnim klinom bez nagiba

Veza poprečnim klinom

Uzdužni klinovi: Razdvojiva veza vratila sa glavčinom zupčanika, kaišnika i sl.Klinovi sa kukom, klin bez kuke, zaobljeni klin, segmentni klinKlin sa nagibom i bez nagiba

Poprečni klinovi: Nastavljanje dva mašinska dijela koji prenose aksijalna opterećenja.


12

1.2.2. Vijci (zavrtnji)

Zavrtnji i navrtke, kao klinovi vezuju mašinske dijelove koji se, ako je potrebno lako mogu razdvojiti, a da se ne oštete ni oni ni zavrtnji. Zavrtnji u sklopu sa navrtkama služe sem toga za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje pri čemu se obrtni moment pretvara u aksijalnu silu ili istezanje


13

Navoji mogu biti unutrašnji

i vanjski. Prema nagibu zavojnice mogu biti desni

i lijevi. Prema obliku zavojnice mogu biti trouglasti,

pravougli, trapezni...

Metrička zavojnica-ISO


14

Zavrtanj i navrtka 1-stablo zavrtnja, 2-dio sa

zavojnicom, 3-glava zavrtnja, 4-navrtka

Prikazivanje i označavanje navoja: a-unutrašnji navoj, b-spoljni navoj,

c-označavanje metričkog normalnog navoja, d-obilježavanje metričkog finog navoja

Šestougaona navrtka

1.2.2.1

Zavrtnji

i navrtke


15

1.2.2.2. Podložne pločice

Zadatak:•

Da povećaju dodirnu površinu između konstruktivnog dijela i navrtke

•

Da zaštite dodirne površine od habanja•

Da prilagode površinu nalijeganja normalno na osu vijka


16

1.2.2.3. Osiguranje navojnih spojeva


17

1.2.2.4. Ključevi


18

1.3. Opruge

Podjela opruga:Fleksione: (a-proste lisnate, b-gibnjeve, c-spiralne, d-zavojne e-tanjiraste)Torzione-zavojne

(a-zatezne, b-pritisne, c-pužaste)

Opruge se pod dejstvom sila deformišu, a nakon prestanka dejstva vraćaju se u prvobitni oblik.Akumulacija energije (časovnik), amortizacija udara (amortizer), merenje sila (dinamometar), prinudno kretanje (opruge ventila), ograničenje pritiska (ventili sigurnosti).


19

Opruge

Pritisne opruge

Zatezne opruge

Torzijske opruge


20

1.4. Osovinice (svornjaci) To su mašinski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti

zglavkastu vezu za oscilatorno, odnosno kružno kretanje (npr. veza klipnjače i klipa). Izrađuju se kao pune

i šuplje, sa i

bez naslona

Prstenasti uskočnik (Segerov prsten)


21

2.1. Osovine To su mašinski elementi za kružno kretanje i služe kao nosači drugih mašinskih

dijelova. Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente. Mogu biti: pokretne

i nepokretne, pune

i šuplje

1-rukavac, 2-ojačani dio

Radi smanjenja mase i uštede materijala osovine se proizvode kao stepenaste. Osovine se izrađuju od žilavih konstrukcionih čelika.


22

2.2. Vratila To su mašinski elementi za kružno kretanje, pri čemu prenose obrtne momente-

snagu. Za razliku od osovine, vratila su izložena uvijanju i uvijek se okreću.

Vratila dijelimo na:•

Čvrsta •

Prava (ravna i stepenasta)

•

Koljenasta (prosta i složena)

•

Savitljiva•

Zglavkasta

•

Gipka


23

2.3. Rukavci To su dijelovi vratila i osovina koji se obrću u ležaju.


24

2.4.Ležaji (Ležišta)

Zavisno od pravca djelovanja sile, ležaji mogu biti:•

Aksijalni

(uzdužni), kod kojih sila djeluje u pravcu ose ležaja

•

Radijalni

(poprečni), kod kojih sila djeluje normalno na osu ležaja•

Kombinovani, kod kojih istovremeno sile djeluju u pravcu ose i normalno na osu ležaja

Po konstrukciji ležaji se dijele na:•

Klizne

•

Kotrljajne


25

2.5.Spojnice (To su mašinski elementi koji služe za spajanje krajeva dva ili više vratila u jednu cjelinu)

Prema načinu prenošenja snage kao kriterij grupisanja, spojnice se dijele:•

Mehaničke

•

Elektromagnetne•

Pneumatske

•

Hidrauličke •

Turbohidrauličke

•

Specijalne

Mehaničke spojnice se dijele:•

Krute (sa naglavkom, oklopna, kolutna)

•

Pomične (aksijalno-pomične, elastične i zglavkaste)•

Isključno-uključne (kandžasta isključna, frikciona)


26

Kandžasta spojnica

Zglavkaste spojnice


27

Isključno-uključne spojnice

Spojnica motornog vozila (kvačilo)


28

1.

Zamajac2.

Pomični naglavak

3.

Opruga4.

Radilica

5.

Vratilo6.

Aksijalno ležište

7.

Obloga8.

Prsten

9.

Pedala


29

Elementi za prenos snage

Prema obliku poprečnog presjeka remena razlikujemo:

•

Pljosnati remen•

Klinasti (trapezni) remen

•

Okrugli remen i dr.

Djelovanje klinastog i zupčastog remena

3.1.Prenos kaišem


30

3.2.Prenos lancima Kod većih udarnih opterećenja, kod poljoprivrednih mašina i sl., primjenuju se lanci koji se

mogu rastavljati na svakoj karici tzv. Evartovi lanci. Lanac se sastoji iz karika i kuka.

Lančani prenosnik: 1-pogonski točak, 2-pogonjeni točak, 3-lanac


31

3.3.Zupčasti i pužni prenos Zupčanici su mašinski elementi koji međusobnim uzastopnim zahvatanjem zubaca

prenose obrtno kretanje i obrtni moment sa jednog na drugo vratilo

Kada su ose vratila međusobno paralelne, prenos se ostvaruje cilindričnim zupčanicima. Prema obliku zubaca, ovi zupčanici mogu biti sa pravim (a), kosim (c), strelastim (d)

zupcima. Mogu biti

kao spoljašnji (a)

i unutrašnji cilindrični (b)

par.

Cilindrični zupčanik i zupčasta letva


32

Kada se ose vratila sijeku pod nekim uglom, prenos se ostvaruje koničnim zupčanicima

koji mogu biti sa: a-pravim, b-kosim, c-krivolinijskim

zupcima

Za prenos obrtnog kretanja između vratila čije se ose mimoilaze, upotrebljavaju se hiperboloidni zupčati parovi, i to: a-cilindrični zupčanici sa zavojnim zupcima, b-hipoidni

zupčanici (konični zupčanici sa spiralnim zupcima), c-pužni par


33

4.1.Cijevi i cijevni zatvarači To su elementi koji se upotrebljavaju za provođenje fluida i sitnog čvrstog materijala.

Oblici završetka cijevi i cijevni priključci: a-pravougla račva, b-kosougla račva, c- jednostrani luk, d-luk, e-koljeno, f-reducir, g-T-račva

Prema konstrukciji cijevnih zatvarača razlikujemo: a-ventil, b-zasun, c-priklopac, d-slavina

Documents

MAŠINSKI ELEMENTI