Upload
inoslav-brdar
View
288
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
skraceno
Citation preview
SVEUILITE U RIJECI
TEHNIKI FAKULTET
ENERGETSKI SUSTAVI
SKRIPTA ZA ZAVRNI ISPIT
RIJEKA, 04. svibanj 2009
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 2
ENERGETSKI SUSTAV S PARNIM PROCESOM (CLAUSIUS RANKINE)
Princip rada parnog - turbinskog postrojenja: proizvedena para uz pomod topline, dobivena izgaranjem goriva, odvodi se u turbinu gdje na razne naine ekspandira stvarajudi moment koji pak slui za proizvodnu elektrine energije u generatoru. Koristi dinamiki pritisak generatora troenjem vodene pare za okretanje lopatica turbine. Najvedi broj velikih termoelektrana je s parnim pogonom, kod kojih se uglavnom koriste parne turbine (oko 80 % elektrine energije je proizvedeno koritenjem parnih turbina) neposredno spojene sa generatorom (turbo-generator). U ovim elektranama toplina dobivena sagorijevanjem goriva predaje se vodenoj pari koja u parnim turbinama proizvodi mehaniku energiju, a koja se u generatoru pretvara u elektrinu energiju.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 3
OBJASNITI UTJECAJ TLAKA NA ISKORISTIVOST PARNOG KRUNOG
PROCESA. Povienjem tlaka ulazne pare u turbinu povisuje se srednja temperatura dijela procesa na kojemu se dovodi toplina, pa sukladno tome raste toplinska iskoristivost procesa.
Povedanje tlaka ulazne pare u turbinu dovodi do povedanja vlanosti izlazne pare iz turbine, odnosno do povedanja utjecaja erozije u zadnjim stupnjevima turbine. Da bi se to izbjeglo, potrebno je uz tlak povedavati i ulaznu temperaturu pare ili uvesti njeno menu-pregrijavanje (naknadno pregrijavanje).
OBJASNITI UTJECAJ TEMPERATURE PREGRIJANE PARE NA
ISKORISTIVOST PARNOG KRUNOG PROCESA. Povienjem temperature pare na ulazu u turbinu povisuje se srednja temperatura dijela procesa na kojemu se dovodi toplina, pa sukladno s time raste toplinska iskoristivost cjelokupna procesa.
Povedanjem temperature ulazne pare takoer se smanjuje vlanost pare u izlaznim stupnjevima turbine, a time i erozija.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 4
OBJASNITI UTJECAJ TLAKA U KONDENZATORU NA ISKORISTIVOST
PARNOG KRUNOG PROCESA. to je tlak izlazne pare iz turbine manji, odnosno to je manji tlak u kondenzatoru, nia je temperatura dijela procesa na kojemu se odvodi toplina (u okolinu), pa je stoga veda toplinska iskoristivost procesa.
NACRTATI SHEMU SUSTAVA S REGENERATIVNIM PREDGRIJAVANJEM
VODE U PARNOM PROCESU.
1 - generator pare
2 - turbina
3 - kondenzator
4 - niskotlani grija vode
5 - grija vode s direktnim mjeanjem
6 - visokotlani grija vode
7 - pumpa
8 - odvaja kondenzata
Povisuje se srednja temperature dijela procesa na kojemu se izvana dovodi toplina, ime se povisuje toplinska iskoristivost procesa. Smanjuje se koliina pare koja ulazi u kondenzator, a time se smanjuje i toplina koja se nepovratno odvodi u okolinu putem rashladnoga fluida (rashladne vode
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 5
SUSTAV S MEU-PREGRIJAVANJEM PARE.
Povisuje se srednja temperatura dijela procesa na kojemu se dovodi toplina, ime se povisuje toplinska iskoristivost procesa. Smanjuje se vlanost pare na izlaznome dijelu turbine, ime se umanjuje djelovanje erozije.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 6
SHEMA NUKLEARNE ELEKTRANE.
1-Reaktor, 2-Reaktorske rashladne pumpe, 3-Generatori pare, 4-Tlana ekspanzijska posuda, 5-Visokotlani dio turbine, 6-Niskotlani dio turbine, 7-Generator el. energije, 8-Separator pare, 9-Pregrija pare, 10-Kondenzator, 11-Pumpa kondenzata, 12-Niskotlani predgrija, 13-Napojne pumpe, 14-Visokotlani predgrija, 15-Pumpe rashladne vode Princip rada parnog - turbinskog postrojenja: proizvedena para uz pomod topline, dobivena izgaranjem goriva, odvodi se u turbinu gdje na razne naine ekspandira stvarajudi moment koji pak slui za proizvodnu elektrine energije u generatoru. Koristi dinamiki pritisak generatora troenjem vodene pare za okretanje lopatica turbine. Najvedi broj velikih termoelektrana je s parnim pogonom, kod kojih se uglavnom koriste parne turbine (oko 80 % elektrine energije je proizvedeno koritenjem parnih turbina) neposredno spojene sa generatorom (turbo-generator). U ovim elektranama toplina dobivena sagorijevanjem goriva predaje se vodenoj pari koja u parnim turbinama proizvodi mehaniku energiju, a koja se u generatoru pretvara u elektrinu energiju.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 7
Tijek idealnog krunog procesa:
1-2 Tlaenje napojne vode (kondenzata) u nisko-tlanoj pumpi
2-3 Regenerativno grijanje u nisko-tlanim grijaima
3-4 Tlaenje napojne vode u visoko-tlanoj pumpi
4-5 Regenerativno grijanje u visoko-tlanim grijaima
5-6 Dogrijavanje i isparivanje u isparivau nuklearnog reaktora
6-7 Ekspanzija pare u visoko-tlanoj turbini
7-7'' Odvlaivanje pare
7''-8 Pregrijavanje pare
8-9 Ekspanzija pare u nisko-tlanoj turbini
9-1 Kondenzacija pare
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 8
DIJAGRAM USPOREDNI PROCES NUKLEARNE I KLASINE ELEKTRANE
H-S DIJAGRAM REALNOGA PLINSKO-TURBINSKOG (JOULE - BRAYTON)
PROCESA.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 9
SHEMA PLINSKO-TURBINSKOGA SUSTAVA S REGENERATIVNIM
PREGRIJAVANJEM ZRAKA.
Sam proces koji se dogaa u plinskoj turbini nije toliko razliit od parne turbine. Razlika je ta to je
pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena vedi.
Princip rada : kompresor slui za stlaivanje zraka kojeg usisava iz okolia te ga komprimira do nekog
zadanog tlaka, komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva.
Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju
moment koji se iskoritava u proizvodnji elektrine energije i pri radu kompresora.
T-s dijagram procesa u plinsko-turbinskome sustavu s regenerativnim predgrijavanjem zraka.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 10
SHEMU KOMBINIRANOGA PLINSKO-PARNOG PROCESA.
Kombinirano postrojenje ima oboje: plinske turbine loene prirodnim plinom, parni kotao te parnu
turbinu koja koristi iscrpljeni plin iz plinske turbine kako bi se proizveo elektricitet, tj. to je ciklus koji
se sastoji od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i
parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojenja je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz
plinske turbine. Poto ispuni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature,
oko 600 C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje de grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu
turbinu. Time povedavamo iskoristivost samog procesa poto je toplina koju bi inae izgubili
iskoritena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja dosee i do 60%. U
kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i alje ga u komoru izgaranja gdje se
istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore
izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajudi koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske
turbine. Vratilo pokrede generator elektrine struje i proizvodi elektrinu energiju koja se alje u
mreu. Nakon ekspanzije, ispuni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na
otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta to je kod nje prisutan vrlo
visok omjer zrak/gorivo bududi se dodaje nekoliko puta vie zraka zbog hlaenja lopatica plinske
turbine. Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje jo dosta neiskoritenog zraka te se taj viak
zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do
isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu
turbinu gdje ekspandira i predaje mehaniki rad generatoru elektrine struje. Nakon toga para, sada
ved niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom
pumpom vrada u utilizator na ponovno zagrijavanje.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 11
Glavni nedostatak parnoga (Clausius/Rankine) procesa: veliki gubici eksergije zbog velikog T pri izmjenjivanju topline unutar generatora pare izmenu dimnih plinova i vode/pare. Glavni nedostatak plinskoga (Joule/Brayton) procesa: veliki gubici toplinske energije zbog relativno visoke izlazne temperature plinova iz plinske turbine (500-6000C) Kombiniranim plinsko-parnim procesom povedava se iskoristivost smanjenjem nepovratnih gubitaka parnoga i plinskoga procesa u odnosu na njihov odvojeni rad. Iskoristivost modernih plinsko-parnih procesa: 50-55%
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 12
PLINSKO-TURBINSKI PROCES ZA POGON ZRAKOPLOVA
1-difuzor, 2-kompresor, 3-komora izgaranja, 4-turbina, 5-izlazna sapnica
Promjene stanja: 1-2 kompresija u difuzoru, 2-3 kompresija u kompresoru, 3-4 izgaranje u komori, 4-5 ekspanzija u turbini, 5-6 ekspanzija u sapnici
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 13
SHEMA PLINSKOG KRUNOG PROCESA (JOULE-BRAYTONOVA) S DVO-
STUPANJSKOM KOMPRESIJOM I DVO-STUPANJSKIM EKSPANZIJOM
.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 14
KOGENERACIJSKSI SUSTAV S PARNOM PROTUTLANOM TURBINOM
Najjednostavniji i najedi oblik, postrojenje protutlane turbine je bazini proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlana i vri se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasidenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najede u industriji kod proizvodnje topline i elektrine energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za odravanje i upravljanje. Potreba i potronja toplinske i elektrine energije varira tako da u sluaju da imamo preveliku koliinu pare, viak uvijek moemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu odreivati de reim rada postrojenja. Koliina proizvedene elektrine i toplinske energije ne moe se bilancirati to je najvedi problem. Naprosto ne moemo zbrajati toplinsku i elektrinu energiju.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 15
KOGENERACIJSKSI SUSTAV S KONDENZACIJSKOM PARNOM TURBINOM
UZ ODUZIMANJE PARE
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visokotlani i niskotlani. Nakon ekspanzije u visokotlanom dijelu turbine vri se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji poto imamo dva stupnja rada:
isti kondenzatorski isti protutlani
isti kondenzatorski pogon znai da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo elektrina energija. U suprotnom primjeru kog istog protutlanog sluaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopde nema proizvodnje u niskotlanom dijelu turbine. Realno protutlani (isti) reim se ne moe voditi. Niskotlani dio turbine ne moe ostati bez pare (hlaenje).
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 16
KOGENERACIJSKI SUSTAV S PLINSKOM TURBINOM BEZ DODATNOG
LOENJA
KOGENERACIJSKI SUSTAV S PLINSKOM TURBINOM UZ DODATNO
LOENJE
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 17
NACRTATI SHEMU KOGENERACIJSKOG SUSTAVA S DIZELSKIM
MOTOROM UZ DODATNO LOENJE.
KOMBINIRANI KOGENERACIJSKI SUSTAV S PLINSKOM I PARNOM
TURBINOM TE DODATNIM LOENJEM U STRUJI DIMNIH PLINOVA
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s koritenjem otpadne topline je sljededi. Na ispuh
plinske turbine dodaje se kotao koje slui za proizvodnju pare koja pak slui ili u industrijske svrhe ili
za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 C) tako da mogu
posluiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa
proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju elektrine energije. Dodatna proizvodnja i
elektrine energije jo dodatno povedava iskoristivost procesa.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 18
NACRTATI OSNOVNU SHEMU UTILIZACIJSKOG SUSTAVA.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 19
NACRTATI SHEMU ENERGETSKOG SUSTAVA S MHD GENERATOROM
Osnovni principi rada sustava s MHD generatorom Direktna pretvorba toplinske energije plina u
elektrinu djelovanjem magnetskoga polja na strujni tok ionizirana plina (plazme) pod visokim
temperaturama;
Teoretski je proces slian Joule/Brayton-ovom procesu u plinskoj turbini. Stlaeni ionizirani plin
(plazma) adijabatski ekspandira kroz MHD kanal (difuzor) gdje se usporava djelovanjem
elektromagnetske sile (kod plinske turbine se unutar lopatica kinetika energija plina pretvara u
mehaniku);
Iskoristivost procesa proizvodnje el. energije je oko 50 %;
Zbog visoke izlazne temperature plinova potrebna je rekuperacija toplinske energije (kogeneracija ili
kombinirani proces s parnim ciklusom), ime se dodatno povedava ukupna energetska iskoristivost
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 20
OSNOVNA SHEMU KOGENERACIJSKOG SUSTAVA S GORIVIM ELIJAMA
Goriva delija je elektrokemijski ureaj koji slui za neposrednu konverziju kemijske energije, sadrane
u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu elektrinu struju. Goriva se delija, isto tako kao
i baterija, sastoji iz dviju elektroda uronjenih u isti elektrolit. Na anodi gorive delije oksidira se gorivo,
tj. neki kemijski element ili spoj visokog sadraja unutranje energije. Elektroni, proizvedeni
oksidacijom goriva, odvode se od anode vanjskim krugom vodia i preko troila (otpornik, elektrini
motor istosmjerne struje, arulja i sl.) do katode. Na katodi neki se drugi element ili spoj (oksidans)
reducira zahvatom elektrona proizvedenih na anodi. Produkti reakcije, negativni i pozitivni ioni,
spajaju se u elektrolitu, a nastali produkt odvodi se iz gorive delije. esto je konani produkt reakcije
isti kao da je gorivo izgorjelo u oksidansu uz direktnu pretvorbu kemijske u unutranju termiku
energiju. Odatle i potjee naziv goriva delija
Prednosti gorivih elija:
vrlo visoka iskoristivost energije goriva; 40% na elektrinome dijelu, 25,445% na toplinskome
dijelu, ukupno 65,485%;
nema pokretnih (rotirajudih) dijelova;
zanemarivo oneidenje okolia;
zanemariva buka.
Nedostaci gorivih elija:
visoka cijena po jedinici instalirane snage;
tehnika izvedivost za relativno male snage (do 500 kW);
tehniko tehnoloka neusavrenost (jo u fazi razvoja).
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 21
OBRAZLOITI RAZGRANIENJE TROKOVA ZA ELEKTRINU I
TOPLINSKU ENERGIJU U KOGENERACIJSKOM SUSTAVU PO METODI
UTROENE ENERGIJE. OBRAZLOENJE PRIKAZATI UZ ODGOVARAJUU
SHEMU Princip: Udjelu troka za elektrinu energiju pridodaje se iskoriteni toplinski pad kroz turbinu i toplina odvedena u okolinu putem kondenzatora u odnosu na ukupno utroenu energiju (toplinu). Preostali udjel pridodaje se troku za toplinsku energiju.
Ovakav pristup podcjenjuje vrijednost elektrine energije, a precjenjuje vrijednost toplinske energije, bududi da se podjela trokova temelji na udjelima utroene toplinske energije, a toplinski pad kroz turbinu se sporije mijenja nego pad radne sposobnosti pare.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 22
NA DIJAGRAMIMA PRIKAZATI KVALITATIVNU ZAVISNOST TROKOVA
ENERGETSKOG POSTROJENJA O GODINJEM FONDU POGONSKIH SATI
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 23
POMOU H-P DIJAGRAMA OBRAZLOITI NAIN KORITENJA OTPATKA
KONDENZATA
Toplina otpatka kondenzata moe se koristiti priguivanjem kondenzata na nii tlak na kojemu dolazi
do isparivanja dijela kondenzata.
SHEMA KORITENJA OTPATKA KONDENZATA PRIGUIVANJEM
(REDUKCIJOM TLAKA)
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 24
SHEMA KORITENJA OTPARKA KONDENZATA VIESTUPANJSKIM
PRIGUIVANJEM
Legenda:1-troilo topline, 2-otpariva, 3-generator pare, 4-napojni spremnik, 5-kondenzatna pumpa, 6-napojna pumpa, 7-pokaziva protoka, 8-odvaja kondenzata, 9-nepovratni ventil.
NACRTATI SHEMU KORITENJA OTPARKA KONDENZATA POMOU
EFEKTA TERMOKOMPRESIJE
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 25
SHEMA INDIREKTNO PROTONOGA RASHLADNOG SUSTAVA
SHEMA RASHLADNOG SUSTAVA S VLANIM RASHLADNIM TORNJEM
Para iz turbine sa visom temperaturom i tlakom ulazi u kondenzator. Prvo ide na rashladni toranj,
zatim preko pumpe se u razne hladnjake koje pritom hladi te natrag u rashladni toranj. Toranj se
hladi vodom. BITNO: VODA HLADI HLADNJAKE (ne obrnuto)
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 26
SHEMU KOMBINIRANOG RASHLADNOG SUSTAVA SA VLANIM
RASHLADNIM TORNJEM
Para iz turbine sa visom temperaturom i tlakom ulazi u kondenzator. Prvo ide na rashladni toranj,
zatim preko pumpe se u razne hladnjake koje pritom hladi te natrag u rashladni toranj. Toranj se
hladi vodom. BITNO: VODA HLADI HLADNJAKE (ne obrnuto)
NACRTATI SHEMU RASHLADNOG SUSTAVA SA SUHIM RASHLADNIM
TORNJEM
Para iz turbine sa visom temperaturom i tlakom ulazi u kondenzator. Prvo ide na rashladni toranj,
zatim preko pumpe se u razne hladnjake koje pritom hladi te natrag u rashladni toranj. Toranj se
hladi zrakom. BITNO: VODA HLADI HLADNJAKE (ne obrnuto)
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 27
PLAMENIK SA STUPNJEVANIM DOVOENJEM ZRAKA
Princim rada se odnosi na promjenu dovodjena zraka za izgaranje. Taj se pristup temelji na
stupnjevanju izgaranju u cilju smanjenja vrsnih temp plamena. Uz ovaj nacin koristi se stupnjevanjem
dovodnjenja goriva i recikulacijom dimnih plinova. Jedan od smanjenje emisija NOx
PLAMENIK SA STUPNJEVANIM DOVOENJEM GORIVA I
RECIRKULACIJOM DIMNIH PLINOVA
1- ulaz dimnoga plina, 2-recirkulacija, 3-ulaz zraka, 4-ulaz sekundarnog goriva, 5-ulaz primarnog goriva, 6-ulaz pare
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 28
TEHNOLOKA SHEMA MOKRA PROCESA ODSUMPORIVANJA DIMNIH
PLINOVA
1-otpraivanje, 2-pranje plinova u apsorberu, 3-oksidacija Ca-sulfita, 4-zgunjavanje, 5-filtriranje, 6-
suenje, 7-oplemenjivanje gipsa, 8-proidavanje vode, 9-spremanje vapnenake suspenzije ili
vapnena mlijeka
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 29
MEHANIKI ODVAJAI CIKLONI
1-ulaz, 2-kudite ciklona, 3-izlaz, 4-komusni sabirnik
1-konusni sabirni, 2-ciklonski element, 3-pregradna ploa
SKRUBERI
1- ulaz plina, 2- mlaznice za vodu, 3,4,5-dijelovi difuzora,6-kudite
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 30
VLAKNASTI (VREASTI) FILTER
VREASTI FILTER S UREAJEM ZA OTRESANJE
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 31
ELEKTROSTATSKI FILTER
1- kudite, 2-sabirne elektrode, 3-elektrode za pranjenje, 4,5-ureaj za otresanje, 6-ulazna mrea, 7-
sabirnik pepela, 8-izolator.
Princip djelovanja:
visokonaponsko istosmjerno elektrino polje,
(+) sabirne elektrode, (-) elektrode za pranjenje,
ionizacija estica pod djelovanjem viskonaponskoga istosmjernog elektrina polja (negativni
naboj),
uinkovitost do 99% (99,5%).
Uinkovitost odvajanja
proporcionalna je s povrinom sakupljanja i brzinom odvajanja
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 32
OVISNOST GUBITAKA OSJETNE TOPLINE IZLAZNIH DIMNIH PLINOVA O
NJIHOVOJ TEMPERATURI I PRETIKU ZRAKA ZA IZGARANJE
Izvedba loita direktno utjee na gubitke u izlaznim plinovima. Da bi se tono dimenzioniralo loite
treba dobro izabrati nain izgaranja goriva i vrstu goriva jer o tome ovisi kvaliteta izgaranja i gubici. O
izlaznoj temperaturi dimnih plinova iz generatora pare proporcionalno ovise o njihovoj toplini koja se
sastoji od osjetne topline dimnih plinova i latentne topline vodene pare koja nastaje iz sadrane vlage
u gorive te o sadraju vodika.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 33
UTJECAJ PRETIKA ZRAKA NA KVALITETU IZGARANJA
Gubici pare u proizvodnom postrojenja ovise o visku zraka za izgaranje pri emu ukupni gubici imaju
najmanju veliinu pri odreenoj vrijednosti koeficijenta pretika zraka.
UTJECAJ PRETIKA ZRAKA NA ISKORISTIVOST GENERATORA PARE
Zbog toga u dimnim plinovima ima uvijek neto slobodnog O2 i CO, te regulacija izgaranja uz
poznavanja omjera gorivo/zrak kod razliitih opteredenja jedan od glavnih elemenata optimiziranja
rada generatora pare. Cilj optimiziranja je da se odravanju najmanji gubitci koji su ovisni o izlaznim
gubicima osjetne topline dimnih plinova te o gubicima zbog nepotpuna izgaranja pritom automatska
regulacija treba odravati proces izgaranja u optimalnom kontrolnom podruju.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 34
UTJECAJ PRETIKA ZRAKA NA GUBITKE U GENERATORU PARE
Gubici zraenja u okolinu su priblino konstantni s obzirom na visak zraka izgaranja. Gubici osjetnih
dimnih plinova su proporcionalni pretiku zraka. Najmanji gubici nastaju pri optimalnom pretiku
zraka.
ES skripta za zavrni ispit verzija 1.01 35
OVISNOST GUBITAKA TOPLINE ZBOG ZRAENJA U OKOLINU O
KAPACITETU I OPTEREENJU GENERATORA PARE
Generatori pare su uglavnom izvedeni tako da se najveda iskoristivost postie pri opteredenju izmeu
60 do 80 % do maksimalnog trajnog, pri niim opteredenjima iskoristivost se smanjuje zbog
povedanih gubitaka zraenja topline u okolinu. Oni su to vedi to su kapaciteti i opteredenje
generatora pare manji. Pri pogonskim opteredenjima vedim od normalnim krivulja iskoristivosti pada
zbog povedanih izlaznih gubitaka osjetne topline dimnih plinova jer njihova izlazna temperatura raste
s porastom opteredenja generatora pare.
OVISNOST ISKORISTIVOSTI O OPTEREENJU
Iskoristivost generatora pare se mijenja s
opteredenjem a krivulja promjene ima oblik koji je
na dijagramu.